Bolesti i lečenje pčela-Štetočine i borba protiv njih => Bolesti pčela => Varoa => Temu započeo: Mario Ratancic Oktobar 03, 2011, 09:15:22
Naslov: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Mario RatancicOktobar 03, 2011, 09:15:22
Poštovane kolege,
U izučavanju literature o pčelarstvu naišao sam na sledeće fakte.
Varoa je prenosnik: američke truleži legla (ATL-a), nozemoze, virusne paralize, mešinastog rasploda.
Sve je naučno ispitano i navedeno u sledećoj literaturi: "Bolesti i nametnici medonosne pčele", O.F. Grobov, A.M. Smirnov, E.T. Popov, Moskva, "Agropromizdat", 1987 godine; "Praktični radovi na pčelinjaku", E.K. Eskov, Moskva, "Znanje" 1985 godine; "Identifikacija virusa pčela", J.M. Batuev, časopis "Pčelarstvo", 2010 godine.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoOktobar 03, 2011, 20:57:12
To se stalno potvrđuje. Svako veće uginuće pčala tokom zimskih meseci dešava se zahvaljujući varoi. Tamo, na SPOS-ovom forumu smo Lazo i ja na temi "Šta je varoa?" još pre dve godine napravili onu tabelu o uslovima u kojima vcaroa preživljava i živi, ali po broju pregleda te tabele vidi se koliko su pčelari zainteresovani za varou. Izgleda da se većina pčelara u Srbiji oslanja na već zastarela sredstva za borbu protiv varoe (amitraz i kojekakve daščice natopljene u kojekakve otrove, i ko zna šta sve ne). Hoću da kažem da ta tema je skoro pala u zaborav , mlati se prazna slama o tome da li je brstivar u redu ili nije, amitraz se diže u nebesa, bez njega nema pčelarenja itd. Ne mogu da nađem onu tabelu, negde sam je zaturio. Nadam se da Laza još uvek ima, pa neka je ponovo prikači na ovu novu temu. Pozdrav
PS Ipak sam uspeo da je nađem.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicOktobar 04, 2011, 07:03:07
Подржавам обадва написа јер су заснована на научно провереним подацима. О овим појавама дали смо више података на спосовом форуму док им није засметало другачије размишљање о пчеларству. Не смемо заборавити да пчеле постоје више од 120 милиона година, и да оне могу нас да науче више него ми њих.Поздрав
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Lazovic ZivojinOktobar 04, 2011, 08:16:41
Kolega Mario, svakako ne semnjamo u ove tvrdnje, ali bih molio malo više podataka. Varoa je gotovo stalno prisutna u našim košnicama pa je verovatno bitno šta bi trebalo (ne bi trebalo) da učinimo da smanjimo ili otklonimo rizik zaraze pčelinjih društava. Pozdrav
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Mario RatancicOktobar 04, 2011, 09:34:56
Cilj postvljanja ove teme je bio da se skrene pažnja na maksimalno tretiranje varoe u periodu pripreme pčelinjih društava za uzimljavanje. Pored toga, želeo sam da skrenem pažnju na fakt da prisutnost varoe nosi niz drugih posledica po pčelinja društva, ne samo kao direktan parazit nego kao i prenosnik drugih bolesti kod pčela. Stručnjaci i naučnici postojano navode da borba protiv varoe mora biti skup mera koje se sprovode tokom cele godine i da se ne sme nikako to dovesti u povremene ili kampanjske aktivnosti. Tabela koju je postavio kolega Sveto, ovde, je knjiga za sebe. Mišljenja sam da, poznavajući uslove pod kojima funkcioniše parazit ili bolest, možemo mnogo uraditi na spračavanju razvoja i širenju samih bolesti ili nametnika.
Tematika je vrlo kompleksna jer se direktno odnosi na mikroklimu u košnici, znači i na sve životne cikluse pčelinjeg društva. Pored navedenog, direktno je vezana za invazione i zarazne bolesti kod pčelinjih društava.
Literatura koju sam naveo i koju sam detaljno izučio je napisana pre 25 godina, a u tom periodu se došlo do novih naučnih saznanja i izvršena je gomila naučno-istraživačkih radova u raznim aspektima i granama nauke, od virusologije, mikrobiologije, mikologije, fiziologije i još mnogo dugih grana naučnih istraživanja. Pokušavam sve to sistematizovati, ne samo radi sebe, nego da mogu argumentovano prezentirati moja saznanja ovde na forumu i da možemo zajednički izvući određene zaključke i prineti odgovarajuće mere u spoju nauke sa svakodnevnom pčelarskom praksom.
O samoj varoi napisano je toliko da, po meni, količina radova izgleda kao celo more, ako mogu tako da se izrazim. Probaću, zajedno sa vama, da to izložim i da vidimo kakve zaključke zajednički možemo da izvučemo za praktičan rad u pčelarenju.
Prozdrav
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicOktobar 04, 2011, 09:39:19
Слажем се да постоји МУКОЛОГИЈА али мислим да си хтео да кажеш наука о гљивчним обољењима. Извини и поздрав.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Mario RatancicOktobar 04, 2011, 18:58:07
Слажем се да постоји МУКОЛОГИЈА али мислим да си хтео да кажеш наука о гљивчним обољењима. Извини и поздрав.
Klega Živomire, Lako je Tebi kada imaš "oko sokolovo" i ne zameri nama starijim. Šta da radim kada mi je kucopis nečitak, a na tastaturi su jako blizu slova "u" i "i".
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicOktobar 04, 2011, 20:09:23
Важно је да се разумемо али ми је ,,драго,, што немам само ја багљав куцопис(нова кованица хи ,ко швабе) . Поздрав од Муколога.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoOktobar 04, 2011, 20:56:09
Lepo je kad to Žile napiše ćirilicom, pa ima dvostrukoznačenje. Nekom bi mogla muka da pripadne, a nekom Myka (Mika). Šalu na stranu, ali varoa je najozbiljniji problem u pčelarstvu, pa je najbolje da o njoj naučimo sve što su naučnici i drugi otkrili. Biće nam olakšana borba. Trebamo joj zagorčavati život na svakom koraku, samo ne trebamo biti lenji. Pozdrav.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Aleksandar KarakasOktobar 27, 2011, 12:32:12
Sledi nam uskoro tretiranje protiv Varoe postovane kolege da li mi mozete reci kojim preparatom i nakoji nacin je najbolje tretirati u nevembru ili pocetkom decembra.
Hvala Vam na pomoci
Pozdrav iz Vrsca
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Milic VukicOktobar 27, 2011, 13:13:26
Sad je najpogodnija oksalna kiselina pri temperaturi između 5 i 10 u plusu. Mislim da se i ostali slažu. Pozz.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: sava miticOktobar 27, 2011, 14:49:10
Moj lični stav po ovom pitanju je sledeći. Nerado radim tretiranje oksalnom kiselinom dok dnevne temprerature ne prelaze u nekoliko dana bar + 8 stepeni. Samo tretiranje obavlljam radije na temperaturama od + 4 do + 6 stepeni, jer je tada daleko lakše tretirati pčele, nalaze se svo vreme u klubetu, manja verovatnoća da će izletati prema pčelaru, a što je po meni najvažnije, pčele ni narednih dana neće izletati i tako smanjiti produženi efekat delovanja oksalne kiseline dok se ona nalazi na pčelama. Izletanjem pčela iz košnice dobar deo oksalne kiseline bi propao. Ja to radim uglavnom u novembru, a ako je i novembar topliji, odradim to i u prvoj polovini decembra. Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Sinisa MirovicNovembar 14, 2011, 20:25:56
upravo sutra putujemo u Vojvodinu da dogovorimo distribuciju a trebao bi da kosta izmedju 18 i 20 eura zavisi koliko ce da kosta transport do Srbije a u Hrvatskoj je isto toliko trebalo bi da bude kod firme Beefodio tel 024-731 182 Mali Idjos poruka od firme u Hrvatskoj koju sam upravo dobio ,a odnosi se za beehive
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoOktobar 24, 2012, 19:22:47
U listu pčelar za novembar ove godine ima jedan interesantan tekst: "Upoznajmo varou da bismo je lakše savladali". Tekst je napisao Zachary Huang, Mičigenski Univerzitet, Departman za entomologiju. Tekst je objavljen u američkom časopisu American Bee Yournal 10/12. Tekst je sa engleskog preveo Ivan Umeljić.
U pomenutom tekstu se vidi da su i Amerikanci shvatili da se protiv varoe ne može boriti ako se ne shvati kako ona živi. Na ovoj temi sam već postavio onu tabelu o životu varoe, a podaci su iz knjige "Bolesti i nametnici medonosne pčele", O.F. Grobov, A.M. Smirnov, E.T. Popov, Moskva, "Agropromizdat", 1987 godine; , koju je Mario naveo na početku ove teme. Nije mi jasno kako to da amerikanci nisu znali za ovu knjigu. Zachary Huang je nakon 25 godina došao do sličnih saznanja. Pozdrav.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicOktobar 24, 2012, 19:33:14
Интересантно, да се у том чланку истиче употреба лекова, без обзира на природну борбу пчела ,милионима година,против свих напасника и болести. Надам се да ће пчелари добро рашчланити напис. Поздрав
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoJanuar 18, 2014, 15:52:17
Treba je samo oboriti sa pčela, za ostalo će se pobrinuti ovaj stvor...
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Boris SalajJanuar 18, 2014, 18:22:09
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoJanuar 18, 2014, 18:29:20
Da se bolje vidi... Kako bi dobro bilo naseliti ih ispod svake košnice.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicJanuar 18, 2014, 19:09:02
Не треба се играти , са овим бубама , јер им ово није природна средина . Цену плаћамо са амброзијом а на острвима са мунгосима. Поздрав и проучите шта варои не одговара а пчели одговара , па то и урадите.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: stevanovic svetoJanuar 18, 2014, 19:23:21
Rasprostranjena je na svim kontinentima, sigurno je ima i kod nas. Ti to ne možeš videti zato što ispod mreže nemaš ništa a i slabo vidiš ;D
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zivomir gujanicicJanuar 18, 2014, 20:15:24
У праву си ,слабо видим а ти који ми помажеш у пчеларењу , хвала ти, и ако носиш наочаре а ја не носим , код мене никако да видимо вароу. Поздрав хи П. С. Изгледа да ја те бубе имам у глави.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: sljivic b miljkoNovembar 11, 2016, 12:21:31
Sama činjenica da nestaju pčele u velikom broju je duboko uznemirujuća za sve pčelare bez obzira da li imaju probleme ili je sa wihovim pčelarama sve u redu. Razmiščjajući o toj činjenici nije dobro da na prvu prihvatimo da je to nešto na šta mi nemožemo da utičemo, da je to nešto što se dešava i mnogo bogatijim zemljama kao što je Amerika i da mi tu nemožemo ništa pa prihvatamo „šta je tu je“. Sa takvim shvatanjem nama će se i narednih godina ponavljati isto a mi trpimo i ćutimo. Po mom mišljenju bilo bi najbolje da polako razmotrimo činjenicu po činjenicu i utvrdimo da li osim objektivnih činjenica ima i neka subjektivna koja je uticala na takvo stanje i da izvučemo pouke za sledeće godine. Prva činjenica da nam se to dešava zadnjih dvadesetak godina u manjoj ili većoj meri u zavisnosti od godine što potvrdjuju razni pčelari u časopisima, grupama, forumima, predavanjima, diskusijama a bilo je nekoliko veoma zapaženih slučajeva i na televizijama. Druga činjenica da se sva ta dešavanja 20-tak godina unazad imaju istu karakteristiku da se kod jednih pčelara javljaju masovno a kod drugih pčelara u istom mestu često samo par desetina ili stotina metara dalje sve je u redu i nema nikakvih problema. Sledeća činjenica da se to dešava u jesenjim mesecima i blago se produžava na zimske mesece i tako godinama unazad. Sledeća činjenica da pčeleri najviše štete trpe od varoe u jesenjim mesecima u lošim godinama. To je sasvim normalno ako se zna da se varoa razvija tako što se broj varoe od proleća do jeseni stalno u rastu dok se leglo u avgustu smanjuje i broj varoe prevazilazi količinu legla i leglo trpi velike štete. Svi saveti za tretiranjam idu u pravcu da tretiranje treba izvršiti pre toga kao bi se sprečile štete. Medjutim to je u normalnim godinama. U lošim takozvanim gladnim godinama pčele smanjuju leglo znatno ranije i odnos količine varoe i količine legla u korist varoe dešava se znatno ranije u julu a ponekad i junu. Tome treba dodati i rano nestajanje trutovskog legla i prelazak varoe u radiličko leglo. Sledeća činjenica da se veliki broj pčelara drži pravila lečenje jednim lekom kojim je zadovoljan. To sam imao priliku da doživim na predavanjima da mi kažu „šta ti meni pričaš kad ja godinama koristim taj lek i nikad nisam imao problema“. Na to sam odgovarao:“ kad se bude desio problem, biće katastrofa“. Sledeća činjenica da veliki broj pčelara koristi amitraz ( mitak i sl) u lečenju pčela. Amitraz kao lek u pčelarstvu osim što nije registrovan on je u neku ruku zabranjen i pčelari ga teško legalno kupuju. Ta pak činjenica znači da se amitraz prodaje na crnom tržištu po visokoj ceni. U takvoj trgovini i nestašici a u želji za zaradom, imamo razne zloupotrebe od razredjivanja do prodaje potpuno druge materije. Bila je kupovina amitraza od jednog pčelara koji je posle tretiranja tri društva moga da konstatuje da su sva tri društva odmah uginula, što znači da je umesto amitraza bila neka izuzetno otrovna materija. Kad se razgovara sa pčelarima koji su imali problema sa varoom o nabavci dobijaju se veoma interesentni odgovori poput „ To je madjarski amitraz. Kupio mi čovek na buvljaku u Subotici....“ koja je to sigurnos? Čak i da kupite od čoveka koji je pošten i poverljiv nemožete da budete sigurni jer je veliko pitanje ko je i šta njemu prodao. Šta onda treba uraditi? Jednostavno treba vršiti kontrolu efekta leka i kombinacija sa najmanje dva leka različite sadržine i to u lošim godinama znatno ranije. Ako ove godine sa svih strana stižu informacije o masovnoj najezdi varoe onda je neozbiljno zaključiti „ja sam tretirao i ne pada znači moje pčele nemaju varou“ već izvršiti tretman drugim lekom. Sledeća činjenica koja važi za ovu godinu da su pčele u junu masovno izbacale leglo i stradale od gladi jer su društva bila vrlo razvijena, brzo potrošila zalihe i pošto unosa nije bilo nastajali su problemi. Postoji slučaj pčelara koji je posle bagremove paše odselio desetak društava na Goč, a onda otišao u vikendicu na moru gde je ostao preko leta. Kad se vratio u košnici više nije bili pčela. Stradale od gladi. Kod pčelara koji su imali bar malo paše ili su pčelari pomogli hranjenjem pčele su preživile ali zbog oskudne paše imale slabiji razvoj. Ako nema unosa pčele slabije hrane maticu i ona slabije nosi pa se leže manje pčela. Sa druge strane pčele štede i na broju obroka što utiče na razvoj mladih pčela prvenstveno na razvoj njenih žlezda na prvom mestu mlečna žlezda. Tako izležene pčele sa slabije razvijenim mlečnom žlezdom slabije hrane buduće generacije, one ih slabije hrane i pčele se legu slabijeg kvaliteta. Znači ova godina loša po unosu uticala je da se legu lošije pčele, da budu brojčano slabije za zimu i da budu sa manje masnog tkiva. To nije dobro za zimovanje kao ni za prolećni razvoj ali to nije razlog za nestajanje pčela. Znači imamo dve loše stvari za lošu situaciju u pčelinjancima ali naše je da proverimo naše greške i da sledećih godina greške ne ponovimo i ponovo trpimo štete.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: zoran drpljaninNovembar 11, 2016, 17:11:53
Danas sam bio kod prijatelja ima 30 poloski,nismo hteli neki pregled,nego onako nasumice da pogledamo i kod druge koju smo pogledali,nema pcela uopste,hrane ima oko 20 kg...Krenuli smo redom i krajnji rezultat je tri kosnice bez pcela sa doste hrane...On je radio tretmane gore spomenutim amitrazom sa buvljaka... Pregledao je pre dvadeset dana i bilo je sve u redu... Da li je neka bolest ili ne,ko to zna ali je uzrok sigurno varoa....Kod mene sve u redu,jedino sto sam primetio,da kod RV kosnica nisam video pcele,na dnu su u klubetu,a kod poloski su mi pcele bile na satonosoma,mada nisu probile mednu kapu,ima hrane...
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Nenad TucakovNovembar 12, 2016, 00:24:36
I nikad ne zaboravimo: varoa kao parazit je jedno zlo. Zlo sa kojim bi mogli... posebna priča je što ona sa sobom nosi masu drugih uzročnika oboljenja pčela, bakterija i virusa. Jedno ispitivaje je pokazalo da u hemolimfi i pčela i varoe ima u preko 60% uzoraka spora nosema ceranae... Po sećanju, rekao bih da je procenat oko 65%.
Naslov: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 20, 2017, 21:33:17
Postavio bih dva pitanja kolegama. Kakva su vasa saznanja o tome da li u jednu celiju moze uci vise varoa i ako je to tacno kako tada dolazi do oplodnje, mislim ko koga oplodi posto bi se tu teoretski naslo vise muzjaka, dva ili vise? I da li neko zna koliki broj hromozoma ima varoa? Nadam se da pitanja nisu laicka.
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 20, 2017, 21:58:38
Postavio bih dva pitanja kolegama. Kakva su vasa saznanja o tome da li u jednu celiju moze uci vise varoa i ako je to tacno kako tada dolazi do oplodnje, mislim ko koga oplodi posto bi se tu teoretski naslo vise muzjaka, dva ili vise? I da li neko zna koliki broj hromozoma ima varoa? Nadam se da pitanja nisu laicka.
Милсим да у једну ћелију може ући више оплођених вароа у време велике заражености заједнице. А даље, не знам...
Хромозоми, мужјак има 7 хромозома а женка 14.
Поздрав...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 20, 2017, 22:25:49
Hvala kolega Vojo na brzom odgovoru. I ja imam podatke iz literature da moze vise zenki uci u jednu celiju. To sve me navodi na razmisljanje, mislim na to kako varoa podnosi razmnozavanje u tako bliskom srodstvu, koliko sam shvatio genetiku zenka ce na svoje potomstvo u ovom tipu razmnozavanja prenijeti identican genetski materijal, pa se zapitam da li postoji mogucnost da se u slucaju ulaska vise varoa u istu celiju moze desiti da muzjak jedne varoe oplodi cerke druge varoe pa da tu dodje do nekakvog ukrstanja gena. Po nekoj mojoj logici ako je tacna tvrdnja naucnika o nacinu razmnozavanja varoe sve varoe bi trebale nositi identican genetski materijal, ili pak dolazi do nekih genetskih mutacija pomocu kojih postaje otporna na razne preparate i slicno. I da li vi kolega imate informaciju iz literature ili licnog iskustva da li varoa moze da se rzmnozava u maticnjaku?
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 20, 2017, 22:57:09
Колега и пријатељу Митре, Мислим да не може да се размножава у матичњацима јер је кратак период затвореног матичњака као и положаја матичњака, мада сам видио слике варое на матици...
Што се тиче мутација, нисам довољно стручан али мислим да долази до мутација јер ипак постоји више врста варое. Кажу да је ова наша корејска најопаснија... Међутим мислим да је пчелар својом величином сатне основе коју им је додавао са ћелијама 5,37мм допринео њеном ширењу. Имам по том питању неко своје мишљење а то је да је све кривац човек. Да је пчелама омогућено ројење, довољна количина трутовског саћа и одговарајућа величина радиличког саћа и већа количина прополиса у кошници ( црног саћа) мислим да би се пчеле саме одбраниле од варое. Одузимање меда такође има велики утицај у развоју варое (неко моје уверење).
Добро је што имамо људе са пољ, факултета који вероватно имају више доступне литературе и информација и који се баве изучавањем ових проблема. Радујем се твом присуству на овом нашем форуму и надам се да ћеш нам пренети мноштво корисних информација..
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 20, 2017, 23:12:01
Hvala kolega Vojo na lijepim rijecima :) Da slazem se sa vama da je covjek svojim mijesanjem u zivot pcela sve zakomplikovao, primjer je i to da bi varoa kod nas vjerovatno stigla mnogo kasnije a pitanje da li bi ikad da ljudi nisu selili razne pasmine pcela na podrucja zarazena varoom, a da te pcele nisu imale naravno prirodan mehanizam odbrane. Sto se tice promjera celija evidentno je da pcele u prirodnom stanistu grade celije razlicitog precnika i da to vjerovatno ima uticaja na razvoj varoe. I naravno da se slazem da oduzimanje meda slabi imunitet zajednice pa samim tim i otpornost na viruse prenijete varoom.
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 20, 2017, 23:14:36
Sto se toce razmnozavanja u maticnjacima, mene brine to da varoa iako nije uspjela da zavrsi ciklus raznozavanja ipak moze prenijeti neki od virusa na maticu i samim tim umanjiti njen kvalitet, duzinu zivota i slicno.
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 20, 2017, 23:23:32
И још оно што је можда и најважније заједнице које имају по 30 или више кг меда у дужем периоду много раније престају са леглом и још крајем јула завршавају са исхраном матица и престају са ширењем легла и већ до средине августа или који дан касније немамо више никаквог легла у кошницама.
Заједнице у којим до почетка августа матице престају са леглом онемогућавају варои даље ширење и што је најважније вароа је тада само на трутовима и само су трутови оштећени а они ће свакако бити избачени из кошнице. Тада долази до прекида у развоју зимске дугоживеће варое. наравно ово се све дешава у условима када имамо довољно трутовског саћа.
Поздрав Митре и да ниси ту на форуму ово можда не бих написао ни за три наредне године.. ( Ово моје писање је само резултат твојих питања). :D
Sto se toce razmnozavanja u maticnjacima, mene brine to da varoa iako nije uspjela da zavrsi ciklus raznozavanja ipak moze prenijeti neki od virusa na maticu i samim tim umanjiti njen kvalitet, duzinu zivota i slicno.
Не верујем, ипак је по мом мишљењу квалитет матичног млеча јачи од свих тих вируса, величина ћелије вероватно такође није одговарајућа, не знам, дно ћелије матичњака, брзина развоја матичне ларве, положај самог матичњака окренутог ка доле, итд.
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 20, 2017, 23:33:16
Da slazem se da mnogo faktora tu ne odgovara varoi, samo ove godine sam primjetio da mi je par drustava ostalo bez mladih matica koje se vjerovarno nisu vratile sa oplodnje, a ta drustva su imala povecanu brojnost varoe, pa me kopka da li je bas varoa uzrok tome ili je nesto drugo.
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 20, 2017, 23:50:03
Вароа може бити узрок узнемирености заједница и можда веће агресивности према младој тек спареној матици. Не знам. Инфекција која се ствара у кошницама са већим бројем варое утиче на дисајне путеве свих јединки ( па и матице) али напада и органе за варење. Међутим мислим да на сам испраћај матице на парење и њен дочек после парења вероватно нема неки значајнији утицај. Ипак после саме оплодње могуће је да на неки начин може доћи до инфекција полних органа ( претпостављам).
Поздрав...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 21, 2017, 00:00:20
U pitanju su bila drustva koja sam ja vjestacki razrojio, maticu sa nesto otvorenog legla i dosta mladih pcela odvojio u nukleus i tretirao protiv varoe, a staro drustvo pustio da povuce prisilne maticnjake koje sam nakon par dana sveo na dva do tri jos ne poklopljena, ponavljam da su drustva bila jace zarazena varoom, pa mislim da je mozda varoa smanjila imunitet buducih matica koje mozda nisu ni imale dovoljno snage da se vrate sa oplodnje ili su ih pcele same ubile primjetivsi da nesto nije u redu sa njima. Ovo je samo neko moje razmisljanje koje je mozda daleko od istine jer vjerovatno da je i niz drugih faktora mogao dovesti do istog ishoda.
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 21, 2017, 00:09:04
U pitanju su bila drustva koja sam ja vjestacki razrojio, maticu sa nesto otvorenog legla i dosta mladih pcela odvojio u nukleus i tretirao protiv varoe, a staro drustvo pustio da povuce prisilne maticnjake koje sam nakon par dana sveo na dva do tri jos ne poklopljena, ponavljam da su drustva bila jace zarazena varoom, pa mislim da je mozda varoa smanjila imunitet buducih matica koje mozda nisu ni imale dovoljno snage da se vrate sa oplodnje ili su ih pcele same ubile primjetivsi da nesto nije u redu sa njima. Ovo je samo neko moje razmisljanje koje je mozda daleko od istine jer vjerovatno da je i niz drugih faktora mogao dovesti do istog ishoda.
Не знам Митре али претпостављам да су код матица у таквом окружењу нападнути дисајни путеви а за лет је вероватно потребна пуна снага..
Поздрав...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Mihajlovic MitarFebruar 21, 2017, 00:11:40
Hvala na odgovorima :)
Pozdrav...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 21, 2017, 00:16:32
Молим лепо пријатељу Митре, чекамо те и на другим темама. ;)
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: Odg: Matematika u pčelarstvu
Poruka od: Nenad TucakovFebruar 21, 2017, 08:05:06
Ili su pčele hraniteljice toliko bile oštećene varoom, da kvalitet matičnog mleča nije bio na potrebnom nivou, što se odrazilo na zdravlje matica... U svakom slučaju, krajnji zaključak je da varou treba držati pod kontrolom. ;)
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Vojo BrstinaFebruar 21, 2017, 21:01:46
Ili su pčele hraniteljice toliko bile oštećene varoom, da kvalitet matičnog mleča nije bio na potrebnom nivou, što se odrazilo na zdravlje matica... U svakom slučaju, krajnji zaključak je da varou treba držati pod kontrolom. ;)
Браво Нешо! Тако треба размишљати, биће од тебе добар и врстан пчелар...
Поздрав драгим пријатељима..
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Rakovac GoranJun 03, 2020, 08:18:10
Вароа се масовно појавила на пчелињацима. Изгледа да ће ове године бити њена инвазија те је неопходно одмах нешто предузимати. Боље спречити него лечити.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Misko SavicJun 03, 2020, 10:15:38
Tako je kolega Gorane, i kod mene je primetan veci broj varoe. Prosle subote kada sam vratio pcele sa bagrema pri kontroli par drustva primetio sam da ima dosta varoe po pcelama i to bas dosta. Verovatno je i ovo vreme doprinelo tolikom razvoju. Predstoji nam borba.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: dusan lazicJun 03, 2020, 16:37:50
Ja nikad nisam video varou po pčelama. Divim se ljudima kad kažu da su videli... (možda ja ne gledam detaljno...?) Doduše, i ne trudim se ( u toku godine) da ugledam varou na pčeli. Gledam samo u trutovskom leglu i na podnjači (ako imam AV) - prirodno opalu varou. Baš ću ovih dana malo više zagledati... :)
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Rakovac GoranAvgust 31, 2023, 09:30:04
Има ли неко искуства са дејством препарата против варое са слике ?
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: slavoljub_simicAvgust 31, 2023, 14:58:16
Gorane dali si upoznat sa onim sredstvom što se kuva glicerin i oksalna i ide na truleks krpe. pozdrav.
Naslov: Odg: Varoa - prenosnik bolesti u pčelinjim društvima
Poruka od: Rakovac GoranSeptembar 01, 2023, 07:55:28