Autor Tema: Pčelinjak Šugić  (Pročitano 61097 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #60 poslato: Decembar 28, 2014, 13:57:25 »
Prilik jučerašnjeg brojanja opale voroe sav usresređen na brojanje nisam obraćao pažnju na ostale stvari.Sve dok nisam primetio da me kroz sastave nastavaka posmatraju mnogo malih okica.Na sastavima nastavaka su se pojavili deformiteti.Do pre nekoliko nedelja ih nije bilo osim na nekoliko ali samo malih koje su pčele zapušile propolisom.Ali ovo sad je nešto sasvim drugo.......moje košnice su se pretvorile u hotel promaju...ne znam da li je razlog farba ili je "akreditovani"majstor izradio košnice od malo vlažnijeg drveta......ili je ovo još jedna lekcija iz pčelarstva?....džaba ti kvalitetna i više nego skupa farba ako su ti košnice od lošeg drveta :o :o :o inača farbao sam dva puta JUB-ovom temeljnom na vodenoj bazi i posle toga dva puta JUB-ovom završnom takođe na vodenoj bazi.Biće da je majstor u nedostatku suvog drveta izradio košnice od sirovog...pa prošle su i nema problema...ali šta ću...vidim da ću na proleće morati da kupim disk šlajfericu pa udri po ivicama.. >:( Sve sastave sam polepio papirnatom zaštitnom trakom(da mi ne ostavlja tragove od onog smeđeg selotepa)i preko nje širokom bezbojnom selotep trakom da bude otporna na vlagu...pa sad u šali komentarišemo da nam sad košnice liče na neke ranjenike sa zavirenim delovima tela... ;D ali bar nešto obećano ću im ispuniti,neću ih dirati bar dva meseca.Sad ovako upakovane mogu mirno da zimuju(bez promaje).
I baš sledećeg jutra kao naručen pao je sneg....i pčelinjak je utonuo u miran san....pčelinjak da ali pčelar ne...on nastavlja svoje aktivnosti o kojima ću vam u dogledno vreme pisati....
Pozdrav i svako dobro vam želim u novoj godini......medno :)

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #61 poslato: Decembar 28, 2014, 16:41:50 »
Miro prijatelju,
Nisi trebao da ih oblepljuješ, najbolje zimuju kada im po malo duva.. Drvo "živi" i sve to je savim normalno. Ne znam gde si kupio košnice ali nije ni bitno. Ovo ti je prva zima sa pčelama pa ti sve izgleda strašno a u stvari sve je to potpuno normalno.
Pozdrav...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #62 poslato: Decembar 28, 2014, 17:29:54 »
Pozdrav Miroslave, svaka cast na lepim slikama, ovo je upravo dokaz da se nastavci rade od sirove daske, nema danas niko vremena da susi da lageruje dasku, nego samo odma sa kmiona na dihtericu, cinkovanje i udri...


I kod mojih LR nastavaka sam imao slican problem ali ne bas ovoliki razmak kao kod tebe, i tacno kada sam ih postavio sve bilo u bocu, ali kasnije kad se drvo isusilo pokazalo je pukotine na pojedinim stranicama...


Ja sam ovaj problme od promaje resio sa stretch folijom, kupio u marketu onu obicnu foliju za prekrivanje hrane onu rolu sam nozem presekao na pola, i sirina jedne polovine (oko 10cm) je dovoljna da prekrije spoj dva nastavka i nastavka i hranilice-zbega gore, dva kruga okolo malo zategnem i prekinem utrljam rukom zalepi se i stoji ko pracka...


I ja cu do godine ovo morati sve ispravljati na el. hoblic i slajfaricu za drvo...


Pozdrav i sve najbolje u ovoj zimi i predstojecim hladnim danima.
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #63 poslato: Decembar 28, 2014, 18:22:30 »
Ako si ih uzeo kod "akreditivanog" majstora Miroslave i ja sam imao isti problem. Drvo a i spoj heftalicom krivile su se daske na spoljnu stranu. Te nastavke sam ostavio sa strane, osusili se i ispravili a zatim udario po par srafova za drvo ...

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #64 poslato: Decembar 28, 2014, 20:05:03 »
Sada se prilično daske nabavlja iz Austrije. Samo što je ta daska malo čudna. Neki nastavci tako rade, da će košnica još malo biti kao bure.

Izgleda da su godovi debeli i pitanje je kavo je to drvo. Na petoj slici se vidi da se čudno sabija samo u jednom delu i ne pravi dugački luk.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #65 poslato: Decembar 28, 2014, 20:13:35 »
Samo se nadam da ce odraditi tako da cu moci dogodine da ih izravnam i da ne rade vise...
Na par njih se isto tako iskrivile deo izmedju hranilice i 3.nastavka toliko da pcela moze da prodje,pa sam na jednoj i gnjecio pcele pomerajuci poklopac koji se klackao.Vojo,bilo mi zao da im na svaki sastav duva,zato sam ih i izlepio....

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #66 poslato: Decembar 28, 2014, 22:32:52 »
Мирославе пријатељу,
Немој да ти срећу квари то мало даске, веруј ми на реч, ја сам на ту тему докторирао  ;D  То може да се деси и код превише суве даске, само да знаш. На мојим кошницама, наставци раде и дан данас (после 2 године). Прошао сам фазе од великог нервирања, па до данас, када се више не нервирам. Шкоди мом здрављу, а и даска се од мог нервирања неће поправити. Слажем се са колегама, да ниси требао да лепиш траке око наставака. Могао си да поставиш понеку фолију на пример, и то не да затвориш цео отвор. Одлично је када зими има по мало тих прореза јер туда излази вишак влаге.
На свим тим спојевима које си облепио траком, доћи ће временом (врло брзо) до скупљања воде и појаве буђи.
Мирославе, сасвим је могуће да се ти наставци врате у пређашње стање, са пролећа када отопли.


Поздрав друже и свако добро  :)

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #67 poslato: Decembar 29, 2014, 12:29:25 »
...ovo je upravo dokaz da se nastavci rade od sirove daske, nema danas niko vremena da susi da lageruje dasku, nego samo odma sa kmiona na dihtericu, cinkovanje i udri...


Познајем неколико већих произвођача кошница и баш сви имају сушаре за даску. Чамовина се суши, ту нема дилеме јер би се од сирове даске свака кошница извитоперила за пар дана. Проблем је ако се кошнице прије фарбања држе у простору гдје има влаге или се само фарбање не уради квалитетно, онда може бити свега. Међутим ни то није нека гаранција, даска како је отпустила влагу исто тако је и прима па су промјене без обзира на све скоро редовна појава.
Липову даску за рамове не суше јер како рекоше постаје нешто тежа за обраду него је најмање шест мјесеци до годину дана држе под стрехом гдје је добра циркулација ваздуха па је затим обрађују.


Izgleda da su godovi debeli i pitanje je kavo je to drvo.


Браво Шоле. Кажу да је највећи проблем квалитет дрвета. Ако је смрча или јела расла на терену гдје је земљиште "јако" и богато водом дрво брзо израсте и не сазри довољно а годови су дебели тј. ријетки. Таква даска ће се временом деформисати како год да је обрађена и заштићена. Код дрвета са камена годови су чести тј. набијени један на други и тешко их је бројати. Такво дрво је гарантовано зрело и идеално за кошнице. Овдје кажу да најбоља чамовина долази са подручја гдје су пилане које гравитирају планинама Клековача и Виторог (Дринић, Рибник, Шипово).
Е сада има ту још нешто; прије четрдесетак година доста су сађене индустријске плантаже са врстама четинара дуглазија и боровац (вајмутов бор) поријеклом из САД-а и Канаде. Првобитна намјена била је производња целулозе али се данас због помањкања техничког дрвета користе и за ту намјену. Расту брзо и квалитет ове даске је упитан.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #68 poslato: Decembar 29, 2014, 14:03:23 »
Citat: Miroslav Šugić
...vidim da ću na proleće morati da kupim disk šlajfericu pa udri po ivicama.. >:(

Miroslave imao sam isti slučaj na par košnica i kod mene. Samo što nisam ljepio traku već nagurao vrbove grančice u sastave da ne dođe do grabeži. Ako skineš ivice i izravnaš sa sredinom onda će ti i cijelo tijelo biti niže za 5-6 mm a samim time i razmak između okvira gornjeg i donjeg tijela, možda bi to kasnije moglo biti problem?

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #69 poslato: Januar 02, 2015, 14:19:35 »
Мало искачем из теме али бих хтео да се мало надовежем на квалитет дрвета ако колега нема неких примедби.
Према техничким карактеристикама дрво је квалитетније што има ситније годове. На дебљину годова утиче неколико фактора. Неке од њих је навео Радоје, а том списку бих ја додао и климатске карактеристике. Што су зиме дуже и јаче, годови су мањи и обрнуто. Годови се састоје из два дела (пролетњег или раног дрвета и јесењег или касног дрвета - ово се односи на услове које је радоје спомињао) тако да и летњи и јесењи услови диктирају квалитет дрвета које чини један год.
У конструктивне сврхе се увек бира дрво које има одређену класу чврстоће. По правилу ту се бирају стабла која имају гушће годове јер су она и чвршжа односно имају већу носивост.
По правилу брзорастуће врсте попут Тополе, Врбе, Пауловније која постаје популарна код нас (коју иначе сви хвале - и то неоправдано када су у питању конструктивне сврхе) и др. имају велике годове и малу носивост, те се такве врсте не употребљавају за израду конструктивних елемената објеката али се употребљавају у друге сврхе (између осталог и израда кошница).
Као што је Радоје напоменуо, дрво као материјал увек ради јер постиже равнотежу са околним ваздухом па оно у сувљим периодима губи влагу и утеже се, а у влажнијим условима упија влагу и бубри. Дебљина года знатно утиче и на димензиону стабилност дрвета и у зависности од врсте може у различитој мери да се "баца". Дебљи годови = вежа димензиона нестабилност.
Овде велику улогу има и начин обраде дрвета односно смер у којем су орјентисана дрвена влакна у дасци и како је та даска постављена у елементу кошнице јер се дрво различито шири и скупља у зависности од правца пружања влакана (да вас сад не давим постоје три различита правца у којима дрве има различите особине ширења и скупљања).
Поред тога и финиширање даске има знатан утицај. грубља обрада = више влаге се упија (лакше се упија влага него када је површина глатка).
Има ту доста фактора, али не бих да кварим тему превише.
Толико од дигресије. Надам се да се Мирослав неће љутити.
Поздрав свима.

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #70 poslato: Januar 02, 2015, 20:08:08 »
Hvala vam prijatelji na komentarima,objasnjenjima i savetima.Ako podelimo iskustva svi ce mo zajedno vise nauciti.Nikola,odakle ti to da cu se ljutiti,meni je bas nasuprot drago da sto vise komentarisete i da delimo iskustva,zato smo ovde.Ante,lako je sad nama da deljemo nastavke koliko hocemo,zato se pobrinuo nas Voja pa je konstruisao EV kosnicu pa do njenih dimenzija mozemo da slajfujemo,hahahah
 Sve u svemu nema jeda.....ja kao ovogodisnji(sada vec proslogodisnji)pocetnik tek ucim i pomalo eksperimentisem...i spreman sam i na gubitke i dobitke....videcemo sta ce biti od mene kao pcelara za koju godinu.......hvala vam svima na ucescu u ovoj temi i slobodno pisite ...
Srecna vam bila ova nova godina i zelim vam sve najbolje..

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #71 poslato: Januar 02, 2015, 20:14:31 »
Мирославе,
Само храбро и полако напред! када човек нешто ради са задовољством, успех увек дође.
Поздрав пријатељу и свако добро  :D

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #72 poslato: Januar 11, 2015, 21:08:37 »
Kod današnjeg spoljašnjeg vizuelnog pregleda primetio da boja košnice utiče na izletanje pčela kod nekih graničnih temperatura pogodnih za izletanje pčela na pročistni let.Prvo su počele da izleću iz zelenih dok su kod žutih samo po koja izletale a bele čini mi se da nisu uopšte izletale....

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #73 poslato: Februar 02, 2015, 18:53:55 »
Imao je obicaj moj pokojni deda Ljuba da mi kaze....poslusaj sine uvek starije i iskusnije i nemoj da filozofiras i pravis se pametan...eee posto sam uvideo i sam svoju gresku (trake su bile skroz mokre )ja sam vas prijatelji poslusao i skinuo sve trake...Kaze narod da se na svojim greskama najbolje uci,ja sam nesto naucio..... :-\

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelinjak Šugić
« Odgovor #74 poslato: Februar 02, 2015, 21:56:49 »
Bravo Miroslave prijatelju. Lepljenjem košnica onemogućava se zimovanje u suvim košnicama. Kao što si video trake su bile mokre i zadržavale su vlagu u košnicama a ta ista vlaga pokreće leglo u ovom periodu kada ono ne sme da se pokreće.
Košnice u ovom periodu treba rashladiti i povećati provetravanje. Obećao sam ti juče da ću doći ako budem dolazio u Kikindu međutim igrao je Đoković i ostao sam kući. Posle meča stiže mi najdraži gost kući i dalje nigde nisam mrduo.
Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.