Prenosim vam članak objavljen u listu Hrvatska pčela 1/2015 koji mi se učinio jako interesantnim...
Koliko pčela ima u pčelinjoj zajednici? Je li vrhunac njezina razvoja kada dosegne 40 000, 60 000 ili više pčela? Koliki je broj pčela na početku, a koliki na kraju zimovanja? Koliko okvira legla, odnosno pčela, pčelinja zajednica ima na vrhuncu svog razvoja? Koliki je učinak stimulativnog prihranjivanja na razvoj pčelinje zajednice? Ovo su samo neka od pitanja koja si pčelari često postavljaju. Stoga možemo zaključiti da procjena jačine pčelinje zajednice ima veliku važnost u suvremenom pčelarstvu. Smisao je valjane procjene pomoć pčelarima u pravilnim i pravodobnim postupcima u suvremenoj pčelarskoj proizvodnji. Posebice se to odnosi na postupke u tehnologiji pčelarenja i zaštiti pčelinjih zajednica od različitih bolesti, lako se ,,Liebefeld-metoda” najčešće upotrebljava u znanstvene svrhe, prilikom provedbe raznih pokusa, njezina ju jednostavnost čini primjenjivom i za pčelare praktičare.Metoda se temelji na vizualnoj procjeni broja pčela i površine legla (uključujući sve stadije) na svakoj strani pojedinog okvira, a izražava se u kvadratnim decimetrima. Jedna strana LR okvira ima površinu saća od 8,8 dm2, kod AŽ okvira površina iznosi 9 dm2, a kod Farrarova okvira 6 dm2. U jednom se kvadratnom decimetru nalazi oko 130 pčela, iz čega proizlazi da jedna puna strana LR okvira ima oko 1100 pčela, kod AŽ okvira nalazi se oko 1200 pčela, dok kod Farrarova okvira broj pčela iznosi oko 800. Prema ovoj shemi stvaran broj pčela na okvirima može se procijeniti na temelju dobivenih brojeva. Međutim, ako sve pčele stave svoje glave u stanice saća, njihov se broj povećava, te može iznositi i do 400 pčela po kvadratnom decimetru. Ova se mogućnost mora uzeti u obzir prilikom same procjene. Treba naglasiti da ovisno o jačini pčelinjih zajednica, godišnjem dobu i stupnju proizvodnosti određeni broj pčela, njih otprilike između 500 i 3000, ostaje na bočnim stijenkama košnice. U tom slučaju treba procijeniti broj pčela koji se nalazi izvan okvira te ih također uključiti u izračun. Prilikom pregleda pčelinje zajednice pregledavaju se svi okviri, kako u plodištu tako i u medištu. Poželjno je izraditi „okvir-shemu” kojom si u početku, dok još nemamo rutinu određivanja površine u kvadratnim decimetrima, vizualno pomažemo pri brojenja pčela i legla. Jednostavno uzmemo okvir i užičamo ga tako da ga podijelimo na polja, pri čemu svako polje predstavlja površinu od jednoga kvadratnoga decimetra. Prilikom pregleda pčelinje zajednice krećemo od prvog okvira, bilo s lijeve ili s desne strane, pa sve do krajnjega, desetog okvira u pojedinom nastavku. Nakon pregleda svi se okviri vraćaju na svoju početnu poziciju. Prilikom samog pregleda procjenjuje se broj kvadratnih decimetara zauzetih pčelama i leglom (slike 2. - 6.) te se ocjenjuju ocjenama od 0 do8 s lijeve i s desne strane svakoga pojedinog okvira. Zbrajanjem svih dobivenih kvadratnih decimetara i množenjem sa 130 dobivamo broj pčela u pojedinoj zajednici. Množenjem ukupne površine u kvadratnim decimetrima koju leglo zauzima brojem 400 dobiva se broj pčela u leglu. Ako su pčele gusto zaposjele pojedini okvir i vise i obliku brade na donjoj letvici okvira, te se pčele prilikom brojenja pribroje samo jednoj strani okvira.Kod zajednica koje su se razvile na tri i više nastavaka potrebno je gornje nastavke spustiti i odložiti sa strane te najprije pregledati prvi nastavak. Zatim se pregledani nastavak vraća na svoje mjesto.Prvi put bi trebalo brojiti za vrijeme proljetnog razvoja, kako bismo dobili okvirnu sliku s kojim brojem pčela u zajednicama raspolažemo. Kasnije, tijekom aktivne sezone, „Liebefeld- metodu” možemo provoditi svaki 21 dan, koliko iznosi razvojni ciklus radilice. Ako se želi odrediti što točniji broj pčela u pojedinoj zajednici, tada je to potrebno učiniti što je moguće ranije, dakle u jutarnjim satima dok izlet pčela još nije velik. Prilikom provedbe različitih pokusa najčešće se upotrebljava svega nekoliko zajednica, kod kojih je relativno lako i brzo procijeniti snagu pojedine zajednice. No na većim pčelinjacima to nije Izvedivo, stoga je u tom slučaju dovoljno usporediti prosječne vrijednosti po ispitanim skupinama unutar samog pčelinjaka. Poželjno je da „Liebefeld-metodu” uvijek provodi osoba koja je procijenila jačinu pojedine pčelinje zajednice prilikom prvog pregleda jer se time smanjuje vjerojatnost pogreške u samoj procjeni ...
link ka izvoru...
http://www.agroscope.admin.ch/imkerei/index.html?lang=eni pdf ...
ako je nekom još interesantno obrazac iz dokumenta u prilogu za procenu mogu prevesti i postaviti na srpskom
...
