Autor Tema: Kalendar radova po mesecima za početnike  (Pročitano 93786 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #75 poslato: Novembar 05, 2016, 19:40:44 »
Ima jos mnogo tek pocetak ali da lagano razvijemo pricu...

Van mreže Bojan Šušnjar

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 967
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banja Luka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #76 poslato: Novembar 05, 2016, 21:30:55 »
Kolega Stankoviću dugo te nije bilo na forumu. Šteta, ja baš volim da pročitam novine sa planine. ;)

Citat
Otpade mi prst...

Nabavi neki laptop pa se preko tog telefona poveži na internet ako je moguće biće ti mnogo lakše.

Pozdrav.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #77 poslato: Novembar 06, 2016, 20:18:15 »
Nema od toga nista za sad...

A za prirodne rojeve - drugi problem pri ovome je sto se kaze da nije prihvatljiv za profesionalne pcelare i ozbiljan rad kao i da pcelar ne moze biti na pcelinjaku i loviti rojeve po okolnom drvecu. Tacno ali... Pricam o tome da jednom ulovljen i smesten prirodan roj uglavnom ne trazi brigu kao kupovni (normalno niko ko vam prodaje roj na ramovima nece spominjati klimatske promene i losu pasu) brze se razvija i sam sebe uzimi. Rojenje odnosi i deo varoe a izrojena kosnica je najpribliznija Sevicevoj metodi pripreme drustva za jaku pasu.

Problem hvatanja rojeva kod mene resavam sa jednim stablom kruske koja je prilicno osakacena seckanjem grana a svo ostalo drvece na 10-20m od pcelinjaka je potkraceno na dva do tri metra visine. Odlicna stvar na svakom pcelinjaku je da sam pcelinjak bude bez senke tj bez "prosarane hladovine" a da postoje na pcelinjaku 2-3 stabla do 3 m visine - roj cim izadje prvo se uhvari na 10-20m od kosnice odstoji neko vreme pa cak i do sledeceg jutra pa ide dalje pa je to vreme kad ga treba skidati.

Dobro je da pcelinjak bude udaljen od visokog drveca bar 50-tak metara jer ako u blizini kosnice nema drveta on ode tamo gde ga ne mozemo skinuti. Medjutim vecina eto voli drvece na pcelinhaku ali sraro a visoko eto deda ga posadio pa im zao da ga seku a da bi ga obeali od ploda treba biti ptica sem ako nismo zenjeni nekom korisnicom metle...

Druga stvar koju treba odraditi da na daljini vecoj od 50-tak m treba postaviti po jedno telo kosnice sa podnjacom i krovom jedan ram sa sacem praznim i to istrljati naticnjakom ili naprskati cajem od limun trave. Dici na visinu od 3-4 m i cekati. Uz nadzor pcelinjaka pa i eventualnu prihranu da istempiramo rojenje (lepo se zna kad pocinje a kad se zavrsava - prakticno svi na ramovima imamo zvoncice - kad matica zalegne zvoncice sklonimo jaje a ona ponovo zalegne pocnemo odbrojavanje) 70% rojeva mozemo uhvatiti na pcelinjaku ostatak u zamke. U prolece sam stalno na pcelinjaku i ove godine sam debelo uveren da sam pustio da ode samo jedan roj sa mojih stabala.

Dalje kad neko ima 200 kosnica ne razrojava sve sem ako ne prodaje rojeve vec planira odredjeno povecanje. Ako lepo isplanira moze da odradi 20-30-50 rojeva u sezoni i da nema posebnih briga oko njih. Mozda jednog dana ljudi shvate snagu i mogucnosti prirodnog roja pa odluce da plate npr 70-80 evra za isti pa krenem u hvatanje i prodaju :):)



Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #78 poslato: Novembar 06, 2016, 20:23:22 »
Gospodine Stankoviću izvinite ali nisam najbolje razume da li mislite na određeni tekst ili uopšteno. Ja sam shvatio uopšteno pa ću tako  i odgovoriti. Ozbiljni pčelari u pčelarenju, pisanju i pričanju mora da računaju na dobre i loše godine. Nisu 2014. i 2016. prve loše godiene. Njih je bilo i ranije i svi koji žele da se bave pčelarstvom moraju da računaju na to. Porodica Plužnjikov kaže da je 70 godina ( mislim tamo 71,72, i 73. ) bile su tri uzastopne godine kao 2014 i 2016.  U literaturi se obično kaže da od 5 godina jedna je obavezno slaba, tri su podnšljive a jedna treba da da za sve pet. Josip Belčić u svojoj knjizi "Od početnika do naprednog pčelara" štampana 1978. na 69.strani piše: " jaki pčelinji sastavi pretvorit će slabu godinu u prosečnu, a prosečnu u dobru. Za onih retkih izvanredno dobrih godina, jaki pčelinji sastavi mogu pčelaru osigurati prinose za nekoliko narednih slabih godina i pokriti sve gubitke unazad"
To što nestaje paše i sve veća prskanja nama ukazuje da se moramo prilagoditi situaciji a nikako samo kukati to ništa neće da reši. Da smo imali sreće (ili nesreće ) da pčelarimo pre 50 godina imali bi dobre paše i dobar prinos ali bi sad imali iznad glave glogovu pašu ( mislim da bi već bili na groblju).
Šta možemo da učinimo? Da imamo veća znanja i da imamo jače pčele. Da selimo tamo gde ima meda, Da radimo na poboljšanju paše. Da na mestu držimo manji broj košnica......

Što se tiče drugog dela mnogo mi sumnjiv broj 50000 legla. Pošto je leglo zaleženo u periodu od najviše 21 dan onda dobijamo da je 50000 legla jedna matica zalegla noseći 21 dan po 2400 jaji.    Prema "Savremenom Pčelarstvu"  od Bore Stamenkovića iz Niša na 53 strani pri dnu piše "Izuzetno produktivne matice mogu da polože da 2000 jaja dnevno.

Mislim da bi konkretnija situacija, konkretniji problem ili konkretnije rešenje dalo veće koristi od diskusije.
Uvek nastojte da sa kritikom ponudite rešenje jer ne manjkaju kritike manjkaju dobri predlozi. Svako dobro.



Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #79 poslato: Novembar 06, 2016, 20:31:42 »
Pricam ovde o pcelinjacima koji imaju ok 100-tinak kosnica gde je po meni ovo najbolji i najbrzi nacin razrojavanha a da se ne steti na prinosima i u brizi oko rojeva.

Sledeca je prica oko rohevih matica - slab kvalitet i sklonost prema rojenju.

Prvo oko rojenja - ne preduzmite mere za blagovremeno sirenje plodista i medista ili sa punom kosnicom meda i pcela (zavrsetak npr bagrema) i nema drustva koje se nece rojiti to sam osetio na svojoj kozi. A da li je bolja rojevna matica ili "vestacka" zavisi kome vise verujete - ja mogu da kazem jedno u sta sam 100% siguran - kad nema pase ne valjaju ni jedna ni druga al kad ima to svako mora sam da vidi...


I jos jednom povodom "lencarenja" pcela u rojevom nagonu - izvadite 2-3 rama dal sa medom ili leglom ubacite na njihova mesta prazne i naspite 5-6 litara sirupa pa sami izvedite zakljucak koliko su neradne... Ovaj postupak ih svakako nece spreciti u rojenju.

Zato mislim da je za pocetnike koji uvecavaju pcelinjak ovo najlaksi i najbrzi nacin - jos ako odradimo Peletov sistem na izrojenoj kosnici u dvadesetak dana imamo jos dva drustva - pa racunajte troskove oko kupovine rojeva i matica kad im vreme nije - po meni polovinom juna ili pre bagrema rojiti...

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #80 poslato: Novembar 06, 2016, 20:59:34 »
Nikakvih mi sukoba nemamo samo ukrstamo misljenja sto je ekstremno dobro bar ja mislim...

Sto se tice losih godina potpuno je tacno to sto kazete ali prateci razne zvanicne podatke klima iz 78 i danas nikako nisu iste. Mi ovde kod nas smatramo da se to nama ne desava vec negde daleko i ne dolazi ovde. Ako se prisetimo proleca videcemo da su za ovu godinu najavljivali najtoplije i najsusnije leto. Sta se desilo - prema zvanicnim podacima polarne kape su pale na samo 10% svoje velicine a procenat CO2je probio gornju granicu koja je bila zacrtana kao kriticna tacka. U isto vreme temperature u Iraku i Siriji dostizu neverovatnih 54 C. Gde smo mi - pa na raskrsnici jednog i drugog i imamo kise i lose prolece leto a ovde kod mene prekjuce padao sneg. SVI koji se bave ovim se skazu da je ovo trend koji ce biti prisutan STALNO na dalje - a u teorije iz 70 i 80-tih o broju losih godina ja vise ne verujem a to da ce 5-a pokriti sve gubitke e to tesko. Prosek prosle godine kod najboljih pcelara je bio oko 31 kg bagrema po DB drustvu ali retki su bili takvi ove kao i 2013-te bagrem je izmrzao i po meni taj trend nije izuzetak nego pravilo. Prosle godine 15-tog decembra sam se tusirao na otvorenom dok je u Le bilo 5-6 C a sad se smrzavam a 1978 prskanje kao i glifosati nisu bili skoro poznati. Neonikotinoidi su se od tad uzdigli napravili stetu pa ih sad zabranjuju - situacija se ne popravlja vec pogorsava.

Resenje po meni nije u daljem guranju onoga sto je bilo vec u prilagodjavanju novim situacijama - evo za sledecu godinu na osnovu sopstvenog dozivljenog iskustva da mi avgustovska pcela zimuje vec krajem jula plodiste svodim na jedan EV nastavak iznad ide MR pa izbad RV koji mora biti pun hrane do septembra bez obzira kako. Zasto? zato sto nasa pcela zimuje sa 12000 jedinki plus minus kohu stotinu ili hiljadu pa zasto bi ja imao vece plodiste od 25000 celija?

A na konto broha zalegnutih celija - u RV prevesavam leglo u prolece - imam po dest ramova zatvorenog legla plus jos 3-4 rama otvorenog u trenutku kad drustvo odluci da se roji.  Trinaest ramova RV legla i to od ivice do ivice (bile su fotografije mogu ih naci iz 2014 gde se to vidi a od ove godine imam neobradjen filmic iz marta - stavicu to kad odem u Bg) tako da sam uveren da kod drustva koje ulazi u rojenje matica zaleze i vise od pisanog. Treba uzeti u obzir i cistu sredinu koja je po meni od izuzetnog znacaja.

Van mreže Stankovic Miodrag

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 443
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rajcetine
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #81 poslato: Novembar 08, 2016, 19:39:57 »
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #82 poslato: Novembar 08, 2016, 20:53:17 »
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...
Miodraže, meni je tvoje pisanje vrlo zanimljivo. Rado ga čitam.
Pozdrav.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #83 poslato: Novembar 09, 2016, 09:38:30 »
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...

Život je kratak i treba raditi ono što voliš ako možeš. Mi pčelari volimo pčele i sve vezano za njih od radova, pričanja, slušanja, pisanja .... i nikad se ne treba odreći nečega što ti pričinjava zadovoljstvo. ako postoji neki ozbiljan razlog onda u redu. Svaka rasprava nas spaja i čini zadovoljnijima i širi prijateljstva a ako dodje do različitog mišljenja pa "Bože Moj" pčelarstvo je tako široko da niko nezna sve i niko nije uvek u pravu. Važno je da nemamo zle namere, da uvažavamo jedni druge, da se borimo za svoje stavove ali i da ih promenimo kad uvidimo da grešimo i da to bude na sveopšte zadovoljstvo svih nas. Povlačenje to je gubitak za sve. Sve najbolje uz želju da se što više diskutuje.

Van mreže Rakovac Goran

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2230
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Velika Plana - Radovanje
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #84 poslato: Novembar 09, 2016, 09:56:20 »
A mogu da prestanem da se javljam sto je mozda i najbolje i za mene a i za sve ostale...

Život je kratak i treba raditi ono što voliš ako možeš. Mi pčelari volimo pčele i sve vezano za njih od radova, pričanja, slušanja, pisanja .... i nikad se ne treba odreći nečega što ti pričinjava zadovoljstvo. ako postoji neki ozbiljan razlog onda u redu. Svaka rasprava nas spaja i čini zadovoljnijima i širi prijateljstva a ako dodje do različitog mišljenja pa "Bože Moj" pčelarstvo je tako široko da niko nezna sve i niko nije uvek u pravu. Važno je da nemamo zle namere, da uvažavamo jedni druge, da se borimo za svoje stavove ali i da ih promenimo kad uvidimo da grešimo i da to bude na sveopšte zadovoljstvo svih nas. Povlačenje to je gubitak za sve. Sve najbolje uz želju da se što više diskutuje.




                        Управо због овакве атмосфере и мишљења сам и сам активан на овом форуму док друге који се баве лечењем сујета све ређе посећујем.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #85 poslato: Novembar 14, 2016, 08:44:04 »
PISMO PČELARIMA ZA DECEMBAR


               Radove za dobro zimovnje pčela je trebalo uraditi znatno pre decembra. Decembar je mesec kada je potrbno najmanje raditi kod pčela, a aktivnosti usmeriti na druženje pčelara na predavanjima i skupovima koji nas očekuju. Bez obzira na to što u decembru nema ozbinijih poslova na pčelinjaku, pčelar mora naći bar jedan dan da obiđe pčelinjak utvrdi nedostatke i propuste i eventualno ih otkloni. Pored hrane, dobre ventilacije ali sa zaštitom od vetra pčelama je u decembru potreban i mir. Vremenske prilike i stanje društva je takvo da su društva sada u klubetu i da nisu potrebne ili su pak nemoguće neke ozbiqnije intervencije.
                Što se tiče hrane možemo slobodno reći da se potrošnja hrane od 1.oktobra (početak zazimljavanja) do kraja decembra na osnovu dugogodišnjeg iskustva velikog broja pčelara, kreće sa maksimalno 2,7 kilograma što ne predstavlja nikakvu zabrinutost. Svi pčelari koji su se držali osnovnog pravila o neophodnoj količini hrane koju je trebalo ostaviti pčelama nemaju nikakvog razloga za brigu. Sa druge strane oni pčelari koji već brinu na ovakvo niskoj potrošnji za opstanak svojih pčela trebaju sebi postaviti pitanje:,,Šta očekuju u sledećoj godini od društva koje je već ugroženo nedovoljnim zalihama hrane?,, Da zaključimo da svi oni koji su obezbedili dobru zalihu kvalitetnog meda, odgovarajućeg rasporeda mogu bezbrižno da čekaju proleće.
                Osim hrane za dobro zimovanje pčela je važno i dobro zdravstveno stanje. Kada govorimo o zdravstvenom stanju pčela u decembru, možemo govoriti o varoi i to o onim jedinkama koje su preživele sva ranija tretiranja raznim lekovima. Kako u decembru nema legla, a nismo u tekućoj godini pčele tretirali oksalnom kiselinom, onda je decembar pravi mesec da se izvrši tretman pčela oksalnom kiselinom. Nisu svi pčelari prihvatili da tretiraju pčele oksalnom kiselinom kao sredstvom protiv varoe, pa ćemo za one koji žele da to probaju ukratko da opišemo. U 1 litar sirupa (0.6 kilograma šećera i 0,6 litar destilovane vode ) dodajemo 35 grama oksalne kiseline. Poželjno je da voda bude topla (oko 40 stepeni C ) kako bi se oksalna kiselina brže i bolje rstvorila. Oksalna kiselina je jako otrovna i treba biti veoma pažljiv. Tako pripremljen sirup sa rastvorenom oksalnom kiselinom dajemo pčelama i to špricom u količini 5 mililitara po jednoj prosečnoj ulici pčela. Sirup se nakapava direktno na pčele koje su u klubetu, Na taj način ćemo eliminisati jedinke varoe koje su preživele ranije tretmane drugim lekovima odnosno one koje su postale rezistentne na lekove protiv varoe.
                  Pčelama tokom zime nikad ne smeta hladnoća, koliko vlaga i nedostatak kiseonika. Zato je dobar dotok kiseonika bez promaje veoma važno za život i razvoj pčela. Greše svi oni koji košnicu tako zaštite i utople da u košnicu izuzetno slabo ulazi svež vazduh. U tako prigušenim košnicama pčelinje društvo lako oboleva. Koliko pčelinjem društvu treba čist vazduh, kiseonik, najbolje pokazuje da se prvo prolećno leglo javlja da samog leta, praktično u najhladnijem delu košnice.
                  Ako sneg pokrije leta ili zaveje ceo pčelinjak, neiskusan pčelar se uplaši da mu se pčele pod snegom ne uguše, pa odgrće sneg  sa košnica i oko njih, a neki čak otvaraju košnice da provere da li su im pčele u životu. To je pogrešno. Sneg ne samo da ne predstavlja nikakvu opasnost za pčele, već je vrlo koristan, jer ih štiti od hladnoće i vetrova. U takvim zimama i potrošnja hrane je mnogo manje nego kada su zime bez snega. Ako dodje do većih snežnih nanosa, a sneg nije rastresit već vlažan (jugov), postoji opasnost da se zavejano leto zamrzne i spreči dotok svežeg vazduha i tako dovede do uginuća pčela. Zato pčelar mora da prati situaciju i da na vreme čisti leta od vlažnog snega i mrtvih pčela. Mrtve pčele na letu privlače ptice koje zimi kad padne sneg teško nalaze hranu, a zatim kljucaju po košnici i uznemiravaju pčele u klubetu. Tako se stvara navika ptica da doleću na leto kao na hranilište i za vreme pročisnog izleta one hvataju i žive pčele.
                   Hladni i oštri vetrovi smanjuju unutrušnju toplotu pčelinjeg društva. U krajevima i na mestima gde oni često i dugo duvaju, treba na 2-3 mesta ispred pčelinjaka postaviti ogradu od pruća, trske ili kukuruzovine. Ograda će umanjiti snagu vetra, a pčele štititi od prkomernog rashladjivanja. Ne treba gubiti iz vida da je svaka zimska pčela od velike vrednosti za prolećni razvoj pčelinjeg društva. Zbog toga je potrebno sve učiniti da bi pčele u svom zimskom klubetu trošile što manje snage i hrane.
                  Ptice čiji je kljun podešen za kopanje (žune, detlić) mogu da budu prava napast na pčelinjaku u zimskim mesecima. Zato u decembru, kao početnom zimskom mesecu, treba preduzeti određene mere zaštite. Dosta dobri rezultati mogu da se postignu ako se prazne plastične flaše okače na konac pored košnica tako da se ljuljaju na vetru i tko plaše ptice i odbijaju ih od košnica.
                   U pčelinjak ne treba ulaziti bez potrebe, jer pčele najuspešnije savlađuju zimu kad na pčelinjaku vlada mir. Eventualnim obilaskom pčelinjaka treba proveriti: da li su sva postolja stabilna, da li je možda detlić oštetio neku košnicu, da li je leto zatvoreno mrtvim pčelama, da li ima znakova da je u neku košnicu ušao miš? Ako je miš u košnici, na letu će se primetiti otpad od isitnjenog voska, kao i delovi pčela. Miša treba isterati. Kada napolju nije suviše hladno, dva radnika treba pažljivo da podignu košnicu, tako da podnjačaostane na postolju, a treći da prutom istera miša.
                  Zimski period ne zahteva posebne radove kod pčela. Sada treba, pre svega, sagledati rezultate protekle godine i napraviti plan za sledeću. U zavisnosti od plana treba pripremiti opremu, košnice, nukleuse, oplodnjake i drugo. Sada je pogodno vreme da se prelista literatura, pre svega časopis ,,Pčelar,, i de se ne zaboravi da se obnovi članarina u svojoj pčelarskoj organizaciji za sledeću godinu.