Autor Tema: Fodorčenkova dvomatična  (Pročitano 9521 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Fodorčenkova dvomatična
« poslato: Septembar 24, 2011, 01:02:53 »
Ma, šta fali da što više raznih košnica ovdje ubacimo. Mislim da to samo obogaćuje Forum, a ako neko od nadležnih misli suprotno, neka javi i prestaću. Mislim da je jedno kad mlad pčelar (a bogami i star) na slici, još ako je crnobijela, vidi neku nepoznatu staru ili, pak,i novu košnicu, a sasvim je nešto drugo kad vidi da ju je neko i naselio.
Zašto sam je napravio i naselio? Heh, zbog "silnih" prinosa, da se uvjerim! I uvjerio sam se. Uh, ramovi su pola sa pola metra, ali na slici je to teže doživjeti, a i loše sam slikao, trebao sam prisloniti uz LR-a radi lakše uporedbe.
Evo nekoliko sličica.
Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #1 poslato: Septembar 04, 2012, 10:28:20 »
Gazda Esade skoro godinu se nepiše na ovu temu. Mene jako zanima ovaj tip košnice. Dali ste zadovoljni prezimljavanjem i prinosima. Interes je što bi lako mogao da je naselim sa mega ramovima iz ib košnice. Teorija govori da udvojena društva donesu više nego dva naposamo. Jedino sto bi ja stavio po 7 ramova i okrugla leta bez onog na podnjači. Tako bi se drzao Brndinog pravila neparan broj ramova i bez klasičnog leta. Ili za probu da dve IB stavim jednu do druge pa da dodam zajedničko medište. Ako je dobro dobro je ako ne igrao sam se malo.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #2 poslato: Septembar 04, 2012, 21:36:33 »
Gazda Esade skoro godinu se nepiše na ovu temu. Mene jako zanima ovaj tip košnice. Dali ste zadovoljni prezimljavanjem i prinosima. Interes je što bi lako mogao da je naselim sa mega ramovima iz ib košnice. Teorija govori da udvojena društva donesu više nego dva naposamo. Jedino sto bi ja stavio po 7 ramova i okrugla leta bez onog na podnjači. Tako bi se drzao Brndinog pravila neparan broj ramova i bez klasičnog leta. Ili za probu da dve IB stavim jednu do druge pa da dodam zajedničko medište. Ako je dobro dobro je ako ne igrao sam se malo.

Kolega,
Sve mogu biti, ali gazda ne, zato ću ovo tvoje oslovljavanje "Gazda Esade" shvatiti kao dobru šalu.

Reći ću ti što znam, mislim i imam namjeru.
Zimuju više nego odlično. Daju po tri dobra roja i možeš dobiti matičnjaka za jedan prosječan pčelinjak pa i viška imati.

Prinosi? Godine su sve lošije pa je vrlo teško izvesti zaključak kao konačnu besjedu. No, kod opisa rada s ovom košnicom nije sve dorečeno, ili je pretjerano, ili nešto namjerno nedorečeno (govorim svoja iskustva i uvijek dopuštam da možda griješim). Uvijek će se prije rojiti, no li preći u medišta i dati prinos. Zato sam veliki plodišni ram podijelio na 3 mala. Spojiću ih u jedan i dati u plodište da grade. Potom ih rasklopiti i prevjesiti kao 3 samostalna rama u polumedišta. Brzo to ide. Tako se mogu privoljeti pčele da pređu gore, a ujedno unekoliko zaposliti pčele u plodištu, tj. pokušati spriječiti ili odgoditi rojenje. Bez dodatnih radnji, po meni, ona je samo dupla vrškara (ulišće) napravljena od daske koja služi za proizvodnju prirodnih rojeva. Naprimjer. Prvo naseljavanje na satnu osnovu. Izgradiće plodište, ali da pređu preko vijenaca, savladaju prepreku zvana Hanemanova rešetka i uđu u medišta sa satnim osnovama te nastave gradnju - u to uveliko sumnjam, no dopuštam da se neko nečemu može dosjetiti, a da ja ne znam. A kod mene je još jedan problem više: neću nikakvu satnu osnovu nigdje, samo prirodna gradnja.

Kad bih išao na profesionalizam, sigurno se ne bih mučio udvojenim i dvomatičnim načinima, nego samo: jedna matica-jedno društvo, a za pokuse, igru, učenje, posmatranje, niko nam ne može ništa zabraniti.

Što se tiče primjene Brndinih iskustava, on je dobar čovjek i ako ovo pročita, siguran sam da će ti dati korisne savjete te stoga u njegovo ime neću govoriti.

Usput, pročitaj malo i Volohovičevoj metodi pa malo odvagaj sve to. Znaš, mi smo ljudi, manje-više, samoljubivi pa ponekad pretjeramo sa savjetima, znanjima i predviđanjima i to se nekome nevinom razbije o glavu. Zato treba biti oprezan, upoređivati, posmatrati, pokušavati i obavezno sve bilježiti. Zato, gazda, u svemu ti sretno bilo.

Pozdrav, svako dobro!


Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #3 poslato: Septembar 04, 2012, 22:22:42 »
Nije ni šala ni provokacija u mom kraju ozbiljne i čestite ljude oslovljavaju sa gazda ili domaćine. Ja vam se najiskrenije zahvaljujem na odgovoru. Imam ib devetoramne košnice naseljene ove godine. Dugo sam tragao i razmišljao koju košnicu da odaberem. Čitajući po raznim forumima ex yu i posle Brndinog predavanja u NS odlučio sam. Kada neko pročita o ferdorčenkovoj košnici na netu teško može ostati ravnodušan i ne razmišljati o istoj. Nisam imao prilike do sad da čujem nečije praktično iskustvo i zato hvala još jednom. Nastaviću kako sam počeo a kad zaškripi tu je Brnda.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #4 poslato: Septembar 04, 2012, 23:54:30 »
Miroslave,
Šalio sam se kao i ti s onim "gazda".

Zaboravio sam ti reći jedan detalj. Naime, tokom sezone pčele koriste gornje leto, zimuju sa zatvorenim donjim letom i u proljeće znaju samo za gornje leto, a donje u toku sezone samo nekad otvorim 7-10 mm zarad malo ventilacije i bržeg čišćenja podnjače od strane pčela, mada to nije nužno. Eh, kad stavim rešetku i na nju medište ili medišta, leto na rešetki dođe tačno iznad gornjeg leta plodišta i kad zatreba, lahko prevarim pčele da uđu u medište. Samo zatvorim spužvom leto na plodištu i stvar riješena. Pčele se malo zbune, ali vrlo brzo pužući pronađu leto na rešetki i tako zaposjednu medište, a oslobode plodište. Da bih ih što sigurnije prevario, i poletaljku s plodišta podignem pod leto rešetke.

Drago mi je što imaš Brndine košnice, vidio sam sliku, i želim ti sreću. No, moram ti reći zarad tvog dobra, da svi spojevi na košnici moraju dobro nalijegati i dihtovati jer, mala nepažnja u ovo doba kad grabež najoštrije prijeti, može donijeti katastrofu i razočarenje, a to može biti mala rupica, sastav gdje uvlačimo nož kad podižemo nastavke, raspukline, loši spojevi, trulež, curenje hranilice, veliko leto...  Čini mi se da se na tvojoj košnici vide ne baš dobri sastavi koji lahko mogu postati neželjena leta za tuđice. Zaštiti to. Neka uvijek imaš pri ruci spužve, najlona, ljepljivu traku i sl. kako bi mogao brzo reagovati po potrebi. Ne moraš me poslušati, ali ja sam ipak pobornik uljane boje, a probao sam nekoliko kombinacija.

Pozdrav, svako dobro!

P.S.
Živ bio, odoh sad u krevet, a možda ti jednom ispričam zašto mi je kao pubertetliji Ub do danas ostao u lijepom sjećanju. Do tada nisam ni znao da postoji taj grad, a poslije mi postao tako drag, mada ga nikad nisam vidio. Postoji li prezime Čizovski? Mislim da se sjećam i imena, ali... davno je to bilo.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #5 poslato: Decembar 04, 2012, 22:37:39 »
Kolega Esade već duže vreme nije ništa pisano o ovoj košnici. U međuvremenu sam tragao da saznam nešto više. Javio mi se čovek koji živi i radi u Moskvi i napisao da ova košnica daje izvanredne prinose čak i veće nego što je Fodorčenko objavio. Čitajući šta si ti pisao našao sam da si odstupio od orginalnog rešenja i povečao širinu rama a samim tim i plodište za nekih 50%. Ja ću sigurno uraditi bar jednu za probu. Odgovaraju mi ramovi od Brndine. Zašto si odstupio od originalnog rešenja? Dali si zadovoljniji prinosom u odnosu na standardne košnice tipa lr, db, farar.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #6 poslato: Decembar 05, 2012, 00:21:01 »
Kolega Esade već duže vreme nije ništa pisano o ovoj košnici. U međuvremenu sam tragao da saznam nešto više. Javio mi se čovek koji živi i radi u Moskvi i napisao da ova košnica daje izvanredne prinose čak i veće nego što je Fodorčenko objavio. Čitajući šta si ti pisao našao sam da si odstupio od orginalnog rešenja i povečao širinu rama a samim tim i plodište za nekih 50%. Ja ću sigurno uraditi bar jednu za probu. Odgovaraju mi ramovi od Brndine. Zašto si odstupio od originalnog rešenja? Dali si zadovoljniji prinosom u odnosu na standardne košnice tipa lr, db, farar.

Miroslave, druže, pa gdje si ti?
Znaš, ja slabije pamtim, pa sam zbog tebe otišao u svoje dokumente i našao šta sam napisao za Fodorčenkovu. Prije mjesecak dana sam nešto modifikovao jer nužda zakon mijenja, a to je: plodišni ram sam rasjekao na tri polurama (DB poluramovi), tako da iz plodišta, da bih spriječio rojenje, mogu oduzeti po 2 rama, rastaviti ih i tako dobiti po 6 poluramova koje ću prevjesiti u polunastavke iznad rešetke (pčele brže i slađe prelaze u medište, a i sprečavam rojenje). Postaviću ti sliku rama.

Zasad, evo ti mojih primjedbi pa kasnije pitaj. Možda nešto zajednički i postignemo.

PRIMJEDBE:

NAPOMENE:
       Negdje sam pročitao da se dvomatično društvo slabije razvija nego dva fizički odvojena društva jer dvije matice odašilju svoje feromone I jača smeta slabijoj, a jasno je da su dvije matice protivprirodni spoj pošto u prirodi u jednom društvu uvijek imamo samo jednu maticu. Naravno, nije valjda potrebno da napomenem trivijalnost da će u poznatim slučajevima kad ponekad u društvu budu po dvije i više matica, jedna pobiti ostale i opet će ostati samo jedna MAJKA u jednoj “kući” , jednoj porodici (rojenje, tiha smjena, prisilne matice).
       Posebna je priča visina rama i visoka medna kappa zbog čega pčele nećeš ni puškom natjerati u polumedišta, izuzev – prevješavanjem 1-2 plodišna rama bez matice.
       Naravno, potrebne su dodatne karakteristike za ovu košnicu jer je sve ovo samo ovlaš opisano.

NAPOMENA DRUGA (26. 09. 2010. g.):
       Iritiran, po meni, lažima o velikom prinosu (100-200 kg), u što nikako ne mogu vjerovati, negdje usred sezone 2010. godine (jun ili jul) bio sam riješio napraviti ovu košnicu da bih sve provjerio praktično. I sišao sam u garažu da je pravim. A onda sam se predomislio. Zašto? Ako izuzmemo njegovu duboku podnjaču i sudimo prema visini rama (440 mm), onda je plodište potrebno 450 mm visoko. Nadošao sam na ideju da ne pravim novu košnicu, nego da jednostavno fiksiram standardnu db (310 mm) zajedno sa PN-om (155 mm) i tako dobijem stvarno plodište od 465 mm, koje je više za 15 mm od stvarno potrebnih 450 mm. Tako sam i uradio. Sa 4 lima i šarafima fiksirao sam PN na P i dobio novo P, ali ga nisam skratio na 500x400, kako je original Fodorčenkova (bilo mi mrsko, a i da probam nešto svoje), nego je ostalo 500x500, a ram sam po visini skratio za 10 mm i dobio ram spoljnih dimenzija 440x340, a htio sam čisti kvadrat od 440x440. Zašto sam ga skratio? Zato što mi je Ferid greškom napilao tako. No, mogao sam to lahko riješiti, tako što bih donju letvicu debljine 10 mm kovao na bočne letvice i dobio bih čisti kvadrat, ali sam se bojao da je to nejako za onoliki ram pa sam donju letvicu umetnuo između bočnih i kovao je sa strana te tako izgubio tih 10 mm koliko je debljina donje letvice.
       Dakle, moja dvomatična je prostranija od Fodorčenkove jer njegova je tijesna i iz prakse mogu ustvrditi da će brzo doći do rojenja pošto mi se to dešavalo i dešava u DB-u sa jednom maticom; moja nema ni vrata ozada ni ladice niti duboku podnjaču, nego sve kao prava košnica, a ne frižider ladičar jer bih ladicama sigurno gnječenjem pravio pčelocid.
       No, večeras mi je naumpalo da za sljedeću sezonu napravim i original Fodorčenkovu, ali nikako u obzir ne dolazi 120 mm praznog prostora od podnjače do okvirova jer mi je nezamislivo da toliki prostor pčele savladavaju kad im je puno i 25 mm pa prave voštane “stepenice” na podnjači, izuzev ako bi u podnjači stalno bio hvatač polena pa bi pčele od njega do ramova imale proctor od 20 do 25 mm.
       Moja dvomatična neće imati PN-ove ovih dimenzija jer ne može se reći da su polumedišta visine 230 mm, pa to su medišta i kraća su od LR-a samo za 12 mm, moja će biti standardni DB-ovi PN-ovi visine 155 mm, tako da će 3 komada tačno činiti jedan P, a to je odlično zbog prevješavanja, posebno kod satne osnove da privolim pčele da pređu gore i grade s. osnovu u PN-ovima. Tako će moja 4 otprilike zamijeniti njegova tri PN-a (155 x 4 = 620 mm; 230 x 3 = 690 mm; znači, izgubiću 70 mm, a to nije ništa, Bože daj da dobro pa i osrednje napune i 2, a nekamoli 3 ili 4 PN-a!).

Pozdrav, svako dobro!

Van mreže Esad Jusić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1481
Odg: Fodorčenkova dvomatična
« Odgovor #7 poslato: Decembar 05, 2012, 00:28:27 »
A, evo ti Fodorčenkove prilikom nedavnog tretmana oksalnom.

Pozdrav, svako dobro!