Autor Tema: RAZNA PITANJA  (Pročitano 616115 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5309
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #75 poslato: Februar 22, 2013, 22:37:57 »
Kad se dodaje prva prehrana i lekoviti sirupic.?

Kad čuješ da žabe krekeću..   :D 
Al ozbiljno.. Nemoj da krećeš sa sirupom dok ne čuješ kreket žaba.. Znam da ih kod tebe u N. Banovcima i okolini ima koliko hoćeš.  Kako čuješ tu prolećnu pesmu kako iz pravca Vrboskog i  močvarnih kanala dopire preko Dunava kreći punom parom. Kod vas je to sigurno 5-6 dana ranije nego kod mene...

Pozdrav svima....

Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #76 poslato: Februar 22, 2013, 22:58:28 »
Sta je naj bitnije u prvoj prehrani i koja kolicina? ;D
Da nepreteram?

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5309
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #77 poslato: Februar 22, 2013, 23:08:54 »
Sta je naj bitnije u prvoj prehrani i koja kolicina? ;D
Da nepreteram?
Kolega Milane,
Svaki drugi dan po pola litra sirupa napravljenog 1:1 (ako je u košnici posle zime preostalo manje od 7-8 kilograma meda) ili nešto ređi sirup ako je u košnici ostalo preko 10 kilograma hrane. Uz obavezan dodatak 3% Nozevoja..

Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #78 poslato: Februar 24, 2013, 17:30:16 »
Postovane kolege,
ivrsio bi premestaj pcela iz stare u novu kosnicu.Razlog toga je sredjivanje i farbanje stare.Koliko je to opasno i sme li se to uraditi?

Ja sam razumeo da tek želiš da prebaciš pčele iz stare košnice u novu.
Mislim da za to nema nikakve potrebe pre maja ili juna meseca. U svakom slučaju februar i mart nisu za te poslove.
Pčele u novim nastavcima treba da ispoliraju svaki milimetar dodirne površine a to im je najpovoljnije u uslovima kada imaju propolisa u dovoljnim količinama i kada im vremenski uslovi dozvoljavaju da rade u celoj košnici. Znači opet ništa pre maja... Naravno da može i od pola marta ali nije baš preporučljivo...

Pozdrav svima....

Nije preporučljivo prebacivati pčele u novu košnicu u jesen, jer je prostor zaštićen propolisom. U proleće može. I ima opravdanja. Košnica je nakon izimljavanja puna vlage, ima možda ponegde i plesni itd. Samo vezivanje za mesec u kojem se to radi, nije najbolje. Kao i kod ostalog u pčelarstvu, prati se razvoj i uslovi u prirodi. Naravno, taj posao treba uraditi po toplom vremenu. Tada je i prilika za prvi obimniji pregled.


Što se tiče propolisa, bolje je kada cveta voće (ili npr. topola koja ima puno propolisa), jer na pupoljcima ima propolisa i pčele će ga donositi.

Kod zamene nastavaka sa letom, boja treba da bude ista. To je naročito važno u proleće.

Ako se stari nastavci obnavljaju i ponovo štite firnajzom i farbom, treba sačekati da se dobro osuše. Vlage ima i u dubini zida nastavka i treba malo više vremena da se dobro prosuši.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #79 poslato: Februar 24, 2013, 19:27:29 »


Kod zamene nastavaka sa letom, boja treba da bude ista. To je naročito važno u proleće.


Kako da resim boju jer nemam istu ,a i voleo bi drugu boju.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #80 poslato: Februar 24, 2013, 20:49:30 »
Kao prvo, preporučujem ti svetle boje. Što svetlije to bolje. Plava, zelena, žuta, bela.

Možeš napraviti neku tablu lesonita (ili nešto slično) u boji košnice. Pčele reaguju i na promenu nijanse boje, ali u mnogo manjoj meri. Kada se sve naviknu na novu košnicu (ne radi se samo o boji, utiče i miris i položaj košnice) skloniš tu tablu. Uz to možeš imati i neko obeležje ispred košnice (na tlu) koje im pomaže pri snalaženju. Tablu sklanjaš kada se ustali neka bolja paša. Ako je umesto čvrste table neki materijal koji se može savijati, uklanjaš ga postupno, pomeranjem na gore. Nije toliko teško kako izgleda. To se lako odradi.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #81 poslato: Februar 24, 2013, 20:58:54 »
Posto imam samo jednu zajednicu nece biti veliki problem pcelama.
Ako sam dobro shvatio dali mogu nedelju dana pre premestanja staru kosnicu da omotam nekom tkaninom ili papirom ili asurom,pa kad ih pre u tu nov prebacim i spoljni omotac kao znak :-[

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5309
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #82 poslato: Februar 24, 2013, 22:31:33 »
Milane, kod tebe je samo jedna košnica u pitanju i nema nikakve veze zamena nastavaka drugih boja.
Takođe nema tolikog zančaja da li isperd košnice ima neko obeležje ili nema. Pčele se brzo naviknu a pošto nema drugih košnica u blizini sigurno nemaju gde drugo da uđu nego u tu košnicu na tom istom mestu.  :D

Nema tu nikakve greške i možeš da radiš šta ti je volja sve dok je samo jedna košnica na tom pčelinjaku..

Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #83 poslato: Februar 24, 2013, 22:32:50 »
Ako košnica ostaje na svom mestu (ne prebacuješ je na novo mesto) i jedna je, nema problema ni sa bojom ni sa bilo čim drugim. Bitno je da nema košnica do nje koje imaju istu boju. Neme ni zaletanje u druge košnice.

Tako da ne moraš ništa posebno da radiš. Samo prebaci pčele.



Voja je odgovorio i ako je moja poruka suvišna, može se i brisati.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Stojanovic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 65
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Banovci
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #84 poslato: Februar 24, 2013, 22:54:57 »
Jos jedna pomoc
u komsiluku preko puta  postoi pcelinjak sa desetak kosnica tom komsi su stradale pcele sve od nozevoze kako on kaze jer ih nije tretirao ,a sumnja da ih je njegov komsija zarazijo koi je doselio pcele sa fruske gore.
Moj problem je sledeci sto sam ja letos vidjao pcele po mom dvoristu i oko cesme pa smatrem da su ugrozwene od komsinih ili nema  bojazni?
ILI kako se pak resava taj problem zastite pcela od raznih drugih(na human nacin) ;D

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #85 poslato: Februar 24, 2013, 23:15:40 »
Jedini hunam način bi bio da se baci atomska bomba na zapušten pčelinjak, ali je još nemamo (valja poraditi na tome). :D

A dalje ću malo ozbiljnije. Tvoje pčele mogu biti ugrožene i to ozbiljno. Jedini način je da držiš svoje pčele u dobrom „kondicionom“ stanju. To znači da ne težiš tome da se razviju po svaku cenu, raznim metodama rotacije tela, sečenjem legla i sličnim stvarima.

Da bi uspeo u tome, moraš biti spreman i da se „odbraniš“ od rojevog nagona društva. To može biti i vrlo korisno u povećanju broja društava. Takođe, moraš paziti kada budeš pravio nove zajednice (rojeve) da se i oni razvijaju u skladu sa mogućnostima, a ne tvojim zahtevima, ako su oni kojim slučajem preterani (nadam se da nisu). Obično oboljevaju pčele o kojima se ne vodi briga i koje pčelar teži da razvije u skladu sa svojim ambicijama.

Snažna  i dobro odgajena pčela je prepreka svim bolestima (isključujući varou, koja i nije bolest).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #86 poslato: Februar 25, 2013, 00:11:04 »
Šole koji su po vama realni zahtevi kada je razrojavanje u pitanju?
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #87 poslato: Februar 25, 2013, 10:01:16 »
Obično se gleda da se „uštedi“ na pčelama kada se odvaja roj. Cilj je da se ne oslabi osnovno društvo zbog narednih paša. Ili se to dešava kod kupovine roja, kada prodavac ima svoj interes i u roju isporuči naizgled dovoljno pčela.

Ako se odvaja roj, mora mu se dodati više pčela, pored onih koje su na ramovima sa medom i leglom. U slučaju jačeg zahlađenja će trpiti leglo i prvo što se može desiti je krečno leglo.

Ako se roj prevozi, ne sme biti u otvorenoj auto-prokolici ili na krovu vozila. Takvu odluku pčelari olako donesu. Pčela u roju je tada uznemirena i slabo se stara o leglu. Isti slučaj je i kod onog formiranja roja na pčelinjaku sa zatvaranjem od par dana u nadi da će pčele zaboraviti mesto svoje košnice.

Kada se roj odvoji i sa viškom pčela, nije dobro da izgrađuje veliki broj satnih osnova. To nije prirodni roj koji je tome predodređen samom ukupnom pripremom pčela.

Roj se ne sme nikako „nasilno“ terati na preterano širenje legla. Ništa se ne postiže velikom površinom legla koje je slabo odgajeno. Jednostavno se dozvoli da pčele same proširuju leglo.

Roj se mora povremeno prihranjivati ako je paša vrlo slaba. Nije dobro dozvoliti da pčele „jure“ nektar kojeg ima malo nauštrb polena. Nerezumne priče o tome kako će umerena prihrana šećernim sirupom štetno uticati na pčele, oslabiti ih ili „uništiti“, su ništa drugo nego nerazumne. Oslanjanje na zalihe dodatog meda nisu najbolje rešenje. Pčela je jednostavno prirodno takva i neće tokom leta rado otklapati poklopljeni med, ali će se zato pčele previše iscrpljivati u potrazi za nektarom kada ga ima malo u prirodi. Sasvim druga priča je u rano proleće, kada pčele znaju da utroše sve zalihe i na kraju mogu stradati od gladi, nastupom zahlađenja. Prolećni buran razvoj je prirodno takav i pčele na svaki način teže da u potpunosti zagospodare prostorom, bez obzira na neumerenu i neracionalnu potrošnju koja ih odlikuje tokom preostalog razdoblja u godini.

Roj mora biti dobro „utopljen“ leti. Nije nelogično, već neophodno. U košnici koja leti nema puno „promaje“ pčele lakše održavaju vlažnost vazduha koja je potrebna leglu. Pčelari znaju da ostave prazan prostor iznad satonoša i kada pčele započnu tu da grade saće, to smatraju odrazom snage roja. Nije to odraz snage roja, nego težnja da zaposednu prostor do samog krova, jer im taj prostor remeti parametre gnezda (pisao sam o sličnom ponašanju koje se tiče ranog trutovskog legla).

U jakoj polenskoj paši ne postoji „blokada“ kod roja i ne treba seći leglo. Prostor za leglo se može proširiti ako je polenska i nektarna paša stvarno toliko jaka da se desi trajnije zaposedanje ćelija zatvorenim medom i pergom. Ali se ne „seče“ leglo, nego se prazni ramovi (ili satne osnove, zavisno od snage roja) dodaju do legla. Postupa se oprezno kao sa društvima neposredno nakon izimljavanja. Ako se uzme u obzir da taj oprezni postupak sa društvima u to doba traje bar mesec dana (a uglavnom više), ne može se ni od roja očekivati neko čudo.

Ako se roj seli na neku jaču pašu (npr. suncokret), vrlo često se dešava da roj sam zaustavi širenje legla, ako nije već dovoljno jak. Pčele previše meda skladište do legla. Sabirački nagon je jak i pčele se prerano izrade i pri preradi meda, a to su uglavnom procesi kada pčele znaju da smanje leglo. Dešava se da bočni ramovi ostaju prazniji, a središte sa malo prostora za leglo. Nasuprot tome se dešava nešto slično (samo daleko nepovoljnije) kada je paša vrlo slaba. Pčele se „istroše“ bez ikakvih rezultata: i smanji se broj pčela i nema zaliha hrane. U oba slučaja pčelar mora „pomoći“ društvu na odgovarajući način.


Ako se dodaje nova matica u kavezu, nema nikakve svrhe žuriti sa njenim oslobađanjem. Neće se puno dobiti time, osim mogućnosti da je pčele ubiju (retko se dešava, ali se dešava).

Ovo bi bilo samo na brzinu napisano i ima svakako i drugih stvari koje utiču na slabiju pripremu pčela za zimu (previše mladog saća, previše provetrena košnica po vrućinama i sl.). Ukratko, roj traži stalnu pažnju i brigu. I jak prirodni roj u kasnijoj fazi razvoja može imati probleme koji ga slabe i ne treba se uzdati u pogrešnu filozofiju kako je to svemogući prirodni roj i za njega nema problema. Meže ih biti još kako.

Na poslu sam dok ovo na brzinu pišem i ne mogu ispravljati pravopisne i stilske grešeke i molim da ovo uvažite.
« Poslednja izmena: Mart 02, 2013, 20:17:25 od strane Global Moderator 1 »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jasmin Ucambarlic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 88
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: BUGOJNO
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #88 poslato: Februar 25, 2013, 14:05:12 »
Vrlo korisni savjeti kolega Sole hvala.

Van mreže goran blažok

  • Gost
  • *
  • Poruke: 4
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Sisak
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #89 poslato: Mart 01, 2013, 22:00:13 »
Molim vas da mi odgovorite uzimio sam RV zajednicu u 1nastavku ispod njega sam stavio nastavak sa satnim osnovama.pitanje.
da u proljeće kad počnem sa prihranom ostavm dole nastavak sa satnom osnovom .dali da prihranjujem da se zajenica max razvije9-10
ramova pćela 7-8 legla i da spuštam leglo sam ili će matica sama spustiti u 1.nastavak sa sat.osn. ili zamjeniti nastavke hvala na pomoči
pozdrav
Goc