Od sada se javljam samo kada sam prozvan. Šalim se, crkao mi internet baš zbog lošeg vremena
.
Ne znam kako mogu pomoći. I kod mene je bilo lošijeg vremena, ali možda manje nego što sam mogao videti u bližoj i daljoj okolini (ili se meni samo čini da je tako, valjda smo navikli da radimo u svim uslovima). Bilo je puno dana, kada sam mogao koliko-toliko raditi oko košnica, a unaokolo je tutnjalo kao da je smak sveta.
1)
Meteorološki uslovi bitno utiču na sparivanje, ali ima uticaja i to kako su odgajeni matičnjaci i
kako se sa njima postupa.
2) Provera prisustva matice se sprovodi u momentima kada su meteorološki uslovi povoljniji. Ne ometati matice pri povratku usled nagle promene vremena i hitnog povratka matica (pri nagloj promeni vremena
obustaviti svaki rad i kretanje oko oplodnjaka).
3) Voditi računa o
opstanku trutova.
4) Ne držati matičnjake u nepovoljnim uslovima (
kavezi).
5) Paziti na napad
tuđice pri pregledu oplodnjaka.
6) Ne koristiti
dimilicu previše pri pregledu.
7) NE TRAŽITI MLADU MATICU. Ona može biti van oplodnjaka na sparivanju ili se može izazvati agresivnost pčela prema njoj. Pojačno zujanje pčela može biti i kada imaju mladu maticu. Sporne oplodnjake pregledati u smiraj dana, kada je pčela mirnija. Pregled je vrlo kratak i na osnovu drugih pokazatelja se zaključuje prisustvo matice, a ne njenim traženjem.
8.) Ne oslobađati maticu ako se naiđe na slučaj uklupčavanja (radi se o odbrani matice od agresivnijih jedinki; ako pčele hoće da ubiju maticu, to se dešava vrlo brzo -
uklupčavanje je pokušaj zaštite matice).
9) Ne menjati
izgled okoline oplodnjaka koji utiču na snalaženje matica u prostoru (obično prirast trave i korova pravi probleme u kišnom razdoblju i svi se trude da iskoriste svaku priliku da se trava pokosi taj posao se radi „između dva oblaka“ i to utiče na orijentaciju mladih matoca pri hitnom povratku). Matice na sparivanje mogu izlaziti preko celog dana
10) I košenje trave ili uklanjanje nekog pojedinačnog žbuna uraditi
predveče (važi za mene
) ili
rano ujutro (važi za vredne ljude).
11) Paziti kako se
prihranjuju oplodnjaci zbog tuđica.
12) Potpunost oplodnjaka u svakom smislu (dovoljno hrane i pčela svih starosnih doba) takođe ima uticaja.
13) Nastavlja se sa dodavanjem matičnjaka u oplodnjak dok se ne dobije potreban broj matica.
To je nekoliko postupaka koje može preduzeti pčelar da popravi uticaj nepovoljnih vremenskih uslova.
Prosek sparenih matica je 70%. To je podatak koji nam je naveo profesor Kulinčević i to mi je poznato od samog početka rada sa maticama. Sve ispod toga se može smatrati lošim (prosek se odnosi na duži period tokom dugotrajnog odgoja matica). Uspešnost sparivanja matica zavisi od uslova (kao i sve ostalo). Kod nas je još uvek procenat sparenih matica prilično viši od tih 70%. Ne mogu reći koliko je to tačno, jer bi bilo potrebno previše vremena. A mogao bih napraviti pregled, jer Biljana upisuje datum svakog dodatog matičnjaka (ili izležene matice) u oplodnjak.
Prva tura koja se sparivala u aprilu je imala procenat 94, % sparenih matica. Znamo kakvo je vreme bilo: vrlo povoljno, toplo i sa dobrim unosom polena i nektara.
Pčele reaguju na svaku nepovoljnost, ispoljavajući svoje „nezadovoljstvo“ uslovima i neprijateljstvom prema mladoj matici. Navodio sam 2001. godinu (pretpostavljam da je tada bilo vrlo loše vreme i nisam u mogućnosti da proveravam tačno) kao vrlo nepovoljnu. Vreme je bilo daleko lošije nego sada. Posmatrali smo kako pčele progone i oštećuju svoje matice koje su u postupku sparivanja. I ovih dana može se dešavati slično. Usled naglih promena vremena, može se desiti u nekim oplodnjacima da mlada matica već nosi, a da pčele uklupčavaju i ubijaju maticu koja je greškom ušla u oplodnjak. Takođe se dešava da oplodnjak koji pri kontroli nije imao maticu bude „ispravan“: matica koja je pogrešila i ušla u tuđ oplodnjak nosi bez problema.
Pogoršani vremenski uslovi utiču i na vreme pronošenja matica. Bude neki dan zakašnjenja, ali je bitno da matice pronesu i budu dobro sparene. Zato nije dobro često otvarati oplodne jedinice i vršiti provere, pre nekih očekivanih rokova. Preterano uznemiravanje pčela u oplodnim jedinicama može samo pogoršati stanje. Da ne govorim o čuvenom uklupčavanju matica, kada pčelar to vidi i „pomogne“ matici tako što klupko oko matice rasturi u cilju spasavanja matice. Nakon tog spasavanja velika je mogućnost da neprijateljski raspoložene pčele mogu da se približe matici i ubiju je. Biljana uobičajeno vrši preglede na nekih sedam dana od izlaska matice iz matičnjaka u povoljnim vremenskim uslovima (ponekada i ranije, ako ima viška matičnjaka). Sada se to pomera na 9 ili 10 dana.
Bitan je i postupak sa matičnjacima koji se dodaju. Prehlađivanje matičnjaka je izvesnje. To takođe doprinosi lošijem procentu sparenih matica. I mlade matice koje su nešto „lošije“ (prehlađene matice) mogu uspeti u sparivanju i pronošenju kada je vreme dobro. Pčele tada „prave propuste“ (u povoljnim meteorološkim i pašnim uslovima) i dozvoljavaju da vreme sparivanja i pronošenja bude pomereno. I ne teraju takve matice na izletanje iz košnice po svom nahođenju: to prepuštaju matici. Kada je hladno, vrlo dobro upravljaju procesom sparivanja i pri tome mogu oštetiti ili ubiti matice koje odbijaju da izađu na sparivanje (Pisao sam o prečim poslovima pčela. To je ono što se prirodno dešava i nije neka moja izmišljotina. Pčele, u nedostatku drugih obaveza izuzetno dobro prate šta se dešava u košnici. U slučaju agresivnosti, ne mora da znači da je to nepovoljno. Možda je ta matica stvarno lošija i ne daju joj priliku da opstane, što je u principu dobro). Delimično prehlađene matice (nedovoljno sazrele matice) koje se spare mogu proneti kada je vreme lošije. Obično pronesu nekoliko dana kasnije ili ne pronesu uopšte u odnosu na prosek. Razlika u njihovoj „sudbini“ je u tome što ih za povoljnog vremena i u povoljnim uslovima pčele ne progone, ne povređuju i ne ubijaju ako se ne spare. One ostaju neko vreme u oplodnoj jedinici iako ne nose (nisu se sparile). To vreme je neodređeno. Ali obično je to 7-8 dana i pčele ih nakon tog vremena uklanjaju. Ako se desi da same odgaje neki prelazni oblik matice, takve „matice“ (koje su nešto veće od pčele, ali imaju izgled matice samo što su sitnije i time teško uočljive) ostaju jako dugo i onemogućavaju dodavanje matičnjaka ili matice. Pri prohladnom i nestabilnom vremenu postupak prema matičnjacima mora biti vanredno pažljiv. Držanje matičnjaka u nekakvim kavezima u košnici (koji onemogućavaju pristup i neposredni dodir pčela sa matičnjacima ) ne dolazi u obzir.
U lošijim uslovima su i trutovi ugroženi ako pčelar dozvoli da košnice budu prazne (ili ih isprazni) i pri tome mislim na količinu hrane u košnicama. Obično je izgovor kako će pčele potrošiti med ako se ne izvrca „na vreme“. Navedene 2001. godine društva su uginjavala od gladi usred leta. Pčelari su slabljenje društava objašnjavali rojenjem?!? Med je pažljivo i „dosledno“ izvrcan i čekalo se da se vreme prolepša a do „prolepšavanja“ se odužilo. Uvek u takvim godinama mi med stoji u košnicama. I sada je stanje isto: tek počinjem sa skidanjem i vrcanjem meda. Zalihe koje ostavljam su pored onih u plodištu i deo meda u polumedištu i dodajem po dva puna rama prošlogodišnjeg meda. Prostor u košnici je takav da može dovesti do rojevog nagona. Prepuna je pčela, ali pored postojećih LR nastavka i jednog polunastavka, koji su na raspolaganju matici, dodajem samo jedno polumedište nakon vrcanja, a višak ide preko poklopne daske.
Tako da u ozbiljnom odgoju matica pčelar može sebi napraviti probleme ako teži tome da ima dobro sparene i odgajene matice. Mora se voditi računa i kako će se društvo postaviti prema trutovima. I ima baš previše posla. Mada su vremenski uslovi od presudnog značaja. Ali ako se povede računa i o onim „sitnim detaljima“, dobiju sa jako povoljni rezultati.