Autor Tema: Pčelarenje Rodnom Vojom  (Pročitano 1380278 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže milic dragoslav

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 53
  • Pol: Muškarac
  • Pcelarim kosnicom Rodna Voja
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #720 poslato: Jun 08, 2013, 13:02:41 »
Kod mene je ista situacija uzasno mali procenat sparenih matica .Pozdrav

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #721 poslato: Jun 08, 2013, 20:28:54 »
Kolega Vojo i kod mene je procenat sparenih matica ispod 50%, katastrofa i sada posla preko glave, da se sve sredi a vreme užasno. Pozdrav

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #722 poslato: Jun 09, 2013, 04:24:04 »
Nije tema al... Ima li neko rešenje u vezi nesparenih matica?
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #723 poslato: Jun 10, 2013, 10:40:29 »
Слични проблеми и код мене. 35 % неспарених матица. У пар кошница нашао сам да их пчеле гурају ван. Јуче нађем двије на мрежи подњаче а једна је на крају и уклупчана јер није хтјела да изађе.
 Послије двадесетак дана ако не дође до спаривања матица губи феромон који привлачи трутове и готово сигурно се неће ни оплодити. Тако кажу књиге. Једино рјешење је хитна ликвидација и замјена. Јавиће се велики проблеми прекида легла и недостатка пчела.
 Ово је свакако питање гдје  вјероватно највише може рећи Шоле па би било добро да уредништво пар претходних коментара издвоји у посебну тему.

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #724 poslato: Jun 10, 2013, 22:39:33 »
Kolega je u pravu. Prijatelju Šole pomagaj.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #725 poslato: Jun 11, 2013, 10:45:21 »
Od sada se javljam samo kada sam prozvan. Šalim se, crkao mi internet baš zbog lošeg vremena :D.

Ne znam kako mogu pomoći. I kod mene je bilo lošijeg vremena, ali možda manje nego što sam mogao videti u bližoj i daljoj okolini (ili se meni samo čini da je tako, valjda smo navikli da radimo u svim uslovima). Bilo je puno dana, kada sam mogao koliko-toliko raditi oko košnica, a unaokolo je tutnjalo kao da je smak sveta.

1) Meteorološki uslovi bitno utiču na sparivanje, ali ima uticaja i to kako su odgajeni matičnjaci i kako se sa njima postupa.
2) Provera prisustva matice se sprovodi u momentima kada su meteorološki uslovi povoljniji. Ne ometati matice pri povratku usled nagle promene vremena i hitnog povratka matica (pri nagloj promeni vremena obustaviti svaki rad i kretanje oko oplodnjaka).
3) Voditi računa o opstanku trutova.
4) Ne držati matičnjake u nepovoljnim uslovima (kavezi).
5) Paziti na napad tuđice pri pregledu oplodnjaka.
6) Ne koristiti dimilicu previše pri pregledu.
7) NE TRAŽITI MLADU MATICU. Ona može biti van oplodnjaka na sparivanju ili se može izazvati agresivnost pčela prema njoj. Pojačno zujanje pčela može biti i kada imaju mladu maticu. Sporne oplodnjake pregledati u smiraj dana, kada je pčela mirnija. Pregled je vrlo kratak i na osnovu drugih pokazatelja se zaključuje prisustvo matice, a ne njenim traženjem.
8.) Ne oslobađati maticu ako se naiđe na slučaj uklupčavanja (radi se o odbrani matice od agresivnijih jedinki; ako pčele hoće da ubiju maticu, to se dešava vrlo brzo - uklupčavanje je pokušaj zaštite matice).
9) Ne menjati izgled okoline oplodnjaka koji utiču na snalaženje matica u prostoru (obično prirast trave i korova pravi probleme u kišnom razdoblju i svi se trude da iskoriste svaku priliku da se trava pokosi taj posao se radi „između dva oblaka“ i to utiče na orijentaciju mladih matoca pri hitnom povratku). Matice na sparivanje mogu izlaziti preko celog dana
10) I košenje trave ili uklanjanje nekog pojedinačnog žbuna uraditi predveče (važi za mene :D) ili rano ujutro (važi za vredne ljude).
11) Paziti kako se prihranjuju oplodnjaci zbog tuđica.
12) Potpunost oplodnjaka u svakom smislu (dovoljno hrane i pčela svih starosnih doba) takođe ima uticaja.
13) Nastavlja se sa dodavanjem matičnjaka u oplodnjak  dok se ne dobije potreban broj matica.

To je nekoliko postupaka koje može preduzeti pčelar da popravi uticaj nepovoljnih vremenskih uslova.



Prosek sparenih matica je 70%. To je podatak koji nam je naveo profesor Kulinčević i to mi je poznato od samog početka rada sa maticama. Sve ispod toga se može smatrati lošim (prosek se odnosi na duži period tokom dugotrajnog odgoja matica). Uspešnost sparivanja matica zavisi od uslova (kao i sve ostalo). Kod nas je još uvek procenat sparenih matica prilično viši od tih 70%. Ne mogu reći koliko je to tačno, jer bi bilo potrebno previše vremena. A mogao bih napraviti pregled, jer Biljana upisuje datum svakog dodatog matičnjaka (ili izležene matice) u oplodnjak.

Prva tura koja se sparivala u aprilu je imala procenat 94, % sparenih matica. Znamo kakvo je vreme bilo: vrlo povoljno, toplo i sa dobrim unosom polena i nektara.

Pčele reaguju na svaku nepovoljnost, ispoljavajući svoje „nezadovoljstvo“ uslovima i neprijateljstvom prema mladoj matici. Navodio sam 2001. godinu (pretpostavljam da je tada bilo vrlo loše vreme i nisam u mogućnosti da proveravam tačno) kao vrlo nepovoljnu. Vreme je bilo daleko lošije nego sada. Posmatrali smo kako pčele progone i oštećuju svoje matice koje su u postupku sparivanja. I ovih dana može se dešavati slično. Usled naglih promena vremena, može se desiti u nekim oplodnjacima da mlada matica već nosi, a da pčele uklupčavaju i ubijaju maticu koja je greškom ušla u oplodnjak. Takođe se dešava da oplodnjak koji pri kontroli nije imao maticu bude „ispravan“: matica koja je pogrešila i ušla u tuđ oplodnjak nosi bez problema.

Pogoršani vremenski uslovi utiču i na vreme pronošenja matica. Bude neki dan zakašnjenja, ali je bitno da matice pronesu i budu dobro sparene. Zato nije dobro često otvarati oplodne jedinice i vršiti provere, pre nekih očekivanih rokova. Preterano uznemiravanje pčela u oplodnim jedinicama može samo pogoršati stanje. Da ne govorim o čuvenom uklupčavanju matica, kada pčelar to vidi i „pomogne“ matici tako što klupko oko matice rasturi u cilju spasavanja matice. Nakon tog spasavanja velika je mogućnost da neprijateljski raspoložene pčele mogu da se približe matici i ubiju je. Biljana uobičajeno vrši preglede na nekih sedam dana od izlaska matice iz matičnjaka u povoljnim vremenskim uslovima (ponekada i ranije, ako ima viška matičnjaka). Sada se to pomera na 9 ili 10 dana.

Bitan je i postupak sa matičnjacima koji se dodaju. Prehlađivanje matičnjaka je izvesnje. To takođe doprinosi lošijem procentu sparenih matica. I mlade matice koje su nešto „lošije“ (prehlađene matice) mogu uspeti u sparivanju i pronošenju kada je vreme dobro. Pčele tada „prave propuste“ (u povoljnim meteorološkim i pašnim uslovima) i dozvoljavaju da vreme sparivanja i pronošenja bude pomereno. I ne teraju takve matice na izletanje iz košnice po svom nahođenju: to prepuštaju matici. Kada je hladno, vrlo dobro upravljaju procesom sparivanja i pri tome mogu oštetiti ili ubiti matice koje odbijaju da izađu na sparivanje (Pisao sam o prečim poslovima pčela. To je ono što se prirodno dešava i nije neka moja izmišljotina. Pčele, u nedostatku drugih obaveza izuzetno dobro prate šta se dešava u košnici. U slučaju agresivnosti, ne mora da znači da je to nepovoljno. Možda je ta matica stvarno lošija i ne daju joj priliku da opstane, što je u principu dobro). Delimično prehlađene matice (nedovoljno sazrele matice) koje se spare mogu proneti kada je vreme lošije. Obično pronesu nekoliko dana kasnije ili ne pronesu uopšte u odnosu na prosek. Razlika u njihovoj „sudbini“ je u tome što ih za povoljnog vremena i u povoljnim uslovima pčele ne progone, ne povređuju i ne ubijaju ako se ne spare. One ostaju neko vreme u oplodnoj jedinici iako ne nose (nisu se sparile). To vreme je neodređeno. Ali obično je to 7-8 dana i pčele ih nakon tog vremena uklanjaju. Ako se desi da same odgaje neki prelazni oblik matice, takve „matice“ (koje su nešto veće od pčele, ali imaju izgled matice samo što su sitnije i time teško uočljive) ostaju jako dugo i onemogućavaju dodavanje matičnjaka ili matice. Pri prohladnom i nestabilnom vremenu postupak prema matičnjacima mora biti vanredno pažljiv. Držanje matičnjaka u nekakvim kavezima u košnici (koji onemogućavaju pristup i neposredni dodir pčela sa matičnjacima ) ne dolazi u obzir.

U lošijim uslovima su i trutovi ugroženi ako pčelar dozvoli da košnice budu prazne (ili ih isprazni) i pri tome mislim na količinu hrane u košnicama. Obično je izgovor kako će pčele potrošiti med ako se ne izvrca „na vreme“. Navedene 2001. godine društva su uginjavala od gladi usred leta. Pčelari su slabljenje društava objašnjavali rojenjem?!? Med je pažljivo i „dosledno“ izvrcan i čekalo se da se vreme prolepša a do „prolepšavanja“ se odužilo. Uvek u takvim godinama mi med stoji u košnicama. I sada je stanje isto: tek počinjem sa skidanjem i vrcanjem meda. Zalihe koje ostavljam su pored onih u plodištu i deo meda u polumedištu i dodajem po dva puna rama prošlogodišnjeg meda. Prostor u košnici je takav da može dovesti do rojevog nagona. Prepuna je pčela, ali pored postojećih LR nastavka i jednog polunastavka, koji su na raspolaganju matici, dodajem samo jedno polumedište nakon vrcanja, a višak ide preko poklopne daske.

Tako da u ozbiljnom odgoju matica pčelar može sebi napraviti probleme ako teži tome da ima dobro sparene i odgajene matice. Mora se voditi računa i kako će se društvo postaviti prema trutovima. I ima baš previše posla. Mada su vremenski uslovi od presudnog značaja. Ali ako se povede računa i o onim „sitnim detaljima“, dobiju sa jako povoljni rezultati.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Jano Supek

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 394
  • Pol: Muškarac
  • Nije dovoljno znati, moramo to i primeniti.
  • Lokacija pčelinjaka: Jermenovci
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #726 poslato: Jun 11, 2013, 18:50:02 »
Hvala prijatelju.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #727 poslato: Jun 11, 2013, 21:44:50 »
Hvala na iscrpnom odgovoru. Meni su matičnjaci rojevi. Problem su mi dve starke koje su se rojile . Verovatno su ostale bez matice. Dilema je dali da im dam ram sa mladim leglom il da im dodam ceo roj koji ima maticu i leglo. Sačekaću par dana pa ću videti šta ću.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #728 poslato: Jun 12, 2013, 09:54:37 »
Nema nikakve razlike koji matičnjaci su u pitanju. Kažem bitan je postupak sa matičnjacima, u svakom smislu. Od starosti matičnjaka, pa do načina postavljanja-usađivanja u oplodnjaku ili roju. I kada se prenesu ramovi sa matičnjacima, ne mora značiti da su dobri ili da su uopšte živi. Može se desiti povratak dela pčela i prehlađivanje matičnjaka.


Imao sam takve slučajeve često, kada se dugo čeka da matica u izrojenom društvu pronese. Koliko se sećam, negde sam napisao da sam čekao 28 dana da matica pronese u društvu nakon rojenja (kada je izašao i poslednji roj, ako se to uopšte može nazvati rojem). Sve dok ima puno zatvorenog legla u društvu, može se očekivati izlazak rojeva (i parojaka). Kada društvo zahvati rojeva groznica, izrojiće se maksimalno koliko je moguće. I tada se uglavnom duže čeka da matica pronese (ovo su moja iskustva).

Razlog ne mora biti samo izlazak pčela - može biti i povratak. Vrlo lako se može desiti da se deo pčela i nekih rojeva vraća nakon određenog vremena. Tada ubija maticu koja se izvela iz matičnjaka. Takav povratak pčela nije trenutan (uslovno rečeno) tj. ne dešava se samo u jednom danu. Naprotiv, traje više dana. Ispred leta sam nalazio ubijene matice, ali u košnici nije bilo nijedne preostale matice. Tako da više matica strada pri tom povratku pčela. Srećom ima matičnjaka različite starosti i ovo se vremenom smiri.

Jedino što je povoljno je da matice sa velikim procentom uspešnosti u preostalom delu izrojenog društva pronesu.

Ram sa mladim leglom možeš dodati (iako postoji tvrdnja mnogih da se ovo ne sme raditi). Upravo sa dodavanjem mladog legla radi provere sam i došao do zaključka da je najveća mogućnost da do ubijanja mladih matica i dolazi usled povratka izvesnog broja pčela. I nisam samo jednom stavljao ram sa mladim leglom, već više puta i sklanjao ga nakon provere. I kada ostane u društvu, nikada nije bio razlog ubijanja matice. Ako ga ne sklonim iz košnice, dalju proveru prisustva matice sam vršio uništavanjem prisilnih matičnjaka, koje pčele započnu da odgajaju.

Dodavanje roja sa maticom može dovesti do sukoba pčela, ako je u izrojenom društvu ustaljena jedna matica, koja je već u procesu sparivanja. Zato mislim da je bolje dodati ram sa mladim leglom i pratiti šta se dešava. Ako ne započnu matičnjake, ima maticu i treba sačekati da se matica spari.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Радоје Киперовић

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 204
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Озрен
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #729 poslato: Jun 12, 2013, 12:52:33 »
Хвала Шоле и од мене  :) .


Razlog ne mora biti samo izlazak pčela - može biti i povratak. Vrlo lako se može desiti da se deo pčela i nekih rojeva vraća nakon određenog vremena. Tada ubija maticu koja se izvela iz matičnjaka.


Чуо сам занимљиву причу од једног старијег пчелара. Каже рој се ухватио на високи храст и није га могао скинути. Након три дана пчеле су се вратиле у стару кошницу и све младе матице су биле ликвидиране. Послије мјесец дана нестало је и старе матице. Покушао је добити нову додајући рам са младим леглом али пчеле нису хтјеле повући матичњаке. Током љета друштво је угинуло. Мислим да је помињао 2004.годину. Некакав самоубилачки нагон, шта ли?


Ram sa mladim leglom možeš dodati (iako postoji tvrdnja mnogih da se ovo ne sme raditi).


Ово ми је била значајна непознаница.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #730 poslato: Jun 13, 2013, 13:30:58 »
Хвала Шоле и од мене  :) .


Razlog ne mora biti samo izlazak pčela - može biti i povratak. Vrlo lako se može desiti da se deo pčela i nekih rojeva vraća nakon određenog vremena. Tada ubija maticu koja se izvela iz matičnjaka.


Чуо сам занимљиву причу од једног старијег пчелара. Каже рој се ухватио на високи храст и није га могао скинути. Након три дана пчеле су се вратиле у стару кошницу и све младе матице су биле ликвидиране. Послије мјесец дана нестало је и старе матице. Покушао је добити нову додајући рам са младим леглом али пчеле нису хтјеле повући матичњаке. Током љета друштво је угинуло. Мислим да је помињао 2004.годину. Некакав самоубилачки нагон, шта ли?

2004. godina je u mnogim područjima bila sa odlikama prave stihije rojenja. Tada se dešavalo sve i svašta, ali moglo se i dosta toga naučiti i zapaziti. Ako se roj vraća u košnicu, razlog za to je taj što matica nije izašla sa rojem. Ako se zadrži duže i potom vrati u košnicu moguće je samo da je bila neka mlada matica koju je ubila grupa pčela koja joj nije naklonjena i roj se vrati u košnicu.

Ako stara matica nije bila sposobna da izađe sa rojem, pečle su mogle nakon uklanjanja nje i ostalih mladih matica da odgaje onu prelaznu formu matice od starije larve. Imao sam priliku da samo dva puta vidim takve matice. Tu ne pomaže ništa drugo, osim da ih pčelar nađe i ubije. Vrlo su pokretljive i dugo opstaju u košnici. Posle dugog perioda bez matice pčele se demorališu do te mere, da više i ne grade matičnjake na ćelijama sa polenom i ne čuje se više zvuk osirotelih društava. Jednostavno, prepuste se. Imao sam takvo društvo, koje je izgubilo maticu na paši suncokreta. Bilo je prepuno meda i sa nekih 4-5 ulica, već jako stare pčele. Nikako se nije moglo zaključiti imaju li maticu ili ne. Tako da može doći do toga što liči na samoubilački nagon. Ne mislim da je to baš samoubilački nagon, već da su pčele prestarile i više ne mogu doživeti neki hormonalni poremećaj i to liči na zimske pčele koje ne mogu početi sa leglom kao lažne matice (bilo je o tome pisano u Pčelaru).



Ram sa mladim leglom možeš dodati (iako postoji tvrdnja mnogih da se ovo ne sme raditi).


Ово ми је била значајна непознаница.

Dodavanje mladog legla ne utiče na agresivnost pčela prema matici. I kod pojave lažnih matica, poremećaj kod pčela se smiruje dodavanjem legla. Čak se često u rojevima (primetio sam da je to češće kod drugog roja) pojavi jedan ili dva matičnjaka sa vrlo pravilno zanesenim jajetom. I to ne utiče na negativan odnos pčela prema mladoj i nesparenoj matici.

Može se primetiti da i iskusni pčelari savetuju tako nešto (ne dodavati mlado leglo) ili da se roj ne dira jer može napustiti košnicu. Kako se onda može objašnjavati nešto što se nije posmatralo. Istresao sam pčele iz roja čak i istog dana i nisu napuštale košnicu. Pretraživao po roju i posmatrao ko ispoljava agresivnost prema maticama. Pčele, a ne matice međusobno, rešavaju koja matica ostaje. Vrlo često se u rojevima sa više matica vidi da je matica koja je opstalao, štećenih krila ili nožica. Ako se posmatraju matice usukobu, one to rešavaju ulavnom žaokama a ne čeljustima. Imao sam priliku da posmatram roj drugenac do pronošenja mlade matice. Svakodnevno sam po nekoliko puta pretraživao po ramovima, jer se roj pravilno podelio na dva dela sa dve matice. Obe su bile prisutne sve do pronošenja jedne od njih. Tada su pčele uklonile drugu. Tako da su to jednostavne obične stvari, koje se mistifikuju radi „iskustva“ i zvanja, sticanog "upravljanjem čudesima" pčelinjeg društva (obično se smatra da je "najjača" i najbolja matica ostala i to posle međusobnih borbi kao u video-igricama).

I dalje mislim da je razlog ubistva matice višednevni povratak pčela, a ne prisustvo mladog legla. Ovo se može proveravati i kod podeljenih društava. Ne radim to godinu-dve, već se vreme meri u decenijama. Pri formiranju izolatora prenosim plodište puno pčela i tu dodajem i polumedište, takođe puno pčela. Povratak traje prosečno oko 7 dana, a ide i do 10 dana. Proverom dešavanja u osnovnom društvu (od kojeg su oduzete pčele sa maticom) se ovo vidi. Dodaju se matičnjaci periodično, i mlade matice bivaju ubijene. Za to vreme se svakog dana primećuje slabljenje novog prenesenog društva sa maticom. Slabljenje zavisi od uslova koji vladaju, ali pre svega od starosti legla. Izolato je od prepunog LR nastavka i polumedišta pčela ostao sa nekih 6 ulica pčela. Ako se prenese mlado leglo, pčele se duže zadržavaju sa ciljem da odgaje i sačuvaju leglo. U jednom momentu prestaje povratak pčela, kada već leglo može da bude ugroženo. Ne vraćaju se samo stare pčele. Može se videti da ostaje i prilično starih pčela koje nakon, najviše dva-tri dana unose polen.

U maju sam formirao izolator i preneo previše pčela i to najvećim delom mlađih. Osnovnom društvu sam dodao kavez sa maticom. Pri kontroli posle 1 i posle 4 dana sam na više ramova nalazio male grupice od po nekoliko pčela, koje su su napadale po jednu pčelu (verovatno pčelu koja se vratila i koja je agresivna prema novoj matici koju su prihvatile). 4 satne osnove su pčele gradile od početka, što ukazuje da su novu maticu prihvatile još dok je bila u kavezu. Maticu sam našao na podu takođe u nevelikom klupku pčela. Ispred košnice nije bilo puno ubijenih pčela i mislim da je osnovni razlog tome što je to društvo izuzetno mirno (postavljao sam fotografije tih pčela u ovoj poruci. Tu je još zanimljivo i vreme fotografisanja ali ne kao običan podatak, već zbog toga što mlada matica "vuče rep". Može se zapaziti da i vrhunski majstori "propisuju" vreme kada matice izlaze na sparivanje i to je kao neki aksiom.). S obzirom da su se pčele-povratnice lako prilagođavale, ispred leta nije bilo puno mrtvih pčela: možda dvadesetak. Inače može ih biti više stotina. Ipak sam za svaki slučaj vratio maticu u kavez i to ne zbog toga što sumnjam da će ona opstati, već zbog toga što više nemam vremena da pregledam to društvo i proveravam šta se dešava. Inače, i posle sedam-osam dana, mogla se videti poneka pčela koja je očigledno ubijena kao strana pčela, a ona se jednostavno vratila u „svoju“ košnicu i zatekla „stranu“ i nepoznatu maticu, maticu koja nije njena.



Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže aleksandar arsenijevic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 8
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: pancevo
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #731 poslato: Jul 27, 2013, 13:26:33 »
pozdrav svima. Imam jednu nedoumicu pa ako neko moze da mi pomogne sa savjetom. Imam tri kosnice rodna voja na dva nastavka,to su rojevi koje sam dobio oko 15 juna i to 2 roja na sest ramova i jedan prirodni roj koji sam skinuo. na sve tri kosnice su mi izgradile satne osnove i navukle dosta meda koje su zatvorile(MEDNE VENCE).Sto se tice legla ima ga na oko 11 ramova velicine sake, mislim da su maticu blokirale sa medom. Dali da dodam treci nastavak sa satnim osnovama, i rasporedim leglo ida dodam maticnu resetku ili je vec kasno za to?

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #732 poslato: Jul 28, 2013, 01:48:51 »
pozdrav svima. Imam jednu nedoumicu pa ako neko moze da mi pomogne sa savjetom. Imam tri kosnice rodna voja na dva nastavka,to su rojevi koje sam dobio oko 15 juna i to 2 roja na sest ramova i jedan prirodni roj koji sam skinuo. na sve tri kosnice su mi izgradile satne osnove i navukle dosta meda koje su zatvorile(MEDNE VENCE).Sto se tice legla ima ga na oko 11 ramova velicine sake, mislim da su maticu blokirale sa medom. Dali da dodam treci nastavak sa satnim osnovama, i rasporedim leglo ida dodam maticnu resetku ili je vec kasno za to?


Kolega Aco,
Nije kasno za dodavanje trećeg nastavka i ograničavanja matice u prvi nastavak. U normalnim godinama matice ograničavam sve do desetog avgusta. Čak i kada mi je zajednica bila u prvom nastavku na 10 ramova i kada raširi leglo na 7 ramova postavim rešetku na prvi nastavak i u drugi koji dodajem podignem 3 rama sa leglom i dodam po dve osnovesa strana.
Cilj ovog ograničenja je dobijanje što većih količina meda i stvaranje kompaktnog plodišta u prvom nastavku.
U tvom slučaju zajednice su već do sada dosta razvijene i mogu ako vremenski i pašni uslovi dozvole doneti solidne viškove meda.
Želim ti srećan rad!


Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Mićko Račić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 226
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Rekavice-Banjaluka
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #733 poslato: Jul 28, 2013, 09:53:30 »
Vojo,u svim rojevima imam preko sedam ramova legla,u nekima koje su na dva nastavka od osam do deset.Leglo je preko čitavog rama sa mednim vijencem pri vrhu.Satne osnove su i u drugom nastavku devedeset posto izvučene.Dali da svih pet rojeva odmah ograničim ili da čekam još dok se ne prošire na dvanaest ramova legla.Meda ima malo.Pozdrav iz Banjaluke!

Van mreže aleksandar arsenijevic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 8
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: pancevo
Odg: Pčelarenje Rodnom Vojom
« Odgovor #734 poslato: Jul 28, 2013, 10:49:46 »
Hvala g.Vojo na brzom odgovoru, vec danas cu da ogranicim matice u plodista i da dodam treci nastavak sa satnim osnovama na nacin na koji ste vec ranije opisali.