Realna dužina života koja se navodi kao neki prosek je oko 35 dana. Može varirati u zavisnosti od
nekih uslova. Ti uslovi mogu biti manje ili više povoljni ili nepovoljni: preobilni unosi nektara i rad oko toga, gubitak dela pčela zbog trovanja ili neke druge nedaće, dugotrajni sušni periodi, napad na košnicu ili pčele od strane ptica (pčelarice) ili insekata (stršljenovi) itd.
Bilo je diskusije na zvaničnom forumu SPOS-a (i vrlo neprimerene i to od strane predsednika, pre i posle ove linkovane poruke o dužini života pčela), koja je izgleda pravilo, jer se
način "diskusije" preneo i na temu Utopljavanje pčelinjih društava (pratiti dalju diskusiju, posle linkovane poruke).
Navode se i različiti podaci dobijeni eksperimentima da se život pčela leti skraćuje (npr. pčele izležene u martu žive oko 35 dana, a u junu oko 28), ali pri tome treba uzeti u obzir šta utiče na dužinu života pčela (ishrana i dostupnost ishrane, količine legla koje se odgajaju dostupnost vode i sl.).
Zimske pčele žive znatno duže i to je i do 200 dana. Ima zabeleženih slučajeva da žive 300 pa i nešto više dana.
Ako bi se posmatralo usko, bez obzira na uslove, onda se slobodno može reći da pčele žive od oko 1 dan pa do oko 300 dana. Oko jedan dan bi živela pčela koja je izležena oštećena parazitiranjem varoe i to ako ima sreće, kada je izbace iz košnice
.
Međutim, smatram da je neka prosečna životna dob oko 35 dana i to bi bilo ono bitno pri očekivanju od pčelinjeg društva. Smatram da je sve što je pčelama potrebno na raspolaganju i da su svi uslovi za povoljan razvoj zadovoljeni.
Uslovi koji su potrebni da pčelinja zajednica normalno funkcioniše su dostupnost kvalitetne i raznovrsne hrane iz prirode (pre svega polena), dostupnost vode, pravilan odnos pčelara prema pčelinjem društvu. Samo tada se može dobiti pčela koja može i tokom jakih unosa duže biti radilica i ostvariti unos dovoljan i pčelama i pčelaru.
Ako toga nema, moguće je da pčele žive samo
21 dan (ukupno, od izvođenja iz legla).
Zimske pčele će takođe biti dugovečne, ako imaju povoljne uslove (i do 200 dana ili više). Međutim, postoje i „oprečni“stavovi. Pišući o podsticajnom prihranjivanju
jedan naš poznati i priznati stručnjak piše da ga treba
naglo prekinuti (podsticajno prihranjivanje) najkasnije polovinom septembra:
„To je vreme
kada pčelar priželjkuje da ma-
tica vidni smanji zaleganje jaja,
pa čak i potpuno prekine. Ovo
je potrebno zbog
činjenice da
pčele koje se izlegu iz saća
po-
četkom oktobra i kasnije, nisu
u mogućnosti da postanu izdr-
žljive, jake zimske pčele, pa je
njihov životni vek veoma skra-
ćen. Njihovim odgajanjem i
iz-
vođenjem, pčele nepotrebno
troše veću količinu energet-
ske i proteinske hrane.“
Pisao sam je u „desetercu“, onako kako piše u Pčelaru.
Naravno, neću komentarisati. Komentar se nameće sam po sebi.
Dodaću mišljenje npr. Jovana Kulinčevića da mnoge pčele radilice koje se izlegu u septembru i oktobru prežive zimu (vidi SL 1 sa isečkom teksta).
Postoji i jedan zanimljiv grafikon, koji pokazuje da pčele izležene početkom „oktobra ili kasnije“ nisu za podcenjivanje (vidi SL 2)
Zamolio bih kolege da prilože neke podatke iz literature koji se tiču dužine života pčela, ako ste u mogućnosti.