Imam isto mišljenje kao Radoslav, a to je da društva koja imaju dovoljno hrane ne treba prihranjivati. Potrošnjom hrane, pčele oslobađaju prostor za leglo i kasnije se razvijaju prema uslovima u priridi. Svaka prihrana je na neki način remećenja ravnoteže koja je postignuta (naravno, izuzima se stanje društva sa manjim zalihama hrane).
Ako se već prihranjuje u uslovima povećane vlage je ipak bolje prihraniti pogačama nego sirupom. Na fotografijama se vidi koliko ima vlage i da pčele uklanjaju tu vlagu. U društvu koje ima takav raspored, da su pčele bliže ravni rošenja, manje je vlage, jer su one stalno usmerene ka njenom odstranjivanju. Ovo su društva koja nisu hranjena. Ako bi se još dodao i sirup, to bi već bilo previše. Takođe, mogu se uočiti i pčele sa otečenim trbuhom. Isključujem to da su previše koristile polen. Bilo je negde pisanja da postoje pčele tzv. „rezervoari vode“. Zaokružio sam samo neke, a ima ih više. Koliko to njima stvara problema ili tegoba u uslovima kada ne mogu izlaziti iz košnice, to je samo one znaju. Ali, pitanje je da li su one prirodni ili prinudni rezervoari.
Zato treba i prihranu sirupom (ako postoji potreba usled nedostatka hrane ili takvih uslova kada pčele previše koriste polen) treba prilagoditi stanju društava i okoline. Može biti više štete nego koristi, ako se produži loše vreme.