Autor Tema: Kalendar radova po mesecima za početnike  (Pročitano 93809 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 4407
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #15 poslato: Januar 10, 2012, 23:48:35 »
Evo Jovicinog rada za januar (i od mene pohvale za uloženi trud)  kopirao sam ga da bi mogli o njemu malo da raspravljamo.
JANUAR

•    Vizuelna kontrola pčelinjih društava svakih desetak dana
•    Pomoću stetoskopa (ili gumenog creva) poslušati zvuk klubeta
•    Obezbediti mir na pčelinjaku
•    Čistiti leta od snega i leda
•    Ispred košnica prostreti slamu, kukuruzovinu i sl.
•    Zaštititi pčelinjak od ptica
•    Ako pčelama nestane hrane dodati pogaču
•    Sprečavati znatniji razvoj legla
•    Prilikom prihranjivanja dodavati polen
•    Sređivati i popravljati pčelarski pribor i alat (popravka starih i izrada novih košnica i ramova)
•    Užičavanje ramova i topljenje voska
•    Prisustvovati savetovanjima i pratiti literaturu


PAŠA

•    Nema je ali se ponegde javljaju : Visibaba i Šafran

----------------------------------------------------------------------------------------.
Ovde ću da iznesem neko svoje mišljenje a molio bih i druge kolege da i oni iznesu svoja iskustva i mišljenja.

1.  •    Vizuelna kontrola pčelinjih društava svakih desetak dana
1a.   Mislim da tokom januara nema potrebe toliko puta posmatrati pčelinje zajednice ako se misli na otvaranje košnica ili posmatranje kroz rešetku na zbegu(ako postoji na košnici).
Mislim da je dovoljno a i obavezno jednom tokom meseca januara biti na pčelinjaku u vreme pročisnog  izleta pčela.
Inače dobro je svakih desetak dana obići pčelinjak pogledati da se nije neka košnica nakrivila usled mogućeg potonuća postolja posle kiše, otapanja snega ili da se nešto drugo nepredviđeno nije desilo. Meni lično poslednjih nekoliko godina januar prođe sa jednim najviše dva obilaska pčelinjaka.

 2.   •    Pomoću stetoskopa (ili gumenog creva) poslušati zvuk klubeta
2a.   Može se izvršiti ovakav pregled stanja na pčelinjaku ali u mojim kontinentalim uslovima zimovanja obično u januaru i ako neka zajednica ostane bez matice, što utvrđujemo na osnovu pojačanog brujanja pčela, opet je bolje sačekati februar pa tu zajednicu preko papira spojiti sa nekom ali obavezno jačom zajednicom od ove koju spajamo.
Ako su nam pčele vršile pročisni izlet tokom decembra mislim da nema potrebe za osluškivanjem pčelinjih zajednica tokom januara.

3. •    Čistiti leta od snega i leda
3a.          Kad padne sneg ako je dosta hladno ja nabacim po lopatu-dve snega na leta. Sneg je porozan i to malo vazduha biće im dovoljno u ovim uslovima a istovremeno sprečiće snažan prodor hladnog vazduha u košnicu-e. (Pčele zazimljavam sa svim saćem to jest sa više nastavaka)

4.   •    Ispred košnica prostreti slamu, kukuruzovinu i sl.
4a.    Mislim da za ovim nema potrebe.
Ako je toplo vreme a na pčelinjaku to jest ispred košnica ima još zaostalog snega bilo bi racionalnije tada malo proširiti leta da bi sprečilo preveliko zagrevanje košnica radi eventualnog pokretanja legla ili njegovog širenja ako je slučajno već krenulo.

5.•    Prilikom prihranjivanja dodavati polen
5a.     Ne bih dodavao nikakav polen pčelama nikada a posebno ne u januaru makar da se mislilo na dodavanje u pogaču.

6.•    Prisustvovati savetovanjima i pratiti literaturu
6a. Samo bih dodao još i pratiti forume.

Paša: visibaba i šafran
Što se tiče paša, mislim da je bolje da ih nema u ovom delu zime.

Od ukupno 12 tačaka na 6 tačaka imam isto mišljenje kao i kolega Jovica a za ovih drugih 6 izneo sam neke svoje stavove i iskustva a sve u odnosu na moje klimatske uslove u kojim pčelarim a koja se i ne moraju uklapati i biti prihvatljivi za neka druga područja i druge klimatske uslove.

Pozdrav svima........
« Poslednja izmena: Januar 10, 2012, 23:56:24 od strane Vojo Brstina »
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Nenad Nessa Markovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 105
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kumodraz
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #16 poslato: Januar 11, 2012, 10:08:15 »
Kolege, pa ja kad sam i rekao ajd da nam podelite vaseg znanja nisam ni rekao da nam napisete planer rada i prirucnik, vec ako je to ikako moguce naucite nas koji nemamo mentora *ma da je to na ovaj nacin tesko* kako da procenimo kad sta treba raditi i sta nikako nesmemo raditi a sta bi trebalo raditi kako bi covek sam shvatio sta je najbolje za njegovo podrucije raditi.

Komisija Sosicu ja bi licno voleo da cujem i od Vas i od drugih iskusnih kolega kako to oni rade i kako procenjuju vreme i potrebne intervencije, jer samo na taj nacin mogu i sam da naucim i shvatim sta bi mogao da usvojim za sebe a sta mi ne odgovara iz bilo kog razloga *podneblje, vreme....*,

Hvala na svim konstruktivnim predlozima i postovima gde se moze nesto nauciti

Van mreže Dejan Vasic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 45
  • Pol: Muškarac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #17 poslato: Januar 11, 2012, 19:29:14 »
Kolega Vojo,
To je to znaci sve tacke koje treba da se odrade i onda tacku po tacku objasniti.....Sada je mnogo jasnije.......
pozdrav
Dejan

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #18 poslato: Januar 12, 2012, 11:50:13 »
U poslednjih mesec dana (u mojim uslovima pčelarenja – okolina Beograda) bilo je 20 dana, kada ste sa košnicom mogli da radite šta hoćete (bili su problematični dani samo kada je padala kiša). Ako se sa ovim načinom rada ne slažete, nemojte uopšte čitati ovu, inače predugačku poruku.


Komisija Sosicu ja bi licno voleo da cujem i od Vas i od drugih iskusnih kolega kako to oni rade i kako procenjuju vreme i potrebne intervencije, jer samo na taj nacin mogu i sam da naucim i shvatim sta bi mogao da usvojim za sebe a sta mi ne odgovara iz bilo kog razloga *podneblje, vreme....*,

Hvala na svim konstruktivnim predlozima i postovima gde se moze nesto nauciti

Već sam rekao da je vrlo bitno vođenje evidencije. Kada imate uvid u stanje u svakoj košnici, tada je lako proceniti gde i kako intervenisati. Kada sam predstavio vođenje evidencije na kompjuteru, to nije igranje, nego samo korišćenje novog i savremenijeg alata od sveske. Isto se može skicirati i na listovima hartije. Bitno je da se vidi ceo pčelinjak, a ne pretražuje po svesci podatak za svaku pojedinačnu košnicu. Može i to, ali se u pripremi na jednom listu hartije upišu podaci košnica koje su problematične. Mada je ovo lično opredeljenje.

Dalje se prati opšte stanje (vremenske prilike i eventualno ima li kakvog unosa). Ako se postavlja pitanje unosa, a zimsko je vreme, deluje nelogično. Ali prošle godine smo imali unos polena početkom i krajem decembra. To je uslovilo pojavu legla u košnicama, još početkom decembra. Ove godine je situacija slična, samo što unosa polena nije bilo u nekoj većoj meri. Međutim, temperature su bile visoke i opet se pojavilo leglo. Ovo se mora utvrditi i intervenisati, ako je košnica npr. LR a leglo je u prvom nastavku. Tada se mora to leglo podići u gornji nastavak. Ako se to ne uradi postoji rizik da pčele ostanu u prvom nastavku i uginu usled nedostatka hrane. I to su osnovni parametri koje treba pratiti: spoljni uslovi, količina i raspored hrane, i pojava legla. Ako su npr. košnice DB a znate da se pojavilo leglo, ali i da je raspored hrane povoljan, ništa se ne radi. Mnogi se „poplaše“ pa još dodatno „utople“ košnicu i pogoršaju stanje. Eventualna intervencija (kod DB košnice) bi bila približavanje ramova sa medom, ako su ramovi koje zaposeda klube sa malo hrane. Kada sam pre par godina govorio o zimskom pregledu, to je nailazilo na podsmeh, a sada se snimaju filmovi na tu temu i kao vrši neki eksperiment. Tu i jeste problem, da oni koji to nikada ni videli ni čuli komentarišu ismejavaju i potom i drže predavanja na tu temu.

 20 godina vršim zimski pregled.

Zimski pregled podrazumeva odizanje poklopne daske na temperaturi bloskoj 0°C (ili malo nižoj. Vreme kada se to prati je oko nove godine (kada je vreme prosečno toplije, kao ove godine, moglo je i nešto ranije). Pri toj temperaturi se može tačno utvrditi visina mednog venca. Prema količini vlage se može približno tačno zaključiti, ima li legla. Kada je temperatura viša (npr 6-7 °C), a ima legla, pčele preko venca meda izlaze na satonoše prikupljajući vodu koja im treba za leglo i ne može se uopšte videti visina mednog venca. Onda se često dodaje pogača, jer se zaključi da nema hrane i to može uticati na to, da umesto da se zaustavi širenje legla, dođe i do povećanja površine sa leglom. To nikako nije dobro. Sledeći posao bi mogla biti jo jedna kontrola (tok za oko 15 dana od momenta kada ste eventualno intervenisali). Pčele su uspele da prenesu i pripreme dovoljno meda za otprilike to vreme (podrazumeva se da imaju bar kakav takav venac meda). To je potrebno proveriti, jer će i potrošnja biti uvećana, zbog prisustva legla.

Tada se može i pronaći košnica koja je slaba ili bezmatak) i treba izvršiti spajanje, po „šemi“ koju sam već skicirao. Nemojte da čekate sa ovim. Na forumu SPOS-a je na slično pitanje dobijen odgovor, da će pčele zaboraviti na društvo koje su napadale (gde je bilo grabeži) . Ovo ne da nije tačno, nego je smešno (ovo tvrdim sa punom „moralnom i materijalnom“ odgovornošću).
Nece se ponoviti, vec su zaboravile na to drustvo.
Sacekaj prvi topliji dan i drustva spoj preko novina.
Inače je opisano i u literaturi. A i imao sam, nažalost (ILI NA SREĆU) prilike da to posmatram dve sezone u trajanju oko 6-7 meseci. Grabež će se uvek ponoviti naknadno i može doći i do napada na druge košnice zbog toga. Zato slaba drštva, ako to nije ranije procenjeno, treba spojiti tokom zime, naročito ako je došlo do grabeži. Ne treba ni dovoditi u dilemu šta raditi sa bezmatkom. Čim se utvrdi da je društvo bez matice, ili se spaja ili UNIŠTAVA (da ne navodim ponovo, da je i na ovakva pitanja isti kolega odgovarao: sačekaj mart mesec...). Ili će doći do grabeži ili do bolesti. I nije baš spajanje preko novine rešenje. Ovo nije leto, da bi se pčele tako lako prisajedinile.

Sledeće bi bio prvi veći pregled, početkom prvih snažnijih unosa polena (iva ili slično, što zavisi od područja i uslova pčelarenja). U mojim uslovima bi to bilo na oko par dana pre cvetanja džanarike.
I jedino ako ima još dodatnih pitanja, mogu odgovoriti.

Da zaključim:
-imate jasan uvid u stanje u svakoj košnici na osnovu precizne evidencije,
-prate se svi uslovi,
-interveniše se u košnicama gde je to potrebno (jer je realno očekivati da se vreme pogorša i društvo trpi posledice),
-intervencija zavisi od stanja u košnici koje je utvrđeno zimskim pregledom,
-svaka vrsta intervencije je moguća.








Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #19 poslato: Oktobar 27, 2016, 09:40:27 »
                   Za pčele i pčelare je najboqe da su sve uradili ranije i da u novembru ništa ne rade. U novembru je dobro čitati literaturu i razmišljati o njihovom životu u klubetu. Pošto se zimske pčele razlikuju od letnjih time što imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko razvijeniju mlečnu žlezdu ( žlezdu koja luči matičnu mleč a i invertazu i glikogenazu ) razmišljanja usmearvam u tom pravcu tako što dajem jedan pasos iz "Pisma pčelarima za novembar ".

                   Zimske pčele treba da sačuvaju masno tkivo i razvijenost mlečnih železda da bi odnegovale prvo leglo.Prvo leglo se neguje iz sopstvenog organizma zimskih pčela a prve izležene pčele nastave da neguju leglo iz zaliha hrane odnosno novog unosa. Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko duže žive. Znači u radu sa pčelama treba izbegavati sve radnje i aktivnosti koje na bilo koji način utiču loše na dva najvažnija organa dugovečnih pčela, masno tkivo i mlečnih žlezdi koje će imati za posledicu trošenje glikogena u masnom tkivu. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u negovanju legla u januaru, februaru martu ili čak u aprilu. Za nas pčelare je jasno da ćemo veće koristi imati da više pčela iz masnog tkiva odneguju u martu i aprilu nego u januaru i februaru. Priroda je opredelila pčeli da tokom zime ne neguje leglo jer time skraćuje život zimskim pčelama. Ranim negovanjem legla raubujemo zimske pčele a dobijamo nove pčele koje nisu korisne ni za sakupljenje meda kao ni za negovanje legla zbog nedostatka unosa. Iz navedenih razloga se uvek savetuje u februaru da “ako lepo vreme potraje treba rastopliti društva da matica ne razvije leglo”.Ako je tako onda utopljavanje društava koje mnogi pčelari praktikuju u novembru treba odložiti za mart. Posledica neutopljavanja može biti nešto više utroška zimske hrane što je kod dobro pripremljenih društava beznačajno. Znači što se tiče zimskog negovanja legla moramo razlikovati dva perioda i to: period prestanka negovanja legla u jesen i period početka negovanja novog legla u proleće. Što se tiče prestanka negovanja legla u jesen najbolje je ostaviti pčelama da same odluče kad će i koliko smanjiti leglo a kad će prestati da polažu jaja. Pčele to treba da odluče na bazi spoljnih prirodnih uslova, unosa i temperature ali nikako ih ne treba podsticati dodavanjem bilo kakve hrane. Period u kome će pčele početi novo leglo zavisi od više faktora kao što su svetlost, toplota, vlažnost u košnici (kao sigurnost obezbedjenja budućeg legla vodom), zalihe hrane i unos ali i unutrašnje promene u organizmu pčele (trošenje masnog tkiva utiče na ranije kretanje legla). Interes pčelara je da se zimske pčele sačuvaju što je moguće duže, odnosno ako može do aprila, što znači da kasnije počnu da neguju leglo. Znači dodavanje hrane (sirup pogače i slično osim rama sa zatvorenim medom) u zimskom periodu izaziva: a) podizanje temperature u klubetu, radi invertovanja hrane što direktno šteti pčeli (kraći život i veća potrošnja), b) izaziva uznemirenje pčela što povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih materija u zadnjem crevu, c) pčele moraju da aktiviraju žlezde za lučenje invertaze i glikogenaze u periodu kada treba da miruju što utiče na starenje (na lošu aktivnost mlečne žlezde), d) povećava vlažnost jer se oslobađa vodena para a hrana je svojim prisustvom novi unos što utiče na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu kad ne bi trebalo da ga bude. To ima za posledicu znatno veće trošenje zimskih pčela odnosno njihovo masno tkivo i žlezde za ishranu i tako smanjuju dužinu života. Da citiramo i pisanje pokojnog Dr. Milana Ćirovića u Pčelaru br 11/2003 na 496. strani „Može se sa sigurnošću reći sledeće: što pčelinje društvo počne ranije da gaji leglo, kasniji njegov razvoj biće usporen. Ono se ponaša kao atletičar: ako ovaj na početku forsira trku, izgubiće dah na kraju (pa i trku ). S druge strane prerano izležene mlade pčele često nemaju duže vreme priliku da izleću pa su kratkog veka, slabe kondicije, tj. fiziološki su stare i pčelinje društvo nema od njih velike (očekivane) koristi.“ Čak i kada ne bi bilo štete od ranog legla, bio bi veliki trošak na prolećnoj ishrani jer je paša daleko i pčele se moraju hraniti.

Van mreže dragi milic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 16
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: bozevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #20 poslato: Oktobar 27, 2016, 12:40:10 »
Ja sam zahvalan sto se gospodin Slivic pojavio na ovom forumu .Negde sam cuo ili procitao  lepu recenicu. SASLUSAJMO GA MOZEMO NESTO NAUCITI.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #21 poslato: Oktobar 27, 2016, 12:48:44 »
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #22 poslato: Oktobar 27, 2016, 13:41:24 »
pošto svi početnici ne primaju "Pčelar" staviću moj tekst objavljen u oktobarskom časopisu kako bi mogli u ovoj temi da čiataju:

ПИСМО ПЧЕЛАРИМА ЗА ОКТОБАР

До почетка октобра морали смо одрадити све важне послове, осим третмана оксалном киселином, а у октобру, од послова треба и/или се може урадити оно што смо закаснили и што евентуално директно не утиче на живот пчела у клубету. Ако смо са радовима закаснили морамо извући поуку и у следећим годинама не чинити исту грешку.

Пчеларску 2016. годину памтићемо као једну од најлошијих или као најлошију. Међутим, без обзира на тако лошу годину, пчелари су морали припремити пчеле за зиму, тако да њихово презимљавање и добар пролећни развој не буде доведен у питање. Сви најважнији послови за квалитетно и успешно презимљавање (јако друштво, добро здравствено стање, квалитетне матице, квалитетно саће и довољно хране доброг квалитета и одговарајућег распореда) у септембру су морали да буду завршени.

Почеткак октобра у нашим условима се сматра почетком „привременог физиолошког мира у развоју и размножавању“ или период зимовања пчела. Пчеле у том периоду прелазе на такозвано анаеробно дисање, што значи повећавају концентрацију угљен диоксида у клубету, снижавају размену материје и јако умањују утрошак хране. То је период за који пчелар Лев Плужњиков из Сталаћа има једну познату изреку: ,,Шест месеци код пчела ради, а шест месеци немаш потребе за радом”.

У послове које евентуално можемо урадити спадају: контролни третман против варое, и у зависности од резултата по потреби и додатни, преглед и поправке постоља, кровова, ограда око пчелињака и слично, фарбање кошница, подесити нагнутост кошница 1-2% према напред, због сливања воде са лета напоље, проверити ускладиштено саће и обезбедити мир на пчелињаку.

Кад астер замеди у октобру
У октобру се често појављује период лепог времена „Михољско лето“ које изазива нешто појачано лежење матица, што није добро за зимовање пчела, али ако су друштва  добро припремљена за зиму, неће бити неких негативних последица. Друга могућа појава у том периоду је медење пољске биљке астер, који почетком октобра, за недељу дана лепог времена, може да да до 3 kg уноса. Један изузетан пчелар, покојни Јан Сливка из Падине говорио ми је: „Ако астер меди у октобру, додајем још по један килограм багремовог меда (пошто је касно за сируп), како би разблажио унос са астера, који у току зиме кристалише оштрим и ситним кристалима и прави проблемe пчели“.

Сл. Пчела на цвету астера


Летње и зимске пчеле
Важност благовремене припреме (пре октобра) пчелињих заједница, за успешно презимљавање, произлази из доброг познавања процеса зимовања пчела, које им је као инсекту предодредила природа.Пчеле ће са јесењим падом температуре, на око 100C у кошници, између саћа на месту задњег излегања пчела формирати клубе. Клубе је овалног облика и састоји се од сакупљених пчела. Пчеле су у контакту са медом, тако да у току зиме комплетно клубе се креће за медом одоздо према горе и од напред према позади. Клубе има спољни део такозвану „кору“ од неколико центиметара, где је температура знатно нижа, чак и до 60C и средишњи део где је температура око 240C. Ако се спољна температура смањује пчеле се сабијају и тиме чувају топлоту, коју ослобађају услед потрошње меда. Пчеле не греју простор изван клубета. 

Матица у периоду јули, август, септембар полаже јаја из којих се легу и летње и зимске пчеле. Ради се о истим јајима али пчеле “програмирају” које ће бити летње а које зимске тиме што их неједнако хране и тиме што зимске не обављају никакве послове. Односно, део пчела које ће постати зимске добијаће више беланчевинасте хране и биће ослобођене свих послова како би дуже живеле док ће део пчела које ће постати летње или кратковечне добијати мање квалитетну храну, обављаће све послове и живеће релативно кратко тј. изумреће пре или у току зимовања. У периоду излегања зимских пчела неопходно је обезбедити зимницу и то додавањем у мањем броју већих оброка сирупа како би се надокнадила потребна залиха хране за зиму а неби изазивало велики развој легала. Додавањем хране у малим количинама дошло би до развоја и неговање легала,  па би се трошиле баш зимске пчеле и тиме смањиле своје залихе масног ткива у организму. Стимулисањем повећања легла не би се даље производиле зимске пчеле, већ би велики део пчела (имале слабо масно ткиво и слабе млечне жлезде) биле летње пчеле, које би брзо изумрле, док би се зимске истрошиле. Зато ако има доста хране не треба додавати храну, већ оставити пчелама да саме доносе одлуку како о престанку лега, тако и одлуку о новом почетку легла, после периода зимовања.

Дохрањивање треба извршити благовремено како би се на пословима прераде хране трошиле летње пчеле, које ће ионако изумрети релативно брзо. Изузетно је важно да, у периоду дохрањивања, пчеле имају поленову пашу, како би могле да производе потребан восак за поклапања меда, и евентуално складиштење цветног праха, односно перге на одговарајућим местима. После завршеног дохрањивања треба дати још једну или евентуално две мале хранилице сирупа, у току септембра, да пчеле не би јеле залиху, код друштава које немају велике залихе и како би затвориле, евентуално, незатворен мед. После завршетка производње зимских пчела, пчелама не треба давати ни мед а камоли сируп или погаче, односно треба их ослободити било каквог посла или узнемирења.


Сл. Последице касног дохрањивања

Мировање пчела, услов за добро зимовање
Са смањењем спољне температуре пчеле формирају клубе, коме спуштају температуру и смањују активност на минимум, а све у циљу дужег живота. Смањење активности има везе са: потрошњом (смањењем) залиха хране, оптерећењем задњег црева пчеле, трошењем (масног ткива и млечних жлезда) зимских пчела, односно скраћењем њиховог живота. Значи, смањена активност подразумева максимално мировање пчела. За добро зимовање пчела важно је да задње црево пчела током зиме буде што је могуће мање оптерећено несварљивим материјама. Присуство несварљивих материја у задњем цреву пчеле значајно повећава смртност пчела и појаву ноземозе. Да би задње црево било што је могуће мање оптерећено, потребно је да пчеле често имају прочисни лет што није увек могуће, да зимују на залихама квалитетне хране, да током зиме не буду узнемираване и тако повећавају потрошњу хране... Да би штета од нагомилавања несварљивих материја у задњем цреву пчеле била што је могуће мања, природа је кроз еволуцију пчеле, толико усавршила пчелу, да јој је у епител задњег црева „уградила“ ћелије које из несварљивих материја упијају воду и на тај начин смањују запремину несварљивих материја. Са мањом запремином несварљивих материја, у задње црево може да буде смештена већа количина, што пчелама омогућава дужи период без излетања, а без последица.

Значи, за добро зимовање важно је максимално мировање пчела без икаквог узнемирења. Свако узнемирење појачава потрошњу хране што није добро ни са становишта количине хране у кошници, ни са становишта оптерећења задњег црева, а ни са становишта евентуалног варења присутне сахарозе. Најнижи степен узнемирења је физичко узнемирење, док је виши степен узнемирења прерада хране а највиши неговање легла. Физичка узнемирења су лупкања, куцкања, потреси саобраћајних возила, отварања кошница од стране пчелара, удари ветра, узнемирење од стране дивљих и домаћих животиња и слично. О овоме треба пчелар да пази кад бира место за постављање пчелињака. За пчелињак је важно да током зимских месеци буде на месту где ће сунце да га греје што је могуће дуже током дана. На тај начин ће се пчелама омогућити да користе и најмању могућност изласка на прочисни лет. Јаче узнемирење је прерада хране, а најјаче неговање легла.   

Поступак прераде хране
Природа је определила пчели да током зиме не прерађују храну и тиме оптерећују организам већ да једе мед који је унапред припремљен и садржи све што је пчели потребно да га лако асимилира без оптерећења организма и скраћења живота. Пчеле најчешће хранимо храном (сирупима и погачама) у којима преовлађује сахароза. Сахароза је сложени шећер који се не упија кроз зидове црева ни код пчеле ни код човека. Да би пчеле искористиле додату храну морају је сварити. Прерада (варење) сахорозе, односно сложеног шећера у мед (прости шећери: фруктозу и глукозу),  пчеле врше уз помоћ фермената које луче и то инвертаза, дијастаза и каталаза. Ивертаза омогућава разлагање сахарозе, дијастаза омогућава разлагање скроба у нектару а каталаза омогућава зрење меда ван кошнице односно у кантама после врцања. Свакако највећи значај има инвертаза. Инвертазу код пчела лучи ждрелна или млечна жлезда која лучи матичну млеч, а лучи и још један фермент – гликогеназу. Ждрелна жлезда је смештена у глави пчеле. У првој половини живота пчеле, кад храни ларве и матицу, лучи секрет од кога настаје матични млеч, док у другој половини живота кад учествује у сакупљању и преради нектара лучи инвертазу и гликогеназу. Пошто је важно сачувати ждрелну жлезду за добијање матичне млечи код неговања првог новог легла, онда је важно не подстицати пчеле на лучење инвертазе и гликогеназе. Одмах се поставља питање: Кад и зашто пчеле луче инвертазу и гликогеназу? Одговор ћемо добити објашњавајући цео поступак прераде хране, односно добијање меда који пак не сме да буде кварљив. Варење или прерада хране (нектар, сируп, погача...) односно сахарозе врши се инвертовањем, помоћу инвертазе уз истовремено одстрањивање вишка воде. Пчела рилицомм увлачи капљицу хране и преко једњака смешта је у медну вољку. Мишићи медне вољке, капљицу хране, пре него што је смештена у медну вољку, враћају назад до рилице. Ова радња се понавља неколико пута са циљем да капљица пролази кроз један отвор на чеоној плочи где ће јој бити додата инвертаза. Сваки пролазак кроз тај отвор значи додак инвертазе како би дошло до варења односно инвертовања који почиње одмах и наставиће се у медној вољци. Тим поступком сложени шећер сахароза се разлаже на просте шећере глукозу и фруктозу тј. мед. Инвертовање се врши на температурама од 340C до 350C, а минимално на 280C.  Да би мед могао да се дуго сачува, односно да неби био кварљив и да се у њему не би развијале споре гљивица и бактерија пчеле му повећавају активну киселост. Киселост меда је око 3,9 pH вредност. Храњење пчела неутралним или чак базним сирупом пчеле прерађују у мед који има активну киселост око 3,9 pH. На тај начин се шећери чувају дуго, спречава њихова разградња и спречавају појаве неких болести код пчела. Значи киселост меда pH 3,9 се постиже активношћу самих пчела и то деловањем (лучењем) фермента гликогеназе који утиче на глукозу и ствара глукозну киселину. Глукозна киселина је заслужна за киселост pH 3,9, а уколико би се пчелама давала само фруктоза, добијени мед би био неутрални или базни и био би подложан кварењу. Фермент гликогеназу лучи ждрелна жлезда која лучи и матичну млеч и инвертазу. Значи прерада (варење) хране било нектара, сирупа или погаче је сложен биохемијски процес који пчеле морају да одраде било да се то врши у периоду када су пчеле активне или у периоду када су пчеле у стању мировања. Јасно је да се тако сложеним процесом пчеле знатно исцрпљују и зато је пчели природно одређено да у неактивном периоду у циљу чувања сопственог квалитета не прерађују храну већ једу мед који је прилгођен њиховој потрошњи без оптерећења.

Пчеле током зиме једу мед и то без цветног праха, јер цветни прах у храни оптерећује задње црево пчеле и доприноси бржој кристализацији меда. Из тог разлога пчеле код сакупљања филтрирају мед од цветног праха и лагерују у ћелије док цветни прах лагерују посебно, прекривају га медом и он служи за неговање легла. Пчеле као јединке највише једу цветни прах после изласка из ћелије тако да је ниво беланчевина у телу пчеле највиши у првих 5-6 дана живота. Овако висок ниво беланчевина одржава се до око 15 дана живота. Постанком излетницама пчеле престају да једу цветни прах и ниво беланчевина се постепено смањује. Из овога мора да буде јасно да свако додавање цветног праха или његове замене у неактивном зимском периоду, пре подстицајног прехрањивања, могу бити само штетни.

Када је у питању појава ноземозе и квалитет зимске хране Таранов, у књизи „храна и исхрана пчела“ на 51. страни, наводи истраживање Н.П.Смарагдове „која је прихрањивала једну групу пчела шећерним сирупом с додатком алкалних материја (pH 9), а другу закисељеним сирупом (pH 5-6). Закисељена храна очигледно је спречавала развој спора ноземозе у епителним ћелијама средњег црева, док су у исто време код пчела храњених алкалном храном ћелије епитела биле испуњене спорама и скоро сасвим разорене“.

Зато је важно да се пчеле зимском залихом хране обезбеде на време и зимске пчеле не оптерете прерадом хране, а нарочито не храном која има висок проценат сахарозе. Зимске пчеле треба да живе што је могуће дуже, да што касније изврше смену генерација, односно да из свог организма одгаје прве пролећне пчеле, које ће наставити даље неговање новог легла у повољним условима, кад има паше. Значи што се више и дуже сачувају зимске пчеле то ће ефекат на неговању новог пролећног легла бити већи. Апсолутно је доказано да је највеће раубовање пчела и њихово скраћење живота изазвано неговањем легла. Из тог разлога пчеле у периоду великог одгајања легла живе кратко, док у пероду када немају легла (ако се у друштву спарује матица из матичњака и слично) пчеле живе знатно дуже.
 
Пчеле током зиме једу мед и то без цветног праха, јер цветни прах у храни оптерећује задње црево пчеле и доприноси бржој кристализацији меда. Из тог разлога пчеле код сакупљања филтрирају мед од цветног праха и лагерују у ћелије док цветни прах лагерују посебно, прекривају га медом и он служи за неговање легла. Пчеле као јединке највише једу цветни прах после изласка из ћелије тако да је ниво беланчевина у телу пчеле највиши у првих 5-6 дана живота. Овако висок ниво беланчевина одржава се до око 15 дана живота. Постанком излетницама пчеле престају да једу цветни прах и ниво беланчевина се постепено смањује. Из овога мора да буде јасно да свако додавање цветног праха или његове замене у неактивном зимском периоду, пре подстицајног прехрањивања, могу бити само штетни.
 
Можемо закључити, да је природа пчели одредила да ће најбоље зимовати на добрим залихама квалитетне хране обезбеђене на време, уз максимални мир и без било каквог узнемиравања у зимском периоду. Економски је најјевтиније, за пчеле најбоље, а за пчелара најлакше, да пчеле благовремено обезбее зимницу, и то мед из природе, а ако нема из природе онда из џака, а пчеле неће потрошити ни један грам више него што им је неопходно.     


Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #23 poslato: Oktobar 27, 2016, 13:41:58 »
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.
Napisaću večeras ako stignem

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #24 poslato: Oktobar 28, 2016, 08:20:00 »
Pridružujem se rečima punih uvažavanja za pisanje gospodina Šljivića. Da li gosn. Šljiviću možete nešto napisati i o utopljavanje koje ste spominjali.

Sa padom spoljne  temperature pčele formiraju klube u kome spuštaju temperature i smanjuju aktivnosti na minimum. Pčele u tom periodu prelaze na takozvano anaerobno disanje ( ćelijsko disanje ) što znači povećavaju koncentraciju ugljen dioksida u klubetu, snižavaju razmenu materije i jako umanjuju utrošak hrane. Znači počinje da se dešava formula potrošnje meda: C6H12O6 (med) + 6 O2 ( kiseonik )  =  6 CO2 ( ugljen dioksid ) + 6 H2O ( voda u obliku vodene pare ). Izračunavanjem atomske i molekularne mase dobijamo da za potrošnju 1000 grama meda potrebno 982 grama kiseonika a dobija se 1257 grama ugljen dioksida i 725 grama vode u obliku vodene pare. Tom prilikom se oslobadja toplota koja greje pčele tokom zime. U klubetu ( a ne u košnici što mnogi pčelari mešaju ) pčele održavaju nižu temperaturu tako što greju klube do oko 20 tak stepeni i u njumu ( opet klubetu ) održavaju visok nivo ugqen dikosida koji doprinosi njihovom mirovanju i smanjenju aktivnosti. Prostor oko klubeta je negrejan i otvaranjem košnice u toku jakih mrazeva u košnici se uočava led što znači da pčele ne kreju šire od klubeta. Pčelama za dobro zimovanje je važan dotok kiseonika što znači dobra ventilacija ali ne promaja i ne na mestu gde su jaki vetrovi. Promaja i vetrovi izvlače vazduh iz klubeta ( ugljen dioksid i toplotu ) pa je iz tog razloga važno obezbediti zaštitu pčela. Što se samog utopljavanja tiče pčele mogu bez problema da zimuju i bez košnice samo da imaju dovoljno meda. Razlika između utopljenih i neutopljenih društava je u nešto manjoj ili većoj potrošnji. U tome je osnovno pitanje „Kolika je ta potrošnja?“. U ekstreno različitim slučajevima najgorem i najboljem kreće se do 15 % što znači u periodu 01.10. do 31.03. ( zimski period ) je oko 1,2 kg. Ponavljam to je u ekstrenim slučajevima. U svim drugim slučajevima to je prilično manje pa za dobro pripremljena društva nema nekog značaja. Utopljavanje je važno kada počne prolećni razvoj kako bi pčele mogle više i lakše da održavaju klube na 34 do 35 stepeni.
Šta bi se desilo ako bi želeli da pomažemo pčelama u smislu nekog grejanja raznim grejačima? Pčele bi imale topliju unutrašnjost košnice ali bi teško održavale potrebnu vlažnost. U ćeliji gde puca jednodnevna larva vlažnost mora da bude 90 do 92 % a ako je znatno manja jednodnevne larve bi se isušivale i pčele bi ih izbacivale mrtve.
Priroda je sve regulisala i samo treba pratiti prirodu. Obezbediti dovoljno hrane i ne brinuti.

Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #25 poslato: Oktobar 28, 2016, 14:00:21 »
Hvala na iscrpnom odgovoru. Razumeo sam da je dodatno utopjavanje potrebno tek sa razvojem legla (kod nas postavljaju najlon preko zbega).
Međutim, što se lično mojih pčela tiče morao sam da ih prehranjujem krajem avgusta do polovine septembra šećernim sirupom da bi im obezbedio hranu za zimu. Verujem da je reč o manje kvalitetnoj hrani tako da uslov uspešnog prezimljavanja(iz Vašeg odgovora) ne zadovoljavam.
Konkretnije, da postavim pitanje, postavio sam karton na žičani zbeg, a lim postavio u falc na žičanoj podnjači, da li da postavim i novinsku hartiju na zbeg ili je to bespotrebno dodatno utopljavanje? Leta su mi okrenuta na jug, postavio sam ''češljeve'' protiv miševa.
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #26 poslato: Oktobar 28, 2016, 14:28:02 »
Hvala na iscrpnom odgovoru. Razumeo sam da je dodatno utopjavanje potrebno tek sa razvojem legla (kod nas postavljaju najlon preko zbega).
Međutim, što se lično mojih pčela tiče morao sam da ih prehranjujem krajem avgusta do polovine septembra šećernim sirupom da bi im obezbedio hranu za zimu. Verujem da je reč o manje kvalitetnoj hrani tako da uslov uspešnog prezimljavanja(iz Vašeg odgovora) ne zadovoljavam.
Konkretnije, da postavim pitanje, postavio sam karton na žičani zbeg, a lim postavio u falc na žičanoj podnjači, da li da postavim i novinsku hartiju na zbeg ili je to bespotrebno dodatno utopljavanje? Leta su mi okrenuta na jug, postavio sam ''češljeve'' protiv miševa.

Ako postoje otvori na poklopnoj dasci ili zbegu posle dodavanja kartona treba postaviti novine zbog promaje a ne zbog utopljavanja. Ako nema promaje nista ne znače ni novime.
Sirup dat do polovine sptembra pčele su skoro sigurno preradile i sada je sve u redu.

Van mreže Saša Đorđević

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bela Palanka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #27 poslato: Oktobar 28, 2016, 15:53:18 »
Imam i ja jedno pitanje gospodine Sljivicu, sada su nam ulosci na podnjaci izvuceni, koliko takva situacija odgovara pcelinjem drustvu.



Van mreže Edi Daruši

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 487
  • Pol: Muškarac
  • Nemoj da mi daš ribu, nego me nauči da pecam.
  • Lokacija pčelinjaka: Elemir, Babatovo
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #28 poslato: Oktobar 28, 2016, 18:26:19 »
Hvala na odgovoru i dodatnom razjašnjenju uloge papira/novina u sprečevanju promaje.
Karton sam izrezao tako da odgovara spoljnim ivicama zbega. Jedino što se zalepio za krov.
Da bi se prešao put od hiljadu milja potrebno je načiniti prvi korak.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #29 poslato: Oktobar 28, 2016, 20:04:15 »
Imam i ja jedno pitanje gospodine Sljivicu, sada su nam ulosci na podnjaci izvuceni, koliko takva situacija odgovara pcelinjem drustvu.




Takva situacija je odlična svuda gde ne duva Košava. Veliki je problem gde duva Košava jer jaki udari vetra kroz žičanu podnjaču prave problem klubetu i ruše mu mikroklimu, satav ugljen dioksida i .... Ako su pčele u Beloj Palanci ili okolini nema nikakvog problema sve do početka prolećnog razvoja a onda zatvoriti podnjače.