Autor Tema: Kalendar radova po mesecima za početnike  (Pročitano 93782 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Saša Đorđević

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 20
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Bela Palanka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #30 poslato: Oktobar 28, 2016, 20:14:54 »
Hvala lepo na odgovoru gospodine Sljivicu.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #31 poslato: Oktobar 31, 2016, 08:16:16 »
Pošto je članak "Pismo pčelarima za novembar" objavljen u Pčelaru evo kompletan, da mogu da čitaju oni koji ne primaju časopis

 Novembar je po svojim karakteristikama zimski mesec. Dani i noći su hladni tako da se pčele nalaze u zimskom klubetu. One ustvari žive onako kako im priroda odredila da žive u zimskom periodu za koji se smatra da u našim uslovima traje od oktobra do kraja marta. Karakteristike života pčela u zimskom periodu su: sa sniženjem spoljne temperature formira klube u kome se snižava temperatura, smanjuje aktivnosti na minimum odnosno pčele miruju, troši minimum meda bez cvetnog praha, organizam se unapred priprema da dočeka proleće – zimske pčele, ne prerađuje hranu, ne neguje leglo i ne luče vosak. Ako se sve ovo ima u vidu onda je jasan zaključak da je za pčele najbolje: kod pčela u novembru ništa ne raditi. Međutim pojava krpelja varoe poslednjih nekoliko decenija i preporuka da se u načinu borbe protiv nje vrši tretman oksalnom kiselinom nameće obavezu pčelara da u novembru kao naijpogodnijem mesecu izvrši taj tretman. Najbolji efekti se postižu kad u društvu nema legla, temperatura od 5 do 10 stepeni jer su pčele u klubetu i laganim pokretima (bez buke i uznemirenja) a brzim radom ( u kratkom periodu) vršiti nakapavanje. Oksalna kiselina deluje na varou tako što im oštećuje pojedine delove tela ( antene, pipke, organ za varenje... ) i sprečava njihovo preživljavanje odnosno razmnožavanje. To znači da posle tretmana oksalnom kiselinom nema razloga brojati broj otpalih varoa, jer će jedinke živeti još neko vreme kao oštećene i neće odmah padati. Osim tog tretmana svi ostali radovi u novembru treba da budu usmereni na obezbeđenju najboljih uslova za zimovanje pčela tj. obezbeđenje potpunog mira na pčelinjaku. Znači potrebno je zaštitu od vetrova, zaštitu košnica od ulaska miševa, zaštitu od ptica itd. Svaki potres košnice tokom zime je štetan, jer uznemirava pčele i izaziva pojačanu potrošnju hrane a može da dovede do odvajanja pojedinih pčela od klubeta i do njihovog stradanja. Zbog toga oko pčelinjaka treba postaviti ogradu, kako ne bi prilazile ni domaće ni divlje životinje. Treba poseći grane drveća koje bi eventualno u toku zime mogle da padnu na košnice, ili da ih dodiruju. Ako je pčelinjak u području gde duvaju jaki vetrovi, treba podići zaštitu u vidu žive ograde, tarabe, kukuruzovine. Zaštita od ptica se sastoji u postavljanju strašila, traka koje se na vetru njišu, konzervi koje se ljuljaju i slično. Ako su košnice postavljene u redu jedna pored druge, zaštita od ptica se može izvršiti postavljanjem ter papira sa prednje i zadnje strane. Na kraju svih radova treba proveriti ispravnost postolja, da se ne desi da tokom zime neko od njih popusti i košnice se prevrnu. Svaka košnica tokom zime treba da bude blago nagnuta (2-3 stepena) napred. To omogućava brže izlaženje vode, ako eventualno prodre u košnicu i bolje otapanje snega.
Zimske pčele treba da sačuvaju masno tkivo i razvijenost mlečnih železda da bi odnegovale prvo leglo.Prvo leglo se neguje iz sopstvenog organizma zimskih pčela a prve izležene pčele nastave da neguju leglo iz zaliha hrane odnosno novog unosa. Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i višestruko duže žive. Znači u radu sa pčelama treba izbegavati sve radnje i aktivnosti koje na bilo koji način utiču loše na dva najvažnija organa dugovečnih pčela, masno tkivo i mlečnih žlezdi koje će imati za posledicu trošenje glikogena u masnom tkivu. Od dužine života zimskih pčela zavisi da li će svoje masno tkivo potrošiti u negovanju legla u januaru, februaru martu ili čak u aprilu. Za nas pčelare je jasno da ćemo veće koristi imati da više pčela iz masnog tkiva odneguju u martu i aprilu nego u januaru i februaru. Priroda je opredelila pčeli da tokom zime ne neguje leglo jer time skraćuje život zimskim pčelama. Ranim negovanjem legla raubujemo zimske pčele a dobijamo nove pčele koje nisu korisne ni za sakupljenje meda kao ni za negovanje legla zbog nedostatka unosa. Iz navedenih razloga se uvek savetuje u februaru da “ako lepo vreme potraje treba rastopliti društva da matica ne razvije leglo”.Ako je tako onda utopljavanje društava koje mnogi pčelari praktikuju u novembru treba odložiti za mart. Posledica neutopljavanja može biti nešto više utroška zimske hrane što je kod dobro pripremljenih društava beznačajno. Znači što se tiče zimskog negovanja legla moramo razlikovati dva perioda i to: period prestanka negovanja legla u jesen i period početka negovanja novog legla u proleće. Što se tiče prestanka negovanja legla u jesen najbolje je ostaviti pčelama da same odluče kad će i koliko smanjiti leglo a kad će prestati da polažu jaja. Pčele to treba da odluče na bazi spoljnih prirodnih uslova, unosa i temperature ali nikako ih ne treba podsticati dodavanjem bilo kakve hrane. Period u kome će pčele početi novo leglo zavisi od više faktora kao što su svetlost, toplota, vlažnost u košnici (kao sigurnost obezbedjenja budućeg legla vodom), zalihe hrane i unos ali i unutrašnje promene u organizmu pčele (trošenje masnog tkiva utiče na ranije kretanje legla). Interes pčelara je da se zimske pčele sačuvaju što je moguće duže, odnosno ako može do aprila, što znači da kasnije počnu da neguju leglo. Znači dodavanje hrane (sirup pogače i slično osim rama sa zatvorenim medom) u zimskom periodu izaziva: a) podizanje temperature u klubetu, radi invertovanja hrane što direktno šteti pčeli (kraći život i veća potrošnja), b) izaziva uznemirenje pčela što povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarljivih materija u zadnjem crevu, c) pčele moraju da aktiviraju žlezde za lučenje invertaze i glikogenaze u periodu kada treba da miruju što utiče na starenje (na lošu aktivnost mlečne žlezde), d) povećava vlažnost jer se oslobađa vodena para a hrana je svojim prisustvom novi unos što utiče na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu kad ne bi trebalo da ga bude. To ima za posledicu znatno veće trošenje zimskih pčela odnosno njihovo masno tkivo i žlezde za ishranu i tako smanjuju dužinu života. Da citiramo i pisanje pokojnog Dr. Milana Ćirovića u Pčelaru br 11/2003 na 496. strani „Može se sa sigurnošću reći sledeće: što pčelinje društvo počne ranije da gaji leglo, kasniji njegov razvoj biće usporen. Ono se ponaša kao atletičar: ako ovaj na početku forsira trku, izgubiće dah na kraju (pa i trku ). S druge strane prerano izležene mlade pčele često nemaju duže vreme priliku da izleću pa su kratkog veka, slabe kondicije, tj. fiziološki su stare i pčelinje društvo nema od njih velike (očekivane) koristi.“ Čak i kada ne bi bilo štete od ranog legla, bio bi veliki trošak na prolećnoj ishrani jer je paša daleko i pčele se moraju hraniti.
Priroda je odredila pčeli da tokom zime ne luči vosak. Ako pogledamo podelu rada između pčela različite starosti u pčelinjem društvu zapažamo da pčele u period od 5. do 12. dana luče matičnu mleč a u periodu od 12. do 18. dana luče vosak. Pčele mogu istovremeno da luče invertazu i matičnu mleč (kad gaje leglo) kao i invertazu i vosak (u paši), ali nemogu istovremeno da luče matičnu mleč i vosak. Kod zimskih pčela perod lučenja matične mleči se odlaže (prirodno) za što je moguće kasnije zbog negovanja novog legla a period lučenja voska nakon perioda lučenja matične mleči. Za lučenje voska je neophodna toplota kao i unos ugljenih hidrata (šećera) i belančevina (polena). Iz tog razloga priroda je odredila pčeli da tokom zime ne luči vosak. U knjizi “Biologija pčela – MEDONOSNA PČELA” od prof.dr Zorana Stanimirovića, na 140. strani stoji: ”Istraživanjima je utvrđeno da postoji veza između razvića i funkcionisanja mlečnih i voštanih žlezda. Ako se aktivira graditeljski nagon mladih pčela, počinju im zakržljavati mlečne žlezde. Na taj način smanjuje se broj neuposlenih pčela hraniteljica jer se usmeravaju na izgradnju saća.” Ova činjenica je dobra u sprečavanju rojenja ali je loša u prolećnom razvoju pčelinjeg društva. Ako bi se društvu tokom zime dodala pogača između drugih pojava pčele bi digle temperaturu, pogača deluje kao unos a pčele imaju cvetni prah, pa imamo situaciju da pomeranjem plastične kese od dodate pogače primećujemo izgrađene zaperke voska. Veličina zaperaka često zavisi od praznog prostora (rastojanja do poklopne daske). Ta izgradnja voska znači da je jedan broj pčela koji je trebalo da luči matičnu mleč i da učestvuje u razvoju legla, odnosno društva, “prekomandovan” da luči vosak i tako umanjen broj pčela koje mogu da rade na negovanju legla.


Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #32 poslato: Oktobar 31, 2016, 09:50:53 »
Mislim da ovo odlaganje početka legla ipak ovisi od lokacije do lokacije. Nije isto ako netko pčelari visoko u planini gdje je snjeg još u 4. mjesecu i netko tko je uz more gdje je blaža klima i ranije počne cvjetanje. Kod nas u Slavoniji uljana repica počinje cvjetati početkom 4. mjeseca a prije toga cvjeta trnina koja čak i zamedi i bilo bi nelogično odlagati leglo do 4. mjeseca. Ja to obično uz proljetni pregled radim u prvoj trećini 3. mjeseca jer mi nadolazi burnija paša. Isto tako što se tiče zazimljavanja, kod nas su zime relativno blage bez vjetra i sa dosta magle. Ne utopljavam košnice preko zime, vadim 2 okvira u donjem nastavku i 1 u gornjem zbog vlage. Dobar dio košnica mi je u kontejneru koji ih dodatno utopljava i zaštićuje. Ako netko pčelari na Bjelašnici od preko 700mnv onda sigurno ima sasvim drugačije uslove i more se njima prilagoditi...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #33 poslato: Oktobar 31, 2016, 11:05:15 »
Mislim da ovo odlaganje početka legla ipak ovisi od lokacije do lokacije. Nije isto ako netko pčelari visoko u planini gdje je snjeg još u 4. mjesecu i netko tko je uz more gdje je blaža klima i ranije počne cvjetanje. Kod nas u Slavoniji uljana repica počinje cvjetati početkom 4. mjeseca a prije toga cvjeta trnina koja čak i zamedi i bilo bi nelogično odlagati leglo do 4. mjeseca. Ja to obično uz proljetni pregled radim u prvoj trećini 3. mjeseca jer mi nadolazi burnija paša. Isto tako što se tiče zazimljavanja, kod nas su zime relativno blage bez vjetra i sa dosta magle. Ne utopljavam košnice preko zime, vadim 2 okvira u donjem nastavku i 1 u gornjem zbog vlage. Dobar dio košnica mi je u kontejneru koji ih dodatno utopljava i zaštićuje. Ako netko pčelari na Bjelašnici od preko 700mnv onda sigurno ima sasvim drugačije uslove i more se njima prilagoditi...

Sve ste u pravu i tu imamo isto mišljenej samo treba definisati kad je važno početi stimulaciju ili želeti više legla. da bi bilo jasnije izneću citat iz moje brošure "Zimovanje pčela " 10. strana, o kojoj je pisao Rakovac Goran.
"Sada se samo po sebi nameće pitanje: „Kada treba početi sa radovima ( pripremama ) koji bi doprineli povećanju količine položenih jaja od strane matice kako bi društva bila jača za pašu“?  Odgovor u obliku datuma ili meseca sigurnu ne bi bio ispravan jer nije isti datum odnosno mesec u Makedoniji, na Pešteru, u centralnom delu Srbije ili u donjem toku reke Neretve. Zato je važno odgovor dati u obliku pravila koje bi važilo u odnosu na očekivanu pašu. Za takvo pravilo moramo dobro poznavati očekivanu pašu i imati očekivani datum njenog početka, pa onda utvrditi datum početka pripreme pčela za nju. Prema Taranovu, Krivcovu i Lebedevu  to je 51 dan ( 21 dan razvitak pčela i 30 dana njeno uslovno, srednje trajanje života). Ovde se misli na svaku pašu pa i onu sa veoma malim dnevnim unosom. Ako je paša do 1 kg dnevno pčele izletnice preradu nektara izvrše same jer luče invertazu dovoljno da prerade sakupljenih 7,2 mg nektara za 20 minuta. Ako je paša izdašnija onda se sve više angažuju mlade kućne pčele i njihov značaj je izuzetno važan za bagremovu i suncokretovu pašu. Kako za intezivne paše teret prerade pada na kućne pčele koje preradjuju nektar to je stav Dr. Rodoljuba Živadinovića izrečen na predavanju u Kumanovu (13.12.2014.godine ) da je za razvoj pčela za pašu najvažniji period na 40 dana pred pašu. Možemo biti saglasni da je za jaku pašu važno pomoći matici da što je moguće više položi jaja u periodu od 40 dana pa dalje prema paši. Možemo to korigovati i prihvatiti da je to 51 dan pred pašu posebno što nam se često izletnice truju zbog prskanja voća, možemo pak i ovaj period na svoju ruku produžiti još neki dana, ali za bagremovu pašu koja počinje početkom maja nikakao ne treba stimulisani razvoj počinjati u februaru. Najbolje je da prema očekivanoj paši sami odredimo datum početka stimulacije, koji bi morao biti najranije u prvoj polovini marta a u planinskim predelima krajem marta ili početkom aprila.  "

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #34 poslato: Oktobar 31, 2016, 13:07:49 »
Kolega Miljko,
Ti ovde misliš na " našu sivu" pčelu?!
Šta ćemo tamo gde ima i "žute"?
Na koju su pčelu mislili Krivcov i Lebedev?
Sve ovo dodatno komplikuje...
Pozdrav.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #35 poslato: Oktobar 31, 2016, 13:12:56 »
Kolega Miljko,
Ti ovde misliš na " našu sivu" pčelu?!
Šta ćemo tamo gde ima i "žute"?
Na koju su pčelu mislili Krivcov i Lebedev?
Sve ovo dodatno komplikuje...
Pozdrav.

Da li ima razlike u broju dana koje jaje provede u vosku ili u prosečnoj dužini života? Ako ima koriguje se za toliko dana. Koliko ja znam nema što znači važi i za njih isto.

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #36 poslato: Oktobar 31, 2016, 13:42:15 »
(na primer)Kažu da sivka nema tako buran prolećni razvoj kao žuta, ali zato ona sve nadoknadi kasnije(?!)
                  Kažu da je i raspored legla i perge različit.(?!)
Ovo sve može običnog pčelara da prevari u proceni, prilikom prolećnog razvoja (?!),o njemu je reč.


Zato su mi sumnjivi oni dani: 51 ili 40

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #37 poslato: Oktobar 31, 2016, 14:33:36 »
(na primer)Kažu da sivka nema tako buran prolećni razvoj kao žuta, ali zato ona sve nadoknadi kasnije(?!)
                  Kažu da je i raspored legla i perge različit.(?!)
Ovo sve može običnog pčelara da prevari u proceni, prilikom prolećnog razvoja (?!),o njemu je reč.


Zato su mi sumnjivi oni dani: 51 ili 40

U knjizi Tehnologija proizvodnje pčelinjih prizvoda “ od Krivcova i Lbedeeva na 19 i 20 strani govori o tome a isto piše i Taranov u knjizi “Hrana i ishrana pčela” stim da Taranov se poziva da se u Rusiji određivanjem datuma početka pripreme za pašu bavio Institut za pčelarstvo i iznosi zaključke. Citiraću sa strane 20. Iz knjige Krivcova i Lebedeva a ko hoće šire tamo su dati i grafikoni a ima i širi opis:
“Najranije pčele koje mogu iskoristiti glavnu pašu, maker i tokom 5 dana, izvode se iz jaja koje je matica zalegla 51 dan pre početka paše ( 21.dan razvitak pčele i 30 dana njeno uslovno, srednje trajanje života). Najkasnije pčele, koje uspevaju da uzmu učešće u paši, tokom poslednjih 5 dana cvetanja medonoša, izvode se iz jaja koje matica zalegla 29 dana pre završetka paše ( 21 dan razvitakpčele, 3 dana rok potreban za ojačanje posle izleganja i 5 dana njen rad na kraju paše).
Znači ovo se odnosi na sve pčele koje u vosku provode 21 dan i čija prosečna dužina života 30 dana. Ako bi neke pčele imale drugačiju dužinu onda bi se moralo korigovati za toliko dana.  Što znači mi ako na pčelinjaku imamo i različite pčele po boji nemožemo različito pripremati za pašu već to činimo uz neki prosek. Ovde je odlično objašnjeno zašto je to 51 dan ali za jaku pašu kao što je bagremova taj period se može skratiti jer teret pada na kućnim pčelama dok izletnice uvek mogu da odrade više nego što kućne mogu da prate. Ja uglavnom ovaj broj 51 zaokružujem na 55 ali nema potrebe za više. Ako bi pripreme trajale znatno više pčele izležene iz tih jaja izumrle bi pre početka paše ili bi činile višak izletnica što je nepotrebno. Da bi se shvatilo kako može da bude višak izletnica kao i značaj kućnih pčela citiraću deo mog predavanja koje ću održati na savetovanju u Smederevu 26.novembra i koje će biti objavljeno u Zborniku povodom toga.  To što se pojedine pčele različito ponašaju u smislu rasporeda saća, perge mirnoće i slino nije od uticaja na pripremu pčela za pašu.   
“Pčele izletnice ( sakupljačice ), sakupljaju nektar u prirodi i donose ga u košnicu. Nektar je po sastavu saharoza tj. složeni šećer. Taj složeni šećer pčele razlažu na proste šećere fruktozu ( voćni ) i glukozu ( grožđani ), što u stvari predstavlja med. Razlaganje se vrši pomoću fermenta invertaze koji luče pčele. Lučenje invertaze počinje još sa usisavanjem nektara iz cveta. Za sve vreme nošenja kapljice nektara, pčela je obogaćuje invertazom. Kada završi, pčela odlaže kapljicu u ćeliju. Ako je paša slabija, nektar je bogatiji invertazom. Profesor dr Lebedev iz instituta Ribno na predavanjima u Srbiji je tvrdio da pčele izletnice po povratku u košnicu predaju nektar na razlaganje kućnim pčelama. Ako je unos do 1 kilogram dnevno, izletnica usisa u mednu voljku 7,1 miligrama nektara i sama ga smešta u ćeliju saća. Kada je unos do 2 kilograma dnevno izletnica puni mednu voljku sa oko 15,5 miligrama i predaje ga u košnici dvema primateljicama, koje ga razlažu i smeštaju u ćelije. Kako paša jača i dnevni unos je 4 kilograma dnevno, sakupljačica usisa u mednu voljku 27 miligrama i deli ga na 4 primateljice. Pri izuzetno jakim pašama, sa oko desetak kilograma unosa, sakupljačice sakupljaju punu mednu voljku od 60 miligrama i dela na preko 10 primačica. One obogaćuju nektar invertazom i skladište ga u ćelije. Vreme za obogaćivanje invertazom po jednom ,,tovaru,, treba da traje oko 20 minuta. Iz ovog zaključujemo da je za srednje i jače paše potrebno nesrazmerno veliki broj kućnih pčela u odnosu na izletnice. Tako veliki broj kućnih pčela u društvu ne postoji jer bi trebalo u jakoj paši na 10.000 izletnica da budu preko 100.000 kućnih pčela primateljica. Iz tog razloga izletnice kad donesu ,,tovar,, u košnicu i nema slobodne primateljice vrši ,,drhtavi ples,, po velikoj površini saća. Cilj tog plesa je obaveštavanje primateljica da je donet nektar i da traži  kome će da ga preda u smislu: ,,stigla sam, donela sam, tražim slobodnu, tražim ko će da primi,,. Kućne pčele koje su primile informaciju ostavljaju započetu preradu odlažući nektar gde stignu i preuzimaju novi kako bi izletnice što pre oslobodile da bi donele novi nektar. Dokaz za ovo postoji u boljem prinosu kod društava pojačana leglom u periodu priprema za pašu, zatim u analizi meda pri ceđenju sa jake i slabe paše, kao i na jakoj paši kada se vidi lagerovanje nektara preko jaja i preko larvi. Ako u društvu, u vreme jake paše, u strukturi imamo veliki broj kućnih pčela oslobođen radova oko grejanja i negovanja legla, onda tako društvo ima znatno bolje prinose. Ako smo ovo usvojili, postavlja se pitanje: ,,Šta uraditi da bi u paši imali što je moguće više kućnih pčela i pčela negovateljica,,? Odgovor sigurno leži u maksimalnoj pomoći matici da položi što je moguće više jaja u pripremnom periodu za pašu. Ako su pčele koje se legu iz jaja položenih 55,54,53,.…  dana pred pašu, izletnice, onda se kućne pčele dobijaju od jaja položenih u periodu od 34,33,32, .. dana i bliže paši. Znači u tom periodu čim uslovi dozvoljavaju dodavanjem satne osnove u centar, uz sve ostale mere, dobićemo značajniji broj položenih jaji. To će da ima za posledicu više kućnih pčela što će dati veće prinose.“   

Van mreže dusan lazic

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 885
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: vojka
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #38 poslato: Oktobar 31, 2016, 22:29:14 »
Miljko, hvala na odgovoru! (ruku na srce, dobio sam u odgovoru više nego što sam tražio  :D )


Uzgred, još pre desetak godina sam nabavio tvoju brošuru"uticaj uslova na tehnologiju pčelarenja"(sa grupom autora). Jesenas sam na Tašu nabavio još dve (mislim da je tema zimovanje a druga proletnji razvoj).


I jedna primedba: ako se ne varam ti pčelariš sa DB i LR(?!) Voleo bih da se više osvrneš na specifičnosti RV košnice. Hvala.
Svako dobro.

Van mreže Branislav Tancic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 68
  • Pol: Muškarac
  • Povratnik u delo pcelarenja
  • Lokacija pčelinjaka: Zaseok Lalesevac, selo Strelac, Babusnica
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #39 poslato: Novembar 01, 2016, 11:02:26 »
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #40 poslato: Novembar 01, 2016, 12:14:31 »
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela

Van mreže Sasa Djolic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 5
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vrnjacka BanjaE
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #41 poslato: Novembar 01, 2016, 12:29:21 »
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela
Lepo i korisno prefavanje,nece se pokajati ko ga odslusa!! Bas na istom predavanju u Vrnjackoj Banji,nakratko ste ispricali vasu tehnologiju proizvodnje matica.Pa ako imate vremena i volje,zamolio bih vas ako moze malo opsirnije o tome posto mi je delovalo jako interesantno?!

Van mreže Branislav Tancic

  • Napredni član foruma
  • ****
  • Poruke: 68
  • Pol: Muškarac
  • Povratnik u delo pcelarenja
  • Lokacija pčelinjaka: Zaseok Lalesevac, selo Strelac, Babusnica
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #42 poslato: Novembar 01, 2016, 12:55:19 »
Au bre Miljko ne prestaješ da me fasciniraš poznavanjem materije i razložnim objašnjavanjem.

Srdačan pozdrav

Ako sam dobro razumeo Vi ste iz okoline Babušnice a ti znači da Vam nije daleko Vlasotince gde će o ovome biti mnogo mnogo šire ( najmanje 2 sata ). Skupite jednu ekipu i dodjite:
U organizaciji društva pčelara iz Vlasotinca.
Dana 18.novembra 2016.godine u 17. časova u Biblioteci u Vlasotincu održaću preavanje na temu: 1.Zazimljavanje, zimovanje i prolećni razvoj pčela

Pčelinjak je u Babušnici, a ja sam u Zemunu tokom novembra, tako da ne verujem da ću uspeti, ali ću kolegama svakako preporučiti da dodju na predavanje.

Srdačan pozdrav

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #43 poslato: Novembar 01, 2016, 13:20:47 »
Po zahtevu Saše Đolića:

Postoji mogućnost dobijanja matica zadovoljavajućeg kvaliteta ali bez presađivanja. Na jednoj strani izabranog sata sa kvalitetnim i svetlim ćelijama, ekserima pričvršćuje dve paralelne letvice. Pre pričvršćivanja letvica ćelije se očiste do satne osnove. Takav ram se dodaje odabranom društvu da bi ga matica zalegla. Matica će prvog dana u ćelije položiti jaja, pa će četvrtog dana u ćelijama biti jednodnevnih larvi. Četvrtog dana se vadi ram sa jednodnevnim larvama i toplim nožem odstranjuje celokupno saće osim onih ćelija koje pokrivaju letvicu. U ćelijama odstranjuje svaku drugu larvu, a ćelije u kojima su ostale larve proširuje kalupom za matičnjake vodeći računa da ne ošteti larvu. Letvice sada okreće za 90 stepeni tj. prema dole i taj ram dodaje obezmatičenom društvu, odnosno odgajivačkom društvu. ( Slike 1 i 2 )
            I odstranjeno saće možemo iskoristiti a ne bacati. Pošto se u njegovim ćelijama nalaze jednodnevne larve, onda je jasno da i te jednodnevne larve možemo iskoristiti za uzgoj matica. Odsranjeno saće isečemo u pantljike širine oko 2 cm. Unapred pripremimo jedan normalan ram u koji nap o jednu trećinu visine unutra pričvrstimo ekserima po letvicu tako da se letvica između dva eksera može lagano okretati. Iseče pantljike postavimo na letvice sa gornje strane tako da otvori ćelija budu levo i desno. Takav ram dodajemo društvu na dva sata kako bi pčele zalepile pantljike voska  sa jednodnevnim larvama za letvice. Kroz dva sata vadimo ram sa letvicama i obe letvice okrećemo za 90 stepeni tako da ćelije sa jednodnevnim larvama budu okrenute na gore i na dole. Čačkalicom razrediti jednodnevne larve i ram dodajemo u obezmatičeno društvo. Pčele će vući matičnjake na dole a ćelije koje su na gore hraniće kao radiličke.  ( Slike 3 i 4 )

Van mreže Sasa Djolic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 5
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Vrnjacka BanjaE
Odg: Kalendar radova po mesecima za početnike
« Odgovor #44 poslato: Novembar 01, 2016, 13:39:41 »
Hvala vam !!Taman posla da je bio zahtev,molba je bila u pitanju....