Autor Tema: RAZNA PITANJA  (Pročitano 620992 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #510 poslato: Avgust 25, 2014, 22:15:52 »
Ne verujem da je tiha smena započela tog momenta kada je izašao roj (odnosno u roju). Tiha smena je krenula ranije. Treba potražiti ostatke matičnjaka koji imaju tragove kokona.

Matičnjaci tihe smene ne ostaju vidljivi dugo vremena: pčele ih vrlo brzo smanje na oblik početne matične ćelije. Za razliku od njih, rojevi matičnjaci mogu ostati vrlo dugo na ivicama saća u punom obliku.

U roju je mogla biti i jedna i druga matica (i stara i mlada).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #511 poslato: Avgust 26, 2014, 12:38:35 »
18.06. mijenjao matice, izvadio staru crvenu i stavio kupljenu zelenu, 24.06. nalazim zatvoren matičnjak, 14.07. nema niti matičnjaka niti legla, 24.07. stavljam preko novina i matične rešetke crvenu maticu iz oplodnjaka sa leglom novu nisam našao u donjem nastavku. 10.08. nema matice niti legla - skidam matičnu rešetku, društvo je već dosta oslabilo. 25.08. nalazim zatvoren matičnjak i nešto trutovskog legla koje se taman izvaljuje. Pretpostavljam da je mlada matica ostala neoplođena negdje u košnici te ubila staru crvenu maticu a pčele od zaostalog legla izvukle matičnjak. Pošto je društvo već jako oslabilo istresao sam pčele 50-ak metara ispred košnica te pustio da se vrate bez eventualne matice u košnicu koju ću preko novina pripojiti nekom slabijem društvu. Neznam jesam li fulao gdje?
http://i103.photobucket.com/albums/m140/adankic/Pcele/P8254436-2.jpg
RAZNA PITANJA


Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #512 poslato: Avgust 26, 2014, 20:45:10 »
Hvala Šošiću.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #513 poslato: Avgust 26, 2014, 21:11:37 »
Nema na čemu zahvaljivati Miroslave, možda i nisam u pravu.

Postoji i mogućnost da su pčele zbog nekog drugog razloga izašle u roju i da je matici skinuta boja.

Ovo se može desiti ako se roju pridruže i pčele drugih košnica (a pridružuju se uvek) i da ispolje neprijateljstvo prema matici. Prilikom dešavanja pri uklupčavanju, može se matici skinuti boja.


18.06. mijenjao matice, izvadio staru crvenu i stavio kupljenu zelenu, 24.06. nalazim zatvoren matičnjak, 14.07. nema niti matičnjaka niti legla, 24.07. stavljam preko novina i matične rešetke crvenu maticu iz oplodnjaka sa leglom novu nisam našao u donjem nastavku. 10.08. nema matice niti legla - skidam matičnu rešetku, društvo je već dosta oslabilo. 25.08. nalazim zatvoren matičnjak i nešto trutovskog legla koje se taman izvaljuje. Pretpostavljam da je mlada matica ostala neoplođena negdje u košnici te ubila staru crvenu maticu a pčele od zaostalog legla izvukle matičnjak. Pošto je društvo već jako oslabilo istresao sam pčele 50-ak metara ispred košnica te pustio da se vrate bez eventualne matice u košnicu koju ću preko novina pripojiti nekom slabijem društvu. Neznam jesam li fulao gdje?



Anto, pravio si grešku što nisi dobro proverio šta se dešava. Odmah si trebao porušiti matičnjake i pratiti gradi li ponovo matičnjake. Isto je trebalo proveriti pre spajanja preko novina. Postoji mogućnost da je izležena matica koja je neka prelazna forma između matice i pčele (veličina pčele, a izgled matice) i koju je vrlo teško naći (ne i nemoguće) jer je neverovatno pokretljiva.

To što si istresao pčele ne znači ništa. Ako ima takve matice, ona će se vratiti u košnicu i može opet izazvati nevolje.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Ranko Vukovic

  • Mladi član foruma
  • **
  • Poruke: 7
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Fruska gora
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #514 poslato: Avgust 27, 2014, 09:58:04 »
Pozdrav kolege,molba da li bi neko iskusan mogao da sto bi se reklo prostim srpskim jezikom objasni tacne radove u zazimljavanju kosnice , to jest zamenu nastavaka raspored ramova sa medom , leglom polenom gde i kako treba da stoje. Mislim da bi mnoge kolege koji pocinju interesovalo da cuju dobar savet. Unapred zahvalan.....

Van mreže Dragan Djordjevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 149
  • Pol: Muškarac
  • pčelar - večiti početnik
  • Lokacija pčelinjaka: Grljan, V. Čuka, Zaječar
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #515 poslato: Avgust 27, 2014, 11:29:42 »
Pozdrav kolege,molba da li bi neko iskusan mogao da sto bi se reklo prostim srpskim jezikom objasni tacne radove u zazimljavanju kosnice , to jest zamenu nastavaka raspored ramova sa medom , leglom polenom gde i kako treba da stoje. Mislim da bi mnoge kolege koji pocinju interesovalo da cuju dobar savet. Unapred zahvalan.....
Ranko, osnove su u globalu iste kod svih košnica, ali evo kako ja to radim kod RV košnice:

-1- Raspored ramova u nastavcima u kojima će pčela zimovati je takav da najtamniji (kvalitetni ramovi) budu raspoređeni u centar svakog nastavka, a prema krajevima dolazi svetlije saće - preporuka kod slabijih rojeva u RV, kod jakih društva u RV košnici to baš i ne igra neku posebnu ulogu- ali ne šteti :D;

Za ovu godinu sam morao (ja) da uradim sledeće:

  U nastavak na podnjači sam spustio sve ramove sa leglom (u tamnom kvalitetnom saću), a u gornjem nastavku sam postavio ramove sa medom i praznim saćem (kojeg mi pčelari sa mog područja na žalost ove godine imamo na pretek) - centar tamniji ramovi ka krajevima svetliji - Odmah prihraniti društvo sirupom (kako: u prazan nastavak iznad postavi se posuda koja može da primi 4-5l tečnosti i u nju se nalije sirup - razmera sirupa 2:1 - sa dodatkom vojinog preparata protiv nozeme). Po potrebi (a bilo je i toga) ponoviti istom količinom čim odnesu. Kada su odnele svu količinu sirupa, sledi tretiranje protiv varoe i kratak prestanak hranjenja (za one koji koriste Brstivar, ili neka druga organska sredstva - moguće je prihranjivati i u peridu tretmana - 200-300 gr sirupa). U ovom periodu uvek uveče dohranjivati!
  Kada se završi tretman protiv varoe, (ja) izvršim rotaciju nastavka - u nastavku na podnjači ramovi stoje na hladno, nastavak iznad (bivši plodišni) - na toplo-. Po potrebi nastaviti prihranu manjim količinama sirupa 250 - 350 ml - 2:1 sa Nozevojom. Do kada? Dok se pčela ne spusti u donji nastavak i gotovo sve ćelije u gornjem nastavku (sem pri samom dnu) ne budu zatvorene.

 Što se tiče jakih društva u RV košnici (u ovom periodu - za mene- su to društva na tri nastavka i koja imaju pun nastavak meda - skaldišten u tamnom kvalitetnom saću, i bar 10 ramova legla u dva nastavka), moj najbolji savet je: sem tretmana protiv varoe i par dana prihrane sirupom sa preparatom protiv nozemoze (max 2-3 l)- NE DIRAJTE NIŠTA - ona zna najbolje.

:D :D ;)
Čovek nije čovek, ako svakoga dana ne teži da svet učini boljim.

Van mreže Dragan Djordjevic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 149
  • Pol: Muškarac
  • pčelar - večiti početnik
  • Lokacija pčelinjaka: Grljan, V. Čuka, Zaječar
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #516 poslato: Avgust 27, 2014, 11:40:28 »
 Eto šta zaboravih - POLEN / PERGA -
U jakim društvima - ne dirajte ništa - sve je tu gde pčeli treba; što se tiče slabijih i prevešavanja, važno je gledati da takvi ramovi sa polenom zauzimaju negde drugo/treće i osmo/deveto mesto u zavisnosti od jačine društva - pišem o oba nastavka podjednako (prioritet (za mene) je gornji nastavak - ako nema dovoljno ramova sa polenom - ) **društvo u RV košnici na dva nastavka treba posmatrati kao celinu što i jeste - konstrukcijska rešenja to omogućavaju - **
 
I, na podnjaču možete da postavite još jedan nastavak - pa bio on samo sa SO - duboka podnjača -.
I dalje raspored ramova hladno-toplo-hladno.
Čovek nije čovek, ako svakoga dana ne teži da svet učini boljim.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #517 poslato: Avgust 27, 2014, 14:48:58 »
Citat: Dragan Šošić
Anto, pravio si grešku što nisi dobro proverio šta se dešava. Odmah si trebao porušiti matičnjake i pratiti gradi li ponovo matičnjake. Isto je trebalo proveriti pre spajanja preko novina. Postoji mogućnost da je izležena matica koja je neka prelazna forma između matice i pčele (veličina pčele, a izgled matice) i koju je vrlo teško naći (ne i nemoguće) jer je neverovatno pokretljiva.

To što si istresao pčele ne znači ništa. Ako ima takve matice, ona će se vratiti u košnicu i može opet izazvati nevolje.
Prvi puta kada sam našao matičnjake i društvo bez legla bilo mi je jasno da matice unutra nema pa sam ostavio matičnjake (2-3 komada) da dobijem novu maticu, prošlo je mjesec dana od kada sam našao zatvorene matičnjake i nisam našao niti  maticu niti leglo računam da je matica ili stradala ili je neoplođena a društvo je već oslabilo. Onda da mi cijelo društvo ne propadne stavljam staru maticu preko MR da eventualna mlada matica ne dođe do stare i ne diram ništa skoro mjesec dana (bio sam na godišnjem) kada sam se vratio nalazim slabo društvo sa okvirom kao na slici.
Znači još postoji mogućnost da mi se vrati nekakava matica nazad u košnicu? Jučer sam gledao u istrešenu košnicu i nema baš previše pčele unutra pa mislim da neću riskirati sa to malo pčela za pojačanje društva, eventualno mogu prebaciti jedan okvir zatvorenog legla iz košnica u kojim ih ima 7-8 a iz ove pokupiti okvire sa medom i otresti pčelu.
Hvala puno na savjetima!

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #518 poslato: Avgust 27, 2014, 19:49:42 »

[/quote]

Visina nastavka koji je ispod plodišta nema značaja. Imam ja polumedišta sa devičanskim saćem, u sredinu sam ubacio leglo i spustio maticu. Ubile su je kao zeca i to društvo je propalo (usput, upropastilo je jedan roj i društvo do sebe). To je što se tiče legla. Sama bi sišla samo da je pčele iznesu (na leto sa vidljivim znacima smrti). Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo.

[/quote]

Dali su pcele ubile maticu zbog devicanskog saca(Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo),ili neceg drugog?pretpostavljam da ste stavili i MR na polunastavak?
Dali ste to radili  pre suncokreta zbog zazimljavanja polunastavak na podnjaci a na njega LR,ili zbog drugih razloga?Pozdrav

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #519 poslato: Avgust 27, 2014, 21:40:40 »
Da, rešetka je stavljena. Da nije, matica bi odmah napustila polunastavak i otišla u LR telo.


Vreme kada sam to radi je negde u prvoj dekadi aprila, kada prvo radim probno presađivanje. Odaberu se društva koja zadovoljavaju po svim kriterijumima, što znači da je ovo društvo imalo snage. Uz to u polumedište je dodat ram polumedišta sa leglom koje treba da se izleže. Tako i da je još i pojačano u nekoj meri.

Posmatranje pojave samo sa jednog stanovišta je osnovna greška koju mnogi čine. Poznato nam je kakvo je bilo vreme i da je uglavnom bilo nepovoljno. Da je bilo dobro, pčele bi se nagonski širile i ne bi bilo nevolja, osim što bi to širenje bilo nešto sporije, ali to bi možada i bila prednost. Potrebno je imati više povoljnih ili nepovoljnih uslova da se nešto desi i na osnovu toga donese i pravi zaključak. Ako bih rekao da je razlog ubijanja matice samo devičansko saće, to nije tačno. U julu ove godine nije smetalo devičansko saće (ne samo izgrađeno, već i osnove koje su pčele gradile i u podištu i pripremale matici za zaleganje. A ako se prate događaji, ovo nije bilo moguće u maju i junu, kada treba da se dešava.


Takođe, kada to rađeno negde polovinom jula (a znamo da je počeo dobar unos i naglo širenje legla, koje i sada traje) opet se ništa ne bi desilo. U stvari, desilo bi se da pčele zaležu svako saće: i mlado i staro. A razlog nije neko nedokučivo čudo, već je posle kiša nastupilo povoljno vreme i biljke su davale prilično nektara i obilje polena.

Sada prilikom zazimljavanja kod društava koja imaju puno mladog saća u polumedištu koje je donji nastavak nema nekih problema po tom pitanju i pčele neće ubiti maticu. Naprotiv, pčele prenose deo meda i prave vence zatvorenog meda. Ali se leglo ipak u takvom okruženju previše smanjuje ovih dana. Tako, da ću za neko vreme iskoristiti ovaj „zamah“ koji su pčele uvatile i držati rešetku još malo. Potom se rešetke moraju skinuti, jer će se leglo svesti na vrlo male površine. Zavisno od unosa, pčele će odgajiti deo legla u prvom nastavku i potom, još nešto legla i to će biti „ležište“ klubeta.


Ovo radim kod društava koja su proizvodila mleč. Razlog je previše polena u delu gde bi trebalo da bude leglo i veliki venci meda, tako da je prostor za leglo mali. Kod ostalih društva ne. To praktično nije moguće. Med u polumedištima, koji je iznad LR plodišta je poklopljen, a  plodišta mnogih dru[tava imaju ogromne površine sa leglom i malo meda. Stavljanjem punog polumedišta na podnjaču bih ugrozio društva do te mere da u jedmom momentu uginu od gladi.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milomir Mihajlović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 97
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zaječar
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #520 poslato: Avgust 28, 2014, 10:07:47 »
[/size]Odgovor #519 poslato:[/size] Avgust 27, 2014, 21:40:40
Med u polumedištima, koji je iznad LR plodišta je poklopljen, a  plodišta mnogih dru[tava imaju ogromne površine sa leglom i malo meda. Stavljanjem punog polumedišta na podnjaču bih ugrozio društva do te mere da u jedmom momentu uginu od gladi.
    Da li je ovo Vaša konačna verzija zazimljavanja:polumedište iznad plodišta?Čitao sam Vaš post o položaju polumedišta prilikom zimovanja pčela u kojem pišete da bi pčele radile dupli posao ukoliko bi smo stavili polumedište ispod plodišta,tj. da bi ponovo otvarale  poklopljen med u polumedištu i prenosile ga u plodište praveći mednu kapu.Možda je ovo dobra verzija ukoliko bi pčele ispod polumedišta lagerovale još desetak kg.meda kako bi imale do proleća a onda prešle u polumedište kada niske temperature ne bi bile štetne za njihovo klube i dalji razvoj.Mnogi "velemajstori"pčelarstva polumedište podbacuju ispod plodišta sredinom ili početkom avgusta kako bi pčele blagovremeno prenele med iznad klubeta i pripremile dobru mednu kapu za uspešno prezimljavanje.
   Pitam se šta je bolje za pčele.Šta je sa tim smrtnim prostorom  koji tokom zime može da bude poguban za  klube?
Sve što sam naučio,naučio sam na sopstvenim greškama.U stvari ništa nisam naučio.
  Ja sam početkom avgusta u plodišnom delu sa dva LR nastaka stavio u gornji  kao krajne ramove sa pergom a ostale sa leglom(ukupno 9) birajući ramove sa starijim saćem.U plodišnom nastavku ispod ovog stavio sam ostatak legla i prazno saće u centralnom delu sa tamnim saćem i time ponudio matici da i u donjem nastavku zaleže ako ne bude bilo mesta u nastavku iznad.Ispod ova dva poldišna nastavka podmetnu sam prelazni RV nastavak sa medom kao prvi na podnjači.Izvršio sam nakon par dana intenzivnu prihranu u nekoliko navrata sa ukupnom količinom sirupa 3:2 od oko 8-10 lit.Plodišni nastavci su pri prevešavanju bili suvi kao barut.Moja je greška što sam pergu stavio kao krajne ramove.Mislio sam bolje njih kraj legla nego umesto njih prazno saće.
   Voleo bih da znam šta sam opet zabrljao i može li nešto da se uspravi.Shvatio sam da su uslovi da bi neko bio dobar pčelar njegove osobine:dobro opažanje(oko sokolovo),logično razmišljanje(uglavnom mnogo je pčelara filozofa),eksperimentisanje(nema mi ravnog).Jednostavno ako hoćemo da uspešno pčelarimo treba dobro da kapiramo i mislimo svojom glavom.
Tuđa ruka svrab ne češa!
Nije srećan onaj koji ima sve što želi već onaj koji ne želi ono što nema.
Čovek se uči dok je živ.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #521 poslato: Avgust 28, 2014, 11:25:02 »
Plodišni nastavci su pri prevešavanju bili suvi kao barut.
 

U firmi sam i ne mogu sada pisati nešto opširnije, ali ako ti nije teško objasni mi ovo: kada si prevešavao, posle prihranjivanja i zašto? I dodatno pitanje, u kakvom stanju je bio med u tom prelaznom nastavku koji je podbačen ispod dva LR nastavka: poklopljen ili nepoklopljen.


PS

I molim te nemoj mi persirati, već se poznajemo (sa foruma :) )
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milomir Mihajlović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 97
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zaječar
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #522 poslato: Avgust 28, 2014, 13:18:41 »
   Prelazne RV nastavke formirao sam početkom proleća kada su pčele počele da luče vosak na način kako je Vojo Brstina opisao ali nisam išao dalje sa prebacivanjem matice u prelazne nastavke i tu sam stao.Sve vreme,od proleća do 04. avgusta prelazni nastavci nalazili su se iznad dva LR nastaka koji su mi bili u funkciji plodišta.Krajem jula pri istoj konfiguraciji košnice(dva lr nastavka ispod i prel.nstavak iznad) počeo sam sa slabijom dopunskom prihranom 3.2 svaki dan ili savaki drugi dan,uglavnom neredovno.Pregledom zajednica konstatovao sam da pčele ne lageruju prerađen sirup oko legla niti iznad legla,već dopunjuju med u prelaznim RV nastavcima.
   Dana 04.08.spustio sam RV nastavak na podnjaču ali sam prethodno uzeo iz svakog po dva rama zatvorenog meda(Jedan otvoren,ali pred zatvaranje) u prelaznom nastavku ostavio ramove sa pretežno otvorenim medom.Iz skromnog iskustva znam da zatvoren med ne prenose pa makar im medni venac bio samo 1cm.Prevešavanja sam izvršio jer se u prelaznom nastavku, isključivo sa devičanskim saćem ,nalazilo se oko 8 kg.meda.Razmišlljao sam u tom trenutku:Ako nastavim i dalje da prihranjujem onda bi trebalo još deset kg meda u obliku prerađenog šećera za dopunu prel.nastavka i još isto toliko prerađenog šećera za med u plodištu koje bi pčele koristile dok ne zahvati klube tokom zime taj RV prel.nastavak.Ako zahladi pčele će napustiti taj RV p.nast. sa devičanskim saćem i sići u donje, bez hrane ,LR nastavke.
    Nakon spuštanja  RV p.n. na podnjaču i stavljanjem iznad njega dva LR plodišna nastavka izvršio sam još jednu"jaču" prihranu sa oko 8-10 lit.sirupa.Tokom ove prihrane kontrolisao sam oba plodišna nastaka i video sam da su bočni ramovi sa pergom popunjeni prerađenim sirupom a između njih je bilo leglo sa mednom kapom,s boka veća u sredini manja.Pčele su izgleda popunjavale prazne ćelije hranom.U donjem plodišnom nastavku bilo je legla i jedan ram sa medom kojeg sam stavio pri prevešavanju bio je još više popunjen.Stavio sam taj ram dole jer je bio devičanski.Nisam kontrolisao tj.gledao šta su i koliko su pčele prenele hranu iz najdonjeg RV p.n.Ramove sa zatvorenim medom čuvam u frižideru sa namerom da ih stavim u proleće kad matica počne da zaleže i to preko satonoša.Ne znam da li će ti ramovi sa medom pregurati zimu u frižideru tj. da neće ramovi da se ubuđave ili med pokvari.
   Šole,šta bi na dalje trebalo da radim  u nastupajućem septembru.Nameravam da iduće godine iskoristim RV ramove za formirane pčelinjiha zajednica u RV košnicama.Šta da radim sa tim prel.nastavkom koji je ispod plodišnih LR nastavaka?Mislim da bi trebalo da uzvršim  još jedan pregled i utvrdim da nije u blokadi matca.Koliko bi sada trebalo da ima legla i koliko još dodatnog prostora za zaleganje?
  Pozdrav!
Tuđa ruka svrab ne češa!
Nije srećan onaj koji ima sve što želi već onaj koji ne želi ono što nema.
Čovek se uči dok je živ.

Van mreže damir brzović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: pitomača
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #523 poslato: Avgust 28, 2014, 16:57:21 »
Pa nemora u roju prvincu(preroju) biti samo jedna matica.Nakon što se roj stabilizira,jednu maticu ostave a ostale večinom uklupčaju.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #524 poslato: Avgust 29, 2014, 09:01:10 »
Možda i ne treba puno da se radi, osim da skloniš taj podbačeni prelazni nastavak i nastaviš sa umerenom prihranom, u skladu sa eventualnim jačim unosom (bršljan i aster koji mogu dati i veće količine nektara).

Po onome kako si opisao, glavno plodište bi trebalo da bude gornji LR nastavak (kao na slici), jer si i sam to tako sredio.

Greška koju si napravio je podizanje legla u poslednji nastavak. Ti si uradio rano prolećno preslaganje, umesto jesenjeg. Leglo je moralo biti u donjem plodištu, a samo deo legla (2-3 rama sa vencima meda) u gornjem LR nastavku. U najgornji nastavak si trebao podići ramove sa polenom i nešto meda. Dalje bi pčele popunjavale i to samo u onoj meri koliko je društvo jako. Ako nije jako, prenosile bi opet med u donje plodište, a samo deo meda u središnje ramove medišta (budućeg plodišta). Leglo u donjem nastavku će postepeno nestajati, do potpunog prestanka zanošenja na tim ramovima, ako je količina hrane koja pristiže mala. Ako s početka obilnije hraniš i zavisno od unosa polena i nektara (uslov da pčele održavaju veće površine legla) osnovno plodište (donje plodište) bi imalo većinu legla, a pčele bi, prirodno podizale med iznad.

U međuvremenu si trebao pogledati taj podbačeni prelazni nastavak (koji je po mom mišljenju bio suvišan u svakom pogledu) i čim pčele prenesu najveći deo meda i sklanjaš ga. NIJE DOBRO da gnezdo bude toliko daleko od leta. Ako je ostalo nešto meda, a ramovi su devičanski, taj prelazni nastavak je mogao biti neko vreme iznad poklopne daske, dok ne prenesu sav med u LR nastavke.

Ako društvo nije velike snage, svodiš ga nasamo 1 LR nastavak i to na drugi, gde je gnezdo. Uslov je da je svo leglo iz nastavka 1 izleženo. U tom slučaju se donji nastavak stavlja iznad, ali sa obaveznom matičnom rešetkom (ako su stariji ramovi) i poklopnom daskom (ili najlonskom folijom). Ako nije slabo ostavljaš kao na slici. Ako se svodi na jedan nastavak, dalje se ide REDOVNOM umerenom dopunom zimnice sa 0,5-07 l sirupa (zavisno od eventualnog unosa nektara koji je moguć ako imaš npr. Bršljana u okolini ili puno zvezdana (astera). Tako održavaš povoljan odnos meda i legla. Sirup koji jadajem je približno 1:1 (nešto malo više šećera).

Ako je društvo baš jako i ima težnju da smanjuje površinu sa leglom u gornjem nastavku a u prvom nastavku je npr. ostao onaj ram sa medom sa puno meda, i nađeš ram pun polena, možeš ta dva ili tri ram podići gore, a spustiti tri rama legla (sa najmanjim vencima i najvećom površinom legla) i dalje više nema preslaganja. Taj ram (devičanski i uz uslov da je pun meda stavljaš kao ram do zida košnice, jer će sa njega prenositi deo meda i kasnije ga sklanjaš i ostavljaš taj prostor bez rama (negde u oktobru). Dva rama sa polenom stavljaš u sredinu gornjeg (budućeg plodišta). Pčele će tu napraviti prostor za nešto legla i kada se izleže leglo u prvom nastavku, tu bi trebalo da bude poslednje leglo i ležište za klube.

Čak i da nisi podigao ništa legla u gornji LR nastavak, pčele bi deo legla „prebacile“ u taj nastavak vremenom. Pri stalnom dotoku hrane (ako su ramovi sa malo hrane ide u početku veća količina hrane (sirupa+unos). U stvari nisi ni trebao podizati najveći deo legla u najgornji nastavak.  Ja to ne bih nikada radio. To se radi kada je već društvo zazimljeno i nemaš drugog izbora. Jako društvo skladišti hranu iznad gnezda i pređe sa delom gnezda u fornji nastavak (koliko će to biti legla, zavisi od količine hrane – nektara ili sirupa koji pristiže). Tako bi napravile ležište za klube. U principu si samo zakomplikovao posao.

Što se tiče eventualnog prebacivanja nekih ramova u gornji nastavak, to bi bio crveni broj 2 do zida (uz uslov da ima puno meda na njemu, dva navedena rama koja su najpunija polenom mogu ići u sredinu gornjeg nastavka, na mesto ramova 5, 6, 7 (crni brojevi), a oni idu na mesto 5,6, 7 (crvenih brojeva). Prebacuješ ramove samo ako je leglo u gornjem nastavku drastično smanjeno. Ako imaš 5-7 ramova legla (5 srednjih veće površine) u drugom nastavku i uz to je leglo iz donjeg nastavka poizlazilo ili ga ima još, ne bi trebalo prebacivati prazne ramove gore, samo nastavi da hraniš umereno.

Malo sam zakomplikovao u objašnjenju, mada je sam postupak jednostavan, kada se vidi pravo stanje u košnici, ali ja ne znam kako to stvarno izgleda i sa ovom skicom samo pretpostavljam kako bi trebalo da bude.

PS

Što se tiče tvog interesovanja o konačnoj verziji kako sam ja zazimio neka društva, u drugoj poruci (ova je već prevelika, naizgled „zakukuljena“ i ne bih da te dodatno zbunjujem).

Isto važi i za neka druga pitanja koja jesu bitna (ramovi u frižideru, smrtnom prostoru itd)
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).