Autor Tema: RAZNA PITANJA  (Pročitano 616139 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Рајко Борић

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 402
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Прхово и Караш
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #450 poslato: Maj 11, 2014, 20:06:39 »
Настављамо са изузетно популарним квизом, јер је знање имање:

- Да ли су речи дезинфиковати и стерилисати синоними?

- Шта значи реч слијед?

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #451 poslato: Maj 21, 2014, 10:39:38 »
U kojim slucajevima roj izlazi sa mladom nesparenom maticom?

Van mreže Milomir Mihajlović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 97
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zaječar
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #452 poslato: Maj 25, 2014, 20:51:34 »
Najavljeno je prskanje protiv komaraca.U ovom postu « [/size]Odgovor #67 poslato:[/size] Februar 21, 2013, 18:53:39 » pisano je dosta o tome.Nije bilo reči o obezbeđenju ventilacije u vreme dok su pčele zatvorene u košnici.S obzirom da će se prskanje obaviti iz vazduha,verovatno i letom preko košnica,kako se ponašati sa ventilacijom košnice?
Tuđa ruka svrab ne češa!
Nije srećan onaj koji ima sve što želi već onaj koji ne želi ono što nema.
Čovek se uči dok je živ.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #453 poslato: Maj 27, 2014, 00:47:32 »
Najavljeno je prskanje protiv komaraca.U ovom postu « [/size]Odgovor #67 poslato:[/size] Februar 21, 2013, 18:53:39 » pisano je dosta o tome.Nije bilo reči o obezbeđenju ventilacije u vreme dok su pčele zatvorene u košnici.S obzirom da će se prskanje obaviti iz vazduha,verovatno i letom preko košnica,kako se ponašati sa ventilacijom košnice?

Ako se prska opasnim insekticidom, bilo kakva ventilacija ne znači ništa – gubici će biti veliki. Tada je najbolje oseliti pčele sa područja koje se tretira. Ukoliko to nije moguće, ventilacija kakvu smo mi primenjivali je odignut krov na jednoj strani i mreža (zbeg) preko cele površine nastavka i mreža preko cele povrčine podnjače (izvučena uvlaka). Ako je temperatura visoka i ubrzano otopljava, i preparat je relativno slabije dostupan pčelama (manje je rose), moraju se leta otvoriti ranije inače će jaka društva biti previše uznemirena i podići temperaturu u košnici. To može biti opasno. Veći ili manji gubici se ne mogu izbeći nikako. Ako dođe do gubitaka, odmah treba smanjiti prostor na veličinu gnezda, da pčele kako-tako mogu održavati leglo. Potrebno je dodavati i manje količine sirupa, da se pčele ne dave, ali da imaju neke koristi (zamena za vodu).

Vetar može biti od pomoći, ali samo ako se pčelinjak nalazi na obodu zone zaprašivanja i uz puno sreće da je usmeren na stranu koja odnosi preparat dalje od pčelinjaka. Ali na ovo ne treba računati, jer pri avio-zaprašivanju vode računa o vremenskim uslovima.


U kojim slucajevima roj izlazi sa mladom nesparenom maticom?

Roj sa mladom nesparenom maticom je česta pojava iako se smatra da nije tako i da roj uvek izlazi sa starom (sparenom) maticom.

Najčešće se dešava izlazak sa više mladih matica u roju. Takav roj je nešto teže odjednom istresti u košnicu, jer uvek poneka mlada matica uzleti i povede sa sobom priličan broj pčela. Ako se u istresenom delu roja nalazi matica, veći deo roja ostaje u košnici i privlači deo pčela da uđu. Ostatak je najbolje prikupiti nekim ramom sa starim saćem, malo orositi vodom i istresti na leto košnice u koju se istresa roj. Ako se pri tome uhvati matica, obično je ubacim na leto, da i ona privlači onaj deo pčela koji se za nju opredelio. Neke od njih ubacim i u košnicu koja je već delimično pripremljena za udvajanje.




Izlazak roja sa mladim maticama se dešava kada matica i deo društva ne dozvoljava rojenje. Ovo deluje kao bezvezarija, ali se može vrlo jasno uočiti kao uobičajeno ponašanje pčela u godinama kada je nezaposlenost društva izražena. Ja sam to jednom prilikom nazvao neskladom između težnji i nastojanja matice i izvesnog dela društva: neizrađene i neiscrpljene pčele hoće da dovedu društvo do podele (odluka složenog organizama), a matica nastavlja da nosi i skupina pčela nezainteresovanih za rojenje je podržava u tome (hrane je mlečom). Ovo se najbolje vidi na fotografijama koje su napravljene ovog maja. Obe košnice su pustile roj sa mladim maticama. Košnica 8 je imala žutu maticu, koja je izuzetno dobro održavala snažno društvo na okupu i nisam ni pomislio da će se rojiti. Košnica 112 je imala crvenu maticu. Na fotografijama se vide matičnjaci koje je matica uništavala duže vreme i više matičnjaka različite starosti (pa do onih tek zalećenih). Takođe se može videti da ima mladog legla i da matica vrlo dobro zanosi svaku ćeliju koja je na raspolaganju. Do rojenja je došlo jer je unos nektara bio nikakav i pčele su i dalje ostale potpuno nezaposlene preradom nektara.


Deo roja se može odvojiti od ukupnog roja sa mladom maticom, ako je stara matica koja je povela roj ostećenih krila i ne može da uzleti. To se može smatrati rojem, ali je brojnost takvog roja mala. To ne znači da se ne može od njega stvarati društvo. Sa pažljivim pojacavanjem i negom (prihranjivanje i sl).

Sa mladom maticom naravno, izlaze i svi ostali rojevi posle izlaska prvog roja.

Inače, roj može izleteti i bez matice i pridružiti se drugom roju koji ima maticu.

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže radoslav janković

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 80
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: selo kovanj 640mnv/borike 1100mnv
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #454 poslato: Maj 27, 2014, 07:50:52 »
može li  izaći roj ako su pre toga stvoreni prislni matičnjaci,moje mišljenje je da može

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #455 poslato: Maj 27, 2014, 21:55:22 »
Dali pevanje mladih matica uvek znaci da ce izaci roj,ili moze znaciti samo obracun mladih matica koje se izvode?
Pitam zato sto sto sam formirao oplodnjake-nukeleuse neke sa dva,neke sa pet ramova posto sam imao visak maticnjaka,(kao svaki pocetnik radi sigurnosti) svakom sam stavio vise od dva maticnjaka,pre neki dan sam cuo pevanje matica..posto je na ramovima sa leglom koje sam ubacio u oplodnjake bilo dosta pcele(iz drustava blizu rojenja),mislim da hoce da se izroje a i danas sam na nekim oplodnjacima primetio tzv.brade

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #456 poslato: Maj 31, 2014, 23:09:55 »
može li  izaći roj ako su pre toga stvoreni prislni matičnjaci,moje mišljenje je da može

Roj u momentu postojanja prisilnih matičnjaka ne izlazi. Normalno, kod pčela je sve moguće, ali se to ne dešava. Ja bar nisam tako nešto video. Znam da mođe izaći neveliki roj u postupku tihe izmene, ali sa prisilnim maticama ne. To nije "praktično" pčelama a nije logično ni pčelaru. Bezmatak ima problem da dođe do matice, a ne da se roji.

Mogu se videti matičnjaci koji su započeti na leglu u vreme rojevog nagona. Ovo se čak relativno često dešava. Imao sam prilike pre nekoliko dana da opet vidim tako nešto, ali nisam imao mogućnosti da fotografišem. Počinjala je kiša i jedva sam stigao da zatvorim košnicu da pčele ne pokisnu puno.


Možda se smatra da su takvi matičnjaci prisilni, ali nisu. Pčele ih započinju od pažljivo odabranog legla. Nije isključeno da budu započeti i dok je još jaje u ćeliji (ili je larvica tek izležena). Dalje se hrane mlečom kao i ostali rojevi matičnjaci.

S obzirom na ukupno stanje (izraženi rojevi nagon) i prisustvo rojevih matičnjaka i matice, ne može se smatrati da su to prisilni matičnjaci. Kod društava koja grade nekoliko ovakvih matičnjaka iz ćelije legla pčele radilice, veća je mogićnost da pčele ubiju svoju maticu i izađe roj sa mladim maticama.


Dali pevanje mladih matica uvek znaci da ce izaci roj,ili moze znaciti samo obracun mladih matica koje se izvode?
Pitam zato sto sto sam formirao oplodnjake-nukeleuse neke sa dva,neke sa pet ramova posto sam imao visak maticnjaka,(kao svaki pocetnik radi sigurnosti) svakom sam stavio vise od dva maticnjaka,pre neki dan sam cuo pevanje matica..posto je na ramovima sa leglom koje sam ubacio u oplodnjake bilo dosta pcele(iz drustava blizu rojenja),mislim da hoce da se izroje a i danas sam na nekim oplodnjacima primetio tzv.brade


Pevanje matica ne mora značiti da će izaći roj i da se matice međusobno bore (obračun mladih matica). Čak mi nije jasno zašto neki vrlo iskusni pčelari i dalje tvrde da se  mlade matice isključivo međusobno ubijaju ili da čak mlade matice ubijaju još neizležene matice u matičn jaku. Nije isključeno da se mogu sukobiti mlade matice. Ali je glupost da se isključivo matice međusobno bore. Nije košnica poprište koride. Ko je gledao u roju, mlade matice su žrtve grupe pčela. Po mojim iskustvima, mlade matice koje imaju konkurenciju (druge mlade matice ili matičnjake) ili beže po obodu gnezda ili oštete matičnjake, neko vreme posećuju ram sa leglom gde se pčele izležu (u očekivanju da iz legla može izaći druga matica - verovatno ovo zaključuju po zvuku) i potom ponovo odlaze na obod legla. Obično (u najvećem broju slučajeva), nađemo ih na ramu sa izlazećim leglom, a ako takvog nema, u polumedištu (ili nastavku) iznad legla. Uslov je da su sazrele i da se nisu tek izlegle (da su pokretljivije).


Pre par dana mi je trebala jedna mlada matica i u roju koji je uhvaćen pre podne sam očekivao da je mogu naći. Zanimljivo je da je roj istresen u četvororamni oplodnjak (malo sam loše procenio veličinu roja). I u tom malom prostoru se mogle videti da su pčele masovno okupljene po bokovima. Na obe strane je sasvim slobodno šetala po jedna mlada matica. Uzeo sam jednu.

U drugom roju koji je smešten u LR nastavak sam posle dva dana od smeštanja roja video da su srednja dva rama slabije izgrađena. Prilikom pregleda i tu je bilo dve mlade matice, na obe bočne strane košnice. Ovako nešto sam zapazio još 1996. godine. Bio sam na terenu uz pčelinjak i uhvatio 4 roja. U jednom je bilo dve matice sve dok jedna od njih nije pronela. Tada je druga nestala.

Kada sam upotrebio reč glupost, nemojte smatrati da je ovo neka uvreda, kao plod moje frustracije. To je jednostavno činjenica. Poslednje tumačenje koje sam video je da pri sparivanju matica u društvu podeljenom matičnom rešetkom, jedna matica „kidiše“ da „pocepa“ drugu iznad rešetke. Kao, ona je ljuta što iznad rešetke ima matica i posle nekoliko dana je odlučila da jo j... m... Pa to je stvarno glupost brz presedana. Vrlo često se dešava da se spari mlada matica iako je stara matica u prvom nastavku. Ali, ređe se dešava da bude obrnuto. Matica u donjem društvu često ne uspe da se spari i to ne zato što je u sukobu sa drugom maticom, već zato što je donje leto uglavnom bolje čuvano. Refleksno, mlada matica ulazi na gornje leto i tu je dočekaju pčele i ubiju. Nema „fajta“ ( :) ) između matica.

Pevanje matica je vrsta sporazumevanja matica međusobno i matica sa pčelama. Ako pčela dobije „odgovor“ od više drugih matica (mogu se oglasiti i iz matičnjaka), to je znak da je izvesno skoro rojenje. Obično se čuju u smiraj dana, a sutradan izlazi roj. Nekako se smatra da „pevaju“ samo rojeve matice. Moja zapažanja su drugačija: uglavnom se sve matice oglašavaju i kada nema odgovora, krenu da oštećuju matičnjake. Nema govora o tome da ih ubadaju, jer su matice u matičnjacima žive i neoštečene, dok ih pčele ne počinju izvlačiti iz matičnjaka. Poneke bukvalno komadaju. Kada nema masovnog odziva, rojevi nagon se prekida i čak se dešava da pri odzivu samo jedne matice dođe do udvajanja društva. Ono što pojedini iskusni pčelari hoće da nazovu "plakanjem" matice je po mom shvatanju znak matice da se ne protivi društvu. Može se videti da matica šalje vrlo piskav isprekidan zvuk, a da je pri tome ni jedna pčela ne napada. Isti takav zvik se čuje i kada je progone. Kod nekih mladih matica se ovo i ne primećuje, ali kada su već životno ugrožene i one se slično oglašavaju.

Ako oplodnjaci (nukleusi) nije „prebogato“ popunjen pčelom, da i dalje daje pčelama omogućavaju zaključak da je prostor pretrpan pčelom, može se pojavljivati brada na letu, ali da se ne desi rojenje. Vremenom se ta brada smanjuje i kada matica pronese, potpuno nestane. Kao što sam napisao, mogu se izrojiti i mislim da sam o ovome pisao ranije i savetovao da se iz društva u rojevom nagonu ne odvajaju prejaki oplodnjaci-nukleusi. Inače, brada se može videti i u oplodnjaku koji ima 4-5 ulica smeštenom u LR nastavku, kada se sparuje mlada matica. Takođe, može se videti i prevelika brada u oplodnjaku koji je izgradio samo 5-6 ramova, popunio ih medom i leglom i prestao da se dalje širi. Odaje utisak da je prejak, a nije. Ovde se moraju približavati prazni ramovi (ili osnove) leglu.

Više matičnjaka možeš staviti a da ne naprave neki nepredviđeni problem, ako su različite starosti. I o ovome sam pisao ranije. Ovo može biti i dobro, jer puno društava ne uništi matičnjake odmah. Neka društva odmah unište matičnjake, a kod mnogo njih, matica oštećuje matičnjake po redosledu sazrevanja: oštećuje one koji se spremaju za izleganje.
« Poslednja izmena: Maj 31, 2014, 23:36:42 od strane Dragan Šošić »
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #457 poslato: Jun 01, 2014, 12:22:30 »
zanima me kada se formira nukleus,dali je bolje formirati ga sa maticom pa da si glavno drustvo samo napravi maticu zbog svoje jacine bi trebalo biti i kvalitetnije hranjeno,ili napraviti nukleus bez matice,ali staviti 3-4 okvira legla i natresti pcele + med i pelud?
radio sam i po Vojinom receptu da se formira nukleus koji ce izvuci maticnjake te potom te maticnjake staviti u oplodnjake,pa bih htio probati i drugu metodu,pa me zanimaju misljenja...
radi se da se od jednog drustva formira jos i nukleus,znaci od jednog drustva jedan nukleus...
jedini preduvjet je da se stigne razviti do jeseni kako bi prezimio..
hvala

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #458 poslato: Jun 01, 2014, 21:26:33 »
Колега Велимире, ја сам тако формирао ројеве ове године од мојих кошница. Додуше друштва су ушла већ у ројеви нагон па су већ имала доста матичњака, али сам стару матицу са неколико рамова пчела, легла, меда и перге пребацио у нове кошнице а у старим кошницама оставио матичњаке. Ипак ту има више пчела различите старосне структуре и више хране па је и већа вероватноћа да ће квалитетније одгајити нову матицу и да нису имале матичњаке. Ово је нека моја логика, можда и грешим.
Ако их формираш сада сигурно ће стићи да се развију. Наравно, мораћеш мало да им помогнеш у почетку.
Мени су прошле године стигли ројеви пред саму липу (18.06) и ти ројеви су до јесени имали од неких 18 до 25 кила хране за зиму.
Надам се да у близини има липе која е ти доста помоћи.
Поздрав

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #459 poslato: Jun 01, 2014, 21:52:42 »
Nijedna kosnica(oplodnjak) se nije izrojila,kada je malo zahladnelo brada je nestala..
Matice su "pevale" iako su bili maticnjaci dobijeni prisilnim putem..
Zanima me sledece koliko vremena(dana) je potrebno matici da se spari,i posle toga pronese ?
Dali ranije sparivanje pozitivno utice na kvalitet matice,ili mozda obrnuto?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #460 poslato: Jun 01, 2014, 22:46:33 »
zanima me kada se formira nukleus,dali je bolje formirati ga sa maticom pa da si glavno drustvo samo napravi maticu zbog svoje jacine bi trebalo biti i kvalitetnije hranjeno,ili napraviti nukleus bez matice,ali staviti 3-4 okvira legla i natresti pcele + med i pelud?
radio sam i po Vojinom receptu da se formira nukleus koji ce izvuci maticnjake te potom te maticnjake staviti u oplodnjake,pa bih htio probati i drugu metodu,pa me zanimaju misljenja...
radi se da se od jednog drustva formira jos i nukleus,znaci od jednog drustva jedan nukleus...
jedini preduvjet je da se stigne razviti do jeseni kako bi prezimio..
hvala

Bolje je da ti odvojeni roj odgaja maticu. Uslov je da ima dovoljno mlade pčele. Po teoriji, minimum je 300 pčela koje luče matičnu mleč (300 pčela po matičnjaku) da bi matica bila dobro odgajena. Kada ih ima blizu 600, to je izvrsno. I po izgledu matice možeš zaključiti kkoliko je dobra. Mora imati širok grudni koš, izražene malje po grudnom košu i jasne „šare“ na prtenovima trbuha. Može se desiti da i matica koja po izgledu zadovoljava sve kriterijume bude loša i to je uglavnom neki poremećaj kod matice.

Kažem, bolje je da to radi roj, jer ako ne uspe oplodnja matice u društvu dolazi do slabljenja društva. Društvo će nastaviti da širi leglo, jer ima dovoljno pčele. Roj uglavnom slabije, jer ima ograničenja zbog broja pčela. Obično svi žure da maticu oslobode što pre i rade slične stvari. Smatraju da nešto gube. I tu se dese neki nepredviđeni problemi. Roj se širi postupno, prema njegovim mogućnostima. Proširenje, sečenjem legla se radi tek kada se izleže dovoljno pčela. hranjenje se podrazumeva, ako su uslovi unosa nektara loši.


Nijedna kosnica(oplodnjak) se nije izrojila,kada je malo zahladnelo brada je nestala..
Matice su "pevale" iako su bili maticnjaci dobijeni prisilnim putem..
Zanima me sledece koliko vremena(dana) je potrebno matici da se spari,i posle toga pronese ?
Dali ranije sparivanje pozitivno utice na kvalitet matice,ili mozda obrnuto?


Za sparivanje je potrebno 9-11 dana do pronošenja matice. Uslov je da je vreme svih dana povoljno za izletanje matice, ali i da ima dovoljno trutova. Može se produžiti to vreme u zavisnosti od vremenskih uslova.

Vreme sparivanja može uticati na kvalitet matice. Ranije sparivanje (kao kod izvesnog broja prirodnoih rojeva) može uticati na to da društvo bude agresivnije ili da matica povremeno zanosi matičnjake tihe izmene. Rojenje je verovatnije kod ovakvih društava u proleće. Pišem na osnovu mojih zaključaka, na osnovu iskustva. Zaključio sam da prirodni roj teži što pre da se razvije i da se matica ne spari sa dovoljnim brojem trutova. Ovde se ne radi o broju spermatozoida koje matica primi od jednog truta. Koliko me sećanje služi, matica od jednog truta dobije broj spermatozoida koji je reda veličina u milionima (ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali nije „na komad“ pa da vrlo brzo počne da nosi neoplođena jaja. Ne obraćajte pažnju na tupsone (takođe birana reč) koji pišu da matica ne dobije dovoljno spermatozoida i da počne da nosi neoplođena jaja (ovo se moglo pročitati i ovih dana na zvaničnom forumu pčelara Srbije). Može se pretpostaviti koji prepisivač lupa ovakve stvari.

Takođe, u javnosti se pronose rezultati ispitivanja koji govore o nekom sparivanju i do približno 20 dana. Piše se i o uticaju veličine oplodnjaka (oplodnjaka, koji ipak liče na nešto, a ne onih koji se pčele sipaju u oplodnjak iz posude kojom se prodaju semenke na utakmicama  :D). Takva pisanija su isticanje svog načina rada, koji sa se promene, kada „gazda“ promeni i način rada ili vrstu oplodnjaka. Takođe se reklamiraju matice čije pčele su otporne na varou i krečno leglo, što je (za sada) takođe glupost, a pre bih rekao pokvarena varijanta reklame.

Uništi lošije matičnjake i rešio si problem. Procenu vrši odmah narednog dana, da vidiš veličinu larvice sa koje su započeti matičnjaci. Potrebno je više intervencija, jer će pčele ponovo započinjati matičnjake. Radiš i ne pratiš filozofiranje (i samoisticanje) pojedinaca.


Što se tiče snage društva, ranije sparivanje nema nekog bitnijeg uticaja.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #461 poslato: Jun 02, 2014, 01:27:32 »
Hvala Dragane na odgovoru.
Stvarno citam svasta na forumima,o kvaliteti matica koje ukoliko su prisilne nevaljaju jer imaju 2-3 cjevcice jajovoda manje od supersonicnih selekcioniranih matica koje su ultra skupe i otporne na "metke" koje pcele u velikom postotku izmjenjuju tihom smjenom ili ih uopce ne prihvate,a za vlastite potrebe valjda mogu uz pomoc dobrih ljudi na forumu proizvesti 20ak matica da svaku sezonu docekam sa mladim maticama a ove starije neka cekaju u nukleusu u slucaju pojacavanja drustva pred pasu.

Hvala jos jednom na detaljnom odgovoru

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #462 poslato: Jun 02, 2014, 19:29:21 »
Hvala!
Pise se dosta o rojevom nagonu i sprecavanju istog.  kada se poslednji put moze prosirivati kosnica a da se ista ne izroji,bez oduzimanja legla i pcele,matice od istog drustva?Dali je kasno kada su maticnjaci (npr,zalezeni ili pred zatvaranje),mislim da ste spominjali i da u jeku jake pase pcele odustanu od rojenja i poruse maticnjake..


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #463 poslato: Jun 02, 2014, 22:41:38 »
Hvala Dragane na odgovoru.
Stvarno citam svasta na forumima,o kvaliteti matica koje ukoliko su prisilne nevaljaju jer imaju 2-3 cjevcice jajovoda manje od supersonicnih selekcioniranih matica koje su ultra skupe i otporne na "metke" koje pcele u velikom postotku izmjenjuju tihom smjenom ili ih uopce ne prihvate,a za vlastite potrebe valjda mogu uz pomoc dobrih ljudi na forumu proizvesti 20ak matica da svaku sezonu docekam sa mladim maticama a ove starije neka cekaju u nukleusu u slucaju pojacavanja drustva pred pasu.

Hvala jos jednom na detaljnom odgovoru

Prisilne matice nisu „na glasu“ jer može biti i dosta loših matica dobijenih na ovaj nači (ako se pčelar ne umeša). Društva sa takvim maticama su uvek slabija od ostalih.  Međutim, mogu i pčele odgajiti izuzetno dobru maticu na ovaj način, bez uticaja pčelara.

Što se tiče selekcije, to je često uglavnom propaganda. Ne marketing, već propaganda. Čemu to služi, a uz to još i ne radi. Ne osporavam da se vrši određeno odabiranje i da nema poboljšanja, ali i u propagandi treba biti umeren (mada je propaganda sama po sebi isticanje netačnih podataka sa ciljem da budu tačni). Pojavljuju se matice otporne na sve živo. Ali pazite, matice a ne društva! Gluposti.

Moj zaključak je da treba odgajiti dobre matičnjake i poštovati prirodu. Kada imate dobar matičnjak imate i selekciju. Ne mislim bukvalno, već mislim da imate društva koja će se pokazati u paši. Kao što sam napisao jednom prilikom, najbolja matica je ona koju trenutno imate na raspolaganju, a kada se društvo ustali, može se zameniti. Na slici je jedan od matičnjaka koji su odgajeni u vrlo nepovoljnim uslovima: loše vreme i stalni rojevi nagon.

Hvala!
Pise se dosta o rojevom nagonu i sprecavanju istog.  kada se poslednji put moze prosirivati kosnica a da se ista ne izroji,bez oduzimanja legla i pcele,matice od istog drustva?Dali je kasno kada su maticnjaci (npr,zalezeni ili pred zatvaranje),mislim da ste spominjali i da u jeku jake pase pcele odustanu od rojenja i poruse maticnjake..



Proširenje u cilju smanjenja rojevog nagona ima ograničenja. I proširenje i način preslaganja gnezda u tom cilju. Ne može se proširivati beskonačno. To znači da ne možete samo pukim praznim prostorom zaustaviti rojevi nagon. Odgovor pčela je povlačenje prema plodištu (naročito ako je na plodištu matična rešetka, dešava se i bez rešetke) i zaposedanje samo tog prostora, ako nema značajnije paše. Sav raspoloživi prostor ne znači pčeli puno, ako nema unosa kojim bi osvajala taj prostor. Pčele znaju da pri takvom sabijanju u manji prostor spajaju satonoše voskom. U nedostatku paše, prirodni odliv pčela (smrtnost i potreba za obnovom društva) će zaustaviti rojevi nagon i navesti društvo u obnovu. To se upravo dešava ovih dana. Pčele su prelazile velika rastojanja da bi unele vrlo malo nektara. Iscrpljenost pčela u ovakvim slučajevima je veća. Ne treba zaboraviti da je bilo hladnih i vetrovitih dana i da se puno hrane trošilo upravo na zagrevanje preobimnog prostora. Pčele su sabijene na malom prostoru i to odaje uticaj prostora pretrpanog pčelama (to ih je u ovom uobičajenom vremenskom razdoblju nagonilo u rojevi nagon).

Ako ste ovoh dana radili oko pčela, moglo se zaključiti da su ramovi „vrući“. Ja svakog dana moram preslagati društva, bez obzira na uslove. Juče je bilo samo 13 °C, a iz košnice „bije“ vrelina. Uz to, po prohladnom vremenu su unosile puno polena sa bagremca (amorfe).

28 maja sam prvi put posle pregleda početkom aprila pogledao društvo koje je u prvoj dekadi aprila imalo 7 ramova legla velike površine. Očekivao sam da se izrojilo. Ali nije bilo ni jednog matičnjaka koji je ranije gajen pa uništen. Uz to, društvo je imalo puno polumedište meda! To društvo je npr bilo „tanko" sa hranom, s proleća. Ali nije prenatrpavalo plodište i smanjivalo leglo (stvarajući tako nezaposlene pčele). Vrlo zanimljiv slučaj. Društvo koje sam slikao i slike postavio u ovoj temi (košnica br 8 )  je imalo isti takav prostor (LR+PM) i posle moje intervencije je ušlu u rojevi nagon. Pre toga je vrlo dobro zaposedalo prostor i rušilo matičnjake. Kada sam je prepakovao, ubile su maticu i spremile se za rojenje.

Drugo društvo (koje sam takođe slikao i postavio slike u jednoj od prethodnih poruka) se nakon intervencije izrojilo. Podigao sam pola legla u drugi LR nastavak i „dao prostor“ matici. Ramovi su uz to sa hranom i idealnim prostorom ispod venaca za leglo. Kada je izašao roj, po pogledu na leto je bilo jasno da je roj izašao iz nje. Predveče (danas) pregledao sam je. U plodištu ima 7 ramova legla, ali je roj izašao iz gornjeg nastavka iako je dodato još jedno polumedište iznad. Da ne zaboravim, pre nekih petnaestak dana oko 80% društava je bilo u rojevom nagonu, a izašlo je 7 rojeva. Najviše kod onih koje sam preslagao u plodištu i proširio prostor sa više ramova, upravo sa namerom da se ne roje. Društvo je izvelo logičan zaključak da prestaje odgoj legla i izrojilo se.


Upravo sam kolegi u pp pisao o tome kako se sprečava rojevi nagon. On je radio metod, koji nazivaju Belčićev metod (tako sam ja zaključio) i ostao bez matice. Ja sam preslagao neka društva (ona koja odgajaju matičnjake, jer to mora da se radi) i posle dva dana morao da vratim ramove iako su većinom sa leglom u plodište. U međuvremenu se matica „smanjila“ i nisam smeo da je dodirenem da ne uzleti. Posle tri dana ponovo je preslažem (kada je počela da nosi - pčele je hrane i krupna je). Tada se može dozvoliti sloboda da se plodište sredi po želji pčelara. Takva je ova godina, ali pravila koja se tiču preteranog sečenja legla su ista: stvara se privid da prestaje odgoj legla i pčele brže ulaze u rojevi nagon (uslovno rečeno -  trenutno, odnosno odmah po "razbijanju" gnezda).

Ako su matičnjaci otvoreni (rani rojevi nagon), može se zaustaviti društvo sređivanjem plodišta, ali tako da leglo ne bude podeljeno (bez sečenja legla). Uglavnom su mišljenja pčelarskih stručnjaka drugačija. Treba porediti način rada u težim uslovima (kao što su sada). Kada je sve povoljno, može kako hoćeš. Samo proširivanjem prostora nećeš zaustaviti rojevi nagon ako nema paše čime bi se pčele zaposlile i bile prinuđene da zaposedaju veći prostor košnice. Moraš pažljivo presložiti košnicu, tako da motivišeš pčele da rade u uslovima, gotovo stalnog minusa (unos nektara). A to je moguće. Ili ne dirati ništa. Mnogo stvari se mora uraditi ranije, da bi se izbegao rojevi nagon.

Kada su matičnjaci zatvoreni, tada se društvo podeli. Uslov je da su naviknute na gornje leto. Ostavi sa manji broj matičnjaka, različite starosti.

Ovo bi bi deo odgovora na Mirkovo pitanje. Na velikom pčelinjaku može biti teže. Može, ali ne mora. Sa manjim brojem košnica, može se održati pčelinjak da se ne roji.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Velimir Komericki

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Popovaca
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #464 poslato: Jun 03, 2014, 21:22:09 »
Колега Велимире, ја сам тако формирао ројеве ове године од мојих кошница. Додуше друштва су ушла већ у ројеви нагон па су већ имала доста матичњака, али сам стару матицу са неколико рамова пчела, легла, меда и перге пребацио у нове кошнице а у старим кошницама оставио матичњаке. Ипак ту има више пчела различите старосне структуре и више хране па је и већа вероватноћа да ће квалитетније одгајити нову матицу и да нису имале матичњаке. Ово је нека моја логика, можда и грешим.
Ако их формираш сада сигурно ће стићи да се развију. Наравно, мораћеш мало да им помогнеш у почетку.
Мени су прошле године стигли ројеви пред саму липу (18.06) и ти ројеви су до јесени имали од неких 18 до 25 кила хране за зиму.
Надам се да у близини има липе која е ти доста помоћи.
Поздрав

Kolega Nikola nisam vidio prije ovu poruku,također bih se želio i tebi zahvaliti na odgovoru..lipa ce kod mene kroz 10-ak dana vjerovatno,pa se nadam da ce biti i prvog ovogodisnjeg medobranja!
naravno nukleusima sve ostavljam,probat cu jos razrojiti poslije lipe,jos kod mene je dobra livadna paša pa da se nešto i skupi za zimovanje!