Autor Tema: RAZNA PITANJA  (Pročitano 621097 puta)

0 Članovi i 2 gostiju pregledaju ovu temu.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #690 poslato: April 21, 2015, 21:43:21 »
Danas sam bio sa jos jednim kolegom pcelarom i on je morao da doda trece nastavke na jaca drustva jer nema vise mesta ni zasto, ni za leglo ni za med i polen...zamedilo je pravo.

Sutra cu da vidim koliko gdje ima praznih celija i da li ce to biti dovoljno za prosirenje legla matici ili da dodam treci nastavak, imam i izgradjenog mladog saca iz koga je izvodjeno leglo od prosle godine, i njega bi rado ubacio u plodiste matici, ali gdje cu sa ramom legla kojeg cu izvaditi odatle?
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #691 poslato: April 21, 2015, 22:33:48 »
Ako si ti ubeđen da treba da staviš treći nastavak to je u redu i to na osnovu pregleda košnice. Ali ako te neko ubeđuje da tako treba, to nije dobro.

Imam više dvomatičnih društava koja imaju  14-15 LR ramova legla i još i na 5-7 ramova legla u polumedištu. LR ramovi su sa vrlo velikim površinama. I dalje su u 2 LR nastavka sa još jednim polumedištem.

Juče i danas sam sekao zaperke na mestima gde su nedostajali ramovi. To su ogromni zaperci koji još i silaze u prvo polumedište. Na njima ima nešto malo meda. A bili su puni meda (bilo nekada  :) pojele pčele - mislim potrošile na leglo).

Ako već misliš da staviš treći nastavak, ja bih ti predložio sledeće (ako več nisam ranije). Prepakuj to lepo u dva nastavka, izreži najlonsku foliju koja je po destak milimetara manja od unutrašnje površine nastavka i iznad toga stavi treći nastavak. Ako posluži unos, možeš prebaciti neke ramove sa medom u treći. Uvek računaj da može opet zahladiti i da sepčela sabije dole ako je prostor preveliki i nisi umanjio rojevi nagon, nego pojačao.

Ovo sa folijom traži malo povremenog rada oko premeštanja ramova, ali je dobro. Šta misliš,kako ja obuzdavam ove moje dvomatične aždaje. Pa kada napune ramove medom, prebacujem iznad Milerove hranilice. Tu stavljam i ramove sa medom i polenom i ostaje kao zaliha. Ne troše i ne prenose ako ne moraju. To ti je sličan principa kao kod najlonske folije. Pčele moraju da "šetaju" i u tom delu košnice i pripremaju saće za ubuduće. Naterao si pčelu da više radi,a to je osnovno za suzbijanje rojenja.

Kasnije foliju samo skloniš kada ima dovoljno pčela i ne može više biti ugroženo leglo ako zahladi. To je bar lako.


PS

Ako misliš da to nije dobro, radi kako ti misliš. I kod mene je bio unos da nema gde da "stane". A onda ne da nema gde da stane, nego polako nestade  :)  skoro sve (ram meda za odgoj rama legla).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #692 poslato: April 21, 2015, 22:51:47 »
Hvala u svakom slucaju na strucnom odgovoru iz velikog iskustva, nije me niko nagovorio mislio sam da je to lakse tako, ali sada vidim da to u praksi nije najbolje resenje. Mene je samo zabrinulo puno unosa nektara i polena svuda po ramovima, zato sam razmisljao da dodam trece telo.

Pozdrav.
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #693 poslato: April 21, 2015, 22:55:00 »
Sada mi doslo jos jedno pitanje, da li bi bilo odbro da sada slozim ramove u ova dva tela, i da im zamenim mesta, da sada spustim maticu dole i mlado leglo a nesto zatvornog gore sa medom, da li je rano?
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #694 poslato: April 21, 2015, 23:13:40 »
To što nose polen svuda po ramovima, nemoj da te brine. To je u toku burnog razvoja uobičajeno ili kod unosa puno polena. Kasnije pčele potroše taj polen i na na njegovom mestu bude leglo. Pčele i med i polen trpaju svuda gde ima mesta i onda nastaju neviđene teorije kako pčela nosi med ispod legla u prirodnom staništu i kako to niko nije zapazio, a "moguće je"  :). Pa nosi, jer ima nagon za unošenjem. Kada to ne može da ispunjava, pojačava ishranu jedinki i roji se.


2013, kada je krenuo onaj strahoviti unos meda od voća i ostlog što cveta u to vreme, unos polena je bio „na letnjem režimu“ (skladište nešto malo polena na ramove do legla i unose samo onoliko polena koliko je neophodno – to je prirodno rešeno, jer ujutro je prohlano, slabije medi i nose polen). Već sam to pisao. To je normalno. Kada pčele osete obilje nektara, smanjuju unos polena* (polen moraju da unose kada je prohladno, jer slabije ima nektara). Ovo rade zato što se pčela od smog početka proleće priprema za narednu zimu. Ako znaš ove stvari, lako predvidiš šta dalje i šta raditi.




Što bi menjao mesta nastavcima. Presloži leglo u dva nastavka (bez sečenja legla) i ako ne stavljaš rešetku (a ne treba jer je rano) maticu ne premeštaš ti nigde. Ona sam ide gde joj pčele spreme i nađu mesto za leglo. Obično ide u gornji nastavak, dok je još prohadno i dok je unos meda (koji skladište iznad legla) ne „potisne“ na dole, u prvi nastavak. Tada i stavljaš rešetku. Nije rano kada gnezdo složiš po visini u dva nastavka i smatraš da je društvo toliko snažno (sam si rekao da jeste, ja mislim dajoš nije za neke preterane mere).

Ja bih dole stavio dva rama zatvorenog legla (sa najmanjim vencima), a ostalo iznad (bez sečenja legla). Zatvoreno leglo polako izlazi, a pčele se šire gore sa leglom. Kada dole ima legla, nosiće polen i dole oko legla i to prilično. S obzirom da je bilo legla i dole, matica može preći i dole.





PS

Malo više pišem, da ponovim o uobičajenom ponašanju pčela. Sam posao je vrlo jednostavan. Ali sve ovo je "šablon" i treba znati tačno šta će pčele uraditi. Zato koristi deo poruke za koji smatraš da ti je koristan  :). Ako preterano objašnjavam zašto to pčele rade, skrenite mi pažnju i neću to raditi osim u temama Ponašanje pčela i Tehnika pčelarenja je primerenauslovima...


* Letnji režim i unos manje polena znači i slabiju ishranu jedinki. Te pčele imaju i kraći životni vek. Pčele to nadoknađuju brojnošću. Kada osete da ima previše starih pčela, na kraju jake paše kreću u obnovu društva. Zato sam često pisao da je i u košnici koja je prepuna pčela nastala obnova društva - tu ima previše starih pčela. To je vreme kada nema opasnosti od rojenja (neko vreme), iako deluje da ima previše pčela.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Slavisa Petrovic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 209
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Zvornik
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #695 poslato: April 21, 2015, 23:45:24 »
Svaka cast za post. Sve u detalje.Sada mi je puno jasnija slika sta i kako rade u ovo vreme.
Hvala jos jednom i pozdrav.
Razlika izmedju pčelinjeg i ljudskog društva je u odnosu broja radilica i trutova.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #696 poslato: April 22, 2015, 00:49:45 »
Dodao bih (ako nisam bio jasan) da je „letnja šema“ ishrane tek da se ishrani leglo i to zavisi od prostora staništa. To znači da je jako siromašnija polenom u odnosu na pripremu za zimu ili rojenje. Praktično odgoj legla pčele malo „zbrze“ i „otaljaju“. Razlog tome je prostor košnice kojim teže da ovladaju. To mogu samo brojnšću i drugi razlog je taj što su nezajažljive u popunjavanju tog prostora i jure još nektara.

Uslovno rečeno nezajažljive - teže da prikupe hrane prema trenutnoj brojnosti pčela uz obiman prostor košnice (pisao sam da sam zapazio da pčele imaju "binarni način razmišljanja"). Kasnije se to svede na razumnu meru smanjenjem paše, što uslovljava smanjenjenje brojnosti i zaposedanje prostora koji mogu da održavaju (npr. zato italijanska pčela prirodno održava brojnost jer potiče iz podnjeblja sa više povoljnijih dana za pašu).

Još jedan od razloga je i to što polen može da se prerađuje u pergu bezbedno i brojnost pčela omogućava povoljne uslove za to. Dalje, nije potrebno da polen „čuva“ toplotu oko legla, i nemaju potrebu da ga trpaju svuda oko legla. Ima verovatno još ponešto, ali spava mi se  :).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže aleksandar stanic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 32
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kotor Varos
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #697 poslato: April 22, 2015, 09:14:45 »
pozdrav,kolega Vojo imam jedan veliki problem pa mi treba  dobar savjet.Ovako,: blizini moga pcelinjaka covjek odlucio da posadi 2 duluma krastavaca.to je udaljeno od pcelinjaka nekih 30-ak metara.Covek mi rekao da ce ih prskati konstantno posle kise kako bi cvat opstao.protiv neke plemenjace ili slicno.mene zanima da li su mi pcele ugrozene i dali je neminovno da iselim pcelinjak?Koristan savjet bi mi dobro dosao.Hvala u napred.
« Poslednja izmena: April 22, 2015, 18:36:13 od strane Global Moderator 3 »

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #698 poslato: April 22, 2015, 11:25:55 »
Danas sam na dve kosnice primetio,nesto mrtve pcele na letu,moze li se po njihovim mrtvim telima prepoznati razlog uginuca,grabez,varoa,hrana ,trovanje itd.?

Van mreže Bojan Belinsan

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 34
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: kikinda
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #699 poslato: April 22, 2015, 14:54:26 »
Mozda starost?
Mozda su to zimske pcele. Ne znam, lupam, nagadjam...
@Dragane, molim te, uputi me gde si pisao o "binarnom" razmisljanju pcela. To mi deluje interesantno i cenim da ce mi dosta pomoci u razumevanju njihovog ponasanja. Hvala.

Van mreže aleksandar stanic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 32
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kotor Varos
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #700 poslato: April 23, 2015, 22:03:09 »
ima li ko na ovom forumu da mi da koristan savjet?pozdrav

Van mreže Никола Маодуш

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 616
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Лединци, 184 m n.v.
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #701 poslato: April 23, 2015, 22:16:52 »
Колега Александре,
Нисам стручњак за заштиту пољопривредног биља, али колико видим на интернету, пламењача се третира фунгицидима јер је изазива гљивица. Фунгицид не би требало да буде штетан по пчеле, али никад се не зна шта још онај који прска може да умеша с њим.
Било би добро да питаш комшију кад и чиме третира краставце, па отићи у пољопривредну апотеку да вам они објасне да ли је то средство штетно за пчеле или не. Чак можете и телефоном да назовете неку пољопривредну апотеку да вам кажу потребне информације.
Овако је мало незахвално давати савете пошто је заштита биља комплексна тема.
Свако добро.
Надам се да нећете морати да селите пчеле.
Ево и пар линкова о томе:
http://www.znanjenapoklon.rs/clanci/zastita-bilja/plamenjaca-krastavca.html
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/povrcarstvo/krastavac/zastita-krastavaca-od-bolesti

Van mreže Драган Нешковић

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1406
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica 174м
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #702 poslato: April 23, 2015, 22:17:52 »
ima li ko na ovom forumu da mi da koristan savjet?pozdrav


Александре, одговорио ти је колега Славиша: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=565.msg39187#msg39187
одговор број 25.

Поздрав

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #703 poslato: April 24, 2015, 00:00:42 »
Danas sam na dve kosnice primetio,nesto mrtve pcele na letu,moze li se po njihovim mrtvim telima prepoznati razlog uginuca,grabez,varoa,hrana ,trovanje itd.?

Nešto mrtve pčele može biti otrovano. Ako je to jako malo pčela, teško je zaključiti čime su otrovane. Može se desiti i zaletanje pčela, pri čemu dolazi do borbe. I te pčele su otrovane ubodom žaoke  :). Ako ih je više, onda su išle u neki voćnjak koji se prska insekticidom.


Mozda starost?
Mozda su to zimske pcele. Ne znam, lupam, nagadjam...
@Dragane, molim te, uputi me gde si pisao o "binarnom" razmisljanju pcela. To mi deluje interesantno i cenim da ce mi dosta pomoci u razumevanju njihovog ponasanja. Hvala.


Binarni način razmišljanja nisam opisivao nešto naročito, to sam naveo samo kao neko moje zapažanje.

Inače, to je uobičajeno ponašanje životinje koja nema mogućnost da svesno razmišlja (pčelama se nekada daju odličja ljudi ili se mnogo se veliča pčelina inteligencija). Svojevrmeno sam u vreme kada smo organizovali predavanja u udruženju u Obrenovcu (1998 godine), predlagao temu koju bih predavao i to je „Uticaj prostora na ponašanje pčela“. Naravno, gledali su me belo. To je mnogo uobičajenih stavki koje se mogu zapaziti pri posmatranju pčela u košnici (ako budem imao vremena potražiću orginalni koncept tog predavanja).

Preči poslovi pčela su takođe niz uobičajenih poslova koje će pčele raditi iako pčelari smatraju da će pčele raditi drugi posao (uglavnom onaj koji pčelaru odgovara ili koji deluje logično). To svakako nije filozofija nego stvarno stanje. Smatra se da npr. pčele idealno održavaju košnicu. Tokom pojave prvog polena, ćišćenje košnice je u drugom planu – pčele prolaze pored dela uginulog klubeta i izlaze u potrazi za polenom. To im je važnije. Čistiće košnicu kada bude imalo dovoljno pčela da to rade. Zato treba učiniti da ima dovoljno pčela koje će kvalitetno održavato košnicu. To je uslov zdravlja društva i od životne je važnosti za pčele – suzi se prostor i omoguću dobro održavanje prostora i najpovoljnija moguća ishrana i održavanje gnezda (pisao sam da je jako društvo ono koje kvalitetno održava prostor staništa, što znači da i dve-tri ulice pčela mogu imati odlike jakog društva jer ne oboljevaju i dobro prerađuju hranu, pri čemu u tom prilagođenom prostoru imaju vremena i da neko vreme odmore pčele i da se svaka jedinka obilno hrani polenom – to je odlika jakog društva). Kako to pčelar doživljava, sasvim je drugo pitanje.

Primer bi bio i zaštita gnezda pri jako visokim temperaturama u skučnoj košnici (uopše, pčele će se uhvatiti u bradu ako nema nektara ili nečeg drugog zanimljivog). To rade da smanje  opasan porast temperarure u košnici. U malim skučenim košnicama (oplodnjacima), pčele pri porastu temperature izađu iz košnice u bradu i to u toj meri da se zapostavi leglo. U jednoj raspravi na forumu SPOS-a, napisao sam da se pri jakim vrućinama pojavi krečno leglo zbog „efekta oplodnjaka“. Primedba Rodoljuba Živadinovića je bila da nikada nije razmišljao o tome na taj način. Verujem da nije, jer o tome ni ja nigde nisam čitao. Pčele izađu u bradu, ali je leglo vrlo slabo posećeno i čišćenje košnice je vrlo slabo. Tako se i pri jakim vrućinama javi krečno leglo i to se smatra naslednom lošom osobinom pčela. Krečno leglo je takođe „tehnička“ bolest.

U prilog ovome mogu reći da ni u jednoj košnici i ni jednom oplodnjaku prošl godine nisam priemtio krečno leglo (pri pojavi krečnog legla ne mora biti samo izbacivanaj „okamenjenih“ lutki – pčele mogu izbacivati i nešto nalik na prašinu čisteći krečno leglo). Krečnom leglu pogoduje jaka vlaga, a toga je bilo prošle godine. Uprkos tome, nije ga bilo. Razlog je taj što su pčele dugo vremena bile u košnici i dobro održavale leglo i košnicu.

Odbrana gnezda pri jakoj paši je tipičan primer „binarnog razmišljanja“. Pčele su potpuno posvećene prikupljanju i preradi nektara i vrlo su miroljubive pri jakoj bagrmovoj paši. Pri otvaranju košnice beže u unutrašnjost košnice ako se krene rukom ka njima (umesto da napadaju). Čak i zapostavljaju čuvanje legla. Mogu napustiti nastavak sa leglom, tako što deo pčela odleti, a jedan deo se uhvati u bradu ispod donjih letvica (uobičajeno je da su pčele na leglu). Kada se izvadi ram sa pčelama, vrlo brzo se razbeže sa rama ostavljajući leglo (sa njima u bekstvo krene i matica koja je na ramu – pisao sam o ovoj pojavi sa namerom da poštedim pčelare gubitka matice). Inače, ovo jasno pokazuje da košnicom upravljaju starije pčele (u ovoj poruci se to vidi na nekoliko poslednjih slika gde starije pčela predvode igru mladih pčela).

To su samo neki primeri i možeš pratiti ponašanje pčela i izvesti zaključak. S obzirom da sam jako umoran, jednostavno ovog momenta ne mogu da se setim više primera.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Bojan Belinsan

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 34
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: kikinda
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #704 poslato: April 24, 2015, 01:46:29 »
Zahvaljujem