Košnice Voja
Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: Zoran Vidakovic Novembar 19, 2016, 19:45:28
-
Pozdrav svim kolegama pcelarima..!
Ime mi je Zoran,pcelarim u centru grada stacionarno sa 5 LR kosnica,ove godine razrojeno..
Plan mi je da izgradim polumedista za kosnice na uljanoj repici..svaka ce imati 2 kom po 121mm.. Imacu po 10 poluramova sa satnim osnovama i 10 gradjevnjaka za svaku..!
Planiram 1-og aprila rotirati plodiste za 180 stepeni i da postavim prvo polumediste sa s.osnovama na plodiste i kad pocne cvetanje ulj.repice odignem 1-2 rama zatvorenog legla gore u polumediste i poredjam ostale poluramove medju njih..
Da vas nebunim,zatvorena legla ce biti samo podignuti za visinu tog polumedista,tj. napola ce da visi u donjem plodistu.. Inace prevesao bih odmah u 2 PN ali verujem zbog hladnog jos vremena u aprilu da ne prehladim leglo i time usporim razvoj zajednice..
Otvoren sam za sve predloge i komentare :) hvala..!
-
Zar niko nije za diskusije sa polumedistima..!? :(
-
Srećan je onaj, čije pčele iz centra grada mogu "dohvatiti" repicu, suncokret i slično. A u kom si gradu Zorane?
Što se tiče LR polumedišta, to je verovatno još jedan dokaz da krajinska pčela nije prilagodjena visini nastavaka te košnice. Mislim, čim pribegavamo izradi polunastavaka.
Pošto i sam posedujem 3 LR, a prelazim na RV, uradiću po jedan "nastavak" dubok 20cm, sa popreko postavljenim ramovima, koji ću polako prevesti u plodište i koristiti ramove s leglom, za dodavanje RV košnicama.
-
Ja sam kupio 40-ak polunastavaka, doduše polovnih, sa ramovima.
-
Kolega Nenade ja sam iz Apatina,na severu Vojvodine.. Slazem se sa tobom da LR nije za kranjsku pcelu.. Zato sam i uveo PN od 121mm jer neidem na pase,tako da mi je bitnije iskoristiti i tihe pase..
Iskoriste oni meni i suncokret,uljanu i bagrem i stosta jos,ali ne u kolicinama kao kad se odseli na ispasu..
Ja cu Nenade svoje plodiste LR ostaviti na 8 ramova..stim da na 1 i 10 ram stavljam stirodur sa alu folijom.. Na njega kao medna kapa visokog plodista ide PN 121mm sa ramovima popreko..stane 13 kom koja se nikad nevrca ( Vener )
Na to ce ici jos jedan PN sa redovnim poluramovima 10 kom..
Postavicu slike ovih dana :)
Vremenom bih i u plodiste uveo gradjevnjake..pokusati malo da se uprirodni njihovo sace..
A na podnjacu postaviti mali nastavak od 100mm kao visoku podnicu,gde bi pcele gradile gradjevnjake trutovskih celija..i isecati ih tokom sezone u cilju borbe protiv varoe..
-
Kakva su ti iskustva sa RV kosnicama..!? Citam dosta o njima,ljudi ih hvale..
-
Kakva su ti iskustva sa RV kosnicama..!? Citam dosta o njima,ljudi ih hvale..
Ako baš hoćeš - nikakva. :) :D ;D
Ja sam početnik i na LR, a RV useljavam tek naproleće.
Medjutim, pošto nisam vezan ni za jedan "model", nisam ni ostrašćen. A kad nisi ostrašćen, ili član neke stranke, onda imaš i pravo na razmišljanje. A kad čitaš ono što je Voja napisao o ovim košnicama, pa isfiltriraš njegovo autorsko oduševljenje ( što je normalno ), ostaju ti neporecive činjenice, a to su one, koje se odnose na rasu pčela i njene potrebe. Još kad kod nekog vidiš ( bio sam letos kod Voje ) kako ta divna mala stvorenja funkcionišu unutra.
I da ja ne pričam bez veze, to će ti bolje odgovoriti višegodišnji "korisnici" RV i EV košnica.
Inače, pitam jednog starijeg čoveka, koji pčelari RV košnicama, kako je zadovoljan. Veli - Pa opalo mi je prvobitno oduševljeje.
Dobro, kažem, a da li radite kako je Brstina preporučio?
Ne, kaže on, radim na osnovu nekih svojih iskustava.
Kraj priče ( tužne ).
-
Inače, pitam jednog starijeg čoveka, koji pčelari RV košnicama, kako je zadovoljan. Veli - Pa opalo mi je prvobitno oduševljeje.
Dobro, kažem, a da li radite kako je Brstina preporučio?
Ne, kaže on, radim na osnovu nekih svojih iskustava.
Kraj priče ( tužne ).
Apsolutno se slažem sa Vama. Naime i sam na proleće nameravam da se oprobam sa RV. Između ostalih značajnih razloga ističe se taj da na ovom foruma uvaženi gospodin Brstina iznosi svoja iskustva u radu sa RV košnicama. Nema lutanja, eksperimentisanja, rekla-kazala.
-
:) Nenade i Edi..
Ja sam isto pocetnik..pcelarim 3 god.. Prva godina mi je bila ucenje uz mentora..2-ga razrojio i dobijem usput i drugenac roj.. Dok sam bio na terenu jedna mi nestade a drugenac prirodni roj mu ugine zimi od gladi pored meda.. I to mi je bila varnica za bes da pocnem da ucim i kopam kao knjiski moljac.. Citajuci razna iskustva,slusajuci razna predavanja i ono najvaznije koje i je bilo uvek dosadno citati..Biologija pcela >:(
LR kosnica je izmisljena za italijansku rasu koja je jako brojcana zajednica.. Specijalno dizajnirana kosnica za nasu kranjsku pcelu je Alpska kosnica..
Imam ukupno 7 LR kosnica..5 je useljeno,jos dva sledece godine.. Licno mi se nesvidja LR ali sad mi zao prodati to posle toliko ulozenog truda i novca..
RV mi se svidja samo zbog ukrstanja ramova,ali je manjih dimenzija nego LR i bolje odrzavaju klimu..
Ja bih se licno odlucio na Farar tip kosnice ali visine 15cm..tako da se radi nastavcima i podbacuje se koliko treba za..tihu pasu ili jacu.
-
Ali sad kad vec imam LR,uveo sam polunastavke za medista koje jos moram izgraditi sace..tako da jos sledeca godina mi ode na izgradnju poluramova :'(
Samo sam prve godine dobio med..cvetni krajem maja i krajem juna..
Ova godina bagrem smrzao kod nas,i ono sto je bilo ostavio rojevima..+ 40 kg secera
Od sledece valjda ce nesto biti :P
Usput..ovo mi je pcelinjak 8)
-
Eto, sad kad kreneš u izgradnju LR polunastavaka, uleteo si pravo u treću dimenziju, hahahaha.
Hoću da kažem, imaćeš ramove za LR + LR polunastavci, pa još ako se odlučiš za FR i RV, ili još i EV, evo te na nekoliko različitih ramova.
Neću ni ja da pobacam LR košnice. Naći će one već svoju namenu na stacionaru. Ako ništa drugo, gradiće mi ramove za u tim nastavcima, gde će RV ramovi stojati popreko ( ukršteni )...
-
O izvlačenju saća u polumedištima na ovom forumu pisao je gosn. Šljivić, a Anto pčelari sa polunastavcima (ne stižem sve da iščitam pa se ovim putem izvinjavam onima koje sam nenamerno prorpustio). Sada mi predstoji da pažljivo iščitam sve napisano a pro po polunastavaka. Ja sam kupio LR polunastavke različitih visina.
Krenuo sam sa LR jer ovde kod nas, zbog nekih razloga ne znam kojih, postoji otpor prema RV, EV i uopšte prema metodi pčelarenja gosn. Brstina Voje.
Da parafraziram našeg zeta Ajnštajna, od kosmosa samo je ljudska glupost neizmernija.
-
Ja sam upravo zbog tog otpora i dusebriznika,citajuci zapazanja ljudi sa ovog foruma,krenuo sa RV. Sa njima ce ici i prosirenje,bez obzira na poloske,kojima sam zadovoljan. Da je kosnicu konstruisao neko drugi,verovatno bi svima bila pogodnija i prihvatljivija,ovi sto dolaze kod mene i vrte glavom,neka ih... Jedan kolega je od starta sa mnom,duze pcelari od mene,primecuje prednosti i kaze da ce isto polako preci na njih..
-
Pčelarim (na kontejneru) sa 2 standard i 2 polunastavka. Namjeravao sam sa 3 standard i 1 PN ali nije stalo u kontejner. Iduće godine možda pokušam dvije košnice samo sa standard plodištem i medištima od polunastavaka (lakši su za baratati), Dušan Lazić ima Farar medišta ali mi se ta opcija ne sviđa baš iz razloga previše mjera u jednoj košnici.
Prva godina ako nemaš izgrađenih polunastavaka je malo zeznuta. Nemože se staviti odmah sve SO jer neće pčele preći. Ja sam stavljao po okvir-dva u plodište da ga matica zaleže i onda prevješavao gore u PN. Moraš to odraditi odmah u repici dok je dobra paša inače ga neće pravilno izgraditi
-
Ja ne radim sa Lr kosnicama i nema mi nesto smisla.Ta kosnica nije izvorno osmisljena za polumedista tj. ne poznaje takav nacin rada i pitam,ako je tako,zasto odmah ne preci na kosnice poput RV I EV,farar ili alpsku ako Lr nije a vidimo da nije pogodna,baz tih polunastavka koji nemaju standard. Tako je i kod poloski,osmisljaju neke nastavke a imaju vec Db sa polunastavcima i cemu onda isto na poloski...
-
Anto tako sam i mislio nekako,ali bih prevesao gore 2 legla redovno u poluram a izmedju poredao satne osnove..
Nego su to nestabilne temperature u aprilu pa nemogu odjednom ceo ram staviti u 2 polunastavka..mogu prehladiti leglo..ali tad bi bilo najbrze izgraditi vecinu..
-
Ja ne radim sa Lr kosnicama i nema mi nesto smisla.Ta kosnica nije izvorno osmisljena za polumedista tj. ne poznaje takav nacin rada i pitam,ako je tako,zasto odmah ne preci na kosnice poput RV I EV,farar ili alpsku ako Lr nije a vidimo da nije pogodna,baz tih polunastavka koji nemaju standard. Tako je i kod poloski,osmisljaju neke nastavke a imaju vec Db sa polunastavcima i cemu onda isto na poloski...
Probacu da odgovorim na ovo pitanje..
Mislim da je vecina pcelara kao i ja sam "uvedeno" u ovaj standar preko mentora ili nekih starijih kolega koji i sami imaju iste..i u to vreme kada pocinjemo nismo dobro potkovani znanjem pa se oslanjamo previse na savete drugih.. Sad kad sam vec vlasnik vise LR kosnica primecujem da se nerazvija bas tako kako bi u teoriji trebalo.. A i prvenstveno pase su oslabile i nema tolikog unosa kao po prici :)
LR je predvidjen radom sa nastavcima,tako da su mediste podelili na 2 manje celine i uveli rad sa polunastavcima..jedna ostaje pcelama a jedna ili vise ( zavisi od unosa ) pcelaru..
-
Ja ne radim sa Lr kosnicama i nema mi nesto smisla.Ta kosnica nije izvorno osmisljena za polumedista tj. ne poznaje takav nacin rada i pitam,ako je tako,zasto odmah ne preci na kosnice poput RV I EV,farar ili alpsku ako Lr nije a vidimo da nije pogodna,baz tih polunastavka koji nemaju standard. Tako je i kod poloski,osmisljaju neke nastavke a imaju vec Db sa polunastavcima i cemu onda isto na poloski...
LR košnica je nastala iz ekonomskih a ne pčelarskih razloga. Lanstrot je otišao u prodavnicu ( stovarište ) dasaka i kupio daske koje su imale određen standard. Od tih dasaka je isecao parčiće tako da nema otpada odnosno da širina bude prema 10 ramova, ostatak ide na dužinu a visina prema tom standardu koji se prodaje u prodavnici. Prema tom sanduku su napravljeni ramovi i tako nastala LR košnica.
-
Lr je modifikovan sandik za jabuke
-
:) da to je taj mit..sanduk za jabuke.. To sam u vise navrata cuo..
Kolega Miroslave i Miljko..imate li i vi iskustva sa polunastavcima..!?
-
LR košnica je nastala iz ekonomskih a ne pčelarskih razloga.
Ovo je dobra fora...
Pola sveta koristi košnice, koje je napravio cicija Lanstrot, tako da nema otpada od dasaka. veoma naučan pristup, hahahaha.
Kad Ameri nešto prodaju, onda je to prodato. Baš!
Inače, još uvek sam pod utiskom dokumentarca "Houston we have a problem". I J.B.T. je umeo da proda. Njima... ;D
-
Pa ono kraj priče mi je malo bez veze,možda je bila loša godina ili ko zna što. Nije samo jedan način rada ispravan. Sama košnica ima mali utjecaj na prinos meda.Više utječe pčelar, priroda,veličina koš. prirodne pogodnosti i nepogodnosti.U slabijim godinama bolji je krači i malo višlji okvir. također višlji okvir je bolji za zimovanje.LR je u svakom slučaju prenizak.Plodište sa kračim a višljim okvirima od LR daje bolje rezultate u prinosima na slabijim pašama i treba manje meda za zimu. Od svega toga zaključiti da je LR okvir prenizak, a ostalo ovisi o pčelaru. Bježite od pogača osim u krajnjoj nuždi, a i onda nastojte izvaditi koji bočni okvir sa medom i staviti ga poleške preko okvira.
-
Pčelarim (na kontejneru) sa 2 standard i 2 polunastavka. Namjeravao sam sa 3 standard i 1 PN ali nije stalo u kontejner. Iduće godine možda pokušam dvije košnice samo sa standard plodištem i medištima od polunastavaka (lakši su za baratati), Dušan Lazić ima Farar medišta ali mi se ta opcija ne sviđa baš iz razloga previše mjera u jednoj košnici.
Prva godina ako nemaš izgrađenih polunastavaka je malo zeznuta. Nemože se staviti odmah sve SO jer neće pčele preći. Ja sam stavljao po okvir-dva u plodište da ga matica zaleže i onda prevješavao gore u PN. Moraš to odraditi odmah u repici dok je dobra paša inače ga neće pravilno izgraditi
Anto da li može malo više o tehnologiji polunastavaka pošto imaš iskustva sa ovim.
-
Krenuo sam tek prošle godine sa PN tako da nemam previše iskustva
-
Pa ono kraj priče mi je malo bez veze,možda je bila loša godina ili ko zna što. Nije samo jedan način rada ispravan. Sama košnica ima mali utjecaj na prinos meda.Više utječe pčelar, priroda,veličina koš. prirodne pogodnosti i nepogodnosti.U slabijim godinama bolji je krači i malo višlji okvir. također višlji okvir je bolji za zimovanje.LR je u svakom slučaju prenizak.Plodište sa kračim a višljim okvirima od LR daje bolje rezultate u prinosima na slabijim pašama i treba manje meda za zimu. Od svega toga zaključiti da je LR okvir prenizak, a ostalo ovisi o pčelaru. Bježite od pogača osim u krajnjoj nuždi, a i onda nastojte izvaditi koji bočni okvir sa medom i staviti ga poleške preko okvira.
Da,bolji su uzi a duzi ramovi,sigurniji su sto se tice zimovanja..
Ja bih licno probao za plodiste sa merom rama 20 x 30, mislim da bi bilo idealno za kranjsku pcelu..
Ali medista definitivno manja
-
@Damir:
Pa ono kraj priče mi je malo bez veze,možda je bila loša godina ili ko zna što.
Bez veze, ili ne, ali zapravo odražava naš mentalitet. Čovek napravi sanduk za jabuke, mi kažemo:"ne valja" i napravimo pola sanduka. Čovek napravi lek i napiše: "Pre upotrebe promućkati i uzeti pola sata pre jela", a mi pametno ne mućkamo i uzimamo posle jela. Čovek napravi RV košnicu i kaže: "Treba ovako", a mi kažemo: "Hej, 'ajde produbi plodište i prepravi konstrukciju da se radi kao sa AŽ." A neki opet kažu: "Ma ne treba tako, imam ja svoja iskustva..."
Naš čovek očas od dobre napravi lošu godinu. Ne znam da li ćemo doći nekad do toga da od loše napravimo dobru. :D
-
@Damir: Pa ono kraj priče mi je malo bez veze,možda je bila loša godina ili ko zna što.
Bez veze, ili ne, ali zapravo odražava naš mentalitet. Čovek napravi sanduk za jabuke, mi kažemo:"ne valja" i napravimo pola sanduka. Čovek napravi lek i napiše: "Pre upotrebe promućkati i uzeti pola sata pre jela", a mi pametno ne mućkamo i uzimamo posle jela. Čovek napravi RV košnicu i kaže: "Treba ovako", a mi kažemo: "Hej, 'ajde produbi plodište i prepravi konstrukciju da se radi kao sa AŽ." A neki opet kažu: "Ma ne treba tako, imam ja svoja iskustva..."
Naš čovek očas od dobre napravi lošu godinu. Ne znam da li ćemo doći nekad do toga da od loše napravimo dobru. :D
Може Нешо и од лоше године да се направи добра. :D
Јави ми се ове године један наш колега пчелар који пчелари већ (ако сам добро запамтио) око 30 година са ЛР кошницама из околине Краљева и каже:
"Пролетос сам направио 5 РВ кошница и од мојих 95 ЛР кошница одвојим 5 и исечем саће онако како је то урадио неки македонац и приказао на јутјуб (како он пребацује-исеца саће из ДБ и пребацује у РВ рамове) па тако и ја из ЛР исечем саће са леглом и медом и пребацим у РВ рамове и населим 5 својих нових РВ кошница.
како је година била слаба од багрема није било ништа али на каснијој планинској ливадској паши где је одвезао пчеле од 5 РВ кошница цедио сам мед. Принос је био од 7-8 па до 10 килограма меда по кошници. Од ЛР кошница нисам цедио ни капи.
После цеђења у РВ кошницама је остало довољно меда за зимовање РВ заједница док сам ЛР кошнице морао да прихрањујем."
Ако је цена планинског ливадског меда око 1.000,00 динара ето прихода из РВ кошница по 7-8.000 динара што сам ја прокоментарисао као приход од преко 60 евра по кошници.
Да је наш колега Поповић уместо ЛР кошница имао све РВ кошнице само у овој години и само са једне паше имао би приход од око 6.000 евра док из ЛР кошница није имао ништа(како каже ни капи меда).
Па то је огромна разлика на само једној паши. За десетак година у току којих сигурно имамо по две или три паше а од којих сигурно имамо по једну слабију пашу или за десетак година то је минимум десетак слабијих паша, разлика може бити и до 60.000 евра.
Ма шта је то, па то је мала разлика, то је за десетак година можда вредност једног просечног стана у Београду, Нишу или Новом Саду или неком другом граду или једна солидна кућа у било ком делу Србије.
Замислите колико је хиљада пчелара у Србији и колико милиона кошница и колико милиона евра штете током сваке године и какву штету правимо сами себи па и целој српској привреди ( на милион кошница сам Бог зна колико десетина милиона евра штете сваке године) само зато што пчеларимо неприлагођеним кошницама нашој раси пчела и нашим климатским и пашним условима и зато што не желимо да пробамо може ли то мало другачије.
Овако имамо само лоше године и катастрофално лоше резултате. :(
Поздрав драгим пријатељима....
-
Da Vojo...
Mislim da je i kolega jano Supek već pisao da je bio u istoj situaciji. Od LR nije dobio ništa, a iz RV je vrcao i ove, kako je zovemo, katastrofalne godine.
-
@Damir: Pa ono kraj priče mi je malo bez veze,možda je bila loša godina ili ko zna što.
Bez veze, ili ne, ali zapravo odražava naš mentalitet. Čovek napravi sanduk za jabuke, mi kažemo:"ne valja" i napravimo pola sanduka. Čovek napravi lek i napiše: "Pre upotrebe promućkati i uzeti pola sata pre jela", a mi pametno ne mućkamo i uzimamo posle jela. Čovek napravi RV košnicu i kaže: "Treba ovako", a mi kažemo: "Hej, 'ajde produbi plodište i prepravi konstrukciju da se radi kao sa AŽ." A neki opet kažu: "Ma ne treba tako, imam ja svoja iskustva..."
Naš čovek očas od dobre napravi lošu godinu. Ne znam da li ćemo doći nekad do toga da od loše napravimo dobru. :D
Pa ako netko nije siguran u svoje znanje, koga će drugog poslušat nego pčelara koji je izmislio te košnice.Tu vjerojatno nema rasprave. Mada je bilo pokušaja i prije 40 i više godina kad sam se ja susretao sa takvim košnicama,ali im nitko nije znao dati takvu promociju.No netrebaju se brinuti ni pčelari sa drugim tipovima košnica.Svaki tip košnica ima svoje metode pčelarenja i tu se treba posavjetovati sa uspješnim u tom tipu košnica. Najbolje onim koji imaju svake godine višak nukleusa za prodaju.
Pozdrav uz DOLJE POGAČE
-
Da Vojo...
Mislim da je i kolega jano Supek već pisao da je bio u istoj situaciji. Od LR nije dobio ništa, a iz RV je vrcao i ove, kako je zovemo, katastrofalne godine.
To je zato jer u lošim godinama, košnice sa manjom površinom okvira daju više meda, to bi trebali svi znati.Razvijena veča koš. npr.tipa grom AŽ12 u malo lošijoj paši neče dati ništa meda, a meni se događalo i da pojede svoje za liha meda, pa čak da propadne od gladi u pol sezone.Sve ima ali... U dobroj paši daju i do 40kg, a da bi dala rani proljetni med treba je pomoči sa jednim nukle. što inije jeftino ako je cjena nuk. 70-80 eura
-
Kao početnik pitam - zar med ne donosi broj pčela?
Uvek je ista priča - spremi društvo, 8 ramova na DB, oslobodi otvorenog legla, pa 40-50-60 hiljada pčela, ako treba i od 2 matice, i onda samo treba da zamedi......
Taman prestanem da razmišljam o RV a onda ovakav post mi napravi haos, sad opet nešto mislim da ostanem na ovih 8 DB a što sam dogodine hteo da širim da to bude RV.
-
Kao početnik pitam - zar med ne donosi broj pčela?
Uvek je ista priča - spremi društvo, 8 ramova na DB, oslobodi otvorenog legla, pa 40-50-60 hiljada pčela, ako treba i od 2 matice, i onda samo treba da zamedi......
Taman prestanem da razmišljam o RV a onda ovakav post mi napravi haos, sad opet nešto mislim da ostanem na ovih 8 DB a što sam dogodine hteo da širim da to bude RV.
Da med donosi i broj pčela, ali i troši količina mladog legla. Slaba paša djeluje poticajno na maticu, pa se poveča količina mladog legla.Nekad i više od onog što donesu pa troše i zalihe.U manjim košnicama je ograničena veličinom okvira i medom koji je već unutra, tako da višak nose u medište.Također zna biti problem nekakva kiša od 7-8 dana, i ako u koš. ima puno legla zna biti da moraš staviti koju kilu meda unutra da ih spasiš od propasti. Ali kad se trefi dobra paša ... zakluči sam.
Dole pogače
Brzi
-
Kao početnik pitam - zar med ne donosi broj pčela?
Uvek je ista priča - spremi društvo, 8 ramova na DB, oslobodi otvorenog legla, pa 40-50-60 hiljada pčela, ako treba i od 2 matice, i onda samo treba da zamedi......
Taman prestanem da razmišljam o RV a onda ovakav post mi napravi haos, sad opet nešto mislim da ostanem na ovih 8 DB a što sam dogodine hteo da širim da to bude RV.
Da med donosi i broj pčela, ali i troši količina mladog legla. Slaba paša djeluje poticajno na maticu, pa se poveča količina mladog legla.Nekad i više od onog što donesu pa troše i zalihe.U manjim košnicama je ograničena veličinom okvira i medom koji je već unutra, tako da višak nose u medište.Također zna biti problem nekakva kiša od 7-8 dana, i ako u koš. ima puno legla zna biti da moraš staviti koju kilu meda unutra da ih spasiš od propasti. Ali kad se trefi dobra paša ... zakluči sam.
Dole pogače
Brzi
Da li to znači da netreba razvijati mnogo legla? Drugo da li može da se matičnom rešetkom imatičnom pregradom smanji leglo kod velikih košnica? Ako je paša sa velikim dnevnim unosom šta bi onda bilo bolje? Da li meddonose košnice ili pčele?
-
Pozdrav uz DOLJE POGAČE
Koliko sam ja razumeo, pogače idu GORE, a ne dolje :) ;) :P
-
Koliko sam naučio ovih meseci, nije važan samo broj pčela, već i njihova starosna struktura. Pored velikog broja "kućnih" ( mladih ) pčela, potrebno je i da one nisu u intenzivnom medobranju angažovane na nezi legla, već na preradi nektara. Džaba ti puno izletnica, ako nemaš dovoljno onih, koje će nektar prihvatati, medobranje jenjava i staje...
Grešim li?
-
""... Ali kad se trefi dobra paša ... zakluči sam. Dole pogače Brzi
А до те добре паше ... пре ће да трефи шлог ... ;D
Извињавам се на коментару, једноставно се наместило згодно 8)
Поздрав пријатељи и свако добро :)
-
Da li to znači da netreba razvijati mnogo legla? Drugo da li može da se matičnom rešetkom imatičnom pregradom smanji leglo kod velikih košnica? Ako je paša sa velikim dnevnim unosom šta bi onda bilo bolje? Da li meddonose košnice ili pčele?
Поштовани колега,
Треба развијати оптималну количину легла, треба развијати оптимално јака друштва, итд.
А све то оптимално, првенствено треба развијати према природним условима, па према њима одабрати кошницу и технологије рада којима ћемо радити са том кошницом, итд. А може то и другачије, како се то и иначе препоручује и ради у Србији.
Шта су то "велике кошнице", у модерном пчеларству где пчеларимо (углавном) савременим кошницама настављачама? Да ли у земљи Србији постоји још нека паша, осим тих тако чувених паша са великим дневним уносом? Изгледа да не? Јер да постоје, ваљда би неко и о њима нешто рекао, или нешто написао, или нешто у том фазону ...
-
Kao početnik pitam - zar med ne donosi broj pčela?
Taman prestanem da razmišljam o RV a onda ovakav post mi napravi haos, sad opet nešto mislim da ostanem na ovih 8 DB a što sam dogodine hteo da širim da to bude RV.
Предраже,
Као колеги почетнику док још размишљаш, предложио бих ти да прочиташ ову тему:
http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1751.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1751.0)
Ово је тема о лр кошницама, па треба бити колегијалан према нашим колегама који са њом раде, и нема потребе да овде помињемо неке друге кошнице. Имамо одговарајуће теме за сваку кошницу.
Поздрав
-
Nisam apriori ni protiv jedne košnice, ni za bilo koju košnicu jer mislim da nepostoje loše košnice ( osim onih koje su ograničene kapacitetom ) već postoje loši pčelari. Izbor košnice je individualna stvar pčelara i zavisi od mnogo faktora: da li fizički može da diže teško ili da radi ramom, da li ima dovoljno vremena za rad kod pčele, da li seli ili ne, da li je početnik ili ima pčelarska znanja, koji je cilj, i kakve paše ima ali ne treba ceniti na bazi zadnjih par godina jer biće godina kada će biti ogromne količine meda i moramo biti spremni da iskoristimo nešto što čekamo po nekoliko godina. Ako tad nemamo dovoljno ramova, nastavaka i praznih košnica sposobnih da to prihvate, uzalud čekanje jakih paša jer što prodje više se ne vraća.
Ako razmotrimo stanje istraživanja raznih instituta u svetu gde su objavljena meranja tipa: težina jednodnevnih larvi, količina mleči, sastav vode u organizmu pčela, sastav suve materije u organizmu pčela i da ne dužim radi se o merama u miligramima, onda je potpuno jasno da je bilo lako u određenoj paši i na određenom mestu izmeriti unos za nekoliko dana po pojedinim tipovima košnica DB, LR, AŽ, pološka, RV, Farar i slično i utvrditi gde je najveći unos. Na bazi tih merenja bi bio izveštaj u kojoj košnici pčele daju najviše meda. Nepostoji podatak da je to neko merio. Kad su već sve i svašta merili zašto nisu i to a ako jesu zašto nije objavljeno? Odgovor bi mogao biti sledeći: Verovatno su dobijeni rezultati koji nisu zasluživali objavljivanje zato što se radi o istim unosima kao i unosima koji se menjaju i u jednom i u drugom pravcu u zavisnosti od paše. Što znači na jednoj ( tihoj paši ) jedne su dale bolje rezultate a na drugoj ( jačij paši ) su druge dale bolje rezultate.... Drugo veoma važno što med donose pčele a ne košnice. Košnice su alat za rad i o tome ću kasnije a sad o prinosima. Ranije sam pisao generalno na prinos utiče: paša, vreme, prostorna košnica, znanje pčelara.... a sad o konkretnoj paši.
Ako razmatramo faktore koji utiču na prinos u određenoj paši, onda možemo reći da su to: broj pčela, količina legla, prostor u košnici, izgrađenost saća, prisustvo matice, prisustvo trutova i drugo. Prinos meda direktno zavisi od broja pčela. Ovo zbog toga što veći broj pčela u društvu odradi više posla: više donese nektara, brže preradi doneti nektar, brže skladišti, više izgradi saća a i kvalitet pčela je u takvom društvu bolji. Iz tog razloga u periodu priprema pčela za pašu preduzimaju se radovi na povećanju količine legla i to onog legla iz kojeg će u vreme paše biti pčele. Za tihu pašu važnije su izletnice dok za jaku pašu teret pada na kućnim pčelama. Što se tiče legla u paši, prinos meda je obrnuto proporcionalan količini legla. Što je legla više to je prinos manji. Ovo je zbog zauzetosti pčela na negovanju (grejanju i hranjenju) legla, kao i trošenju hrane za to leglo. Ako je legla manje, deo kućnih pčela je oslobođen poslova oko legla i direktno se uključuje u poslove prijema, prerade i skladištenja meda ili na njegovom sakupljanju i donošenju iz prirode. Da bi u paši došlo do smanjenja legla, matici se pred pašu ograničava prostor za polaganje jaja postavljanjem matične rešetke. Znači za pašu treba ograničiti ali ne i ukloniti maticu. Prisustvo matice u društvu je važno zbog radnog raspoloženja. Ako u društvu nema matice onda opada radno raspolaganje i mi pčelari ovu pojavu koristimo kako bi brzo i lako bez otvaranja košnice otkrili u kojoj košnici nema matice. Količina izgraćenog saća u medištu je takođe važna za prinos meda. Ako je količina izgrađenog saća veća onda pčele bez problema lakše i brže deponuju doneti nektar i samim tim imaju više vremena i veće mogućnosti za novi unos. Izgradnja saća u paši znatno ometa pčele u skladištenju donetog nektara. Osim toga da bi pžele lučile vosak neophodna je potrošnja određene količine meda što takođe utiče na smanjeni prinos. Prostor u košnici omogućava pčelama smeštaj nektara, njegovu preradu u med i njegovo skladištenje. Pčelama uvek treba više prostora za skladištenje nektara od prostora za med koji se očekuje da će biti isceđen. Ne smemo zakasniti sa proširenjem prostora u košnici, jer pčele će donositi nektar samo ako imaju mesto gde će ga lagerovati. I prisustvo trutova u određenoj meri doprinosi boljem prinosu meda. Istraživanja su pokazala da se ne treba boriti protiv potrebe pčela za negovanjem trutova, jer prisustvo određenog broja doprinosi boljem radnom raspoloženju pa samim tim i većem prinosu.
U zavisnosti od toga šta je naš cilj mi možemo upravljati količinom pčela i količinom legla, raznim stimulacijama, proširivanjima kao i ograničenjima raznim rešetkama i kavezima. Ako posle paše ( recimo bagremove ) imamo drugu pašu ili prodajemo rojeve ili razrojavamo mi nećemo vršiti ograničenja, a ako nemamo drugu pašu i nećemo razrojavati mi ćemo ograničiti maticu u polaganju jaja da u paši ima manje legla a posle paše manje gladnih usta koja će pojesti zalihe. Znači izbor tehnologije zavisi od mnogo faktora.
Kad je košnica i ram u pitanju možemo reći da je suština: Za dobro zimovanje pčela potrebna je medna kapa sa što većom količinom meda, odnosno sa što je moguće debljim mednim vencima. U paši, za razliku od zime potrebno je da bude što je moguće tanji medni venac, odnosno što veći broj ramova na kojima nema mednog venca. Košnice koje imaju duboke ramove dobre su za formiranje zimske medne kape ali imaju problema u paši i izazivaju pojačano rojenje pčela. Košnice koje imaju plitak ram dobre su za pašu zbog velikih mogućnosti manipulacijom nastavcima pa samim tim i mednom kapom, dok su loši za formiranje debele zimske medne kape. Ako pak u paši imamo unos od recimo 20 kg a pčelarimo košnicama sa velikim ramovima veći deo tog unosa biće oko legla i manji deo u medišnim ramovima, dok ako pčelarimo sa košnicama sa manjim ramovima manji deo od 20kg biće oko legla a veći u medišnim ramovima. Ako imamo pašu sa jakim dnevnim unosuma košnice sa većim ramovima biće kasnije blokirane nemamo potrebu za čestim dodavanjem nastavaka. Kod ceđenja sa većim ramovima manji je posao jer se operacije, otklapanja i cedjenja vrše na manjem broju ramova za isti iznos meda... Kod seljenja što je uža košnica više stane u kamion... Znači postoji veliki broj faktora koji utiče da se pčelar opredeli kojom će alatkom raditi odnosno kojom će košnicom pčelariti ali nikako nije razlog veći prinos meda i da to zavisi od košnice.
-
Miljko,kazete da ste protiv onih kosnica koje su ogranicene kapacitetom,tj da su lose... Ja koristim pored RV i poloske,one spadaju u tu grupu,ogranicenih kapacitetom... E sada da pitam i ovo,da ne uzimam kao reper ovu od 27 ramova,nego ove od dvadeset,ako ogranicim maticu posle prolecnog razvoja na pet ramova i posle pregrade mi ostaje 14 za medobranje,znamo da u jedan pun ram moze da stane 4 kg meda i isto to ponovim u suncokretu, to je teoretski preko 100 kg meda.Sto je i za profesionalno bavljenje zavidan rezultat,mislim da uopste nije ogranicena.....Ovde sam racunao samo ove dve pase,mada imam i voce,repicu i moj malinjak od 1 ha,ali da to i ne rcunam,neka ta kolicina uvek ostaje pcelama... Mislim da i nisu toliko lise a za starost,pozeljne,taman kada savladam pcelarstvo,za nekih 10 god..
-
Miljko,kazete da ste protiv onih kosnica koje su ogranicene kapacitetom,tj da su lose... Ja koristim pored RV i poloske,one spadaju u tu grupu,ogranicenih kapacitetom... E sada da pitam i ovo,da ne uzimam kao reper ovu od 27 ramova,nego ove od dvadeset,ako ogranicim maticu posle prolecnog razvoja na pet ramova i posle pregrade mi ostaje 14 za medobranje,znamo da u jedan pun ram moze da stane 4 kg meda i isto to ponovim u suncokretu, to je teoretski preko 100 kg meda.Sto je i za profesionalno bavljenje zavidan rezultat,mislim da uopste nije ogranicena.....Ovde sam racunao samo ove dve pase,mada imam i voce,repicu i moj malinjak od 1 ha,ali da to i ne rcunam,neka ta kolicina uvek ostaje pcelama... Mislim da i nisu toliko lise a za starost,pozeljne,taman kada savladam pcelarstvo,za nekih 10 god..
Pološka ima veliku zapreminu pa nije toliko ograničena kao neke iz sistema AŽ i slično. Ovde sam pre svega mislio na neke košnice sa malim zapreminama ( i one prevaziđene vrškare, daščare i slično ) ali podatak da je porodica Bugarski prešla sa pološke na LR zato što je ranije suncokret bio takav da nisu stigli iz pološke da vade med koliko pčele donosile. Sa Lr nema žurba samo dodaju nastavke pa kad stignu vade med. Nažalost posle toga smanji se medenje suncokreta ali to ne znači da ga neće ponovo biti. Pološka je teška za seljenje na više paša ....
-
Obzirom na klimatske promene i nove sorte suncokreta,koje sve manje mede,sve slabije unose ipak dajem prednost RV kosnicama u odnosu na LR...Bez obzira na inovacije sa polunastavcima,oni su samo potvrda zasto je Vojo konstruisao kosnicu ovih dimenzija...Sto se tice EV ,misljenja sam da njihovo vreme tek treba da dodje...
-
Gospodin Šljivić, svaka čast na trudu. Ljepo napisan članak i sve je na mjestu.Svako bira košnicu prema svojoj situaciji.(godine, invalidnost, seleći pčelinjak,i dr.)I na kraju pčele nose med.I samo još za početnike da se ne zanose sa pri nosima100 i više kg.Jer ako sad imaju deset košnica i sve prežive zimu ipak neće dobiti tonu meda.Ne da nema načina negonetrebaju na to računati .
-
Pozdrav uz DOLJE POGAČE
Koliko sam ja razumeo, pogače idu GORE, a ne dolje :) ;) :P
Mislim pod pogače dole,pogače nigde i pčele če vam bole izgledati.
-
Kao početnik pitam - zar med ne donosi broj pčela?
Uvek je ista priča - spremi društvo, 8 ramova na DB, oslobodi otvorenog legla, pa 40-50-60 hiljada pčela, ako treba i od 2 matice, i onda samo treba da zamedi......
Taman prestanem da razmišljam o RV a onda ovakav post mi napravi haos, sad opet nešto mislim da ostanem na ovih 8 DB a što sam dogodine hteo da širim da to bude RV.
Da med donosi i broj pčela, ali i troši količina mladog legla. Slaba paša djeluje poticajno na maticu, pa se poveča količina mladog legla.Nekad i više od onog što donesu pa troše i zalihe.U manjim košnicama je ograničena veličinom okvira i medom koji je već unutra, tako da višak nose u medište.Također zna biti problem nekakva kiša od 7-8 dana, i ako u koš. ima puno legla zna biti da moraš staviti koju kilu meda unutra da ih spasiš od propasti. Ali kad se trefi dobra paša ... zakluči sam.
Dole pogače
Brzi
Da li to znači da netreba razvijati mnogo legla? Drugo da li može da se matičnom rešetkom imatičnom pregradom smanji leglo kod velikih košnica? Ako je paša sa velikim dnevnim unosom šta bi onda bilo bolje? Da li meddonose košnice ili pčele?
Treba imati mnogo legla,ali mora ukošnicama biti i dosta meda,a ne biti ko ja nekad vaditi 25 kg meda iz medišta i još3-4 okvira iz plodišta puna meda da dam matici kao prostor za leženje.(Kao da se nemože ona sama odteretiti kad je već ispražnjeno medište).To na vrcanju bagrema.I onda odem na lipu spreman na još jedno veliko vrcanje, a lipa ne zamedi ko zna zašto, čak je bilo i lijepo vrijeme. posle je došla još i kiša. I eto velikih problema.Spasio sam stvar jer sam imao rezervnih okvira sa medom.Leglo treba i zato jer med više i nije glavna zarada, nego nukleusi jer je plasman po dobroj cjeni praktično osiguran.Neznam dokle če to ići, ali za sada je tako.Tako da treba razmišljati na više strana. A to za manipulaciju sa matič. reš. Na manjem brojumožeš napraviti što god kad stigneš.
Brzi
-
Pošto sam i radio-amater, daću jedan, naizgled, offtopic primer, pa ću ga povezati sa ovom resprevom ( ne temom, jer smo već odstupili ). Pokojni prof. ing. Božo Metzger je bio i stručnjak i teoretičar i praktičar iz elektronike i radio-tehnike, ali je u svom priručniku ( priručnik je svakih par godina doživljavao novo izdanje - jako je bio popularan u SFRJ ) u jednoj temi, oko snage predajnika, dozvolio sebi da uleti u principijelnu grešku.
Naime, kada se zalagao za upotrebu malih snaga predajnika na UKT, ilustrovao je to ovako nekako: Ako signal predajnika od 100 W primamo sa
59+10dB ( način ocenjivanja razumljivosti i snage signala ), signal istog predajnika, ako emituje samo sa 10W, primaćemo sa 59, pa prema tome, nema potrebe koristiti 100W jer je razlika potpuno nebitna ( zanemariva ). I zaista, to je istina, o kojoj nema diskusije...
Medjutim, polazna tačka nije u "vinklu", što bi rekao Nešković.
Jer, ako signal predajnika od 100W primamo sa 31 ( razumljiv sa veoma slabom jačinom signala ) taj predajnik, kad emituje sa 10W NEĆEMO NI KONSTATOVATI, A KAMOLI PRIMATI.
Gde je veza sa pčelarstvom? U rečenici:
KAD JE PAŠA DOBRA, PČELE ĆE I BOJLER NAPUNITI MEDOM.
A kad nije? To je potpuno druga polazna tačka. Ista količina pčela u DB, AŽ i LR će uspeti da obezbedi dovoljno zimnice. Ili ćemo morati da malo sirupamo...
Ista količina pčela u RV će obezbediti zimnicu, a i nešto za pčelarov špajiz. Izvori - Jano Supek i Dragan Nešković ( pročitaj http://yu2m.rs/blog/razmisljanje-iskusnog-pcelara/ )
Zašto mislim da ima osnova? Pa pčele se različito ponašaju u različitim zapreminama gnezda. Kolko sam shvatio Dragana Šošića, a on je to u više navrata ponovio na ovom forumu, jako je pčelinje društvo ono, koje suvereno vlada prostorom u kojem se nalazi.
Nameće se zaključak da neće biti isto radno raspoloženje u DB12, DB10 i LR iste količine pčela, kao u FR ili RV i EV košnici, a pogotovo ne u tihim pašama.
Takodje, iskustva onih, koji pčelare RV košnicama potvrdjuju da je u njima potreba za količinom zalihe hrane za uspešno prezimljavanje skoro dvostruko manja, nego u onima sa dubljim plodištima. A to daje dodatne mogućnosti za oduzimanje meda.
A?
-
Ja sam napisao, teoretski u odnosu na broj ramova slobodnih za medobranje, moze i 100 kg. i ne zanosim se tom kolicinom,pogotovu sto sam na stacionaru i osnovna zamisao je oprasivanje malinjaka... Nije ovo rasprava,nego zelja za ucenjem,pa ko- kako tumaci..
-
Ja sam napisao, teoretski u odnosu na broj ramova slobodnih za medobranje, moze i 100 kg. i ne zanosim se tom kolicinom,pogotovu sto sam na stacionaru i osnovna zamisao je oprasivanje malinjaka... Nije ovo rasprava,nego zelja za ucenjem,pa ko- kako tumaci..
Slažem se
Brzi
-
Kad je u pitanju potrošnjahrane ona se kreće 8 do 9 kg za period 01.oktobar do 31.mart. Minimum u košnici u svakom trenutku pa i 31.marta, treba da je 7,6 kg. Znači mi moramo zazimiti sa oko16 kg i nemamo problema. Uže košnice su u boljem kontaktu sa medom od širih ali sve zavisi od venca meda jer se i šire mogu košnice pregradnim daskom mogu suziti. Nemože pčele u manjim košnicama manje da jedu već mogu da prežive sa manjom količinom recimo 10 kg zato što su bliže medu ali to nije dobro jer zaliha pada ispod 7,6 kg što znači lošije leglo i lošiji kvalitet pčela što je druga velika priča.
Što se prostora tiče pčele se u rano proleće brže razvijaju u užim košnicama tako što leglo šire po ramu, ali pre dolazi do blokada pa se ranije mora proširivati. Kod košnica sa velikim brojem ramova 12 i više uvek u jesen postoji mogućnost suženja prema jačini društva recimo na 9 ili 10 ili 11. Što se tiče medobranja potreban je veći prostor u košnici. Postoje više izreka „Ako med pada ko kiša treba postaviti kante i uhvatiti ga“ „Pri jakom unosu veliki prostor deluje izrazito stimulativno“ , ,,Bolje je dodati jedan nastavak više nego jedan ram manje“, što znači u paši treba blagovremeno dodati više medišnih nastavaka. U „Pčelaru“ iz 1998.godine jedan amerikanac je selio pčele na dve paše: na jednoj paši pola društava imalo 4 polunastavka a druga polovina dva. Društva sa 4 polunatavka dala prosečno 13 kg više. Posle toga pčele su seljenje na drugu pašu ali su polunastavci prazni suprotno rasporedjeni: gde je bilo dva sada su 4, a gde je bilo 4 sada su 2 i ponovo je za 7 kg više u košnicama sa 4 medišta.
-
Ih, Miljko, zapamtio sam i tu lekciju :)
Dakle, Ako med pada ko kiša treba postaviti kante i uhvatiti ga
je skroz OK, ali je praksa pokazala da kad med kaplje, ili jedva curka, košnice poput RV dolaze do izražaja...
Inače, Voja se dobro dosetio da njegova košnica ima standardno 4 nastavka, tako da ima čak veću zapreminu od LR i prima više meda od nje.
-
Ih, Miljko, zapamtio sam i tu lekciju :)
Dakle, Ako med pada ko kiša treba postaviti kante i uhvatiti ga
je skroz OK, ali je praksa pokazala da kad med kaplje, ili jedva curka, košnice poput RV dolaze do izražaja...
Inače, Voja se dobro dosetio da njegova košnica ima standardno 4 nastavka, tako da ima čak veću zapreminu od LR i prima više meda od nje.
Nisam ja ni protiv ni za za bilo koju košnicu, jednostavno prema svojim uslovima pčelarenja pčelar treba da izabere košnicu i da razradi tehnologiju. Svaka ima neke prednosti a neke nedostatke.To se vidi za desetak godina pčelarenja.
-
Obzirom na klimatske promene i nove sorte suncokreta,koje sve manje mede,sve slabije unose ipak dajem prednost RV kosnicama u odnosu na LR...Bez obzira na inovacije sa polunastavcima,oni su samo potvrda zasto je Vojo konstruisao kosnicu ovih dimenzija...Sto se tice EV ,misljenja sam da njihovo vreme tek treba da dodje...
Sto se tice suncokreta mislim da je pre do trovanja izletnica sa neonikotinoidima nego do sorti..makar kod nas u Vojvodini.. Ali da,pre bih dao prednost kosnica sa manjom zapreminom i boljim iskoristavanjem tihih pasa..
Ali i slabije zajednice imaju bolju sansu prezimljenja u kosnicama manjih zapremina..pod uslovom da su uzimljeni kvalitetno..!
-
Pitali su me u Vlasotincu "Šta mislim o košnici od stiropora"?
Moj odgovor "pčele neinteresuje košnica i ona nezna za nju jer tokom zime greje klube pa je sasvim sve jedno da li je od drveta, kamena, metala ili siropora. Važno je da nema promaje koje bi iz klubeta izvlačičo toplotu i CO2. Kako onda veličina košnice utiče na zimovanje pčela. Važan je broj ramova na kojima je klube. Ako društvo zauzima sedam ulica iza toga pregradna daska i šta Smeta velika košnica?Uporno želim razlog šta je to što je bolje u manjoj košnici?
-
Шта је то "мања кошница", колега? По чему је то "мања", у односу на шта је "мања"?
И једно скроз колегијално питање: Да ли ви заиста мислите ово што пишете о "мањим и већим", кошницама у 21. веку?
-
Moramo uzeti u obzir da to malo klube se samo krece na vise prema mednom vencu dok ga ne potrosi..
Kod mene je prirodan roj drugenac uginuo zimus pored bocnih punih dupke ramova sa medom.. Doticna kosnica je LR..
U manjoj kosnici bolji je prolecni razvoj drustva i brze dostignu brojnost pcela,samim tim i mikroklimu..
Kao sto sam napisao,ako je kvalitetno uzimljenna,imace deblji medni venac iznad sebe i bolje rasporedjen med jer vise legla ce da zahvaca zadnje ramove kosnice..
Naravno svaka kosnica ima i mana i prednosti.. Moje zapazanje je da je vise tihih i srednje slabijih pasa nego jako medenje i enorman unos nektara.. I primeceno trovanje izletnica u pocetkom aprila od razvojnih vocnih pasa..a to je zbog needukovanog prskanja u cvetu od strane ljudi..
Jer kada kosnica izgubi jedan deo izletnica u trovanju,lakse ce se oporaviti kosnica manjih dimenzija zbog brojnosti i mikro klime u kosnici nego u kosnici vecih dimenzija..makar u pocetku razvoja dok su temperature nestabilne..
A kad pasa zamedi onda dobro svima :)
To je moj razlog zasto je bolje u manjoj kosnici..!
-
Moramo uzeti u obzir da to malo klube se samo krece na vise prema mednom vencu dok ga ne potrosi..
Kod mene je prirodan roj drugenac uginuo zimus pored bocnih punih dupke ramova sa medom.. Doticna kosnica je LR..
U manjoj kosnici bolji je prolecni razvoj drustva i brze dostignu brojnost pcela,samim tim i mikroklimu..
Kao sto sam napisao,ako je kvalitetno uzimljenna,imace deblji medni venac iznad sebe i bolje rasporedjen med jer vise legla ce da zahvaca zadnje ramove kosnice..
Naravno svaka kosnica ima i mana i prednosti.. Moje zapazanje je da je vise tihih i srednje slabijih pasa nego jako medenje i enorman unos nektara.. I primeceno trovanje izletnica u pocetkom aprila od razvojnih vocnih pasa..a to je zbog needukovanog prskanja u cvetu od strane ljudi..
Jer kada kosnica izgubi jedan deo izletnica u trovanju,lakse ce se oporaviti kosnica manjih dimenzija zbog brojnosti i mikro klime u kosnici nego u kosnici vecih dimenzija..makar u pocetku razvoja dok su temperature nestabilne..
A kad pasa zamedi onda dobro svima :)
To je moj razlog zasto je bolje u manjoj kosnici..!
Razlog uginuća roja je nepravilana raspored meda a ne veličina košnice. Ako su venci bili slabi i roj slabi trebalo suziti plodište ubacanjem pregradne daske. Možda LR nije predvidjena za pregradnu dasku ali nije dobro ni zazimljavati slabe rojeve.
-
Da Dragane,zaista to mislim o manjim i vecim kosnicama..
Kod nas je najzastupljenija LR..DB..AZ..
U 21-om veku nema vise takvih pasa kao nekada..mislim na livadske jos.. Sve su povrsine zemlje zaorane u oranice zitarica,kukuruza,soje itd.. Manje su povrsine pasa pa i nemaju pcele u toj kolicini da donesu nektara..Uljane repice ima tu i tamo.. Bagrem je taj koji svi pcelari jure zbog cene..a on je nestabilan zbog vremenskih prilika.. Ove godine kod nas je smrzao,hladno i kisovito.. Ali je godina bila rojevna :)
Lipovog i nema bas nesto,vise nam dodje kao razvojna :)
Suncokret je taj koji nam je glavni,ali iz godine u godinu cujem sve vise razocarenja zbog lokacija gde je bilo tretirano raznim preparatima..
Stoga smatram da su manjih zapremina kosnica poput RV ili Farar..Alpske ili slicnih bolje za nasu kranjsku pcelu..
Samo govorim o misljenjima svog i raznih iskustava drugih pcelara koji su vec uveliko u LR-u a neisplati im se menjati i ici iz pocetka..
-
Moramo uzeti u obzir da to malo klube se samo krece na vise prema mednom vencu dok ga ne potrosi..
Kod mene je prirodan roj drugenac uginuo zimus pored bocnih punih dupke ramova sa medom.. Doticna kosnica je LR..
U manjoj kosnici bolji je prolecni razvoj drustva i brze dostignu brojnost pcela,samim tim i mikroklimu..
Kao sto sam napisao,ako je kvalitetno uzimljenna,imace deblji medni venac iznad sebe i bolje rasporedjen med jer vise legla ce da zahvaca zadnje ramove kosnice..
Naravno svaka kosnica ima i mana i prednosti.. Moje zapazanje je da je vise tihih i srednje slabijih pasa nego jako medenje i enorman unos nektara.. I primeceno trovanje izletnica u pocetkom aprila od razvojnih vocnih pasa..a to je zbog needukovanog prskanja u cvetu od strane ljudi..
Jer kada kosnica izgubi jedan deo izletnica u trovanju,lakse ce se oporaviti kosnica manjih dimenzija zbog brojnosti i mikro klime u kosnici nego u kosnici vecih dimenzija..makar u pocetku razvoja dok su temperature nestabilne..
A kad pasa zamedi onda dobro svima :)
To je moj razlog zasto je bolje u manjoj kosnici..!
Razlog uginuća roja je nepravilana raspored meda a ne veličina košnice. Ako su venci bili slabi i roj slabi trebalo suziti plodište ubacanjem pregradne daske. Možda LR nije predvidjena za pregradnu dasku ali nije dobro ni zazimljavati slabe rojeve.
Roj nije bio slab,bio je dobar,zazimljen u jednom nastavku..ali da,jedan od razloga je sto je bio nepravilan raspored ramova sa medom..i oni su pojeli vence do prvog procisnog leta sto je bio 5-og januara..a nisam reagovao sa pogacom zbog raznoraznih saveta o postedi zimske pcele.. Tu sam naucio svoju skolu.. Sad sam uveo polunastavke koje planiram podbaciti posle suncokreta ispod plodista.. tad ce klube moci da navuce deblje vence iznad i da se spusti nize od donjih letvica.. Ali opet smatram da kosnica manjih dimenzija na taj isti roj bi imao bolji raspored meda oko legla..
-
Paaa, nemam ni dovoljno znanja, niti pak iskustva, pa je moje objašnjenje vezano za iskustva i izjave onih, koji koriste te manje košnice.
Naravno, vodim se i nekom logikom, za koju ne smem da tvrdim da je tačna, ali liči... ;D
Evo kako dumam:
I DB i LR su konstruisane za pčelarenje italijankom, zar ne? Otuda DB ima duboko plodište, koje je navodno, potrebno toj rasi. Kažem navodno, jer joj je očigledno dovoljno i LR plodište. A onda i sam konstruktor kaže ( misli, radi, štogod) ta dubina nastavka je preduboka i loša. hajde da napravim daleko pliće medište. Za istu tu Italijanku, koja ima duplo više duša u zajednici.
Tako isto misle i oni, koji razmišljaju o medištu LR košnice, pa uvode polunastavke.
Dakle, ne pričamo samo o prezimljavanju, već i o brzini punjenja nastavaka ( polunastavaka) i brzini zatvaranja meda. A iskustva onih, koji na istim pčelinjacima koriste i jednu i drugu vrstu košnica, ako ne lažu ( a ne znam zašto bi ), govore u prilog plićih ramova. Tu uključujem i FR, naravno.
Čitajući i iskustva vezana za prezimljavanje, nalazim da ona svedoče o debelim mednim kapama ( u plodištu), recimo kod DB košnice, koja sadrži i do 25kg meda i obezbedjuju sigurno prezimljavanje. I to je zaista super. Ali, ako je pčelama sasvim dovoljno i 17 kg čak i za optimalan prolećni razvoj, zašto bi im ostavio još tih 8 kg, koji prapadaju meni ;D :P
A odgvor si, možda, Miljko i sam dao: Ako društvo zauzima sedam ulica iza toga pregradna daska i šta Smeta velika košnica?Uporno želim razlog šta je to što je bolje u manjoj košnici?
Šta će pregrada ako je dobra i veća ( hihihihi )? A i višak rada oko postavljanja te pregrade :P
Ma moramo te ubediti da ih probaš, pa kud puklo da puklo...
-
Pitali su me u Vlasotincu "Šta mislim o košnici od stiropora"?
Moj odgovor "pčele neinteresuje košnica i ona nezna za nju jer tokom zime greje klube pa je sasvim sve jedno da li je od drveta, kamena, metala ili siropora. Važno je da nema promaje koje bi iz klubeta izvlačičo toplotu i CO2. Kako onda veličina košnice utiče na zimovanje pčela. Važan je broj ramova na kojima je klube. Ako društvo zauzima sedam ulica iza toga pregradna daska i šta Smeta velika košnica?Uporno želim razlog šta je to što je bolje u manjoj košnici?
U"manjoj" košnici (napr.RV), bolji je poprečni presek (kvadratni).
-
Pitali su me u Vlasotincu "Šta mislim o košnici od stiropora"?
Moj odgovor "pčele neinteresuje košnica i ona nezna za nju jer tokom zime greje klube pa je sasvim sve jedno da li je od drveta, kamena, metala ili siropora. Važno je da nema promaje koje bi iz klubeta izvlačičo toplotu i CO2. Kako onda veličina košnice utiče na zimovanje pčela. Važan je broj ramova na kojima je klube. Ako društvo zauzima sedam ulica iza toga pregradna daska i šta Smeta velika košnica?Uporno želim razlog šta je to što je bolje u manjoj košnici?
U"manjoj" košnici (napr.RV), bolji je poprečni presek (kvadratni).
U čemu se ogleda taj boljitak što je kvadratno a ne pravougaono ako ima dovoljno meda po pravilima zazimljavanja?
-
Zbog boljeg rasporeda pcela po ulicama
-
Miljko, ;D ;D ;D
Nema smisla da odgovaram na ovo pitanje, kad odgovor znaš.
Pozdrav.
-
Zbog boljeg rasporeda pcela po ulicama
Nepostoji bolji i lošiji raspored pčela po ulicama. Ovde diskutujemo o boljem rezultatu zimovanja, razvoja, jačine i slično.
-
Miljko, ;D ;D ;D
Nema smisla da odgovaram na ovo pitanje, kad odgovor znaš.
Pozdrav.
Odgovor uvek treba dati zbog onih koji još to nisu naučili.
Jedina pozitivna stvar što će biti živo društvo do zadnje kapi meda ali mikao ozbiljni pčelari i ne treba da društva zazimljujemo utakvom stanju.
Dušane nije vam daleko Šabac pa dodjite u nedelju da razmotrimo ona merenja koja su vršena jednom termo kamerom i da ih uporedimo sa merenjima mnogobrojnih naučnika u mikrogramima .....
-
Tako je Miljko, zbog drugih...ma, glupo mi da ja objašnjavam...ima drugih ljudi koji znaju sa rečima...
Uostalom- to se od Tebe očekuje!
Ako sam dobro razumeo, ti nemaš RV košnice?!
Molim te, nije ti teško...na proleće, bar dva društva, potrudi se... Pa se uveri!
Pozdrav.
p.s.
Vrlo moguće da dođem do Šapca...
-
Bolji raspored pcela po povrsini saca utice povoljno na razvoj zajednice.. Sto je brojnost pcela veca mikro klima u kosnici postaje povoljnija za zaleganje matice u kosnici..pricam za prvi proletni razvoj..
Ove godine sam spasavao jednu slabu obezmaticenu zajedicu sirupiranjem u avgustu.. Nije imala snage da povuce 500ml sirupa za jedan dan.. Da bih uticao na njen razvitak,svaki 10 dan sam vrsio manipulaciju izletnicama ( zamena mesta kosnice ) da bih ubrzao unos polena i pojacao drustvo za unos nektara sa tihe pase..zlatosipka i aster.. od kraja avgusta do sredine septembra..
Rezultat nakon skoro mesec dana bio je bolji,bocni ramovi do legla su bili puni polena sa slabijim mednim vencima,ali matica nije zanosila ramove onako obecavajuce..
Tad sam pojacao na savet mog prijatelja pcelara sa ramom zatvorenog legla iz druge kosnice..nakon 10 dana brojcano stanje se poboljsalo i matica je pocela da nosi vise jaja.. Zasto..!?
Zato sto je bilo vise pcele i vise su zahvatali ulica u kosnici,mikro klima se poboljsala i slaba zajedica se izvukla od sake pcele do roja srednje snage..
Dakle kolega Miljko..postoji bolji raspored pcela po ulicama.. I ovo spada u diskusije boljih rezultata zimovanja ili razvoja..
Priznali mi ili ne,kranjska pcela nije predvidjena za LR..DB..AZ.. Tu zajedicu takve snage da zauzme velicinu veceg plodista imamo svi posle bagrema..tad su temperature vec toplije pa se mogu razviti na toj povrsini..
Dali ima medju vama koji se slazu sa ovim misljenjem..!? ;D
-
Tako je Miljko, zbog drugih...ma, glupo mi da ja objašnjavam...ima drugih ljudi koji znaju sa rečima...
Uostalom- to se od Tebe očekuje!
Ako sam dobro razumeo, ti nemaš RV košnice?!
Molim te, nije ti teško...na proleće, bar dva društva, potrudi se... Pa se uveri!
Pozdrav.
p.s.
Vrlo moguće da dođem do Šapca...
Prvo mije drago da se vidimo u Šabcu. Drugo obavezno ću uzeti dve RV a sad ih nemam. Treće ništa od ovih diskusija ne radim zlonamerno ili da bi se pravio važan jer mi to stavrno nije potrebno već jednostavno želim da kroz diskusiju navedem ljude na razmišljanje i uvek traženjeboljih rešenja. Pozdrav svima i sledeće tri dana sam odsutan pa neznam da li ću moći da odgovaram. Ako budem u situaciji odgovaraću i diskutovaću.
-
A moj odgovor, na prethodnoj strani nisi ni video... :)
-
Bolji raspored pcela po povrsini saca utice povoljno na razvoj zajednice.. Sto je brojnost pcela veca mikro klima u kosnici postaje povoljnija za zaleganje matice u kosnici..pricam za prvi proletni razvoj..
Ove godine sam spasavao jednu slabu obezmaticenu zajedicu sirupiranjem u avgustu.. Nije imala snage da povuce 500ml sirupa za jedan dan.. Da bih uticao na njen razvitak,svaki 10 dan sam vrsio manipulaciju izletnicama ( zamena mesta kosnice ) da bih ubrzao unos polena i pojacao drustvo za unos nektara sa tihe pase..zlatosipka i aster.. od kraja avgusta do sredine septembra..
Rezultat nakon skoro mesec dana bio je bolji,bocni ramovi do legla su bili puni polena sa slabijim mednim vencima,ali matica nije zanosila ramove onako obecavajuce..
Tad sam pojacao na savet mog prijatelja pcelara sa ramom zatvorenog legla iz druge kosnice..nakon 10 dana brojcano stanje se poboljsalo i matica je pocela da nosi vise jaja.. Zasto..!?
Zato sto je bilo vise pcele i vise su zahvatali ulica u kosnici,mikro klima se poboljsala i slaba zajedica se izvukla od sake pcele do roja srednje snage..
Dakle kolega Miljko..postoji bolji raspored pcela po ulicama.. I ovo spada u diskusije boljih rezultata zimovanja ili razvoja..
Priznali mi ili ne,kranjska pcela nije predvidjena za LR..DB..AZ.. Tu zajedicu takve snage da zauzme velicinu veceg plodista imamo svi posle bagrema..tad su temperature vec toplije pa se mogu razviti na toj povrsini..
Dali ima medju vama koji se slazu sa ovim misljenjem..!? ;D
Ovo pojačavanje nema veze sa rasporedom po ulicama već o pojačavanju i to u letnjem periodu. Što se tiče zimskog perioda nema veze košnica i raspored pčela po ulici ovako kako ste predstavili. Ako imate 20000 pčela i 15 kg meda, sasvim je sve jedno da li će biti na 7 ulica dužihr amova ili 5 ulica kraćih ramova.
-
A moj odgovor, na prethodnoj strani nisi ni video... :)
Izvini nisam video, ali sad nemam kad moram da spavam jer ujutru u 4 i 30 idem na teren. Objasnio sam kako nastala LR. DB je napravljena da budu ista tela i medište i plodište i to ću objasniti čim budem mogao ali baš nas briga šta su oni konstruisali važno je kakve sad to ima pozitivne i negativne posledice. Laku noć
-
Bolji raspored pcela po povrsini saca utice povoljno na razvoj zajednice.. Sto je brojnost pcela veca mikro klima u kosnici postaje povoljnija za zaleganje matice u kosnici..pricam za prvi proletni razvoj..
Ove godine sam spasavao jednu slabu obezmaticenu zajedicu sirupiranjem u avgustu.. Nije imala snage da povuce 500ml sirupa za jedan dan.. Da bih uticao na njen razvitak,svaki 10 dan sam vrsio manipulaciju izletnicama ( zamena mesta kosnice ) da bih ubrzao unos polena i pojacao drustvo za unos nektara sa tihe pase..zlatosipka i aster.. od kraja avgusta do sredine septembra..
Rezultat nakon skoro mesec dana bio je bolji,bocni ramovi do legla su bili puni polena sa slabijim mednim vencima,ali matica nije zanosila ramove onako obecavajuce..
Tad sam pojacao na savet mog prijatelja pcelara sa ramom zatvorenog legla iz druge kosnice..nakon 10 dana brojcano stanje se poboljsalo i matica je pocela da nosi vise jaja.. Zasto..!?
Zato sto je bilo vise pcele i vise su zahvatali ulica u kosnici,mikro klima se poboljsala i slaba zajedica se izvukla od sake pcele do roja srednje snage..
Dakle kolega Miljko..postoji bolji raspored pcela po ulicama.. I ovo spada u diskusije boljih rezultata zimovanja ili razvoja..
Priznali mi ili ne,kranjska pcela nije predvidjena za LR..DB..AZ.. Tu zajedicu takve snage da zauzme velicinu veceg plodista imamo svi posle bagrema..tad su temperature vec toplije pa se mogu razviti na toj povrsini..
Dali ima medju vama koji se slazu sa ovim misljenjem..!? ;D
Ovo pojačavanje nema veze sa rasporedom po ulicama već o pojačavanju i to u letnjem periodu. Što se tiče zimskog perioda nema veze košnica i raspored pčela po ulici ovako kako ste predstavili. Ako imate 20000 pčela i 15 kg meda, sasvim je sve jedno da li će biti na 7 ulica dužihr amova ili 5 ulica kraćih ramova.
Kranjska pčela nije predviđena za LR,AŽ,DB;......???? Pa za kakve je zapravo košnice predviđena. Trebalo bi pitati pčele,a one baš i neče reč...Ovisi od afiniteta pčelara. Opčenito se ne slažem da se pčele ne razviju orije bagrema.Repica se pristojno vrca skoro svake godine. Nekad čak i prije vrba i još što cvate.Hoče biti problema sa ekstremno velikim košnicama tipa grom AŽ, Belčičeve i sl. A tu se onda intervenira sa nukleusima ali to je več dulja priča.
-
LR..DB..AZ..FR su kosnice vise za italijanske zute pcele koje su brojnije od kranjske.. Bioloski optimum za kranjsku pcelu je oko 40-tak hiljada pcela a italijanska 60-tak hiljada i vise..
Oni se brojcano jace uzimljuju nego ova nasa kranjska..
Naravno da je umece pcelara bitno i presudno u pcelarstvu,jer kosnica je vise orudje pcelara..
Ipak ovo je javna diskusija i iznosenja misljenja pcelara.. I ja pcelarim sa LR-om i znaju mi se lepo razviti..
Ali sam odlucio probati Alpsku kosnicu unutrasnjih dimenzija nastavaka 300 x 300 x 210 i ramove gradjevnjake.. Te su kosnice predvidjene za planinske uslove hladnoca..plodiste i mediste im je manje od LR-a.. :-X
p.s. Damire,cini mi se da je u Belcicevoj knjizi " Od pocetnika do naprednog pcelara" spomenuta italijanska zuta pcela koja je bila najpopularnija u Americi u to vreme pocetka standarda LR ..FR..
-
Ali sam odlucio probati Alpsku kosnicu unutrasnjih dimenzija nastavaka 300 x 300 x 210 i ramove gradjevnjake.. Te su kosnice predvidjene za planinske uslove hladnoca..plodiste i mediste im je manje od LR-a.. :-X
p.s. Damire,cini mi se da je u Belcicevoj knjizi " Od pocetnika do naprednog pcelara" spomenuta italijanska zuta pcela koja je bila najpopularnija u Americi u to vreme pocetka standarda LR ..FR..
Pa ako pčelariš u planinskom području ok.Nisam pratio literaturu o rasama pčela, ali iz iskustva znam(imam prijat. pčelare na otocima i u priobalju) da kod nji nema explozivnog proljetnog razvoja,slabo se roje, stalno jednako rade i rade i u zimi rade a jakost kako tako.Imam osječaj kad bih došao sa svojim vozilima tamo da bi pčele odnijele i lišče Kad mi se brade objese na prikolici košnice se skoro i ne vide. A kod njh je to stalno slična snaga zajednica.
-
:D haa..to bih bas voleo da vidim kako bi obrstile lisce..
Sa kojim kosnicama pcelaris i koja su tvoja zapazanja prolecnog razvoja kod istih..!?
-
Da Dragane,zaista to mislim o manjim i vecim kosnicama..
Kod nas je najzastupljenija LR..DB..AZ..
U 21-om veku nema vise takvih pasa kao nekada..mislim na livadske jos.. Sve su povrsine zemlje zaorane u oranice zitarica,kukuruza,soje itd.. Manje su povrsine pasa pa i nemaju pcele u toj kolicini da donesu nektara..Uljane repice ima tu i tamo.. Bagrem je taj koji svi pcelari jure zbog cene..a on je nestabilan zbog vremenskih prilika.. Ove godine kod nas je smrzao,hladno i kisovito.. Ali je godina bila rojevna :)
Lipovog i nema bas nesto,vise nam dodje kao razvojna :)
Suncokret je taj koji nam je glavni,ali iz godine u godinu cujem sve vise razocarenja zbog lokacija gde je bilo tretirano raznim preparatima..
Stoga smatram da su manjih zapremina kosnica poput RV ili Farar..Alpske ili slicnih bolje za nasu kranjsku pcelu..
Samo govorim o misljenjima svog i raznih iskustava drugih pcelara koji su vec uveliko u LR-u a neisplati im se menjati i ici iz pocetka..
Зоране пријатељу,
ЛР кошница је приликом конструисања била мања кошница од РВ или ЕВ кошнице. Такође и ДБ кошница али су их пчелари проширивали и тако прилагођавали својим потребама.
И поред проширивања оне НИСУ веће запремине од РВ или ЕВ кошница мада се и оне могу проширити тј додати још по који наставак.
ЕВ кошница иако са још мањим рамовима од РВ рамова има већу запремину саћа и од ЛР и од РВ као и од ФР кошница.
Нема ту мањих и већих кошница код настављача нити ужих кошница једних од других када се прича и пише о кошницама са десеторамним наставцима!
Умељић је такође сасвим некоректно у својој књизи "Верољуб Умељић- Пчеларство" за РВ кошнице написао да су УЖЕ као што је написао за алпске осморамне кошнице док за Фарар и ЛР кошнице то не наводи и ако су РВ, ЛР и Фарар све десеторамне кошнице исте ширине...
РВ кошнице значи нису мање кошнице од ЛР или ДБ кошница јер имају исту запремену саћа. РВ чак са 3 своја медишна наставка има веће медиште и од ЛР и од ДБ кошница!!!
По чему је онда РВ кошница мања од ЛР или ДБ кошница?
Истина је само да РВ кошница има нешто краће рамове конструисане и прилагођене висини клубета наше крајинске расе пчела и могућностима међусобног укрштања рамова у циљу измене пчела унутар клубета у зимском периоду. Висина рамова такође задовољава ове потребе јер су рамови нижи од висине клубета што омогућава смештање клубета у два наставка и сталан контакт са храном.
Пчеле из средишњих улица где их има више него у крајњим улицама захватају два укрштена наставка и путем горњих попречних рамова прелазе и мењају се са пчелама из крајњих хладнијих улица. Све пчеле унутар клубета у овим условима се измењују у клубету док је то немогуће код кошница са рамовима већим од висине клубета. Или је само могуће уз додатни напор пчелиње заједнице када се додатно подиже темепература унутар клубета ( и троши храна) када пчеле из фазе полухибернације на кратко прелазе у радну фазу и тек после тога прелазе из улице у улицу.
Такође РВ кошница има бољи и правилнији распоред хране од ЛР, ДБ или ФР кошница и има свој медни пут који акумулира температуру коју испушта пчелиње клубе а не медну капу која извлачи температуру ван клубета.
У ЛР, ДБ и ФР кошницама због неприлагођене и превелике дужине рамова пчелама се мора остављати више хране па и поред тога пчеле и поред 15 килограма меда могу да умру од глади док је то код РВ и ЕВ кошница немогуће!
О висинама сатоноша и смртном простору у ЛР, ДБ и фарар кошницама имао бих много тога да кажем али за ову тему и за вечерас доста је и ово!
Драги пријатељи, РВ и ЕВ кошнице сам конструисао да буду прихватљиве за живот наше крајинске расе пчела а пчеле су нам у овим кошницама показале шта све у њима могу да раде и доказале да им више одговарају од кошница које су пчалари
до сада користили.
Што се тиче израде полумедишта за ЛР кошнице мислим да је далеко боља опција Прелазни РВ или ЕВ наставак са 13 укрштених рамова постављен за медиште то јест постављен изнад ЛР плодишта. Два таква РВ прелазна наставка или 3 ЕВ прелазна наставка сваки са по 13 рамова решавају све ваше захтеве и сва ваша очекивања. :D
Поздрав драгим пријатељима.....
-
Postovani Vojo..
Nerazumem kako i zasto ste se pronasli nekako uvredjenim u ovoj prici.. Naprotiv,hteo sam da se predstavim sa ovom temom svim pcelarima koji smatraju da LR kosnica nije najpogodnija za pcelarenje za nase uslove bas iz razloga uzimljenja i njihoivog pocetnog razvoja..
Postoje i kod kosnica nastavljaca sa manjim zapreminama saca i litraze iste..
I jednom kad sam vas kontaktirao i licno se predstavio,tada sam vas pohvalio vas rad i po meni unapredjenje kosnice prema biologiji pcelinjeg klubeta..
Ovo je javni forum sa diskusijama iskustva svih pcelara na nasem pa i sirom podrucju oko nas..
Bavim se kao hobista stacionarnim pcelarenjem u centru svog grada.. Nisam vodjen racunicom meda ili bilo kojeg pcelinjeg proizvoda vec cisto iz ljubavi i pokusaju doprinosa pcelinjem svetu.. Moja iskustva i zapazanja tokom pcelarenja stacionarnog sa LR-om jeste da je dobra za razvoj i tehniku pcelarenja sa nastavcima ali ima svojih mana.. Jedna je da se pcelar nemoze opustiti sa njom tokom zime ako je nije pre toga dobro zazimio u dva nastavka sa dosta meda..
Ali i dalje tvrdim i smatram da bi pcelinji razvoj tokom izimljenja bio bolji u nastavku manje zapremine i kvadratnog oblika..
Ujedno se izvinjavam svim onim pcelarima koji poseduju LR ili bilo koju nastavljacu a da su se nasli malo uvredjenim sa ovom temom.. :)
Vojo sutra cu da slikam i izbacim sta sam spremio za prolece svim mojim kosnicama i novim da ih naselim.. U pitanju je mala modifikacija LR-a.. O tome sam vam pisao licno u vase poruke..!
Pozdrav svima..!
-
A moj odgovor, na prethodnoj strani nisi ni video... :)
Evo po obećanju da odgovorim.
Prvo vezano za količinu hrane sa kojom su pčele zazimljene. Postoji ogroman broj istraživanja i na istoku i na zapadu koji za rezultat ima sledeći zaključak ( ako treba navešću nekoliko ): Pčele zazimljene sa većim zalihama hrane daće u proleće kvalitetnije pčele, jača i zdravija društva a u paši više meda. Pčele tokm zime neće potrošiti ni jedan gram meda više nego što im treba, pa treba pčelama za zimu obezbediti velike zalihe. Jedina negativna strana je veći rad u proleće kad treba proširivati.
Drugo.
Njviše se diskutovalo da su LR i DB konstruisana za Italijansku rasu pčela što je diskutabilno. U svetu postoje nekoliko hiljada tipova košnicaa i kod nas takođe veliki broj. To niko nije konstruisao prema bilo kakvim pčelama jer se to i nemože konstruisati već je svako pravio kako je mislio da će biti bolje i ako je bio zadovoljan onje time pčelario. Pčelar Dadant je zamislio košnicu koja će imati isto plodište i medište pa i danas ima pčelara u Srbiji koji pčelare sa DB plodištima i pčele ga pune meda. Zapreminski to odgovara AŽ12Grom. Pošto je plodište bilo jako teško za dizanje uveden je nastavak i to prvo Farar od 170mm dubine a onda je naš Tihomir Jevtić, bivši ministar poljoprivrede, uveo polumedište kao polovina od plodišta znači 155mm. Sada imamo 500x500mm sa dubinom 310mm DB ali imamo i sa dubinom 250, pa 240, pa 210, pa 200,pa 170 pravi Farar, pa 155, pa imamo DB10, pa kongresovku koja je 12mm kraća od DB a ima 11 ramova, pa DB 10, pa LR sa 10 ramova od dubine 242mm, ali imamo i sa 200mm i polunastavak od polovine LR 121mm a i veličina LR ali dubina polunastavka DB 155mm...Od 10 ramnih kvadratnih imamo RV, ali imamo dublju Alpsku, pa Šešovu...Da ne pominjem druge koje su kod nas...Pa ima ljudi koji od dasaka naprave korito od dužune 4-5 metara rama DB i postave pregrade pa u jednoj košnici ima po 8 do 10 društava i samo im dodaju medišta. Kinezi imaju betoniran kanal od 100 i više metara i samo drvene pregrade na svakih 12 ramova. Da li je to sve pravljeno ili konstruisano prema italijankoj ili kranjskojili nekoj trećoj ili je to neko odokativno menjao i probao kako će da ide. Da li se znaju kako je to konstruisano i koji su kriterijumi uzimani. Ja iskreno neznam ali na kraju krajeva nije ni važno.
Uzmimo da je istina da je konstrusana za Italijansku koja je sasvim drugačija i razmislimo šta to ima veze? DB košnica je decenijama u Srbiji i pokazala odlične rezultate. Pčelari su sa njom vadili ogromne količine meda u dobrim godinama i nisu imali problema u prezimljavanju jer je dubok ram. Negativna strana je što mnogo meda vezuje u plodište pa je veoma teška a i glomazna za seljenje. Za stacionarno je odlična. Ove godine više od 50% društava su imala po10 ramova legla. Tačno je da je 2016.godina, takva godina koja nije za upoređivanje ali i godina unazad što se razvoja tiče DB je po količini legla i pčela odlična. Ako neko ne želi takav razvoj uvek može da je ograniči u željenom trenutku. LR je takođe decenijama tu i pčelari su zadovoljni ali njena tehnologija i prednost se postiže čestim zamenam mesta tela koji je moguć samo kad ima stalne paše. Ko ima stalne paše sa njom ima manje rada jer samo vrši zamenu tela bez mnogo petljanja ramom.
Nije dovoljno reći DB i LR su konstruisane za Italijansku pčelu, već objasniti na koje to faktore utiče i šta se to u tim faktorima menja kod njih u odnosu na drugu i kako to utiče na prinos meda.
Ako analiziramo period 10 iviše godina unazad videćemo sa se povremeno jave rekordne godine i moramo biti spremni da taj med pokupimo. Ako mislimo da toga neće biti odmah prekinimo sa pčelarenjem.
Moj stav je da izbor košnice zavisi od pčelara i njegovih uslova pčelarenja a košnica nikako ne utiče na unos ako se pravilno radi pod uslovom da se može proširivati prema potrebi.
-
Nemam naučni i iskustveni kapacitet za polemiku, ali se logičkog kapaciteta ne stidim.
Tvrdnja V. Brstine da SU DB i LR konstruisane za Italijanku ne treba da bude upitna, jer tada, kada su košnice konstruisane, makar i od sanduka za voće, u Americi se pčelarilo italijanskom rasom pčela.
U dubokom DB ramu, svi kažu, pčele će najbolje prezimiti, jer imaju deeeebelu mednu kapu. Sve je to u redu, ali zašto bi komercijalni pčelar ostavio 9 do 10 kg meda više pčelama, ako i bez njih imaju dovoljno za prezimljavanje i odličan prolećni razvoj. Na 100 košnica, to je skoro tona.
Da su te, amerikanske, košnice savršene, ne bi trebale silne prerade plodišta, koje danas u praksi imamo. A uporno diskutujemo o berićetnoj godini i bojleru. Još niko nije argumentovano rekao - Nije istina, nije dovoljno plodište od 30.000 ćelija. Mora da ima 70.000 zbog toga itoga...
Dakle nijedno argumentovano pobijanje osobina tih košnica.
Nekome će izgledati kako ja neuk želim da rušim ustaljena mišljenja i da polemišem. Ma ne, to je zabluda. Verujem da svako, ko ima iole ozbiljniji pristup ličnoj edukaciji želi da se upozna sa činjenicama. Suvim činjenicama.
Floskula - U dobroj paši napuniće i bojler, ako nije neumesna, u najmanju ruku je kontraproduktivna. Šta to znači? Da mi u stvari ništa i ne treba da radimo i niočemu da brinemo, već samo da čekamo dobru pašu? Ako bilo ko nešto napiše, treba da čvrsto stane iza toga. A ako ga neko pobija, onda mora imati uverljiv i razumljiv argument.
Pošto RV i EV nisu pravljene od gajbice, možda im treba dati šansu, a ne uporno odbijati čak i pomen da postoje.
E da, zaboravih. U kompletnu RV košnicu staje više meda, nego u kompletnu LR.
-
:D Vojo druze samo za tebe..!
Vojo-Vener sistem ???
Dodato na podnjacu nastavak od 100mm kao deo visoke podnice ( dozvoljava izgradnju trutovskog legla )..plodiste standard LR..polunastavak sa 13 poluramova kao medna kapa ( Vener ) i okrenuto kontra od pravca satonosa sto im omogucava raskrsnicu za brze i bolji saobracaj pcela ( Vojo )..i ostalo su 2 polunastavka od 121mm kao mediste ( za pcelara :P )
-
Kolege pčelari, ovde se stalno zaboravlja jedna veoma važna ČINJENICA u pčelarstvu da "MED NA MEDU RODI !
Šta to znači ?
Na primer, zamislite da je karnika zazimljena u velikom buretu lupam 150 litara, sa zalihama od opet lupam
50KG !
U biologiji pčele je da je pčela veoma ekonomična.
Nije proždrljiva pa će u toku zime pojesti 30kg meda. Potrošiće taman onoliko koliko joj je potrebno da preživi i eksplozivno se razvije na proleće. Ona tokom zime ne greje košnicu ona greje klube. Ukoliko oseti da zalihe manjkaju pribeći će štednji i usporavanju razvoja. Njoj te zalihe služe kao sigurnost.
To je jedan od osnovnih instinkta nastao tokom miliona godina.
Hoću da kažem, ne ostavljamo mi njoj 50 kg meda da bi ga ona potrošila , svakako je to naš med samo ćemo ga kao višak na proleće izvrcati pre bagrema, on veoma stimulativno deluje na buran prolećni razvoj.
Evo mog ličnog iskustva:
Dva društva, jedno veoma jako zazimljeno sa slabim zalihama a drugo veoma malo sa velikim zalihama.
Šta mislite koje je jače i spremnije bilo za bagrem???
Ono koje je bilo veoma bogato polenom i medom bukvalno je explodiralo u razvoju do bagrema, a ovo prvo se jedva oporavilo do suncokreta.
Po meni, opet ovo kažem ovo je moje lično iskustvo i mišljenje, nije bitna veličina i tip košnice,
košnica je samo alat u rukama pčelara, do pčelara je kako će taj alat da koristi.
Bitno je da pčeli omogućimo sigurno zimovanje i buran prolećni razvoj i znalački iskoristimo njene prirodne instinkte.
-
Nemam naučni i iskustveni kapacitet za polemiku, ali se logičkog kapaciteta ne stidim.
Tvrdnja V. Brstine da SU DB i LR konstruisane za Italijanku ne treba da bude upitna, jer tada, kada su košnice konstruisane, makar i od sanduka za voće, u Americi se pčelarilo italijanskom rasom pčela.
Pošto RV i EV nisu pravljene od gajbice, možda im treba dati šansu, a ne uporno odbijati čak i
pomen da postoje.
E da, zaboravih. U kompletnu RV košnicu staje više meda, nego u kompletnu LR.
Nenade, da se razumemo, ja nemam iskustva sa RV jer je nisam imao ali ću obavezno na proleće nabaviti dve i sledeće zime ću diskutovati o njima. Sada diskutujem o ostalima sa kojima sam sesretao i izvodim zaključe i stavove koje ja zastupam a diskusija ima za cilj da se nadje najbolje rešenje na bazi činjenica
-
Kolege pčelari, ovde se stalno zaboravlja jedna veoma važna ČINJENICA u pčelarstvu da "MED NA MEDU RODI !
Šta to znači ?
Na primer, zamislite da je karnika zazimljena u velikom buretu lupam 150 litara, sa zalihama od opet lupam
50KG !
U biologiji pčele je da je pčela veoma ekonomična.
Nije proždrljiva pa će u toku zime pojesti 30kg meda. Potrošiće taman onoliko koliko joj je potrebno da preživi i eksplozivno se razvije na proleće. Ona tokom zime ne greje košnicu ona greje klube. Ukoliko oseti da zalihe manjkaju pribeći će štednji i usporavanju razvoja. Njoj te zalihe služe kao sigurnost.
To je jedan od osnovnih instinkta nastao tokom miliona godina.
Hoću da kažem, ne ostavljamo mi njoj 50 kg meda da bi ga ona potrošila , svakako je to naš med samo ćemo ga kao višak na proleće izvrcati pre bagrema, on veoma stimulativno deluje na buran prolećni razvoj.
Evo mog ličnog iskustva:
Dva društva, jedno veoma jako zazimljeno sa slabim zalihama a drugo veoma malo sa velikim zalihama.
Šta mislite koje je jače i spremnije bilo za bagrem???
Ono koje je bilo veoma bogato polenom i medom bukvalno je explodiralo u razvoju do bagrema, a ovo prvo se jedva oporavilo do suncokreta.
Po meni, opet ovo kažem ovo je moje lično iskustvo i mišljenje, nije bitna veličina i tip košnice,
košnica je samo alat u rukama pčelara, do pčelara je kako će taj alat da koristi.
Bitno je da pčeli omogućimo sigurno zimovanje i buran prolećni razvoj i znalački iskoristimo njene prirodne instinkte.
Potpuno ispravno i kad ne bi bilo tretmana protiv varoe med bi se trebalo cediti u aprilu jer med pčele sakupljaju za sebe a ono što pretekne posle marta je pčelarevo.
-
Potpuno ispravno i kad ne bi bilo tretmana protiv varoe med bi se trebalo cediti u aprilu jer med pčele sakupljaju za sebe a ono što pretekne posle marta je pčelarevo.
Pa i pored tretmana mitakom (amitrazom) med bi se mogao vrcati na proleće jer se amitraz od avgusta do proleča raspadne.
Mada čuo sam ali nisam siguran da je ono na šta se amitraz raspada mnogo štetnije i dugotrajnije od njega samog??
-
Kolega Ranko sa indikativnim prezimenom, imate sjajno iskustvo za nekoga ko nema pčelinjak ;) ;D
Po meni, opet ovo kažem ovo je moje lično iskustvo i mišljenje, nije bitna veličina i tip košnice,
košnica je samo alat u rukama pčelara, do pčelara je kako će taj alat da koristi.
Ako je ovo što ste napisali tačno, zašto se onda u zvaničnim visokopčelarskim i akademskim krugovima svi naježe kad se pomene RV košnica, kao da je kuga zakucala na vrata? Zašto ni na jednoj obuci, ili kursu, predavači neće ni pomenuti ovu vrstu košnica? zar nije bolje svakom početniku ukazati na sve alatke, pa nek bira koju hoće. Iovako ta alatka, kažete, ne igra nikakvu ulogu.
Ne mogu da tvrdim ništa, ali ću proveriti i tu parolu "med na medu rodi" u vrlo bliskoj budućnosti. Proveriti u smislu da li što veća zaliha za zimu sledeće sezone podstiče sve veći unos, ili i tu ostoji neki optimum i granica. Ima nekih suprotnosti, koje po meni, traže da se njima pozabavimo. Sledeći ovu logiku, mi bi neposredno pred glavnu pašu trebali košnicu da nakrcamo medom, a ne da je totalno ispraznimo.
Ili, ako se misli na dobar prolećni razvoj ( a verovatno se misli na to ), možemo pčelama ostaviti i 100 kg za zazimljavanje, one nažalost neće napraviti 200.000 jedinki, već isto onoliko, koliko i kad smo im ostavili 20kg - 40 do 50.000 i fertik...
Ponajpre, ( mislim da se izreka pogrešno tumači ), misli se na vrstu i kvalitet hrane, kojom se pčele hrane u toku zime, a ne na količinu te hrane (količinu preko optimalne). Jasno je da će od kvaliteta hrane na kojoj pčela zimuje u proleće zavisiti njena vitalnost i zdravlje, količina masnog tkiva i sposobnost da othrani nove generacije radilica.
Nenade, da se razumemo, ja nemam iskustva sa RV jer je nisam imao ali ću obavezno na proleće nabaviti dve i sledeće zime ću diskutovati o njima
Miljko, ovo je sve što sam želeo.
-
Postovani Vojo..
Nerazumem kako i zasto ste se pronasli nekako uvredjenim u ovoj prici.. Naprotiv,hteo sam da se predstavim sa ovom temom svim pcelarima koji smatraju da LR kosnica nije najpogodnija za pcelarenje za nase uslove bas iz razloga uzimljenja i njihoivog pocetnog razvoja..
Postoje i kod kosnica nastavljaca sa manjim zapreminama saca i litraze iste..
I jednom kad sam vas kontaktirao i licno se predstavio,tada sam vas pohvalio vas rad i po meni unapredjenje kosnice prema biologiji pcelinjeg klubeta..
Ovo je javni forum sa diskusijama iskustva svih pcelara na nasem pa i sirom podrucju oko nas..
Bavim se kao hobista stacionarnim pcelarenjem u centru svog grada.. Nisam vodjen racunicom meda ili bilo kojeg pcelinjeg proizvoda vec cisto iz ljubavi i pokusaju doprinosa pcelinjem svetu.. Moja iskustva i zapazanja tokom pcelarenja stacionarnog sa LR-om jeste da je dobra za razvoj i tehniku pcelarenja sa nastavcima ali ima svojih mana.. Jedna je da se pcelar nemoze opustiti sa njom tokom zime ako je nije pre toga dobro zazimio u dva nastavka sa dosta meda..
Ali i dalje tvrdim i smatram da bi pcelinji razvoj tokom izimljenja bio bolji u nastavku manje zapremine i kvadratnog oblika..
Ujedno se izvinjavam svim onim pcelarima koji poseduju LR ili bilo koju nastavljacu a da su se nasli malo uvredjenim sa ovom temom.. :)
Vojo sutra cu da slikam i izbacim sta sam spremio za prolece svim mojim kosnicama i novim da ih naselim.. U pitanju je mala modifikacija LR-a.. O tome sam vam pisao licno u vase poruke..!
Pozdrav svima..!
Зоко пријатељу, нисам се пронашао увређеним..
Уопште немам никакав приговор на твоју поруку него сам искористио прилику да напишем да РВ кошнице нису мање од ЛР или ДБ кошница како их многи пчелари називају и доживљавају...
Поздрав свим драгим пријатељима...
-
:D Vojo druze samo za tebe..!
Vojo-Vener sistem ???
Dodato na podnjacu nastavak od 100mm kao deo visoke podnice ( dozvoljava izgradnju trutovskog legla )..plodiste standard LR..polunastavak sa 13 poluramova kao medna kapa ( Vener ) i okrenuto kontra od pravca satonosa sto im omogucava raskrsnicu za brze i bolji saobracaj pcela ( Vojo )..i ostalo su 2 polunastavka od 121mm kao mediste ( za pcelara :P )
Зоране пријатељу,
Венер није користио укрштање рамова. Он никада није видио моје РВ и ЕВ Прелазне наставке и ако сам их објавио у патентном заводу још септемнба 2001 године.. :D
Ја никада нисам користио његове методе рада нити пчеларио по његовим препорукама...
Мој начин рада је потпуна супротност ономе што сам читао од Венера.
Поздрав драгим пријатељима...
-
Зоране пријатељу,
Венер није користио укрштање рамова. Он никада није видио моје РВ и ЕВ Прелазне наставке и ако сам их објавио у патентном заводу још септемнба 2001 године.. :D
Мој начин рада је потпуна супротност ономе што сам читао од Венерa
[/quote] Postovani Vojo..!
Upravo pokusavam da spojim Venerovu tehniku i vase ukrstene ramove u jednu celinu..
Nezelim previse standarda da imam na mom malom pcelinjaku,ali nekako cu i moj LR da RV-isem :)
Sad je jos samo ostalo sacekati budjenje razvoja na prolece i videti sta ce sve ovo doneti..
Sta vi mislite pije li vodu..!? :)
-
Код мене је ЛР са укрштеним РВ и ЕВ рамовима у РВ и ЕВ Прелазним наставцима дао добре резултате.
Поздрав драгим пријатељима...
-
Kolega Ranko sa indikativnim prezimenom, imate sjajno iskustvo za nekoga ko nema pčelinjak ;) ;D
Ako je ovo što ste napisali tačno, zašto se onda u zvaničnim visokopčelarskim i akademskim krugovima svi naježe kad se pomene RV košnica, kao da je kuga zakucala na vrata? Zašto ni na jednoj obuci, ili kursu, predavači neće ni pomenuti ovu vrstu košnica? zar nije bolje svakom početniku ukazati na sve alatke, pa nek bira koju hoće. Iovako ta alatka, kažete, ne igra nikakvu ulogu.
Moje prezime je takvo kakvo jeste u trenutku registracije kada se nisu mogla registrovati sa našim srpskim slovima.
Ja sam Šeremešić pa ja ispalo Seremesic :)
A i pčelinjak nisam imao u trenutku registracije, a profil nisam menjao, sada je porastao na 35 košnica.
Verovatno se svi naježe a i ja takođe kada se pomene RV i EV na tehniku ukrštanja ramova.
Da li pčela ukršta saće u prirodnom staništu, to joj nije prirodni instinkt na kojem je opstala milionima godina.
-
Moje prezime je takvo kakvo jeste u trenutku registracije kada se nisu mogla registrovati sa našim srpskim slovima.
Ja sam Šeremešić pa ja ispalo Seremesic :)
Pusti ti mene - ja zapazim detalje, koje niko ne primeti. A nisam devica, puj, puj, daleko bilo...
A da je ispalo - ispalo je.
Nisam nikad video saće u duplji drveta, ali sam video zaperke na slikama, koji znaju biti različitih oblika i prostirati se u raznim pravcima.
-
Ponajpre, ( mislim da se izreka pogrešno tumači ), misli se na vrstu i kvalitet hrane, kojom se pčele hrane u toku zime, a ne na količinu te hrane (količinu preko optimalne). Jasno je da će od kvaliteta hrane na kojoj pčela zimuje u proleće zavisiti njena vitalnost i zdravlje, količina masnog tkiva i sposobnost da othrani nove generacije radilica.
Nao ovo sam mislio, i potpuno se slažem sa ovim, možda ste me pogrešno razumeli.
Nigde nisam napisao da "što veća zaliha za zimu sledeće sezone podstiče sve veći unos".
Problem kod pčelara je baš u tome što pčelar misli da je optimalna, KVALITETNA i dovoljna zimska zaliha 8 do 15 ili 20 kg,
pa kad stigne januar, februar , ajmo rokati pogače, kada stigne mart april ajmo rokati sirup.
Da li je to kvalitetno zimovanje?
Jedan od pčelinjih instinkta je da pčela ne trpi med ispod legla, i da ima zalihu tj sigurnost (mednu kapu) iznad legla, a to je Vener znalački iskoristio i prilagodio.
Bitno je da pčeli omogućimo sigurno zimovanje i buran prolećni razvoj i znalački iskoristimo njene prirodne instinkte.
Pčela ne poznaje LOGIKU pčela zna samo za INSTINKT.
-
Nisam nikad video saće u duplji drveta, ali sam video zaperke na slikama, koji znaju biti različitih oblika i prostirati se u raznim pravcima.
Kada vidite saće u duplji drveta biće vam jasno, duplja drveta je celina nije izdeljena u nastavke pa da pčele grade zaperke u raznim pravcima.
Saće u duplji nije ni idealno ravno nego je prilagođeno obliku duplje a nije ni ukršteno kao kod rv i ev.
-
Nao ovo sam mislio, i potpuno se slažem sa ovim, možda ste me pogrešno razumeli.
Nigde nisam napisao da "što veća zaliha za zimu sledeće sezone podstiče sve veći unos".
Kolega, cela diskusija je imala kontekst da se radi o količini zaliha. Evo malo citata:
Kolege pčelari, ovde se stalno zaboravlja jedna veoma važna ČINJENICA u pčelarstvu da "MED NA MEDU RODI !
Šta to znači ?
Na primer, zamislite da je karnika zazimljena u velikom buretu lupam 150 litara, sa zalihama od opet lupam
50KG !
Dva društva, jedno veoma jako zazimljeno sa slabim zalihama a drugo veoma malo sa velikim zalihama.
Šta mislite koje je jače i spremnije bilo za bagrem???
Dakle, opet ulazimo u raspravu sa pogrešnih, ili izvrnutih polazišta. ja ne "zahtevam" od modela košnice da u njoj na slabim zalihama pčele prezime i imaju extra prolećni razvoj. Očekujem od te košnice da pčele prezime na OPTIMALNIM zalihama, a ne da mi plodišni ramovi drže kao taoce 9 ili više kilograma meda, pa još usput i crknu gladne, jer nisu mogle da se primaknu tim zalihama. A i tih 9 kg viška naproleće može izgubiti dobar deo svojstava, kristalisati itd...
Njoj te zalihe služe kao sigurnost.
To je jedan od osnovnih instinkta nastao tokom miliona godina.
Osećaj sigurnosti nije instikt. Pčele nemaju osećaje, kao ni većina drugih, čak i viših bića. Pčele su tupave i imaju instikt zgrtanja hrane ( siroti mali hrčki ). Ako zgrnu malo, crknu, ako zgrnu dosta - jupijeee, a ako ima viška, blago nama. kažu ljudi, da nažalost, postoji mogućnost da, ukoliko je medna kapa predebela, ta ista bezosećajna stvorenja "ne ukapiraju" da iznad ima još praznog prostora, pa ulagane sa prikupljanjem. Ako je to istina ( a možda sam to i izmislio ), onda je to mana dubokih ramova plodišta, pored dobrih osobina, koje imaju ( ako imaju, jer često nešto pogrešno identifikujemo ).
Pčele nemaju logiku, ali bi pčelari trebali da je imaju. A ako je nemaju - ćao - zdravo...
-
Osećaj sigurnosti nije instikt. Pčele nemaju osećaje, kao ni većina drugih, čak i viših bića.
Veću glupost od ove u životu nisam čuo !
Sva bića na ovoj planeti imaju neke senzore tj osetila kojima OSEĆAJU:
svetlost, temperaturu, zvuk, mirise, feromone, gravitaciju, magnetno polje, glad, žeđ, bol itd....
Pčele su svesne svojih zaliha u svakom trenutku pa se tako i osećaju ili sigurne ili ne.
Na osećaje sva bića reaguju instinktima.
Ne želim ovo da objašnjavam bilo kome niti da ulazim u raspravu sa bilo kim.
Ovo je moj zadnji post u ovoj temi zdrrravooo....
-
Slazem se sa vama kolega Ranko..!
Pcele nisu glupave i tupave..i smatram da vecina nas treba da se ophodi makar sa duznim postovanjem prema njima..! Njihovo umece gradnje i uopste i stvaranja neceg svetog kao sto je MED..i ponasanje zajednice kao jedna jedinka ili organizam jer zaista zadivljujuce..
Ali bih se slozio i sa Nenadom da je RV bespotrebno odbacen i osudjen od strane mnogih.. Trebalo bi da se pruzi makar sansa da se pokaze u nasem pcelarstvu.. Mozda zaista bi imala TE obecavajuce rezultate u razvoju i medoberu..
-
Nego mnogo je odlutano od teme IZGRADNJA POLUMEDISTA ZA LR
Da li neko ovde od vas ima iskustva sa polunastavcima i koja su zapazanja za ista..!??
Dali je neko uzimio kosnicu sa podbacajem punog polunastavka medom i zapazanja o formiranje klubeta u njoj..!??
-
Osećaj sigurnosti nije instikt. Pčele nemaju osećaje, kao ni većina drugih, čak i viših bića.
Veću glupost od ove u životu nisam čuo !
Priznajem, uspeo si da me navučeš!!! Malo funjarski, ali si uspeo. :D
Upotrebio si izraz OSEĆAJ SIGURNOSTI, što nije senzorski doživljaj, već psihološki, ja se primio i
odgovorio ti koristeći pogrešnu terminologiju.
Sva bića na ovoj planeti imaju neke senzore tj osetila kojima OSEĆAJU:
svetlost, temperaturu, zvuk, mirise, feromone, gravitaciju, magnetno polje, glad, žeđ, bol itd....
Ooooo, objasni meni glupome gde se pčeli nalaze senzori za sigurnost, hahahahaha.
Pčele su svesne svojih zaliha u svakom trenutku pa se tako i osećaju ili sigurne ili ne.
Na osećaje sva bića reaguju instinktima.
Ako ti je ono moje bila najveća glupost, evo si sada izrekao još veće :P
У психологији, свест је у најопштијем значењу свеукупност властитих психичких доживљаја (осети, опажаји, сећања, мишљење, представе, асоцијације, осећања, потребе и сл.) које смо у стању непосредно да опазимо интроспекцијом и релативно јасно опишемо или на други начин изразимо
i
Urođeno ponašanje ili instinkt (iz ((lat.)) = impuls, inspiracija, nagon) svojstven je nagon živog organizma prema određenom ponašanju. Utječe na raspoloženje i na aktivnosti za postizanje cilja. Urođena ponašanja su doslovno prirođeni, naslijeđeni obrasci koje postoje bez potrebe učenja. Instinkt je složen i kompleksan lanac bezuslovnih refleksa.
Važni su u osiguravanju kritičnih potreba organizma primjerice u reprodukciji, dobivanju hrane, obrane od opasnosti, komunikacije itd.
Dakle, pčele na spoljne nadražaje ( osećaje ) reaguju refleksima, a ne instinktima.
Ne želim ovo da objašnjavam bilo kome niti da ulazim u raspravu sa bilo kim.
Ovo je moj zadnji post u ovoj temi zdrrravooo....
Mudra odluka.
Zoki, nažalost, pčele nemaju nervni sistem koji bi im podario iole inteligencije. Ja sam to banalno nazvao "glupave i tupave" ( što bi trebao da bude izraz za nekog ko treba da ima pameti, a nema je - recimo ja ). Sve što rade i grade, preradjuju i prave posledica je urodjenog, instinktivnog ponašanja, a ne bilo kakvih odluka, nakon misaonog procesa. Tu je lep primer sakupljačice polena, koja će se na satu ponašati kao da je ostavila polen, iako smo joj ga oduzeli još pri ulasku u košnicu.
-
Ja neznam kako je medju vama pcelarima..ali ja svoje pcele postujem i volim..i postale su mi deo zivota..
Ako smo mi pcelari ( hobisti..profesionalci ili vec ko sta hoce da bude ) izabrani nekom zivotnom silom i pozvani da budemo njihovi cuvari,staratelji ili vec sta..onda sam i tome necemu zahvalan na sansi sto sam ih upoznao..!
Ja mojim pcelama zelim da pruzim svu paznju i kvalitet za njihov opstanak..
Stoga u mojoj praksi urbanog pcelarenja sa LR-om sam shvatio da kada dodje zima LR nema dobre medne vence za dobru zimu.. ram je plitak za dobro uzimljavanje pa mora da se uzimi na 2 nastavka,stim da je podbaceno puno mediste sa 20kg
Verujem da je Venerova praksa i izucavanje tog problema dovelo do uvodjenja polunastavka kao deo visokog plodista koji se nikad nevrca..
Ostalo je samo da vidim kako ce se sledeca godina pokazati u izgradnji polunastavka i razvoja sa istim
-
Prepodne sam proveo na pčelinjaku kod dragih prijatelja, namerno govorim u množini jer su na jednoj lokaciji smeštene košnice nekoliko pčelara, Tretirali su društva oksalnom. Pošto me je jedan od njih nakon sinoćnjeg predavanja pozvao da im se pridružim to sam i učinio i nisam se pokajao. Naime, prijatno društvo,kotlić se pušio, nudilo su vino...
Ali ono što mi je bilo zanimljivo jeste da su neki od njih koristili dva LR nastavka, a moj domaćin LR i polunastavak FR (20 cm) , nadam se da sam dobro razumeo visinu. U prvi mah to nisam primetio, verovatno nošen stereotipima o načinu rada LR košnicama kod nas. Nisam stigao da pitam a moj domaćin mi reče da je kombinovao neke tehnologije između ostalih Venera je spomenuo. Prema rečima mog domaćina lakše mu je da radi polunastavcima (mislim da ima više od 100 košnica, a zaposlen je na mestu koje traži dosta vremena) a nakon 21-og aprila na nastavak i polunastavak postavlja matičnu rešetku koju ne skida do avgusta već samo dodaje LR nastavke. Zapravo skine samo kada razrojava. Trenutno su na podnjači polunastavci.
Zamolio sam ga da me pozove s proleća da vidim kako manipuliše ramovima i nastavcima odnosno polunastavcima. Ja sam danas izmerio visinu polunastavaka koje sam kupio: 13cm i 16 cm.
U Elemiru još jedan pčelar koristi sličnu tehnologiju.
-
Ostalo je samo da vidim kako ce se sledeca godina pokazati u izgradnji polunastavka i razvoja sa istim
Kolega ako se i kad drustva razviju da kipe od pcela stavi polunastavak sa sve osnovama preko i uzivaj sve ce to one izgraditi. imam preko 100 takvih.mora da ima pase prvo ce ici centralni ramovi i matica ce ih zaleci a ti posle ubacuj u sredinu one slabije izvucene i tako siri od centra ka krajevima. Kakvi prelazi kakvi bakraci
-
Ako bude slabija pasa slucajno,sirupirao bih drustva sa 2..3dcl svaki drugi dan u kontinuitetu..
Kolega Milojko..kakva su ti zapazanja o razvoju drustva sa mednim kapama..!?
-
Edi,moji nastavci su 121mm..tacno pola plodista LR.. Kod mene u gradu ima ih samo moj mentor i jos jedan pcelar ali i nekoristi ih.. I nemam skim niti da upitam za iskustva rada sa njima..
-
Edi,moji nastavci su 121mm..tacno pola plodista LR.. Kod mene u gradu ima ih samo moj mentor i jos jedan pcelar ali i nekoristi ih.. I nemam skim niti da upitam za iskustva rada sa njima..
Pokušavam da dođem na internetu do literature u vezi Venerove tehnologije pčelarenja mada mislim da ću knjige dobiti na čitanje od mojih drugara (inače bih više voleo da ih imam- profesionalna deformacija), u sredu ću dobiti na čitanje knjigu Popovića, Tehnologija pčelarenja LR košnicama i ako sam dobro razumeo priručnik Bugarskog (boga mu postajem zaboravan ne znam ime). Trknuću i do kolege koji takođe pčelari polunastavcima a voli da čita literaturu vezanu za pčelarstvo.
Vasiću, da li je potrebno pčele ''namamiti'' da pređu u polunastavak sa satnim osnovama? Da li je cvetanje voća dovoljna paša, uz prihranu, za izvlačenje punog (polu)nastavka satnih osnova?
Vidakoviću sam Bog zna šta sam kupio polunastavcima ovih dimenzija!?
-
Vener je pcelario polunastavcima 155mm.. Razvojna pasa uz sirupiranje mozda bi bila dobra..ali mi tu ostaje problem zbog jos hladnih temperatura za prevesavanje..
-
Vener je pcelario polunastavcima 155mm.. Razvojna pasa uz sirupiranje mozda bi bila dobra..ali mi tu ostaje problem zbog jos hladnih temperatura za prevesavanje..
E sada se stvari komplikuju, kolega spominje Venera a koristi FR dimenzije.
Inače mi je danas rekao da oko 15-og aprila menja mesta nastavku i polunastavku, toplije je a i matica se već sama spušta dole.
Da li moji polunastavci od 160 odgovaraju Venerovoj tehnologiji?
-
Izvinjavam se, zapravo visina polunastavka kod kolege je 17cm. Sada sam saznao.
-
Nema prevesavanja kod polunastavaka jer nije isti ram. neko pise da se podigne npr LR gore u Farar pa da visi u donjem telu da bi se pcele navukle sve je to bez veze i gubljenje vremena. Od necega se mora poceti. Kako onaj ko nema izvucenog saca da dodje do njega pa jednostavno zrtvovanjem necega. Razvijaj sto bolje drustva u Lr na gornjoj poziciji i kad pokipe samo prebaci gore polunastavak koji vec imas (kod mene je 170) i sa kakvim ramovima imas i guraj dalje, bice malo manje meda ali ces dobiti vosak. Drustva se u takvoj kombinaciji odlicno razvijaju i odlicno prezimljavaju kada je polunstavak u poziciji dole. Dobijamo vecu mednu kapu u lr a izbegnuta je mogucnost da se pcele spuste samo u jedan nastavak. I 121mm polunastavak je dobra kombinacija i svaki do 170 sto mislim da je gornja granica visine za polunastavke.
-
Nisam nikad video saće u duplji drveta, ali sam video zaperke na slikama, koji znaju biti različitih oblika i prostirati se u raznim pravcima.
Kada vidite saće u duplji drveta biće vam jasno, duplja drveta je celina nije izdeljena u nastavke pa da pčele grade zaperke u raznim pravcima.
Saće u duplji nije ni idealno ravno nego je prilagođeno obliku duplje a nije ni ukršteno kao kod rv i ev.
Саћу у дупљи дрвета је укрштено као у РВ и ЕВ кошницама у већини случајева... У свакој дупљи у којој има чворова пчеле ће искористити чворове да би испод њих укрстиле саће.. ;)
Поздрав драгим пријатељима...
-
Nema prevesavanja kod polunastavaka jer nije isti ram. neko pise da se podigne npr LR gore u Farar pa da visi u donjem telu da bi se pcele navukle sve je to bez veze i gubljenje vremena. Od necega se mora poceti. Kako onaj ko nema izvucenog saca da dodje do njega pa jednostavno zrtvovanjem necega. Razvijaj sto bolje drustva u Lr na gornjoj poziciji i kad pokipe samo prebaci gore polunastavak koji vec imas (kod mene je 170) i sa kakvim ramovima imas i guraj dalje, bice malo manje meda ali ces dobiti vosak. Drustva se u takvoj kombinaciji odlicno razvijaju i odlicno prezimljavaju kada je polunstavak u poziciji dole. Dobijamo vecu mednu kapu u lr a izbegnuta je mogucnost da se pcele spuste samo u jedan nastavak. I 121mm polunastavak je dobra kombinacija i svaki do 170 sto mislim da je gornja granica visine za polunastavke.
Milojko..moze se sastaviti 2 polunastavka od 121mm i onda prevesati ram zatvorenog legla iz LR plodista..
Kod mene je takav slucaj..!
Ili to sto kazes..zrtvujes deo prinosa za izgradnju saca..
Dok se ne izgradi :) muka..a kad izgrade onda smo na konju..
Ali niko nespominje da Vener sistem treba 2 sezone da se potpuno izgrade.. 1-va sezona izvlace sace i delimicno napune a u 2-goj maximalno dopune..
-
Pod prirodnim uslovima i u košnicama sa nepokretnim saćem pčele često ukrste saće i dograđuju zaperke i mostove.
Prof.dr Jovan Kulinčević, Pčelarstvo, str. 26, Partenon Beograd
-
Nema prevesavanja kod polunastavaka jer nije isti ram. neko pise da se podigne npr LR gore u Farar pa da visi u donjem telu da bi se pcele navukle sve je to bez veze i gubljenje vremena. Od necega se mora poceti. Kako onaj ko nema izvucenog saca da dodje do njega pa jednostavno zrtvovanjem necega. Razvijaj sto bolje drustva u Lr na gornjoj poziciji i kad pokipe samo prebaci gore polunastavak koji vec imas (kod mene je 170) i sa kakvim ramovima imas i guraj dalje, bice malo manje meda ali ces dobiti vosak. Drustva se u takvoj kombinaciji odlicno razvijaju i odlicno prezimljavaju kada je polunstavak u poziciji dole. Dobijamo vecu mednu kapu u lr a izbegnuta je mogucnost da se pcele spuste samo u jedan nastavak. I 121mm polunastavak je dobra kombinacija i svaki do 170 sto mislim da je gornja granica visine za polunastavke.
Vasiću, da li je ambiciozno ako prolećne rojeve u vreme cvetanja bagrenca(zbog unosa polena i nektara), pored Tise mi je pčelinjak, podstičem na izgradnju satnih osnova u polunastavcima obilnim prehranjivanjem šećernim sirupom.
-
Treba prvo definisati sta je prolecni roj. Koliko znam bagremac cveta posle bagrema mozda kraj maja. Zavisno od toga kad je formiran roj diskutabilno je mogu li im se dodati polunastavci.
-
Treba prvo definisati sta je prolecni roj. Koliko znam bagremac cveta posle bagrema mozda kraj maja. Zavisno od toga kad je formiran roj diskutabilno je mogu li im se dodati polunastavci.
Razumeo sam Vas, hvala na odgovoru, kada malo razmislim roj treba da izvuče i satne osnove u praznom prostoru LR.
Molim sve da mi oproste zbog početničkog neznanja, ali moram i ovo da pitam. Recimo da budem te sreće pa uhvatim dolutali prirodni roj i smestim ga u polunastavak 170mm sa satnim osnovama i obilno sirupam?
Svakako, (ne) treba čekati da roj ''padne'' s neba.
-
Dobra zamisao,ali dok roj neizgradi plodiste nece preci u mediste..
Jedino da roj uselis odmah u polunastavak 170mm..prihranjujes sirupom..pa kad ga izgrade stavis redovan nastavak preko maticne resetke.prevesas maticu sa ramom na kojem se nalazi i pored posavis satne osnove..i nastavis sa sirupiranjem..
-
A zašto matičnu rešetku, da bih zadržao maticu u gornjem LR telu?
-
Da.. pa kad izadje i zadnje leglo iz polunastavka,napune je medom i preokrenes je da dodje na nazad na plodiste preko maticne resetke..
Tad ce da sluzi kao medna kapa
-
Uf, sada mi nije jasno, napune medom donje telo. Zar pčela trpi med ispod legla?
-
Idemo korak po korak..!
Uhvatio si roj i stavio u LR sa satnim osnovama..
Pcela pocinje da izgradjuje sace da bi matica mogla uskoro da polaze jaja i da zivot ide dalje.. Ako nema jake pase trebalo bi joj pomoci sirupiranjem da sto brze izgradi sace.. Ako stavis odmah i polunastavak gore,oni nece preci dok ne izgrade donje plodiste.. Zato bi bilo brze da ih uselis odmah u polunastavak da izgrade to i tamo se razvijaju.. Kad sve izgrade izvadis maticu sa ram,dva najmladjeg legla i stavis je u drugi nastavak koji postavis preko polunastavka.. Ako radis bez maticne imaces legla i gore i dole.. Sa maticnom sprecavas vracanje matice u plodiste a mlada pcela ce doci gore za maticom i izgradjivace gornji nastavak.. Sva ostala pcela koja se izleze iz preostalih zatvorenih celija napunice se nektarom i polenom.. Kasnije maticu sa leglom spustis na podnjacu,vratis maticnu resetku i postavis preko nje polunastavak u kojoj vise nema legla jer se izlegla..
Probaj..!