Autor Tema: Цитати из пчеларске литературе  (Pročitano 59942 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #60 poslato: Januar 14, 2015, 17:19:33 »
Društvo koje nije spremno za odgoj matičnjaka je svako društvo koje je u stanju koje je daleko od rojevog nagona i koje teži obnovi ili razvoju. Što znači da i društvo koje ima veliki broj jedinki može biti nespremno za odgoj matićnjaka. Mislim da sam pisao o tome ranije. To su i vrlo jaka društva koja imaju veliki broj jedinki ali prekidaju rojevi nagon (unište sve matičnjake) i teže obnovi društva. Primer je društvo nakon jake paše, kada se pčele istroše radom, ima veliki broj pčela i više ima starijih pčela, jer tokom jakih paša, leglo se smanjuje. Dodatno, na obnovu društva utiče i prostor koji je uglavnom tokom jačih paša veći i pčele teže da osvoje taj prostor brojnošću u cilju održavanja uslova. Smanjenje legla će uvek pogoditi trutovsko leglo i npr. posle jake bagremove paše se često može videti da u prvom kolu legla skoro da i nema trtovskog legla. Ne mora biti samo jaka paša u pitanju. Prošle godine se povremeno menjala struktura društva usled onih kiša i hladnih talasa i imali smo upravo takve slučajeve (mislim da je bilo izveštaja na forumima da se leglo svodilo na samo par ramova).


Pri odgoju matica, ne treba mnogo proširivati košnicu, čime se pčela natera na mirovanje i održavanje rojevog nagona. To i jeste problem dobrog odgoja matica, jer zahteva mnogo više rada. Moraju se sklanjati ramovi sa medom, uništavati svi rojevi matičnjaci u plodištu koje će društvo svakako graditi. Ako ima samo nekoliko matičnjaka u plodištu, to može uticati na stanje matičnjaka koji se daju na odgoj. Dodatni posao je da se posle uništavanja tek započetih rojevih matičnjaka (u njima su samo zaležena jaja) mora ponovo pogledati, jer se previd uvek dešava. Takav pregled u uslovima košnice prepune pčela je vrlo naporan. Što govori da je odgoj matica vrlo ozbiljan i odgovoran posao sa puno rada.

Za stratere uglavnom preporučuju da nema mladog legla. Starteri se ponekada prepuručuju i za komletan odgoj. Starter je bez matice i pčele hoće da odgajaju matice, ali imaju jak nagon za odgoj legla. Kako će hraniti matičnjake (kakvim mlečom) može biti pitanje koje se opravdano postavlja. U stanju obezmatičenosti se ipak pčele dezorijentišu u velikoj meri. Starter može biti namenjen prihvatu prvih larvica i potom se prebacuju u odgajivačko društvo (koje je spremno za odgoj matičnjaka). Meni lično nije jasno zašto onda koristiti starter?? Pa društvo spremno za odgoj matičnjaka će primiti sve larvice koje se ponude.

Dozrevanje matičnjaka je uglavnom povezano sa postupkom pčelara prema matičnjacima. Ali može biti problem i u društvu koje nije spremno za odgoj matičnjaka. To je upravo ta varljiva brojnost (i pretpostavke snage društva na osnovu brojnosti pčela) nakon paša, kada se ne zna kojim tempom će se gubiti pčele. U tom slučaju pčele su više posvećene zaštiti i održavanju legla. Ako još uz sve to zahladi, imaćemo matice koje su nikakve.

Sa malo turnusa je svakako lakše raditi. I u dugom nizu turnusa se može očuvati kvalitet tokom odgoja, ali je potrebno dosta rada. Primer je prošla godina kada su pčele ulazile u rojevi nagon u trećoj dekadi jula i to masovno.

Ako se „zanatski“ dobro ne odradi posao oko dugotrajnijeg odgoja matičnjaka, svakako da može biti puno problema. Za mene je svaki postupak koji odudara od odgoja u običnom društvu, koje je slično svakom drugom društvu na pčelinjaku suvišan posao. Ali, raditi sa pet-šest matičnjaka po drušvu mi je malo smešno (mislim na komercijalni odgoj i tu ne mogu važiti preporuke iz komentarisanog citata).
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #61 poslato: Januar 14, 2015, 18:20:04 »
Ne razumem zasto bi te sve postupke radimo za sam 5-6 maticnjaka?
Kad smo kod startera,mislim da previse se to usloznuje, jer je ipak ono sto kazes zanatski najbitnije dolazi u paketu sa iskustvom i dobro skeniranje ponasanje pcela u samoj pc.zajednici i shodno tome raditi i nadogragjivati.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #62 poslato: Januar 14, 2015, 19:03:50 »
Uticaj broja maticnjaka na kvalitet matice :

Белчић даје на знање пчелар-
ској јавности искуство злата вредно: „ СА
АПСОЛУТНОМ СИГУРНОШЋУ ТВР-
ДИМ ДА ШТО ЈЕ МАТИЧЊАКА МАЊИ
БРОЈ, ТО СЕ ДОБИЈУ СВЕ ВРЕДНИЈЕ
МАТИЦЕ", и појашњење „...ннкада нисам
дaвao на прихват више og 10 матичњака
.
Ако је код преношења била повређена која
ларва па су је пчеле избациле, било их је још
мање".
[/b] "

Pozdrav

Nismo se razumeli, ja sam malo nezgodan kada kritikujem  ;D , kako Esad reče ovde:)

Ne radi se baš o 5-6, ali nije ni daleko od tog broja(vidi citat). S obzirom da na osnovu svojih iskustava smatram da je to preterano i neisplativo smanjenje broja matičnjaka, moj komentar je malo izražen sa tim: 5-6. To mu dođe kao neka stilska figura - preterao on, pa onda preterao ja.  :)

Da se razumemo, pokušavam da budem realan, a ne ispravan sa nekog prirodnog stanovišta.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #63 poslato: Januar 15, 2015, 19:17:57 »
Idemo dalje

" Ako je proslo 24 casa od odstranjivanja
stare matice, nova matica je dobro primana
i lako se uklapala u rad drustva.
Ako nije proslo vise od 18 casova, ona je
prvo tretirana kao zatvorenik, ali joj je
posle nekog vremena priznata suverenost.
Ako je dodavana posle manje od 12 casova,
redovno je uklupcavana i obicno je umirala
od gusenja ili gladi. Prema tim
eksperimentima cini se da je potrebno da
prodje 24-30 casova da bi drustvo „zaboravilo“
staru maticu, pa da ako do tada ne
dodamo novu, drustvo krece sa gradnjom
maticnjaka.
Ako im tokom tog
vremena dodamo maticu, prestaje gradnja
maticnjaka, a larve u njima se unistavaju.
Pri dodavanju dobrodosle tudje matice,
mnogo joj se vise paznje posvecuje, nego da
su je pcele same proizvele iz sopstvenog
maticnjaka, barem ima uverljivih podataka
o takvom ponasanju pcela...“.
"

Pozdrav svima

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5310
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #64 poslato: Januar 15, 2015, 21:02:08 »
I posle 30 sati od dodavanja matice u kavezu pčele u velikom broju slučajeva "sa zadovoljstvom" ubiju dodanu maticu.
Pozdrav svima...
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Anto Dankić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 838
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Slavonski Brod, Jelas
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #65 poslato: Januar 15, 2015, 22:32:04 »
Prošle godine sam prije podne uklanjao staru maticu a poslije podne dodao novu  ukavezu. Primljeno 4 od 10 matica :(  . Jedan stariji pčelar kod nas mi je rekao da sam trebao odmah dodati čim sam izvadio staru jer pčele navodno odmah dižu paniku i povlače matičnjake. Meni se ipak čini da pčele nebi prihvatile maticu ni da sam je dodao isti tren.

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5310
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #66 poslato: Januar 15, 2015, 22:37:47 »
Da si ga poslušao kolega Anto bilo bi još manje primljenih matica. Pozdrav svima..
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Daniloski Blagoja

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Тајмиште 1069мнв
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #67 poslato: Januar 15, 2015, 23:28:08 »
Prošle godine sam prije podne uklanjao staru maticu a poslije podne dodao novu  ukavezu. Primljeno 4 od 10 matica :(  . Jedan stariji pčelar kod nas mi je rekao da sam trebao odmah dodati čim sam izvadio staru jer pčele navodno odmah dižu paniku i povlače matičnjake. Meni se ipak čini da pčele nebi prihvatile maticu ni da sam je dodao isti tren.
Ко што ти је он рекао,и ја тако радим,вадим старку,и додајем у кавез младу матицу!
Време мењање матица има веома велики утицај на пријем,најбоље време је када има пашу по могуќности обилну/багремову најбољи
пријем гарантовано!

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #68 poslato: Januar 16, 2015, 16:42:38 »
"Пчеле најлакше прерађују сируп концен-
трације 1,5:1 (1,5 kg meћepa : 1 l воде)
. При
преради таквог сирупа оне утроше 20%
шећера, а остатак одлажу у ћелије као резерву.
На тај начин од 1 kg шећера добије се тачно 1
kg шећерног меда.
Друге концентрације више исцрпљују
пчеле. За прераду гушћег сирупа (нпр. 2:1)
пчеле треба да додају воду, а после тога да део
воде одстране. Код ређег сирупа (нпр. 1:1) пак
оне троше много енергије за одстрањивање
велике количине воде. У свим случајевима
количина воде у шећерном меду треба да се
сведе на око 20%.
"

Van mreže Vojo Brstina

  • Domaćin foruma
  • *******
  • Poruke: 5310
  • Pol: Muškarac
  • 063/383-114 023/782-015
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #69 poslato: Januar 17, 2015, 11:21:59 »
Мислим да пчеле у овој преради 1,5:1(ш:в) не потроше више од 10% шећера. Ето, неко моје мишљење...
Поздрав свима..
Српска решења за препород српског пчеларства. Родна Воја, Еко Воја, РЕВ, Прелазни РВ и ЕВ наставци, Брстивар, Нозевој, Војвир.

Три века испред света...
Нека блиста српско пчеларство.

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #70 poslato: Januar 21, 2015, 12:35:16 »
Da li neko od kolega moze da napise svoja iskustva i  poredjenje u vezi dvomaticnog i jednomaticnog pcelarenja, i da li je bolje da se na pcelinjaku koji se ne seli, raditi sa dvomaticnim sistemom ili ne ?

Moje opredjeljenje za jednomaticno pcelarenje nije slucajno, vec je zasnovano na nekim
cinjenicama koje su me uvjerile da klasicno dvomaticno pcelarenje zapravo nije produktivno,
gledano sa aspekta jedinice mase pcela (prinos po kilogramu pcela). Osnova svakako leži u tome
što je pokazano da ukupna kolicina legla koja potjece od dvije matice koje su razdvojene
maticnom rešetkom, ne odgovara kolicini legla koju bi te matice ostvarile da se nalaze u
posebnim košnicama. Legla je u dvomaticnim društvima manje, jer matica sa jacim maticnim
feromonom destimulira onu drugu maticu, pa ona smanji broj položenih jaja.
Nedavno je Peter Bross (2005) iz SAD-a donio rezultate sedmogodišnjih istraživanja, koja
su pokazala da dvomaticno pcelarenje i nije tako produktivno, ako se posmatra kroz prizmu
uloženog vremena . Da ne govorimo o drugim faktorima (dodatna oprema, problemi pri
selidbi i slicno).
Narocito ako uzmemo u obzir najnovija istraživanja da najviše meda po jedinici
mase pcela ne donose enormno jaka društva, vec optimalno jaka društva, sa prirodnom
strukturom starosnih grupa pcela


Pozdrav za sve


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #71 poslato: Januar 21, 2015, 17:55:09 »
Legla je u dvomaticnim društvima manje, jer matica sa jacim maticnim feromonom destimulira onu drugu maticu, pa ona smanji broj položenih jaja.


Tekst citata izgleda nije potpun. Mislim da nedostaje deo u zagradi  :):

Legla je u dvomatičnim društvima manje, jer matica sa jačim matičnim feromonom destimulira onu drugu maticu, pa ona smanji broj položenih jaja (Stanimirović, 2000).


Inače, ceo citat je sporan sa gledišta prakse i potiče iz "nauke" za koju kažem da nije dobra, ako nije u službi prakse.
Ako se sagleda u skladu sa činjenicama u tekstu (tako da citat ne bude izvučen iz konteksta) mogu se videti protivrečnosti (kao i u čuvenom besplatnom predavanju, a to je u stvari "to" i autor je isti).

Čak i ne odgovara naslovu celokupne brošure, a nadnaslov je: Savjeti iskusnih praktičara.  :) - 3. Međunarodni pčelarski sajam Bjelovar Gudovac 3. i 4. veljače 2007  :)
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #72 poslato: Januar 21, 2015, 18:51:14 »
Sosicu,Sosicu nemas milosti nimalo  ;D ;D ;D E sledeci put cu naci nesto gde neces znati ko je autor  :) :)

Nego reci ti meni sta ti imas da kazes o tome da li je isplatljivo dvomaticno pcelarenje na stacionaru u odnosu na jednomaticno ?

Pozdrav za sve

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #73 poslato: Januar 22, 2015, 17:58:40 »
Isplativost se ne glada samo po tome pčelariš li sa jednom ili više matica. Ako se pčelari po sistemu - tamo imam vikendicu pa sam stavio i pčele, neće to dati nikakve rezultate, ako tu nema ništa za pčele tokom nekog dužeg razdoblja.

Ako ima paše (ne mislim na one tipa bagrema ili drugih jakih paša) rezultati mogu biti mnogo bolji nego sa jednomatičnim.

Sećam se kada smo jednom prilikom videli košnice urađene po sistemu koji je promovisao Vener. Neću napisati čije su to pčele bile, ali čovek ima visoku titulu. Moj brat je odmah pohvalio: O, vidi Venerov sistem, biće meda. Moja primedba nije bila usmerena na izgled košnice i sistem, nego na leto. Pčele su bile kao Železnice Srbije: izlazile su sa velikim kašnjenjem – na svakih 15 minuta po jedna pčela. Ne donose med nastavci, nego sa pčele. Ali ako nema dostupne paše, nema ništa od tog posla.

Ako neko ne ume da oformi i upravlja dvomatičnim društvom, napisaće kako feromon jedne matice onemogućava drugu da se „razmahne“ (Stanimirović 2000). Sreća da ima feromona i virusa, da posluže kao izgovor :) . Ili napiše da dvomatično društvo nema puno više legla nego jednomatično (S. Jevtić 2012)  ;D



To ti je nešto slično naletu pčela. Evo, opet možemo spomenuti ono „predavanje u vidu poklona“. Tu se vodi borba protiv naleta, kao mogućnosti za prenošenje bolesti. Društvo koje koristi nalet (dobija pčele), ne da ne može oboleti, nego napuni i prepuni košnicu za dan dva i počinje da poklapa med. I ne da može oboleti, već sa tom silnom masom pčela održava i leglo i košnicu u besprekornom stanju.Može biti ugroženo društvo koje trpi nalet (gubi pčele), ali se i to ne dešava tako lako, jer tu ostane dovoljno pčlela da održavaju leglo i ima stalnog povećanja broja pčela, rađanjem novih pečla. Dobro pripremljeno dvomatično društvo ima veliki broj pčela i donese znatno više meda. Ali, ako se to posmatra sa teoretske strane (ako dvomatično društvo razmatra neko ko to nije radio i koristi podatke iz literature kao referencu), to je smešno.

Pored vrlo jakih društava je potrebno imati i neke paše. Seti se letos, kada je zamedila bela detelina ili ona neka „sića“ od paše koja je tada bila. Unos je bio vrlo dobar. Zamisli sada da imaš izuzetno jaka društva šta bi uradila.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Radovic Dragan

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 325
  • Pol: Muškarac
    • www.parketarski-radovi.rs
  • Lokacija pčelinjaka: Bukulja
Odg: Цитати из пчеларске литературе
« Odgovor #74 poslato: Januar 22, 2015, 19:40:12 »


Pored vrlo jakih društava je potrebno imati i neke paše. Seti se letos, kada je zamedila bela detelina ili ona neka „sića“ od paše koja je tada bila. Unos je bio vrlo dobar. Zamisli sada da imaš izuzetno jaka društva šta bi uradila.


Kad spomenu belu detelinu letos, da nije bilo nje ne znam kako bi prosle moje pcele. Od 19 kosnica samo 2 su napunile po jedan nastavak meda "viska". Onda mi je pala na pamet misao "da za dobru kosnicu nema lose godine" mozda gresim. Te ramove sam podelio po ostalim kosnicama, i jos sam obilno prihranjivao,nisam cedio ni jednu kasiku meda prosle godine. Doduse polovina su bili rojevi, napravljeni u Maju,..  neka drustva sam spojio pa sam uzimio 15. Za sada su sva u zivotu,..videcemo sta ce biti u Martu

Hvala na odgovoru