Poštovane kolege, u narednim redovima iznijeću svoje ovogodišnje iskustvo pčelarenja sa košnicama Rodna Voja.
Ova 2014 godina u dosadašnjoj mojoj pčelarskoj praksi bila je najnepovoljnija, ne pamtim goru. Ujedno je bila i novo iskustvo u pčelarenju košnicama Rodna Voja i LR košnicama. Voćne paše skoro da i nije bilo. Pčelinja društva u LR košnicama i košnicama Rodna Voja odvzao sam u Posavinu na bagremovu pašu od 15. do 20. aprila.
Uz lokaciju na kojoj sam smjestio pčelinja društva bila je uljana repica u velikoj površini. Kako bagrem na ovoj lokaciji počinje mediti oko 12. maja, uljana repica je poslužila za ubrzan razvoj pčelinjih društava iako je kiša padala svaki drugi dan.
Prvog i drugog maja sva pčelinja društva preuredio sam u položaj medobranja. Kod pčelinjih društava u košnicama Rodna Voja to znači: u prvom nastavku na podnjači mlado leglo sa maticom, zatim matična rešetka, na matičnu rešetku okvir sa letom, a potom u drugom i trećem nastavku ramovi sa zatvorenim leglom te prazni ramovi za med. U svim nastavcima uz leglo, dodao sam i postojeće zalihe meda i perge. To isto sam uradio i kod pčelinjih društava u LR košnicama sa razlikom što su LR košnice na dva nastavka i što nisam stavljao okvir sa letom ( koristim plastične matične rešetke koje nisu uokvirene). U tom momentu u košnicama Rodna Voja imao sam od 14 do 19 ramova legla.
12.5. ove godine, otvorio sam 4 košnice Rodna Voja i detaljno pregledao pčelinja društva u njima. Tom prilikom sam utvrdio da su sve u rojevnom nagonu jer su imale i do 30 matičnjaka, što otvorenih što zatvorenih. Kako u mom petogodišnjem pčelarenju košnicama Rodna Voja prethodno stanje nisam imao a ni očekivao, bio sam u dilemi šta uraditi jer nisam bio pripremljen za klasično razrojavanje (nisam imao prazne košnice Rodna Voja u koje bi smjestio rojeve).
Odlučio sam se za postupak kojim ću izvršiti razrojavanje svih društava u košnicama Rodna Voja (23), bez upotrebe novih elemenata košnice Rodna Voja.
Naime, ramove na kojima je bilo mlado leglo, oko 6-7 ramova, sa maticom i ramovima sa medom i pergom, podigao sam sa podnjače na treće mjesto (pčelarim sa tri nastavka RV). Sve zatvoreno leglo stavio sam u prvi nastavak na podnjači a višak u drugi nastavak. A potom prazne ramove za med. Na podnjaču u prvi nastavak dodao sam jedan ram sa leglom do tri dana. Iznad drugog nastavka stavljam plastičnu rešetku na koju dodajem deblju foliju, potom dodajem okvir sa letom. Time sam i fizički odvojio staru maticu i podijelio društvo u rojevom nagonu na dva dijela. Prethodno sam sve matičnjake uklonio. Maticu sa mladim leglom prihranio sam šećernim sirupom 1:1 više puta.
Vjerovatno će jedan broj kolega koji pročitaju ovu poruku smatrati da sam pogrešno uradio odnosno da sam trebao ostaviti u prvom nastavku rojevni matičnjak. Ali ja sam to uradio sa razlogom. Prvi i glavni razlog je taj što sam htio da u vrijeme druge pčelinje paše (planinska livada) u košnici u prva dva nastavka imam što manje legla a time i više meda. Drugi razlog je taj što sam se nebrojeno puta uvjerio da matice iz prinudnih matičnjaka izvedene u jakim društvima mogu isto tako biti dobre kao i rojevne. Vremenski uslovi sve do kraja bagremove paše bili su nepovoljni.
25.5. kada je konačno perstala bagremova paša utvrdio sam da je kod svih košnica Rodna Voja drugi nastavak bio skoro pun meda a bilo je meda i u prvom nastavku. Tom prilikom sam posjekao sve prinudne matičnjake osim jednog za kojeg sam smatrao da je dobar, a bilo ih je isto tako puno kao i rojevnih. Prvi i drugi nastavak bili su puni pčela dok je u trećem nastavku, gdje je stara matica, bio usporen razvoj što mi je u tom momentu i bio cilj.
Pčelinja društva u LR košnicama su bila veliko razočarenje, vrlo malo meda sa ponekim ramom za vrcanje.
Kao rezultat navedenog postupka iz 23 košnice Rodna Voja izvrcao sam 160 kg bagremovog meda, a iz 37 LR košnica još 50 kg, što je ukupno 210 kg ili prosječno po društvu iz košnice Rodna Voja oko 7 kg a iz košnice LR ni 1,5 kg uz napomenu da u velikom broju LR košnica nije bilo ništa za vrcanje. Iako je bilo za očekivati, uzimajući u obzir loše vremenske uslove kao i to da su pčelinja društva bila u rojevnom nagonu te da neće biti bagremovog meda za vrcanje, bilo ga je zahvaljujući pčelinjim društvima u košnicama Rodna Voja i načinu na koji sam izvršio razrojavanje. Drugog i trećeg juna, sva društva sam odvezao na livadsku pašu na Nišićku visoravan. Kod košnica Rodna Voja, debelu plastičnu foliju zamjenio sam sa plastičnom mrežom, a kako su mi sve podnjače antivarozne, nije bilo problema kod selidbe pčela. Na lokaciji na Nišićkoj visoravni, pčelinja društva u košnicama Rodna Voja imala su isti raspored nastavaka kao u Posavini (nastavak sa starom maticom i dalje je bio na trećem mjestu). Pčelinja društva u košnicama LR sam preuredio na isti način kao što sam uradio kod pčelinjih društava u košnicama Rodna Voja prilikom razrojavanja. U trećem nastavku je također bila stara matica kao i u košnicama Rodna Voja.
Livadska paša je počela 10-tog juna i trajala je do 17-tog juna, kada je bilo i sunčano vrijeme. Od 17-tog juna pa do kraja paše planinske livade, samo je nekoliko dana bilo bez kiše. Kada pčelinje paše više nije bio i kad je med sazrio za vrcanje, pristupio sam vrcanju. Iz 23 košnice Rodne Voje (iz drugog nastavka) izvrcao sam 115 kg meda a od onih 37 LR košnica, iako sam primjenio isti postupak kao kod Rodne Voje, izvrcao sam 25 kg, ukupno 140 kg planinske livade, što sa bagremom iznosi 350 kg meda. Iz prethodnog proizilazi da sam od pčelinjih društava u košnicama Rodna Voja prosječno izvrcao 12 kg meda, a od pčelinjih društava iz košnica LR oko 2 kg. Da sam umjesto 37 pčelinjih društava u LR košnicama, imao ta ista društva u košnicama Rodna Voja, imao bi još 369 kg meda (37*12=444-75kg(izvrcano iz LR) = 369 kg), a to nije mali gubitak.
Ovdje mi nije namjera da se stekne utisak da LR košnice nisu dobre košnice, naprotiv u dobrim pašama itekako mogu biti dobre, što sam se i lično uvjerio, ali te godine su vrlo rijetke. Košnice Rodna Voja u dobrim pašama daju odlične rezultate, a u lošijim koliko toliko dobre kao što je to bilo ove godine.
I na kraju da kažem, da od 23 izašle matice iz prinudnih matičnjaka u košnicama Rodna Voja, 4 matice se nisu oplodile a 2 matice su bile nekvalitetne, te sam ta društva spojio sa društvima u kojima je bila stara matica. Uzimio sam na dva nastavka 40 Rodnih Voja. Od 37 društava u LR košnicama, prodao sam 25 po veoma niskoj cijeni pčelaru kojem je majska poplava uništila pčelinjak. Naredne godine, ako bude zdravlja i ostala pčelinja društva u LR košnicama ću prodati a nadomjestiti ih sa pčelinjim društvima u košnicama Rodna Voja.
Lijep pozdrav iz Tuzle.
Ante
