Autor Tema: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada  (Pročitano 269443 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #180 poslato: Mart 20, 2014, 22:45:24 »
Zašto sada prihranjivati? Unos je veći od potrošnje.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #181 poslato: Mart 20, 2014, 23:10:09 »
A šta ako nije. Kod mene pčele "isušuju" ramove sa medom. Radi se o preopterećenju terena pčelinjacima, ali i vremenskim uslovima, koji su omogućavali snažan razvoj sa nedovoljno nektara.

Košnice me i ne zanimaju, jer imaju dovoljno za sada (metod slučajnog uzorka bez pregleda - samo procena težine). Za sada nisam pogledao društva, ako izuzmem dve koje sam pogledao pre nekih desetak dana. Inače razvoj je odličan, ali i potrošnja.


Ako čovek ima sličan problem, trebalo bi da hrani. Naročito ako je zainteresovan da razrojava.


PS

Ja sam pomoćnim društvima dodao ramčiće sa medom (ne po jedan nego 5-7 ramčića) i po dve medne pogače (čist med). Zalihe hrane su samo oko legla. Sav med koji sam podbacio je potrošen.

Ali, ima i još nešto, što doprinosi većoj potrošnji i burnijem razvoju: med u ramovima, koji nije kristalisan.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #182 poslato: Mart 21, 2014, 11:20:04 »
Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.

Misite spajanjem tako da je u pasi jedno drustvo dole pa izmedju medista,snelgrova daska i drugo drustvo gore? tzv.
dvojno pcelarenje,dali ga  radite na svom pcelinjaku,dali mislite da je efikasnije i prinosnije od jednomaticnog?
« Poslednja izmena: Mart 22, 2014, 02:00:55 od strane Moderator 1 »

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #183 poslato: Mart 22, 2014, 23:32:08 »
Danas sam tek pogledao nekoliko društava. Još nisam ubacio deseti ram u prostor koji je prazan.

Fotografije na kojima se vidi velika površina legla su iz pomoćnih društava od kojih formiram oplodnjake. Oni zimuju na dva tela, u svakom po 4 LR rama. S obzirom da je zima bila blaga, ostavio sam ih više iako je bilo planirano da spojim još deset njih, jer mi nije potrebno toliko tih društava. Kako su bila manje snage (bolje reći vrlo slaba društva), nije bilo potrebe da se proširuje leglo iako je moglo to da se uradi.

Ni kod društava ništa ne preduzimam i stanje legla je slično kao kod ovoh malih društava (površina legla), samo što ima više ramova sa leglom.

Ova mala društva imaju po dva ili tri rama legla vrlo velike površine za ovo doba godine. Može se videti da je leglo u vidu koncentričnih krugova i pokazuje kako se gnezdo širlo. Praktično, ova društvanca su u stnju „teške blokade“: u gornjem telu imaju dva (ili tri) rama legla, a bočna dva rama su sa unutrašnje strane puni polena, a sa spoljne je još uvek poklpljeni med (SL 9). Na ponekom ramu se vide i ostaci trutovsko legla koje sam uklonio (kao npr. na SL 4). Gnezdo bi normalno bilo prošireno i u donji nastavak, međutim, to nije još moguće, jer su pčele napravile „venac“ polena koji to ne dozvoljava.


Suština prikazivanja ovih fotografija je u tome da se pokaže da nije bilo potrebe hitno „nasilno“ („sečenjem“ gnezda) proširivati gnezdo. Za par dana se neće ništa izgubiti. Pčele imaju obilje polena, koji prerađuju u pergu ili troše na sopstvenu ishranu i ishranu legla. Na taj način se pčele jednostavno malo „odmore“, zadržavaju povoljniju kondiciju jedinki i što je vrlo bitno, vrlo lako održavaju napovoljnije uslove za leglo.

Može se reći da je proširenje gnezda ovim malim društvima bilo neophodno mnogo ranije. Ali to se dugi niz godina pokazalo suvišnim radom – ništa se time ne dobija, ako se gnezdo proširi pre vremena (po zaključku pčelara, koji ne uzima u obzir sve uslove u okruženju). Snažna pčela, koja se obilno hranila polenom i vrlo lako odgajala leglo (tako da to nije bio previše iscrpljući napor), vrlo lako i izuzetno brzo proširi leglo i dovede društvo do pune snage.

Ako se gnezdo proširi pre vremena, pčele čine previše napora u odgajanju legla i sakupljanju hrane. Takve pčele su uvek u mogućnosti da lako oboljevaju kada dođe do nešto nepovoljnijih uslova.


PS

Sve ovo važi i za svako drugo društvo, a ne samo za ova pomoćna društva. Ponavljam da nisam još ništa preduzimao što se tiče priširena gnezda. Ne bih ponovo da komentarišem proširenje gnezda još u februaru (zbog ranog „buđena prirode“). Satne osnove u to vreme da i ne spominjem glupost bez presedana.

U ovoj poruci sam prokomentarisao i postavio fotografije društva koje je zimovalo na dva PM nastavka i to je nešto jače društvo. Fotografije (SL 10 SL 11 i one koje pokazuju detalje sa njih) pokazuju kakvo je stanje u košnici koja je već „blokirana“. Može se videti da pčele već skladište polen „u leglo“. Na uvećanom detalju se vidi da je odmah nakon isleganja mlade pčele ubačen jedan tovar polena, koji je jedna pčela donela. Takođe se na fotografijama vidi da su pčele „zdrave i debele“. U konačnom zaključku se može reći: proširenje gnezda DA, ali kada se za to steknu povoljni uslovi. Ništa se ne gubi ako se zakasni par dana. Ali može biti vrlo neugodno ako se neke radnje obave preuranjeno.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Milan Miladinovic

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 26
  • Pol: Muškarac
  • skype ::: milan007miladinovic
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #184 poslato: Mart 23, 2014, 19:53:07 »
Bravo,konačno neko da napiše nešto konkretno o temi koja vidim mnoge muči ovih dana. Sve uhvatili prpa da će društva propasti zbog polena :D
Pisao si mi privatnom porukom pre par godina o tzv. blokadi polenom u proleće koja plaši mnoge bespotrebno, upravo ono u šta sam se i lično uverio.Svaka čast.

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #185 poslato: Mart 25, 2014, 14:06:44 »
Lr kosnice,10 komada,rojevi iz prosle godine,zimovali su na jednom nastavku,hteo bi da udvostrucim...

Sa ovako odvojena dva roja, ne gubiš proizvodnu snagu društava cele godine. Koliki će biti prinosi, zavisi od početne snage društava (pre razrojavanja) i od paše. I imaš više nego dvostruko, sa rezervom, da spojiš ako je neki slabiji ili ti zatreba matica. Od rojeva ne očekuj prinose u suncokretu – oni su proizvodna društva tek dogodine. Ali, ako bi odvojio deset vrlo ranih (od 10 društava) i 10 posle bagrema, spajanjem bi dobio još 10 proizvodnih i u suncokretu.
Ovde ste spomenuli  mogucnost spajanja,drustava na koji nacin?,Sta se koristi  snelgrova daska ili maticna resetka sa letom?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #186 poslato: Mart 29, 2014, 21:34:27 »
Ne nisam baš mislio na udvajanje, ali može i to i koliko je dobro zavisi od snage društva koje pridodaješ. Udvajanje se ne radi sa slabijim društvima pred pašu. Potrebno je imati dovoljno pčele da bi imalo nekog smisla. Oduzimanje izletnice bi ugrozilo leglo, ako gornje društvo nije „spremno“ da mu se oduzme nešto pčele.

Udvajati dva slabija društva, nema nikakvog smisla, u proizvodnom pogledu (stvaranje viškova meda). Povoljno je samo u „uštedi iventara“ (podnjača, krov, zbeg, poklopna manje).

Mislio sam baš na spajanje društava. Mogu se spojiti kao dvomatična ili se jedna matica sklanja. Moj izbor bi bio dvomatično.

Prednost je u tome što si očistio rojeve od varoe i ispunio plan proizvodnje: iz tih 10 spojenih ćeš imati prilično meda, a ostaje ti deset vrlo jakih, proizvodnih društava i deset slabijih. Moguće je poneka (ili čak sva) i razdvojiti po vrcanju suncokretovog meda, tako da imaš dva društva umesto dvomatičnog (koje se ipak smatra jednim društvom). Na ovaj način imaš 20 društava za narednu godinu i nekoliko pomoćnih.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #187 poslato: Mart 29, 2014, 21:52:35 »
Šole zanima me tvoje mišljenje. Naime čitajući literaturu i internet našao sam na nekoliko mesta da udvojena društva pred pašu recimo bagrema donesu više i do 50% nego što bi donela dva naposamo.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #188 poslato: Mart 29, 2014, 22:29:38 »
Ne znam kako to izgleda u procentima i u kojim uslovima su vršena merenja. Ali su moja iskustva takva da uvek ima više prinosa sa dvomatičnim društvima. Postoji tvrdnja da će preveliko leglo da potroši više meda. Ali to nije tako. Kao što unosom nektara zaustave jednu maticu da nosi, tako zaustave i dve. Pitanje je samo koliko je paša jaka.

Ako je paša toliko slaba, biće bar pčela i to je moja filozofija. U slaboj paši i dvomatično društvo određuje leglo prema unosu – nema kod pčela rasipanja u to doba. Ali tokom proleća, dok traje vrlo buran razvoj, pčele mogu da potroše gotovo svu hranu. Na pčelaru je da to zna (to je jednostavno) i da utiče na pravovremenu dopunu hrane. Ovo nije mogućnost samo kod dvomatičnih, već i kod običnih, jednomatičnih društava - da "zapostave" štednju i troše bez "mere" (stavio sam pod navodnike, jer nije potrošnja bez mere, već pčele imaju sve ostale pogodnosti da odgaje veću količinu legla, osim zaliha hrane i nekog jakog unosa nektara).

Moj brat je profesionalac i ima nekoliko stotina košnica. Uvek mi je zamerao da će na suncokretu leglo „potrošiti“ puno meda. Uglavnom to ne bude tako i gornja matica nema prostora za nešto puno legla. Kada ima nešto više legla, baš u tome uživam. Tada to društvo lako pregradim vodoravnom pregradom i zazimljavam dva odvojena društva u dva LR nastavka ili dva polumedišta i LR nastavaku. Meda za mene ima uvek više i iz takvog dvomatičnog društva sa više legla nego iz jednomatičnog. Samo što se uglavnom podrazumeva prihrana gornjeg društva (bar u mojim uslovima pčelarenja).

Više sam za dvomatično, jer to daje sigurnost da društvo neće ostati bez matice.

Da li je to 50% ili više pa imanje, nije mi važno. Ali je više nego jednomatično društvo. U stacionarnom pčelarenju može biti vrlo dobro. Podrazumeva se da ima kakvih-takvih uslova za pčelarenje.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #189 poslato: April 03, 2014, 18:37:31 »
Video sam da neki pcelari u prolece,kad pregledaju plodista razmestaju ramove sa leglom,otvoreno u sredinu,a zatvoreno i ako se nalazi
u sredini stavljaju do otvorenog legla..Dali to radite ili smatrate,da je to suvisna radnja?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #190 poslato: April 03, 2014, 21:52:56 »
I to nije pitanje nekog obrasca rada. Proširenje gnezda i na takav način (jer to jeste vrsta proširenja gnezda) zavisi od ukupnih uslova (uslovi u prirodi i stanje društva).

Pčele nerado „silaze“ sa gnezdom u prvi nastavak ako je mlado saće. A ako nema nekog značajnijeg unosa, tek onda neće silaziti.

Procena kada se sme bezbedno proširivati gnezdo zavisi od unosa. Ako se u prvom nastavku vidi da ima prilično polena i nektara, može se smatrati da se gnezdo sme proširiti. Tada je to i neophodno, jer će prerađeni nektar biti prenošen oko legla. Tako se smanjuje površina sa leglom, a nije sasvim sigurno da će se gnezdo „preneti“ i u prvi nastavak. Može se desiti da se društvo i pored dovoljno prostora navede u rojevi nagon.


Kod jačeg društva se može uticati na raspored ramova sa leglom u cilju navođenja pčela da prošire gnezdo. Ne mora biti ni unosa. Vidi se veća količina pčela u prvom nastavku. Svakako da treba biti oprezan, kada je vreme sa nešto nižim temperaturama u odnosu na one na koje smo „navikli“. A navikli smo da budu znatno više i to očekujemo, a to je nerealno očekivanje. Ne propipremaju se društva prema očekivanju i prognozi vremena, već prema zatečenom stanju u košnici. Obraža se pažnja i na neke znake koje nam upućuju pčele. To je težnja ka odgoju trutovskog legla (ali ne onog koje je nastalo tako što je pčelar usred gnezda ubacio ram sa puno trutovskih ćelija i primorao pčele da gaje trutove) i pojava „zvončića“, „paperjasti“ izgled pri pogledu na društvo, kada se podigne poklopna daska (puno mladih pčela) itd.


Ako je društvo tek osrednje snage, ne treba to raditi (na silu proširivati gnezdo). Izgled gnezda je takav da gornji obod gnezda „prati“ luk duž celog gnezda (to je težnja pčela ka kružnom- sfernom obliku gnezda, koji je najpovoljniji za društvo). Postavlja se pitanje, koliki će napor uložiti pčele da zaštite leglu u slučaju jačeg i dugotrajnijeg zahlađenja. Zato mislim da je u ovim uslovima (kod mene su uslovi sa umerenim unosom polena i neke osrednje količine nektara i to samo dva tri dana) nepotrebno i da jeste suvišan posao. Mislim da je 2011-te, sredinom aprila bilo izbacivanja prehlađenih lutki na leto. Treba se učiti na greškama.

Kada otopli, kada se ustali duži topliji talas i kada se izleže više mladih pčela, nije nikakav problem da se drušvo prepakuje. Oni pokazatelji koje sam naveo (pojava zvončića itd) se pribeleže i ta društva se prva sređuju. Ne ulaze društva lako u rojevi nagon pri slabom unosu, kao što ne ulaze u rojevi nagon ni pri vrlo jakom unosu (to je bilo prošle godine, kada je voće medilo „kao bagrem“). S obzirom da ima vremena, opet smatram da ne treba preterati. Procenu radova vršiš prema stanju svojih sruštava. Ako nisi siguran, bolje malo sačekaj. Lako je razdvojiti nastavke za par dana i videti stanje (tada se vidi količina pčela i ima li zvončića. Oni nisu znak da će se društvo rojiti, već su znak da društvo ima nekakve snage i da je dobro (ako se ranije primete, odnosno na vreme).

PS

Nažalost, nisam bio u situaciji da fotografišem društva koja sam pregledao oko 19 časova (već je bio sumrak i zahladilo je). Tada je ovo moglo da se vidi jasno. Ako ne zaboravim, fotografisaću sutra. Upravo se vidi društvo koje ima prilično pčela, koje je „blokirano“ pergom (ali u pravom smislu reči) i koje na prvi pogled u donjem polumedištu (reč je o LR košnici) ima puno pčele. Kako je polumedište dugo bilo na krovu druge košnice, dok sam detaljno pregledao plodište (koje je još uvek gore), ta „sila“ pčela se skupila u tri ulice (tri ulice u polumedištu). Društvo jeste dobro, ali još to nije za neka „radikalna“ tumbanja. Video se klasičan primer onoga o čemu je bilo sinoć reči (o proceni snage društva i mogućoj lošoj proceni i još koješta). Inče, proširio sam gnezdo ubacivanjem izgrađenog polurama do legla, jer mi je to potrebno za kasnije. U ovom društvu je to bila bezbedna "operacija".

Opet sam na kratko pitanje „odužio“ sa namerom da se shvati da nije suština ni povoljnog zdrvstvenog stanja društva, ni snage u „beskrajnoj“ brojnosti. Ima tu još nešto drugo. I ovo je moj način razmišljanja i rada. Čak u vrlo nepovoljnim uslovima, jer sam zaposlen i pored toga mi je prvi posao priprema pomoćnih društava. Pa ako loše procenim ,to je ogroman napor, dovesti u red više od 100 društava, za kratko vreme.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #191 poslato: April 04, 2014, 17:35:06 »
Hvala na odgovoru.
Primetio sam da na nekim drustvima na poletaljci ima nekoliko pcela koje lepezaju krilima,vrse ventilaciju
znaci li to da nema dobre ventilacije?na 3-4 drustva imam foliju koja je  2-3cm povucena nazad zbog prihranjivanja
da pcele mogu da dodju do sirupa..Ostala nemaju foliju, na takvim (bez folije) drustvima ispod krova imam stiropor ili
 novine(tamo gde nemam stiropora)
Treba li da na otvoru na hranilicama(i uopste hranilici) stavljam neki utopljavajuci materijal?


Dvoumim se jer mi ovaj otvor izgleda prevelik.


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #192 poslato: April 04, 2014, 22:05:25 »
To što pčele lepezaju na poletaljci je sasvim uobičajena pojava. I to je uglavnom dobar znak: ili ima solidnog unosa nektara ili je društvo jako (a često i jedno i drugo). Kako je to uobičajeni regulacioni proces, ne preduzimaju se neke mere da se „spreči“ pojava. Zašto sam stavio pod navodnike? Zato što puno pčelara savetuje odizanje krovova ili nešto slično (naravno, ne u ovo doba, već leti ali to mu dođe na isto: posao bez smisla).

Pčele zauzimaju određen prostor koji je uglavnom postojan i nepromenljiv. Prema tom prostoru i vrše regulaciju uglavnom sa lakoćom ako ima vode dovoljno blizu pčelinjaka (ili nektarske paše). Postojanost staništa bi npr. bila košnica na jednom ili dva nastavka. Kada se doda treći nastavak, one se relativno brzo prilagode tom prostoru i održavaju uslove u košnici (mikro klimu). Otežano održavanje uslova u gnezdu i košnici može biti upravo to čuveno odizanje krova da pčele lakše „provetravaju“ košnicu i da ih „poštede“ lepezanja. U stvari, teže će održavati potrebnu vlažnost, ako je spoljna temperatura visoka i vazduh suv. Moraće da donesu više tečnosti da bi ohladile unutrašnjost košnice i da bi održale potrebnu vlažnost za leglo. Kada donesu više tečnosti, „zadržavaju“ onoliko koliko je potrebno, a višak ide napolje, odnoseći i suvišnu toplotu sa sobom.

Do promenljivosti uslova u košnici dolazi usled promene vremena ili unosa nektara. Višak vlage se opet mora odstraniti, kada ima unosa. Promenom vremena  obično smatramo zahlađenje. I tada se javlja višak vlage u košnici i pčele i po nešto hladnijem danu mogu lepezati na letu. Ako je pri promeni vremena vetrovito i bez padavina, smanjiće se lepezanje, jer će vetar odnositi vlagu iz košnice.

Lepezanje pčela na poletaljci je njihov uobičajeno posao i ne treba ga otežavati ni sa ciljem bržeg sazrevanja meda snažnom promajom u košnici. Na to ne treba obraćati neku naročitu pažnju.


Što se tiče hranilice, ne znam kako izgleda, pa je teže odgovoriti na ovo pitanje.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #193 poslato: April 04, 2014, 22:33:43 »
Hranilica mi izgleda ovako ima ovaj otvor nazad,dali treba nesto stavljati na njega?ispod nekih krovova imam stiropor,ili novine,
novine sam nameravao da sklonim..ali najavljuju neko zahladjenje :D
Kojom brzinom se pcele navikavaju na promenjene uslove koje im mi namecemo?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: Tehnika pčelarenja je primerena uslovima...šta uraditi, kako i kada
« Odgovor #194 poslato: April 04, 2014, 22:49:18 »
Nije problem, ako krov dobro naleže. Mada ja mislim da taj otvor treba prekriti i imati uvek spreman poklopac za njega. Više bi ti rekao neko ko koristi takve hranilice i kakva su iskustva u različitim vremenskim uslovima.

Nekoliko dana kod mene nije bilo traga rose na autu. Pomoćna društva koja hranim sirupom i medom (ima dovoljno vode) nemaju nikakvu kondezaciju na poklopcu iznad zbega iako bi to trebalo očekivati. Za sada nema problema. ali ako zahladi na duže vreme, bilo bi puno vlage na krovu košnice i svakako i plesni. Plesan bi se vrlo brzo razvijala, s obzirom na sadašnje uslove.


Pčele se relativno brzo naviknu na sve uslove, samo je pitanje sa koliko enrgije savladavaju problem. Primer bi bio roj koji gradi saće na otvorenom.

Ali nije dobro menjati te uslove često (otvaranje prevelikog leta, odizanje krova itd). Zato što se prema uslovima proširuje gnezdo. Pri promenama se svakako teže zaštiti. Svakako da puno toga zavisi i od godišnjeg doba i vremenskih i pašnih uslova (čisto da ne zaboravimo).

Nije nebitan uticaj pčelari i pri najpovoljnijim uslovima. Primer za to je odvojeni roj. Zato ja kažem da roj treba „utopliti“ i leti. To nije utopljavanje radi toplote. U pitanju su i drugi uslovi, kao što je vlaćnost potrebna za leglo. Roj koji nema poklopnu dasku i ima samo zbeg, gradi saće u tom prostoru da bi ga spojilo sa svodom. Obično se to tumači kao odraz snage, ali to nije tako.


PS

Pisao sam u ovoj poruci o nečem sličnom, a to je primicanje gnezda svodu i leglom, kada u gnezdu ima trutovskih ćelija do satonoše. To je isti princip i nemora biti odraz snage, već potrebe da se lakše održavaju uslovi u gnezdu uz mogućnost da više pčela može izaći iz košnice u potrazi za hranom.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).