Autor Tema: Pčelinjak Leva Plužnjikova  (Pročitano 14004 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #15 poslato: Oktobar 17, 2016, 14:47:05 »
Nemam podatke o gubicima ali nema razloga za ozbiljnije gubitke. Ako se društvu obezbedi dovoljno hrane i očisti od varoe, nema razloga za gubicima, jer Lev to uradi na gore naveden način.
Ipak, neki precizniji podaci o prinosima i gubicima ne bi bili na odmet.
Ako sam dobro razumeo, u pitanju je potpuno različita filozofija i sasvim drugačiji pristup pčelarenju, od ovog našeg cinculiranja.
Toliko različit, da bi čak i vi, predavači, u jednom momentu mogli i trebali da se zapitate: "Šta ja ovde pričam".

Naravno, tome treba da doprinesu ti podaci, jer ako sa 600 PZ dobije samo 6000 kg meda, uz uloženi rad to je ekstra. Neko se naradi sa manje društava, a ni ne približi se toj količini. Ali, ako dobija skoro isto, kao i oni, koji se satrše oko pčelica, onda je vreme da se menja pristup na globalnom nivou.

Kako rešava pitanje matica? Odgaja, ili kupuje?

Van mreže Miroslav Šugić

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 431
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kikinda
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #16 poslato: Oktobar 17, 2016, 18:05:30 »
Ја мислим да господин Лев и замену матице препушта пчелама...Вероватно их не обележава и не води евиденцију о њима..

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #17 poslato: Oktobar 17, 2016, 21:05:58 »
Lev vrši proizvodnju matica presađivanjem larvi uz sve što prati takav način proizvodnje matica ali i prisilno jednostavno a likvidiranjem stare matice. Obavezan je uslov da društvo bude kao Celina. ( to radii  Vlado Hunjadi u njegovim akomulatorima ). Lev o tome govori javno bez ustezanja a po mom mišljenju to mu smanjuje velika ulaganja u radove oko proizvodnje matica. Sada da probam da prenes jednu njegovu diskusiju sa velikog skupa profesionalnih pčelara ( mislim da je na Tari  -  svake godine oko 30 tak profesionalnih pčelara se sakupljaju i medjusobno dikutuju ). Kad je Levu jedan profesionalni pčelar proizvodjač matica, zamerio na načinu kako proizvodi matice on ge je upitao: “zašto kod tvojih tako dobrih matica imaš 1/3 dobrih društava, 1/3 srednjih a 1/3 slabih? To isto imam i ja sa mojim maticama a po prinusu ti si imao 25 kg godišnji prosek a i ja sam imao 25 kg godišnji prosek, u čemu je onda problem” ( valjda su pre toga bili objavljeni neki podaci ili je vodjen rasprava ) ? Prinos zavisi od godine i seljenja.
Mislim da ovde možemo reći “Postoje uspešni sa mnogo rada i malo manje uspešni sa minimum rada pa izaberi”.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #18 poslato: Oktobar 19, 2016, 10:02:35 »
Čime tretira protiv varoe?
Hvala.
Nemam odobrenje da na to odgovorim. Znam da upotrebljva letvice...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #19 poslato: Oktobar 19, 2016, 10:02:48 »
Osamdesetih godina kada se pojavila varoa Plužnjikovi su jedne zime od oktobra do februra svakodnevno po nekoliko košnica izvršili termičku obradu. To znači da se pčele iz košnice istresu u jedan žičani kavez pa se takva dva kaveza odjednom  zagrevaju u inkubatoru do 48 stepeni  za kratko vreme ( jer visoka temperature šteti pčelama ) a onda se polako hlade i vraćaju u košnicu. Na 48 stepeni sva  varoa opadne. Tako su očistili pčelinjak. Za vreme dok su pčele bile na termičkoj obradi iz košnica je ostrugan propolis. Sakupljeni propolis iz tada njihovih 800 i nešto košnica su stavili u džakove i vozom oterali u “Medex” iz LJubljane . Za predate propolis uzeli novac i otišli u prodavnicu i kupili auto “Trabant” u koga se l ii došli kući.

Van mreže Milojko Vasic

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 115
  • Lokacija pčelinjaka: Bajina Basta
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #20 poslato: Oktobar 19, 2016, 19:20:18 »
Jedno vreme pre nekoliko god znam da je koristio plasticne poklopce za tegle u koje je sipao mravlju a preko stavljao mrezicu od komarnika, sad kako radi ne znam ...

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #21 poslato: Oktobar 19, 2016, 21:22:17 »
Čime tretira protiv varoe?
Hvala.
Nemam odobrenje da na to odgovorim. Znam da upotrebljva letvice...
Od početnog oduševljenja, sad sam pomalo i malo više razočaran...
Ne znaju se prosečni prinosi, ne znaju se prosečni gubitci, nemamo odobrenje da saznamo kako tretira varou...
Levov magisterij dakle služi njemu na diku, a naše se pčelarstvo neće ogrebati...

Sve u svemu, lagana pričica, obavijena velom tajne...

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #22 poslato: Oktobar 20, 2016, 08:46:17 »
Čime tretira protiv varoe?
Hvala.
Nemam odobrenje da na to odgovorim. Znam da upotrebljva letvice...
Od početnog oduševljenja, sad sam pomalo i malo više razočaran...
Ne znaju se prosečni prinosi, ne znaju se prosečni gubitci, nemamo odobrenje da saznamo kako tretira varou...
Levov magisterij dakle služi njemu na diku, a naše se pčelarstvo neće ogrebati...

Sve u svemu, lagana pričica, obavijena velom tajne...

Ja mislim da su to nerealna očekivanja. Treba se pitati koji su to magistri, profesori i doktori koji sede ispred kompjutera i uče početnike da pčelare. Da li je to realno? Svuda u svetu sticanje znanja se plaća pa je jasno da njihovo vrema mnogo košta. Moja ćerka radi u jednoj firmi ali ima tretman obuke, pošto joj je prvo zaposlenje. Svi koji su sa njom u kancelariji za to vreme imaju po 100 EVRA veću platu jer je uz rad obučavaju.



Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #23 poslato: Oktobar 20, 2016, 08:47:18 »
Početnici pčelari moraju učiti i iz knjiga

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #24 poslato: Oktobar 20, 2016, 12:10:49 »
Ja mislim da su to nerealna očekivanja. Treba se pitati koji su to magistri, profesori i doktori koji sede ispred kompjutera i uče početnike da pčelare. Da li je to realno? Svuda u svetu sticanje znanja se plaća pa je jasno da njihovo vrema mnogo košta. Moja ćerka radi u jednoj firmi ali ima tretman obuke, pošto joj je prvo zaposlenje. Svi koji su sa njom u kancelariji za to vreme imaju po 100 EVRA veću platu jer je uz rad obučavaju.
Da li je napisao neku knjigu, udžbenik, skripta, pamflet?
Rado ćemo platiti delić njegovog znanja...
A u stvari, ni ne znamo da li bi smo platili to znanje. Nemamo podatke o prinosima, o gubicima, o ovome, o onome.
Forumi postoje da bi se početnici ogrebali o neko znanje i iskustvo. Ko nije spreman da podeli deo svoga, ni ne treba da bude
na forumima. Pri tome ne mislim na Leva, pošto čovek ni ne koristi, kako kažeš, društvene mreže, već uopšteno.

Početnici nemaju mnogo toga da nauče iz knjiga. Koju god dohvatiš, u njoj je anatomija i fiziologija pčela, koja se ne menja već nekoliko miliona godina, kao i dostignuća stara izmedju 40 i 140 godina. Ne bih ni spomenuo da se prepisuju doslovno identične rečenice, nekih ranijih autora.
Interesantno je da se iz udžbenika u udžbenik, recimo, prepisuje podatak da je ćelija u crnom, starom saću manja za 34%, nego u mladom, novom. Pa to i ćorav vidi da nije tačno i da ta ćelija nije za trećinu manja od nove. Govorim o radiličkim ćelijama, da ne bude da uporedjujem trutovske i radiličke. Čudno je da prepisivači nikad nisu uzeli šubler u ruke...
I da li je ikad iko proverio koje je boje košuljica pčelinje lutke? I da li su pronalazači obojenosti ćelije košuljicom ikad proverili šta se sa tom istom košuljicom dešava nakon što mlada pčela radilica udje u nju, da je OČISTI i ispolira. Da li košuljica ostaje, biva izbačena, ili čak i pojedena, kao vredan hitinski materijal?
A upravo na forumima možemo naučiti od Brndušića da bar 15 godina ne menja saće koje nije deformisano ili oštećeno. Od Voje Brstine da u tamnim saćima ima mnogo više propolisa, koji čuva pčele od raznih zaraza, da ta ćelija ( koja je u stvari manja za cca 1,5%) manje odgovara varoi i njenom širenju. Možemo naučiti da pčele najviše vole to tamno saće, pa tako iscentrirati poziciju klubeta pri uzimljavanju itd, itd...
A to saće iz knjige u knjigu i iz predavanja u predavanje pretapamo u iznosu od 1/3 godišnje, (a po Mr. Naumu Bandžovu 1/4 ).

Eto zašto ja, kao početnik, preferiram forume, više nego literaturu.

Tvoja ćerka zaista ima dobru sreću da je našla firmu u kojoj se tako vrednuje dodatni angažman u toku radnog vremena. Sve čestitke.

Van mreže sljivic b miljko

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 263
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Globoder, Krusevac
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #25 poslato: Oktobar 20, 2016, 14:17:18 »
Ja mislim da su to nerealna očekivanja. Treba se pitati koji su to magistri, profesori i doktori koji sede ispred kompjutera i uče početnike da pčelare. Da li je to realno? Svuda u svetu sticanje znanja se plaća pa je jasno da njihovo vrema mnogo košta. Moja ćerka radi u jednoj firmi ali ima tretman obuke, pošto joj je prvo zaposlenje. Svi koji su sa njom u kancelariji za to vreme imaju po 100 EVRA veću platu jer je uz rad obučavaju.
Da li je napisao neku knjigu, udžbenik, skripta, pamflet?
Rado ćemo platiti delić njegovog znanja...
A u stvari, ni ne znamo da li bi smo platili to znanje. Nemamo podatke o prinosima, o gubicima, o ovome, o onome.
Forumi postoje da bi se početnici ogrebali o neko znanje i iskustvo. Ko nije spreman da podeli deo svoga, ni ne treba da bude
na forumima. Pri tome ne mislim na Leva, pošto čovek ni ne koristi, kako kažeš, društvene mreže, već uopšteno.

Početnici nemaju mnogo toga da nauče iz knjiga. Koju god dohvatiš, u njoj je anatomija i fiziologija pčela, koja se ne menja već nekoliko miliona godina, kao i dostignuća stara izmedju 40 i 140 godina. Ne bih ni spomenuo da se prepisuju doslovno identične rečenice, nekih ranijih autora.
Interesantno je da se iz udžbenika u udžbenik, recimo, prepisuje podatak da je ćelija u crnom, starom saću manja za 34%, nego u mladom, novom. Pa to i ćorav vidi da nije tačno i da ta ćelija nije za trećinu manja od nove. Govorim o radiličkim ćelijama, da ne bude da uporedjujem trutovske i radiličke. Čudno je da prepisivači nikad nisu uzeli šubler u ruke...
I da li je ikad iko proverio koje je boje košuljica pčelinje lutke? I da li su pronalazači obojenosti ćelije košuljicom ikad proverili šta se sa tom istom košuljicom dešava nakon što mlada pčela radilica udje u nju, da je OČISTI i ispolira. Da li košuljica ostaje, biva izbačena, ili čak i pojedena, kao vredan hitinski materijal?
A upravo na forumima možemo naučiti od Brndušića da bar 15 godina ne menja saće koje nije deformisano ili oštećeno. Od Voje Brstine da u tamnim saćima ima mnogo više propolisa, koji čuva pčele od raznih zaraza, da ta ćelija ( koja je u stvari manja za cca 1,5%) manje odgovara varoi i njenom širenju. Možemo naučiti da pčele najviše vole to tamno saće, pa tako iscentrirati poziciju klubeta pri uzimljavanju itd, itd...
A to saće iz knjige u knjigu i iz predavanja u predavanje pretapamo u iznosu od 1/3 godišnje, (a po Mr. Naumu Bandžovu 1/4 ).

Eto zašto ja, kao početnik, preferiram forume, više nego literaturu.

Tvoja ćerka zaista ima dobru sreću da je našla firmu u kojoj se tako vrednuje dodatni angažman u toku radnog vremena. Sve čestitke.

Hvala na poukama i čestitam na znanju. Nema potrebe više da Vam odgovaram na pitanja jer vaši zaključci to prevazilaze.

Van mreže Kristian Njari

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 28
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mokrin
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #26 poslato: Oktobar 20, 2016, 18:28:12 »
Kolega Nenade,
apsolutno se slažem sa tobom. Ne mogu da kažem da sam pročitao "brdo" pčelarske literature, ali ono što sam naučio iz tri razgovora sa Vojom Brstinom, nisam našao u literaturi. Čak šta više neka učenja iz literature, početnika mogu da odvedu na pogrešan put.

Van mreže Nenad Tucakov

  • Školovan pčelar sa uverenjem
  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1371
  • Pol: Muškarac
    • yu2m personal page
  • Lokacija pčelinjaka: Pančevo - Južni Banat
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #27 poslato: Oktobar 20, 2016, 19:45:49 »
Kolega Nenade,
apsolutno se slažem sa tobom. Ne mogu da kažem da sam pročitao "brdo" pčelarske literature, ali ono što sam naučio iz tri razgovora sa Vojom Brstinom, nisam našao u literaturi. Čak šta više neka učenja iz literature, početnika mogu da odvedu na pogrešan put.
Hvala na istomišljenju Kristijane.
Potražiću te kad dodjem do Mokrina, da poručkamo štrudlu mokrinskog sira na Pašnjacima velike droplje.  ;)

Van mreže Kristian Njari

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 28
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mokrin
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #28 poslato: Oktobar 20, 2016, 20:00:08 »
Nenade, biće mi drago da se upoznamo, moja vrata su otvorena za sve iskrene pčelare i ljude dobre volje!

Van mreže zoran drpljanin

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 1042
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Kula-planinarski dom
Odg: Pčelinjak Leva Plužnjikova
« Odgovor #29 poslato: Oktobar 20, 2016, 20:54:08 »
Evo i opozicije,naravno ne za strudle sira a moze i one sa makom. Sto se tice knjiga,literatura je nezamenljiva u pogledu biologije pcele, bolesti pcela.Znaci prvi i treci deo svake knjige o pcelarstvu,srednji deo tj. tehnika i finese,samo iskusni pcelari koji imaju strpljenja za nas....Cuti i kradi zanat,kazu majstori...
« Poslednja izmena: Oktobar 20, 2016, 21:21:07 od strane zoran drpljanin »