Da, građevnjak je 2. i 9-ti ram. U sred legla se može stavljati u proleće (ali nikako prerano), ako se zapazi da društvo ima varoe i približava se glavna paša (kod savesnih pčelara, koji neće posegnuti za serijom dimljenja amitrazom).
Pčele uništavaju trutovsko leglo u više stanja i uslova. Svaki dugotrajniji prekid paše (uz zahlađenje ili po velikim vrućinama) dovodi do toga da se pčele oslobađaju dela trutovskog legla. Tada strada trutovsko leglo baš po obodu gnezda (kada zahladi, ovo je naročito izraženo i nema veze sa snagom društva). Može se pojaviti i krečno leglo u početnom stadijumu, usled zapostaljanja trutovskog legla. Često se to i ne primeti, jer se raspoznaje oblik jedinke, ali se video končaste niti slične početnoj fazi obične plesni i nema, što pčele odmah uklanjaju i daljeg razvoja ovog obolenja legla nema (kod dobrih i jakih društava ili ako pčelar tome ne doprinese). S obzirom da moram preslagati košnice u u tim uslovima
* (kada pčelari uglavnom i ne razmišljaju da priđu pčelinjaku) ovo sam više puta video. Tada strada i varoa koja je u tom leglu.
Razdoblje po završetku paše suncokreta je takođe zanimljivo po ovom pitanju. Pčele su obično iscrpljene radom, i težište odgoja legla se usmerava na radiličko leglo. U to doba, plodišta budu blokirana i gnezdo nanovo kreće obično od sredine košnice. Trutovsko leglo koje u tom momentu postojbog tih ćelija dalje od legla (npr. građevnjak ili veća površina trutovskog legla na ramu koji je zbog trutovskih ćelija postavljen do zida), često budu očišćeni i varoa odatle izbačena. Koliko će ovo biti izraženo zavisi od slabljenja društva, položaja trutovskih ćelija u odnosu na prijemčivije saće za odgoj radiličkog legla itd. Ova godina je zanimljiva, jer su pčele puno radile od voća, pa i sada puno rade na unosu nektara ili medljike. Pčele kreću u svitanje sa radom i završavaju u sam sumrak. Čak i danas po ovoj vrućini je tekao mlad med iz saća. U tim uslovima, potrebna je stalna obnova društva i male su količine trutovskog legla (ili ga uopšte nema). Kako je trutovsko leglo povoljnije za razvoj varoe, njegova redukcija redukuje i brojnost varoe (pisao sam davno da je trutovsko leglo „motor“ razvoja varoe).
Mislim da je to uticalo na smanjenje brojnosti varoe, jer nisam video u košnicama neke ogromne količine trutovskog legla iako je bilo vrlo privlačnih ćelija za trutove (na tamnom saću). Pčele u mnogim košnicama ubacuju mlad med u ove ćelije iako je radiličko leglo veliko i društvo jako (upravo danas sam ovako nešto video u nekoliko košnica). Trpske vrućine nemaju presudan uticaj, jer mi je to pokazalo svo dosadašnje iskustvo, a takođe ni selidba nema neki presudan značaj (i jedno i drugo se proglašava sudbonosnim po pitanju varoe, ali to nema neki veći značaj).
* Odgoj matica mi je omogućio da vidim mnoge stvari koje mnogi pčelari ne mogu videti, jer nemaju potrebu (i nije primereno) da se otvara košnica kada pada kiša. Ja to moram i tada da radim, a ponekada i da preslažem detaljno košnice po kiši.
PS
Ima tu još ponešto da se doda, ali umor čini svoje i ne pada mi na pamet ništa više

.