Autor Tema: RAZNA PITANJA  (Pročitano 616137 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže Julijan Cordas

  • Član foruma
  • ***
  • Poruke: 30
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: kucura
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #495 poslato: Avgust 06, 2014, 12:45:05 »
kolega nekako se snadji i poruči od Voje Brstivar. ja moje košnice svake nedelje tretiran brstivarom i one su bez varoe. pozdrav iz Vrnjačke Banje.
Na koji nacin ti tretiras kosnice brstivarom?

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #496 poslato: Avgust 06, 2014, 21:20:43 »
Moze li se po pregledu legla prepoznati da ce se iz njega izvesti zimski narastaj?

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #497 poslato: Avgust 08, 2014, 21:52:10 »
Pzdrav svim pcelarima    imam dve LRkosnice lepo se razvil kako su bila slaba drustva(dobio sam ih u maju) imaju legla i meda a ima i pcela samo me interesuje posto sam pocetnik sta da radim sa maticnjacima koji su zatvoreni  a citam na forumu da nema vremena da se  izlegu nove matice(matice su mlade i zalezu skoro ceo ram) sta da radim pozdrav

Nije mi jasno ko je sada procenio da može biti problema u sparivanju matica i na kojem forumu su stručnjaci tako procenili šta se dešava na vašem pčelinjaku (i okolini).

Prošle godine (daleko nepovoljnije nego sada po pitanju trutova) poslednju turu matičnjaka sam stavio u oplodnjake 11. avgusta. To su matce koje sam morao da ostavim za sebe (one ostale sve odletele negde   :) ). Ove godine pretposlednja tura ide 13. avgusta, a biće još poneka sa manjim brojem matičnjaka (zato što sam silom prilika ostavio nekoliko belih matica).

Tako da je taj ko vrši procenu kakvo je stanje na vašem pčelinjaku, trebao prvo da pogleda odakle ste i gde su vam pčele. Neće biti problema sa sparivanjem, jer trutova još ima mnogo i biće ih još dugo vremena. Procenjujem prema vašem mestu stanovnja i pretpostavljam da vam je i pčelijnjak u blizini.

Moze li se po pregledu legla prepoznati da ce se iz njega izvesti zimski narastaj?

Može ali ne možeš znati koliko pčela će biti zimskih, a koje će i dalje raditi ako ima paše. Procena da se već pripremaju zimske pčele se vrši pregledom ramova sa jajima. Jaja zimskih pčela su jako krupna. U ovo doba već ima većih površina sa leglom zaleženiih upravo krupnim jajima, ali s obzirom da se čini da će pčele jako dugo raditi (možda i do kasne jeseni), jedan deo pčela normalno ne mogu biti zimske pčele jer će dugotrajni rad da ih iscrpi. Ali, kada bi se desilo da se naglo pogorša vreme i da pčele moraju da se zazime prerano, te pčele mogu biti dugovečne zimske pčele.



Pčele odgajaju poseban naraštaj od samog početka (od  krupnoće jajeta) i pojačanom ishranom larvi tokom odgoja u određenim momentima, kao što su pčele koje će se rojiti,  prvi naraštaj nakon dužeg prerioda bez matice, zimske pčele. I u stešnjenom prostoru (višak pčela u odnosu na prostor) se slično dešava, npr. sužavanje prostora, držanje matice u izolatoru, ili pri onoj čuvenoj „blokadi prostora“ koje se mnogi neopravdano plaše.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #498 poslato: Avgust 08, 2014, 22:35:36 »
Hvala na odgovoru :)
Imam pitanje o pripremi za pasu..
Negde sam  procitao  o pripremi za pasu na ovaj nacin da se u 1.nastavak na podnjaci u centar ubace ramovi sa zatvorenim leglom,a sa bokova otvoreno leglo,pod obrazlozenjem da  pcele  nece puniti medom centralne ramove(kad z.leglo izadje) vec ce omoguciti matici da poveze otvoreno leglo koje se nalazi levo i desno i omoguciti pcelama da med skladiste gore u mediste...hoce li biti tako?
meni  ovo razdvajanje mladog legla deluje stetno,ali cekam komentar iskusnijih..pozdrav


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #499 poslato: Avgust 09, 2014, 00:23:06 »
Mislim da sam pisao da je i ove godine bio problem sa rojevim nagonom iako je paša bila oskudna. Razlog je sasvim razuman: besposlene pčele. Pisao sam da su mi društva ulazila u rojevi nagon iako sam u plodište spustio idealne ramove za zaleganje (baš po tom sistemu - leglo po bokovima i prostor za maticu u sredini). Ponoviću ukratko, ako sam pisao,
 a ako nisam – evo pišem  :D).

U nekakvoj teoriji se smatra da matici treba dati prostora da bi širila leglo i da se izbegne rojevi nagon baš preteranim proširenjem prostora za leglo. Ali koliko matica odlučuje, to je pitanje. Pčele jednostavno imaju način pripreme ćelija za zaleganje i za skladištenje meda. „Razbijeno“ gnezdo koje sam im ja ponudio ukazuje pčelama treba da prestanu da hrane maticu i ulaze u rojevi nagon. Više godina pratim ovu pojavu i sve manje „sečem“ leglo u određenim momentima. S obzirom da nema pripremljenih ćelija, matica ispusta jaja po površini saća, kako se kreće. Ovu pojavu ne možete „pročitati“: to se mora posmatrati. S obzirom da moram proveriti „svojih ruku delo“ (kako sam to „lepo“ pčelama pripremio "idealan" prostor), vidim i kako matica odlaže jaja po saću. Tada moram vratiti sve ramove iz drugog nastavka u prvi, na njihivo mesto iako su skoro sve ćelije zanesene. Ponovo preslaganje se radi umerenije. Spustim i neki ram sa mladim leglom i to tako što je svo leglo u sredininastavka. Nakon dan-dva pčele matica nosi izuzetno dobro i širi leglo. Problemčić je što stalno moram proveravati šta se dešava u košnici i to odnosi puno vremen.

Ovo radim, jer moram znati ima li u plodišnom delu matičnjaka. Ako ih ima, moji matičnjaci su ugroženi (pčele ih slabije hrane i dobiju se loše matice). Ukoliko ostane neki matičnjak iznad rešetke, ne utiče na to kakvi su odgajani matičnjaci na letvicam, ali može se kasnije izvesti mlada matica koja uništi moje matičnjake.

Pitanje koje si postavio (i dobro zaključio da baš i nije dobro „razvlačiti" leglo previše) vodi ka istom ishodu. Samo u slučaju slabe paše, matica može spojiti razbijeno gnezdo. Koliko vremna treba za to, to je posebno pitanje. Razvučeno leglo se sporo spaja, pčele ubacuju i polen i dele gnezdo.  Pčele u najvećem broju slučajeva odrede jednu stranu košnice za gnezdo, ako je gnezdo naglo podeljeno. Druga strana se popunjava medom ili polenom. Tako da će pre ući u rojevi nagon.

Ako mlado leglo staviš u sredinu, prilikom prerade nektara matica ipak „osvaja“ neke ćelije (pčele ih pripreme za leglo jer osećaju mogućnost i potrebu širenja legla). Uslov je da društvo već nije ušlo u rojevi nagon. Umereno proširenje legla je dobro i prirodnije je (odgovara pčeli). Laganim širenjem legla, pčele se zapošljavaju. Polen skladište nešto dalje od legla i postoji celovitost legla. Tako je moguće i dalje širenje legla. Kada leglo koje je u sredini počne da se izleže, to je toliko umereno, da matica zaleže i te ramove, upravo „povezujući“ leglo sa, sada mlađim leglom po bokovima. Porast legla upošljava pčele i manja je opasnost da se roje.

I ovde je uslov da je društvo jako i da mu je primeren prostor (nije dobro naslagati nastavke koje pčele ne mogu da održavaju i čija praznina ih ne podstiče na rad). Pčele moraju ovladati prostorom tako da podizanjem temperature na tom saću vosak oslobađa miris koji podstiče pčele na rad. Tako pčele postupno rasterećuju plodište. U suprotnom prerađeni med skladište u vence i dodatno smanjuju prostor. Ako društvo ne zaposeda prostor u toj meri da taj prazan prostor podsticajno utiče na rad društva, samo jedan deo saća će u medištu biti popunjen medom (i to iznad strane gnezda za koju su se pčele opredelile), na štetu prostora za leglo.


Sečenje legla ima smisla kada se društvo razvija ili obnavlja (posle paše). I to se radi umereno u zavisnosti od doba godine (opreznije ako je s proleća). Kada postoji opasnost od rojevog nagona, mislim da treba izbegavati sečenje legla, a to razvlačenje ne dolazi u obzir.
PS

Eto ja malo izfilozofirao, pa ti vidi  :D... (i „pokupi“ slova koja su mi poispadala  :D – opet sam prešao na laptop, tastatura previše meka i koliko god da proveravam, poneko slovo nedostaje).

Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #500 poslato: Avgust 09, 2014, 22:08:30 »
Slova su u redu :D Vazno je da se razumemo.
Kada se kaze da su pcele 'omedjile' svoj prostor(misli se da nece vise da rade zar ne?) na sta se sve misli,da su obezbedile rezerve hrane zatvorenog meda iznad legla?koji su znaci kada drustvo omedji prostor?(pored njihovog telesog stanja,starosti saca u nastavku ispod gnezda itd.)
Ako se ne varam mislim da ste spomenuli  da se ponekad i pored kljucnog razloga rojenja-maticnjaka mogu izrojiti?

pozdrav

Van mreže damir brzović

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 108
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: pitomača
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #501 poslato: Avgust 20, 2014, 18:50:00 »
Može se dogoditi da se zajednica izroji i bez matičnjaka. Čim pčele prestanu maticu hraniti sa matičnom mliječi ona prestaje nesti, postaje sposobna za let i može se izrojiti. Pčele sebi stignu napraviti matičnjake i posle. No večinom nije tako.Siječenje legla nije dobro za početnike jer o puno stvari treba voditi brigu.Treba dodavati so lijevo i desno od legla, aokvire sa medom dići preko hanemanke u medište. Društvo u plodištu stalno na raspolaganju treba imat bar 1 do 2 so.Kad matica zaleže 8-9 okvira u plodištu treba svaka 3 -4  dana prebacit okvir dva legla u medište ali pazit da se ne prenese matica. U jednom momentu društvo će ući u stanje rojenja.To je kritična situacija za početnike i netreba je izbjegavati ni predugo odgađati, jer kad tad trebaju izmjenit maticu.Tada ima više opcija. Jedna je da se pusti da izađe prvi roj, aonda se od onog što ostane u košnici naprave  5-6 nukleusa, več ovisno koliko legla ima 10-11-12-13-14-15okvira. to je obično polovica 5 mjeseca. Nukleusi se prave na način da se uzmu 2 ckvira legla sa matičnjacima(ostavitisamo dva matičnjaka po mogučnosti jedan zatvoreni i jedan otvoreni)stavi se 1 okvir sa medom i pripadajučim pčelama i sa dva okvira iz medišta   se natresu samo pčele. Takav formirani nukleus odnese  se 3km dalje i čeka oplodnja.Na taj način dobit čete odjedne zajednice najmanje 6 zajednica.što je veča vrijednost od meda. Ako se želi i med potrebno je na  drugom pčelinjaku imati u rezervi nukleuse sa prošlogodišnjim maticama i odraditi gore opisani postupak. U praznu košnicu iz koje su napravljeni nukleusi ubaciti kompletan nukleus sa drugog pčelinjaka.Zadrže se samo pčele na zidu košnice i izletnice koje su vani i event. koji okvir sa medom i pčelama.Ovu operaciju izvršiti neposredno nakon rojenja . najbolje isti dan da se ne polegu mlade matice.Ako se koji matičnjak izlego treba sve izbacit iz košnice da se riješimo eventu. matice (pčele se vrate u košnicu a matica se izgubi)TU GODINU SA DRUŠTVOM VIŠE NEMA BRIGE OKO ROJENJA I DAJE MAX MEDA A DOBIJE SE I HRPA NUKLEUSA.Toliko za sada. Nadam se da sam nekom početniku pomogao. To vrijedi opčenito, bez obzira na tip košnice.  Inače moje je mišljenje da za dobrog pčelara ne igra veliku ulogu vrsta košnice.

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #502 poslato: Avgust 21, 2014, 00:10:39 »
Slova su u redu :D Vazno je da se razumemo.
Kada se kaze da su pcele 'omedjile' svoj prostor(misli se da nece vise da rade zar ne?) na sta se sve misli,da su obezbedile rezerve hrane zatvorenog meda iznad legla?koji su znaci kada drustvo omedji prostor?(pored njihovog telesog stanja,starosti saca u nastavku ispod gnezda itd.)
Ako se ne varam mislim da ste spomenuli  da se ponekad i pored kljucnog razloga rojenja-maticnjaka mogu izrojiti?

pozdrav

Izvini, nisam imao vremena da pišem (nemam ni sada, ali da ne ostaneš bez odgovora).

Kada kažem da su pčele „omeđile prostor“ uglavnom mislim da su slaba društva (uslovno rečeno – slaba). I najvidljiviji znak je da prenose hranu iz medišta u plodište i bitno smanjuju prostor za leglo. Dešava se upravo ono što sam uvek smatrao: pčele su jake prema prostoru koji mogu pravilno održavati (prema tome i slabo društvo – slabo za naše poimanje i interes, je jako u prostoru koji mu obezbeđuje povoljan odnos legla i hrane i gde su pčele brojne u svakom kutku košnice).

Ne mora da znači da su u nekom početnom vremenu (možemo posmatrati početak suncokretove paše) društva izgledala slabo. Mogle su košnice biti pune pčela. Ali raniji uslovi (kao što je npr. kišni period ove godine) su uticali da jedinke budu slabije hranjene ukoliko su u predelu gde nema izrazito bogate polenske paše, gde pčele za kratko vreme unesu prilično polena.

Pčela se brzo istroši tokom rada i med koji je bio na većem prostoru u košnici prenosi bliže gnezdu. Koliko će ovo trajati, zavisi i od daljeg razvoja paše.


Starost saća ima velikog uticaja. Pčele će više legla odgajiti na starijem saću nego na devičanskom (npr. u ovom razdoblju). Neka društva koja su i po brojnosti i po starosnom dobu („pravilnoj strukturi“ zajednice) dobra, imala su manje legla jer je plodište bilo sa velikim vencima. U medištima je bilo prilično meda. Malo sam ih „rasteretio“ (maznuo i malo više meda nego što treba), okrenuo nastavke za 180º, napravio prostora i u polunastavku medišta i pustio da srede plodište. Ubacio sam ramove koji su u plodištu bili do zida i puni su meda koji je poklopljen. I za mene je bilo iznenađene kojom brzinom je med prenesen u medište i koliko je legla u tim ramovima. Puni ramovi meda, kojima sam sekao leglo su ramovi sa starim saćem. Ako se ubaci mlado saće, uglavnom ubacuju polen i dele gnezdo na dva dela.

Da nema unosa, pčele ne bi prenosile taj med i širile leglo (to se dešavalo prošle godine u ovo vreme).

Kada pčele „omeđe“ prostor one nisu slabe sa biološkog stanovišta (jesu za pčelara i njegov interes, kao što sam napisao). Imaju dovoljno hrane, unose dovoljno polena, ali ostaje malo prostora za leglo. Samo što se može desiti da takva zajednica i propadne i pored obilja hrane i povoljnih uslova. Ako je npr. u medištu sve mlado saće, pčele će polako premestati med u plodište, sve do moguće propasti društva. Pčelar mora da reaguje i sredi košnicu i omogući joj ponašanje primereno uslovima u okruženju. Ti uslovi diktiraju da su pčele tek ovih dana počele da zanose krupnija jaja (i to ne sva društva). I dalje ih sabirački nagon navodi na rad. Tako da društvo može ući slabije u zimu i uz to, varoa može uzeti svoj danak. Kada su manje površine legla, uvek je veća šteta po društvo. Mislim da društva koja imaju manje legla „osećaju“ taj problem i da ne gaje trutovsko leglo. Tada je varoa u radiličkom leglu.

Rešenje tih nevolja je je ono što sam pre izvesnog vremena i napisao: rasteretiti plodište ako je pretrpano gnezdo, ako je moguće dodati ramove koji su malo stariji i umereno prihranjivati.

Ako nađem vremena, najbolje bi bilo da fotografišem društvo koje je na mladom saću (8 osnova izgrađenih ove godine) i društvo koje sam sinoć pogledao i čije saće spada u kategoriju koje nazivam „groblje saće“ i koje sam silom prilika ubacivao u to društvo jer su mi trebali svi idealni ramovi za izolatore. Prvo društvo (sa mladim saćem je „omeđilo“ prostor i sabilo se na 6 ramova legla sa ogromnim vencima i sada nije narošito jako (to ne znači da neće preživeti zimu). Uz to ima mladu maticu. Kod ovog drugog sam u prvom momentu pomislio da je izvršena tiha izmena, jer je leglo bilo ogromno. Međutim, tu je žuta matica.

Razvoj je društava koji je primeren uslovima u prirodi se može videti i na fotografijama: i dalje pčele grade zaperke, odgajaju dobre matičnjake i hoće da šire leglo. Na poslednjoj fotografiji se vidi šta znači „omeđavanje“ prostora: pčele pretrpavaju polenom ram sa mlađim saćem iako sam ga ubacio u sred legla. Ali levo i desno je sasvim dovoljno legla. Ne bi bilo da ovom društvu nisam uzeo oko 10 kg meda i prebacio u rojeve – izolatore) a od njih uzeo prazne ramove i napravio prostora za leglo. Tek kada im se napravi povoljan raspored u plodištu, može matica zaneti i ovaj ram iako je pun polena.

Na detalju slike se vidi da je matica tu počela da nosi i da ima izlazećeg legla, ali sam ja uticao na to da ga napune polenom (žuti i crveni okvir). Inače, taj ram je 29.jula izgledao kao na slici SL 3 (vidi se „beleg“ od propolisa u zelenom okviru). Problem smanjenja prostora za leglo je u brzini unosa polena, koji pčele radije skladište u mlađe saće.

Na DETALJU a se vidi da pčele na tamnijem saću savladavaju i „blokadu“ polenom.

U suštini ništa "neprirodno" i čudno se ne dešava: kako "napolju tako u košnici (ali pčelar malo ispomera ramove i eto "mističnih pojava" u pčelarstvu)  :D .



Ako se ne varam mislim da ste spomenuli  da se ponekad i pored kljucnog razloga rojenja-maticnjaka mogu izrojiti?


ovo pitanje mi je nejasno: preformuliši pitanje znaš da sam ja "nediplomirani" pravnik  :D :D

Može se dogoditi da se zajednica izroji i bez matičnjaka. Čim pčele prestanu maticu hraniti sa matičnom mliječi ona prestaje nesti, postaje sposobna za let i može se izrojiti.

Mislim da to u suštini nije rojenje već napuštanje društva iz različitih razloga. Kada te iste pčele vratite u njihovu košnicu nastavljeju da se ponašaju kao da se ništa nije desilo.


PS

Ovaj polen je u medišnom delu i njegov položaj je stvar tehnike, a ne prirodnog nagona pčela (u medištu – budućem plodištu nastavljače, bude uvek manje polena). Ovo društvo je jedno od onih koje nije seljeno i postepeno je razvijano do snage da proizvodi mleč. Sve vreme su ova društva hranjena umerenim količinama hrane (u momentu najače žege hranjene su potpuno razređenim medom (ili sirupom), koji je u stvari bio 80 % voda.


Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #503 poslato: Avgust 21, 2014, 10:42:52 »
Sto se tice starosti saca problem je kada ga nemamo,ili ga nemamo u dovoljnoj meri,pa nam matica izbegava zanosenje tih ramova,ubuduce pri formiranju rojeva,razmislicu o tome da roj formiram sa starijim sacem(da se izmeni sace u starom drustvu i da novoformiran roj ima na raspolaganju starije ramove).Ili da ga jednostavno nemenjam  :D
u onom odgovoru koje nisam jasno postavio mislio sam na ovaj citat:
U slučaju periodičnih smena unosa i mirovanja pčele, uslovno rečeno ne rade, već vrlo lako održavaju leglo. Najbitnije pri tome je i što se obilno hrane i time spremaju telesni sastav za rojenje. To je važan detalj, koji mnoge iznenadi kada se pčele izroje „iako su preduzeli sve mere da do toga ne dođe: satne osnove, sečenje legla itd, a i ključni razlog odsustva rojevog nagona NEMA MATIČNJAKA, a roj ode....
Hvala,pozdrav


Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #504 poslato: Avgust 21, 2014, 21:10:17 »
Starost saća nije bila problem u drugoj polovini jula, kada su se pčele ponašale kao da je proleće. Tada je delimično mogla da se naruši celovitost gnezda npr. sečenjem legla sa samo jednim ramom (ili dva rama). Za ovo doba to je velika količina legla ako bude zaleženo (a u to doba je moglo kako hoćeš). Dalje, i nema potrebe za preobimnim leglom, ali nije dobro da se sada seče leglo.

Što se tiče menjanja saća treba ga menjati i tu nema spora, može se samo filozofirati. Ali, ako si pogledao više snimaka, oni pokazuju da imam starog (a i prastarog saća) i pčeli ništa ne nedostaje, ali tako se ne pčelari. Ja sam to radio, jer sam ove godine proširio pčelinjak za 34 društva (a uz to se prodaju rojevi i onda meni ostane krš od saća). Ako nekima ubacim samo mlado saće, to je bilo dobro neko vreme, ali sada strahovito smanje leglo. Moj interes (i procena) je da mogu održavati nešto veću površinu legla kod tih društava. Kod takvih društava „gubim“ vreme (odnosno povremeno intervenišem), a ostala duštva se „iznenade“ kada me vide  :).


Ali ne menjaš ti svo saće odjednom, tako da možeš upravljati razvojem gnezda (dokle to ima smisla). Sa onih realnih 5-6 starijih ramova u sredini imaš dovoljno legla koje će biti povoljne površine.

...u onom odgovoru koje nisam jasno postavio mislio sam na ovaj citat:
U slučaju periodičnih smena unosa i mirovanja pčele, uslovno rečeno ne rade, već vrlo lako održavaju leglo. Najbitnije pri tome je i što se obilno hrane i time spremaju telesni sastav za rojenje. To je važan detalj, koji mnoge iznenadi kada se pčele izroje „iako su preduzeli sve mere da do toga ne dođe: satne osnove, sečenje legla itd, a i ključni razlog odsustva rojevog nagona NEMA MATIČNJAKA, a roj ode....
Hvala,pozdrav



Kada je u pitanju ovaj citat, pomislio sam da sam  greškom „odvalio“ neki biser. Radi se o ovoj poruci i ukupnoj proceni koja započinje pri prvom pregledu. Na osnovu tih početnih pokazatelja se prate uslovi i možeš pretpostaviti koliko te posla očekuje. Prošla godina to najbolje pokazuje: na onoj voćnoj paši koja je bila skoro snage bagrema, pčele su punile nastavke ispod gnezda (nastavljače) i nije bilo govora o rojevom nagonu vrlo dugo. Pogledaj ovu poruku i fotografije. Pčele nisu mogle da pokupe nektar sa satonoša, iako mi je trebalo vremena da odem po fotoaparat i „da se namestim“ za fotografisanje. U godinama kada je paša sa periodima jakog unosa, a potom i više dana mirovanja to je uslov za rojenje (uostalom pročitaj poruku u temi Pčelarenje LR košnicom).

Tu se ne radi o trenutnom stanju: ode roj baš tog momenta. Radi se o tome da je pčelar procenio da treba „iseći“ leglo i dati matici prostora, a društvo već ulazi u smanjenje legla, prestaje da hrani maticu i priprema se za rojenje. Tako nešto uradi oko polovine aprila i kada krene bagrem, roj na drvetu. Matičnjaka nema, ali se oni pojave izuzetno brzo – baš gotovo trenutno (u proleće imaš kod jakih društava veliki broj zvončića; hoće li biti zaneseni, zavisi od uslova u prirodi ili umešnosti pčelara da zadrži radno raspoloženje i odloži rojevi nagon).

... sie verstehen?  :D
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Mirko Maric

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 100
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Pancevo
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #505 poslato: Avgust 21, 2014, 23:17:15 »
Razumem! :D
Kazete da su punile polunastavak sa medom koji je ispod gnezda zar obicno nepune prvo onaj nastavak na vrhu a matica se spusta dole?Uopste kada naprimer pre pase prazan polunastavak podmetnemo ispod plodista hoce li ga puniti medom ili ce matica spustiti u njega?pored starosti saca zavisi li u ovom slucaju i visina tog polunastavka?ako je npr 170mm ili manji 120mm

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #506 poslato: Avgust 21, 2014, 23:39:07 »
Razumem! :D

Dobro, dobro ne viči  :D :D


Pa napunile su već sve što je moglo da se napuni.

Naravno da se nastavak sa leglom spušta na podnjaču, ali to je prvi detljni pregled tog društva posle zimovanja i zato stoji kako je zazimljeno (da sam gledao ranije, prebacio bih poluram sa leglom u polumedište i presađivao za mleč). Matica bi se spustila dole (jer je saće tamnije), ali ne može jer su pčele prvo popunile polenom gornji deo rama (vidi se na trećoj slici). Takođe, to je drugi ili treći ram. Onda možeš pretpostaviti da su oni sredičnji već prepuni. Dalje je krenuo izuzetan unosi i sve je puno nektara.

Inače, pre paše se ne podbacuju nastavci, već se stavljaju iznad plodišta. Ali ja nisam žurio sa pakovanjem društava jer je ovo društvo po spisima tek osrednje snage. Međutim, vidi se da je građevnjak u „poodmakloj“ fazi   :D i da nije slabo, naravno.

Na fotografijama se vidi i da nema matičnjaka. To je upravo uticaj uslova o kojima stalno govorim i da rad treba uskladiti sa tim. Od lepih želja pčelara nema ništa (ne zaboravi da su neki ugledni pčelari rokali satne osnove oko 17. februara ove godine). Ja nisam ubacio ni deseti ram do samog početka bagrema (kako je medio, znamo). I nisam odgajio ogromnu gomilu potencijalno gladnih (i jadnih) pčela.

Ko je imao dobru pčelu imao je i dobrog unosa na suncokretu ili na livadi (ove godine, jer komentarišem fotografije koje sam linkovao).

Visina nastavka koji je ispod plodišta nema značaja. Imam ja polumedišta sa devičanskim saćem, u sredinu sam ubacio leglo i spustio maticu. Ubile su je kao zeca i to društvo je propalo (usput, upropastilo je jedan roj i društvo do sebe). To je što se tiče legla. Sama bi sišla samo da je pčele iznesu (na leto sa vidljivim znacima smrti). Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo.

Nektar bi skladištile ispod plodišta (mada nerado – što znači manje, to važi i za polen), tako da bi tu bio na gubitku. Pčele mogu samo da stanu i čekaju da izlazi leglo, tu skladište nektar i da se ubrzo izroje. Mlado saće iznad ima smisla. Kada u jakoj paši staviš i nastavak osnova, ubrzano grade i to uvek radiličko saće.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Miroslav Jovanović

  • Prijatelj foruma
  • ******
  • Poruke: 699
  • Lokacija pčelinjaka: Sarbane Ub
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #507 poslato: Avgust 24, 2014, 20:56:52 »
Imam kod kolege zanimljivu situaciju za koju nemam smisleno objašnjenje. Ako bi ko znao o čemu se radi znaju ovde pre svega Šošić i Voja. 11 avgusta ove godine izrojio se ovogodišnji roj. Kontrola 16 uočena zelena matica i počela sa polaganjem jaja. Danas kontrola. Nađena neobeležena matica i leglo na četri rama u svim fazama.
Više može jedan koji hoće nego dva koji moraju. - Živojin Mišić

Van mreže Dragan Šošić

  • Više od prijatelja foruma
  • *******
  • Poruke: 2240
  • Pol: Muškarac
  • Lokacija pčelinjaka: Mala Moštanica
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #508 poslato: Avgust 25, 2014, 20:59:09 »
Pisao sam o „rojenju“ prilikom tihe izmene. Dešava se da grupa pčela (veći ili manji roj) u jednom momentu krene sa maticom koja se uputila na sparivanje.

Uopšte nema značaja što se radi o mladoj matici. Ne mora značiti da se ona dobro sparila i da se sparila sa većim brojem trutova. Takođe je moguć neki urođeni ili stečeni poremećaj kod mlade matice i to je razlog tihe smene.
Od 01 januara 2015 nisam član SPOS zbog ponašanja predsednika SPOS Rodoljuba Živadinovića prema pčelarima i politike koju on sprovodi (bio sam član SPOS od 1985 do 2015 godine).

Van mreže Dragan Stantić

  • Stari član foruma
  • *****
  • Poruke: 266
  • Pol: Muškarac
Odg: RAZNA PITANJA
« Odgovor #509 poslato: Avgust 25, 2014, 21:30:04 »
16. avgusta je uočena zelena matica a osam dana kasnije neobeležena matica, nema vremena za tihu smenu, ako sam dobro razumeo?