Ostale teme na forumu => Pitajte pčelari početnici => Temu započeo: Radovic Dragan Novembar 11, 2011, 14:23:39
Naslov: RAZNA PITANJA
Poruka od: Radovic DraganNovembar 11, 2011, 14:23:39
Ако се на 10 дана пред главну пашу обезматичи пчелиње друштво, а уочи паше му се врати његова матица, друштво ћe сакупити 2,5 пута више меда од друштва исте јачине које није обезматичавано. Про- фесор Цибулскиј то објашњава "енергијом природногроја".
Ovo sam procitao u jednoj knjizi. Da li je ovo tacno i ako jeste kako bi to trebalo najbolje da se izvede
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar StankovićNovembar 20, 2011, 18:48:22
Dragane, odgovor na tvoje pitanje možeš (detaljno) da dobiješ na forumu SPOS-a na linku: http://spos.info/forum/index.php?topic=12054.msg182272#msg182272. Srdačan pozdrav,
AS
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar KarakasDecembar 14, 2011, 16:47:22
Da li ovo toplije vreme ovih dana moze da izazove maticu da leze leglo i kakve posledice mogu biti?
Po mom mišljenju i iskustvu neće, a i ako se desi u nekom društvu ne treba dirati ništa. Mir je jedino što im je sada potrebno. Jedini izuzetak može biti ako nema hrane, što je pčelareva sramota. Pozdrav.
Ако се на 10 дана пред главну пашу обезматичи пчелиње друштво, а уочи паше му се врати његова матица, друштво ћe сакупити 2,5 пута више меда од друштва исте јачине које није обезматичавано. Про- фесор Цибулскиј то објашњава "енергијом природногроја".
Na koji način može da se vrati matica u društvo iz kojeg je odstranjena 10 dana ranije. Preko kaveza? Moraju li se prethodno pokidati povučeni matičnjaci
1.Procitao sam na forumima da je bitno pravovremeno prosirivati leglo da ne bi doslo do blokade polenom. Kada je najbolje postaviti skidac polena? Posle koliko vremena se skida?
2.Ako pretpostavimo da pcele koje se izlegu od 5 do 15 marta ucestvuju u bagremovoj pasi....(opet ,..ako pretpostavimo da bagrem procveta od 5 do 15 maja), koje su (UKRATKO) najvaznije stvari koje treba da uradimo da bi matica zalegala sto vise jaja od 5 do 15 marta?
2.Ako pretpostavimo da pcele koje se izlegu od 5 do 15 marta ucestvuju u bagremovoj pasi....(opet ,..ako pretpostavimo da bagrem procveta od 5 do 15 maja), koje su (UKRATKO) najvaznije stvari koje treba da uradimo da bi matica zalegala sto vise jaja od 5 do 15 marta?
Greska,..ne koje se izlegu nego koje se zalegu od 5 do 15 marta
Dragane, te pčele jedva da će zakačiti nešto nektara sa bagrema. Bolje rečeno mali broj nih će dočekati kraj bagremove paše. Ja mislim da su značajnije one pčele koje se izlegu iz jaja koja je matica zalegla od 15 marta do 5 aprila pod pretpostavkom da će bagrem cvetati od 5 do 15 maja. Pčela starosti od jedne do pet nedelja uzima najveće učešće u paši pa računaj. Pozdrav.
Dragane, te pčele jedva da će zakačiti nešto nektara sa bagrema. Bolje rečeno mali broj nih će dočekati kraj bagremove paše. Ja mislim da su značajnije one pčele koje se izlegu iz jaja koja je matica zalegla od 15 marta do 5 aprila pod pretpostavkom da će bagrem cvetati od 5 do 15 maja. Pčela starosti od jedne do pet nedelja uzima najveće učešće u paši pa računaj. Pozdrav.
U redu od 15 marta do 05 aprila,..Pitanje je sta da ucinimo da matica zaleze najvise jaja,..jer znamo da moze biti u tom periodu lose vreme,..da li i koliko da prihranjujemo,..utopljavamo i sl.
Dragane, iako je verovatno okolina Beograda u pitanju, naravno da društva treba da budu utopljena. Tada bi u tvom okruženju trebalo da plantaže voća uz povoljne vremenske uslove daju dobru podsticajnu nektarsku i polensku pašu. Ako toga nema (ako se vreme pokvari) dosta toga se može nadomestiti prihranom sirupom u odnosu 1:1 u količinama oko 500 grama. svakidrugi dan. Nektar jeste nezamenljiv ali i ovo će i te kako pomoći da matica ne napravi zastoj. Još jedna opaska. Uvek je bolje sve radnje vezivati za cvetanje medonosnih biljaka nego za datum. To znači da od cvetanja vrbe Ive pa do kraja cvetanja šljive matica treba maksimalno da zaleže da bi imali dobra društva za bagrem. Pozdrav.
Dragane, iako je verovatno okolina Beograda u pitanju, naravno da društva treba da budu utopljena. Tada bi u tvom okruženju trebalo da plantaže voća uz povoljne vremenske uslove daju dobru podsticajnu nektarsku i polensku pašu. Ako toga nema (ako se vreme pokvari) dosta toga se može nadomestiti prihranom sirupom u odnosu 1:1 u količinama oko 500 grama. svakidrugi dan. Nektar jeste nezamenljiv ali i ovo će i te kako pomoći da matica ne napravi zastoj. Još jedna opaska. Uvek je bolje sve radnje vezivati za cvetanje medonosnih biljaka nego za datum. To znači da od cvetanja vrbe Ive pa do kraja cvetanja šljive matica treba maksimalno da zaleže da bi imali dobra društva za bagrem. Pozdrav.
Hvala gospodine Milicu. ( a mesto gde su pcele i gde nameravam da prosirim malo pcelinjak je pod Bukuljom u mom selu,..ima prilicno voca,..ovo pitam zbog toga sto mart moze biti los sto se tice vremena) Pozdrav
Odlično Dragane, postojanje voćne paše od Džanarike do Jabuke daće dovoljno podsticaja za razvoj zajednica. Na unosu nektara iz prirode društva se najbolje razvijaju. Vama ostaje samo da ne dozvolite da matica bude blokirana polenom (dodavanje izvučenog rama ili SO između legla i polena) i na vreme dodavanje medišnih nastavaka. Ako ova paša izostane iz bilo kojih razloga jedino rešenje je stimulativna prihrana a na vama je izbor čime. Srdačan pozdrav.
Gosn. Vojo, zanima me Vase misljenje a i misljenje ostalih iskusnih kolega kako je najbolje i na najbezbolniji nacin izvuci veci broj osnova. Naime kako sam vec pisao i ovde i na spos sajtu prosle godine sam kupio dva lr drustva i napravio jos dva rv drustva i nesto meda. Do sada sam osnove izvlacio na pocetku pre bagrema i to u ove dve lr,. ali posto bi sad malo prosirio pcelinjak ja bi da izgradim vise osnova pa mi je to problem. Citao sam da pojedinci komentarisu kako dodavanje osnova pre bagrema moze izuzetno opteretiti pcele i dodatno ih iznuriti pa da to nije dobro raditi. Sad me zanima kad bi vi preporucili dodavanje u kojoj meri uz prihranu .....ili kako vec, najvise bi voleo da mi preporucite i opisete kako to da uradim, hvala unapred i pozdrav svima, srecna nova godina i predstojeci praznici
Gosn. Vojo, zanima me Vase misljenje a i misljenje ostalih iskusnih kolega kako je najbolje i na najbezbolniji nacin izvuci veci broj osnova. Naime kako sam vec pisao i ovde i na spos sajtu prosle godine sam kupio dva lr drustva i napravio jos dva rv drustva i nesto meda. Do sada sam osnove izvlacio na pocetku pre bagrema i to u ove dve lr,. ali posto bi sad malo prosirio pcelinjak ja bi da izgradim vise osnova pa mi je to problem. Citao sam da pojedinci komentarisu kako dodavanje osnova pre bagrema moze izuzetno opteretiti pcele i dodatno ih iznuriti pa da to nije dobro raditi. Sad me zanima kad bi vi preporucili dodavanje u kojoj meri uz prihranu .....ili kako vec, najvise bi voleo da mi preporucite i opisete kako to da uradim, hvala unapred i pozdrav svima, srecna nova godina i predstojeci praznici
Nešo, Za normalno prezimele zajednice najbolje je osnove ne dodavati dok se zajednice ne razviju na neki nivo od oko 30.000 pčela to jest dok se u RV košnici zajednice ne razviju na oko 17-18 ramova pčela. Brzina razvoja zajednica do ovog stadijuma zavisi od klimatskih uslova u kojim se pčelari, količini zazimljene hrane, zdravstvenog stanja pčela i unosa nektara iz prirode. Kakvo je ukupno stanje kod tebe, to jest u tvom kraju ja ne znam ali mislim da je u tvom kraju mnogo toplije i da pčele kod tebe mnogo ranije kreću u razvoj nego kod mene u severnom Banatu. Verujem da bi kod tebe takvo stanje zajednica trebalo biti negde početkom aprila i da se već tada može krenuti sa dodavanjem satnih osnova naravno ako nemamo više izgrađenih i neizgrađenih ramova u košnici to jest ako su zajednice zazimljene na 2 RV nastavka. Ako su nam svih 20 ramova izgrađeni i pčele već u snazi da zahvataju oko 17-18 ramova pčela, tada bi trebali imati ukupno oko 10-12 ramova legla i tada možemo dodati treći nastavak. U taj treći nastavak najbolje bi bilo podići 2-3-4 rama legla u zavisnosti od stanja i količine legla u košnici a dole u drugi nastavak dodati 3 satne osnove i to dve pokraj legla (po jedna sa obe strane) i jednu dodati u sredinu legla. U taj novi treći nastavak koji dodajemo pokraj ta 3 rama sa leglom koje postavljamo u sredinu nastavaka dodajemo po dve osnove sa obe strane a aku u prirodi imamo i neku dobru i izdašnu pašu možemo dodati i preostalih 3 rama sa satnim osnovama.
To bi bilo prvo proširenje i dodavanje osnova kod zajednica koje su zimovale u dva RV nastavka.
Ovim dodavanjem osnova značajno se smanjuje rojevi nagon kod pčelinjih zajednica.
Hvala za pozdrave, takođe svima želim puno sreće i uspeha u 2012 godini.
Vojo, ako sam dobro razumeo u donji prvi nastavak, na podnjaci, ne diramo i u njega ne dodajemo osnove, znaci samo u onaj drugi i to tek kad pcele gotovo potpuno zuzmu i taj drugi nastavak, jesam li dobro razumeo, posto mi je jedna kosnica zazimljena na dva a druga (bio je nukleus) na jednom nastavku, pa zato pitam. U ovo drustvo sto nema drugog nastavka da li mu dodavati nesto ili ne, jer ja imam dva drustva i tri nastavka izvucenog saca, ostalo su mi prazne osnove, pa bi ih sad izgradjivao kako bi prosirio malo pcelinjak, pozdrav i hvala unapred
pozdrav svima Mislim da je moje pitanje za ovde a ako nije neka ga moderator prebaci gde treba.Hvala Naime primetio sam oko n.godine neovično veliku aktivnoast ispred jedne kosnice sto mi je za ovo doba godine bilo sumnjivo,ostale kosnice su imale "normalno" izletanje na pročisni let a ispred ove je bilo kao na bagremu.02.01. sam ipak otvorio kosnicu da vidim šta se dešava i kad tamo tj.unutra iznenadjenje 3 i slovima tri rama sa po 30-40%legla sa obe strane u svim stadijumima a najviše poklopljenog.Odakle sad ovoliko legla kad čak ni pogače nisam (još) stavljao a pre nive godine je baš bilo hladno. Sad mi samo ostaje nada da će da se izlegu pre jačeg mraza koji je za ovo doba godine normalan inače neznam šta će na kraju da ispadne kad udari -10-15 Košnica je DB12 i ima (mislim) dovoljno hrane za sada
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticJanuar 05, 2012, 13:26:20
pozdrav svima Mislim da je moje pitanje za ovde a ako nije neka ga moderator prebaci gde treba.Hvala Naime primetio sam oko n.godine neovično veliku aktivnoast ispred jedne kosnice sto mi je za ovo doba godine bilo sumnjivo,ostale kosnice su imale "normalno" izletanje na pročisni let a ispred ove je bilo kao na bagremu.02.01. sam ipak otvorio kosnicu da vidim šta se dešava i kad tamo tj.unutra iznenadjenje 3 i slovima tri rama sa po 30-40%legla sa obe strane u svim stadijumima a najviše poklopljenog.Odakle sad ovoliko legla kad čak ni pogače nisam (još) stavljao a pre nive godine je baš bilo hladno. Sad mi samo ostaje nada da će da se izlegu pre jačeg mraza koji je za ovo doba godine normalan inače neznam šta će na kraju da ispadne kad udari -10-15 Košnica je DB12 i ima (mislim) dovoljno hrane za sada
Za ovu košnicu bi vredelo saopštiti i ostale podatke o njoj - Dali je matica mlada prošlogodišnja, - dali je tretiranje vršeno i okslanom kiselinom, kada i dali je tada imalo legla ili ne. - na koliko je ramova legla uzimljena. - ukoliko imate mrežu na podnjači, ja bih izvukao lim ili karton i ostavio slobodnu mrežu. - dali imate dovoljno hrane u košnici - Ako nemate, ja bih otvorio košnicu i krajnje ramove sa hranom približio pored rama sa cvetnim prahom. - Korisno bi bilo da se i u prstenu iznad plodišta položeno stavi ram sa medom. - Ukoliko toga nemate, mora se staviti pogača. - Kontrolišite tokom zime stanje pogače, i ako treba dodati još koju. Daleko je bolje da uopšte nije imalo do sada legla, ali kad je situcija takva, nema se kud. Pozdrav iz Aleksinca
Da pdgovorim: -Matica prošlogodišnja -Nije tretirana OK -na 6 ulica u septembru , nisam gledao koliko ima legla tad -Fiksna podnjača -U septembru venac širine šake na sredini + puni krajnji ramovi 2 kom --pogaču sam stavio 02.01 a ram nemam (početnik) mada neznam kako će da dodju do njega ako zahladni Još uvek mi nije jasno odakle leglo Hvala na brzom interesovanju čika Savo
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticJanuar 05, 2012, 15:02:25
Da pdgovorim: -Matica prošlogodišnja -Nije tretirana OK -na 6 ulica u septembru , nisam gledao koliko ima legla tad -Fiksna podnjača -U septembru venac širine šake na sredini + puni krajnji ramovi 2 kom --pogaču sam stavio 02.01 a ram nemam (početnik) mada neznam kako će da dodju do njega ako zahladni Još uvek mi nije jasno odakle leglo Hvala na brzom interesovanju čika Savo
Mladje matice znaju da nose jaja duže u jesen. Starije po pravilu ranije prekidaju, sem da u oba slučaja nije bilo neke jače oktobarske a čak i novembarske paše pa je leglo bilo duže u košnici. Ukoliko su pčele kvalitetno istretirane protiv varoe tokom 2011 godine Prvim čitanjem vašeg odgovora " prošlogodišnja matica ", prevideo sam da ste verovatno pravilno rekli da je to MLADA MATICA iz 2011. godine. Ako je to ipak mlada matica, može se desiti da ona nije ni prekidala leglo, da je malo smanjila ali ipak održavala to leglo i verovatno da vam je prerano utopljena košnica pred zimu pa bi i to mogao da bude razlog povećanog legla. Matice rase italijanske / žute / takodje imaju karakteristiku dugog nošenja jaja tokom jeseni pa i takva društva potroše previše hrane iz zimnice koja je spremljena ne da se potroši preko zime, već da pčele imaju pravu hranu za othranjivanje i negovanje prvog legla s proleća. Ali šta je tu je vi ovo društvo pazite i mazite da ga spasite da udje u proleće. Možda još neko od iskusnijih kolega za ovakav slučaj da dopunski savet. Pošto nemate rezervne ramove sa medom, moraće koja pogača više da se utroši, ne na odgoju legla već na spasu društva do početka cvetanja prvih polenarica i unosa nektara iz prirode.
moj previd u pisanju da je već 2012.g. matica je 2010-o godište.Utopljavanja nije bilo do zadnjeg pregleda 02.01. a pčele su crne sa jednim žutim prstenom (dali je itlijanka ili nije neznam) jedino što sam primetio prilikom jesenjih pregleda je da NIJE htela da se zazimi na sredini kosnice nego je "bežala" ulevo prema levom zidu kosnice.Možda sam tu pogresio što sam je 2 puta vraćao na sredinu pa je prenoseći rezerve meda "shvatila" kao prihranu mada je to bilo jos u septembru neznam.U ostalim kosnicama je i dalje klube u sredini.S obzrom na datum i predstojeću hladnoću uopšte mi ovo ne izgleda dobro ali videćemo ja neću odustati od nege pa kud puklo....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticJanuar 05, 2012, 16:00:11
što sam primetio prilikom jesenjih pregleda je da NIJE htela da se zazimi na sredini kosnice nego je "bežala" ulevo prema levom zidu kosnice.Možda sam tu pogresio što sam je 2 puta vraćao na sredinu pa je prenoseći rezerve meda "shvatila" kao prihranu mada je to bilo jos u septembru neznam. Ipak verovatno ima nečega. Od svega po malo i eto problema. Kod košnica DB- 12 ja ih pred kraj jeseni zazimim na manjem broju od 12 ramova u košnici. Prazne ramove treba uvek ukloniti iz košnice. Ne preuredjujem ramove sa leglom i medom, već samo uklonim najmanje dva krajnja rama ukoliko su prazna, a ukoliko krajnji imaju manje količina meda postavim ih sa kraja i dozvolim da ih pčele očiste od meda i tada ih uklonim iz košnice. Na oba kraja ostaju samo kompletno puni ramovi sa medom, Prazni uvik idu van košnice, a ako su dobri sa radiličkim ćelijama, dodajem ih tokom proleća.
Taj oslobodjen prostor od najmanje dva rama iz košnice obezbedjuje da nema vlage u košnici. Samo par listova novina je dovoljno da pčele tokom zime opstanu bez veće količine vlage. Preko novina ide krov. Ukoliko imate u poklopnoj dasci hranilicu sa žičarnom mrežom, tada novine staviti preko žičane mreže. Pozdrav iz Aleksinca
moj previd u pisanju da je već 2012.g. matica je 2010-o godište.Utopljavanja nije bilo do zadnjeg pregleda 02.01. a pčele su crne sa jednim žutim prstenom (dali je itlijanka ili nije neznam) jedino što sam primetio prilikom jesenjih pregleda je da NIJE htela da se zazimi na sredini kosnice nego je "bežala" ulevo prema levom zidu kosnice.Možda sam tu pogresio što sam je 2 puta vraćao na sredinu pa je prenoseći rezerve meda "shvatila" kao prihranu mada je to bilo jos u septembru neznam.U ostalim kosnicama je i dalje klube u sredini.S obzrom na datum i predstojeću hladnoću uopšte mi ovo ne izgleda dobro ali videćemo ja neću odustati od nege pa kud puklo....
Ako si pčele istretirao kako treba i ako im varoa nije problem onda je moguće da ti je u toj košnici toplije nego u drugim, a još imaš i punu podnjaču. Mora se uzeti u obzir da je i prošla godina bila specifična, naročiti jesen (topla i sa malo vlage). Po meni to kod te košnice ne mora biti nikakav problem što imaš toliko legla (i drugi javljaju da im leglo nije ni prekidalo). Problem može biti to što si društvo, najverovatnije pregradio nekim novim ramom (možda nije ni zalegan), zato matica beži u jednu stranu jer je tamo starije saće. Kad budeš sledeći put otvarao košnicu obrati pažnju na raspored ramova u sredini (njihova starost i boja). Ako imaju dovoljno hrane te pčele će dočekati proleće. Pozdrav.
Ma nije to ništa strašno, i ja sam pravio takve greške, a verovatno i mnogi drugi. Kod tebe je dobro ispalo, pčele su otišle na jednu stranu, ali zna se desiti da se društvo podeli pa onda obično strada ili mnogo oslabi. Pozdrav.
Vojo, ako sam dobro razumeo u donji prvi nastavak, na podnjaci, ne diramo i u njega ne dodajemo osnove, znaci samo u onaj drugi i to tek kad pcele gotovo potpuno zuzmu i taj drugi nastavak, jesam li dobro razumeo, posto mi je jedna kosnica zazimljena na dva a druga (bio je nukleus) na jednom nastavku, pa zato pitam. U ovo drustvo sto nema drugog nastavka da li mu dodavati nesto ili ne, jer ja imam dva drustva i tri nastavka izvucenog saca, ostalo su mi prazne osnove, pa bi ih sad izgradjivao kako bi prosirio malo pcelinjak, pozdrav i hvala unapred
Da Nešo dobro si razumeo. Iz onog prvog ne treba ništa da se podiže ako je u pitanju početak aprila i ako je još daleko do bagremove paše, kako bi trebalo biti u tvom slučaju. Za ovu drugu košnicu koja ti je zazimljana u jednom nastavku važi skoro isto pravilo. Nema dodavanja osnova dok se društvo ne razvije na svih 9-10 ramova to jest dok svo saće ne izgradi u prvom nastavku i dok ne proširi leglo na 7-8 ramova. Posle se primenjuje isto podizanje sa tri rama kao što smo već pomenuli u ovom drugom slučaju kada je zajednica bila u 2 nastavka.
Preporučujem ti prihranu pčela tokom proleća (ako u prirodi nema dobre nektarske paše) dok se pčele ne razviju do optimalnog nivoa i dok ne izgrade dovoljne količine saća to jest makar dva RV nastavka saća.
Iz literature : " od 20.-og dana pčele radilice postaju izletnice ili sabiračice koje odlaze na pašu, tj. na sakupljanje nektara (NEKTARICE), polena (POLINARICE), vode (VODONOŠE) ili propolisa "......
Pitanje : Da li se desava da pcele pre 20.-og dana zivota mogu da idu da sakupljaju nektar,polen ili propolis?
Kolega Dragane, to može da se desiti kad pravimo veštački roj deljenjem društva na dva jednaka dela, naprimer. Novom roju dodamo zreo matičnjak. Ako novi roj ne odnesemo na drugu lokaciju, sve, ili gotovo sve izletnice će se vratiti u staro društvo a u novom roju ostaju samo mlade pčele. One će se veoma brzo (za dan dva) reorganizovati i deo njih će postati izletnice. Ovo je jedan slučaj kad pčele i mlađe od 20 dana mogu da postanu izletnice. Pozdrav.
Molio bi savjet, Prošle godine sam desetak dana prije bagrema stavio matične na prvi nastavak pošto ne živim tamo tek kod vrcanja bagrema našao sam u svim košnicama ostatke matičnjaka pa su se najvjerovatnije izrojile.Pošto ne bi htio istu grešku napravit ove godine može objašnjenje onako školsko-šta sam trebao napravit ili kad a i inače od kad bi trebalo otvarat košnice i tražit matičnjake i kako često.,Hvala i pozdrav svima.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticFebruar 03, 2012, 15:13:35
Molio bi savjet, Prošle godine sam desetak dana prije bagrema stavio matične na prvi nastavak pošto ne živim tamo tek kod vrcanja bagrema našao sam u svim košnicama ostatke matičnjaka pa su se najvjerovatnije izrojile.Pošto ne bi htio istu grešku napravit ove godine može objašnjenje onako školsko-šta sam trebao napravit ili kad a i inače od kad bi trebalo otvarat košnice i tražit matičnjake i kako često.,Hvala i pozdrav svima.
Evo ja ću da iznesem svoj način rada samo u ovom delu postavljenog pitanjem. Iznad matične rešetke uglavnom prenosim ramove sa zatvorenim leglom. Za RV košnice u plodištu ostavljam par ramova sa otvorenim leglom, po ram dva izvučenih ramova, po ram dva ramova sa satnim osnovama i bar jedan kao krajnji ram sa hranom. Nakon 7 a najdalje 10 dana ramove sa leglom iznad matične rešetke obavezno pregledam i ram na kome ima matičnjak / mogu iskoristiti za stvaranje novog nukleusa / ili uklonim sve matičnjake iznad rešetke. Ukoliko ima potrebe pri toj kontroli može se u nastavku / ili nastavcima / u zavisnosti od jačine društva dodati koji ram sa satnom osnovom. To bi najkraće bio odgovor na postavljeno pitanje.
Hvala vam gospodine Savo na odgovoru sad mi je jasnije ,onaj okvir sa matičnjakom slobodno uzmem za formiranje novog nukleusa jel to prisilni matičnjak protiv koga večina pčelara kaže da su najslabije matice,hvala i pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticFebruar 04, 2012, 07:58:55
Kolega Mirko
Postoji i unutar tog vašeg podpitanja jedna mala " caka " koju možete preduprediti. Evo ovako, ŠESTOG DANA od momenta podizanja ramova iz plodišta u nastavak / ili nastavke / iznad matične rešetke pregledaćete ramove sa leglom i na ramovima na kojima već tada ima zatvorenih matičnjaka, NJIH uništite a dozvolite društvu da ostale matičnjake na tom ramu / odnosno tim ramovima / nastavi da zatvori ostale započete matičnjake. Ako ste se opredelili za taj način, onda takve ramove obavezno iskoristite za proizvodnju matica. Takve matice iz tih matičnjaka su kvalitetnije jer su ih pčele počele da prave od prvog dana kada je iz jaja krenula larva. U prilogu ću postaviti sliku koja predstavlja pomagalo za vremensko praćenje u proizvodnji matica.
Opet jedno početničko pitanje nekom možda smiješno al mene brine pa da pitam-Pošto je napadalo snijega a još ga se očekuje ovaj vikend jel se mora očistit košnice ili one ispod snijega imaju dosta zraka za normalan život,košnice su mi daleko nekih 50 km pa ne obilazim ko da su mi u dvorištu-hvala i pozdrav svima.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sava miticFebruar 09, 2012, 13:52:48
Dok je snega neće im ništa smetati. Da kažem da je to još povoljnije neće ih vetar uznemiravati. Kada počne otapanje snega, najbolje je ukloniti sa krovova deo snega koji bi padao na poletaljku, a još je bolje da nema preko zime poletaljke u tom slučaju ja ih ne bi ni obilazio samo zbog namere da pogledam posledice po otapanju snega. U slučaju kada na košnici tokom zime nema poletaljke, otopljeni sneg sa krovova spadao bi duž stranica košnice i padao na zemlju. U svakom slučaju zbog pčela koje će tokom zime uginuti / stare pčele / i mogućnosti da one zatvore leto na košnici, korisno bi bilo da neko povremeno obidje pčelinjak i proveri da led nije zatvorio leta a da sa unutrašnje ima pčela koje su takodje pale na podnjaču. Komadom žice sa kukom / ili nešto slično / treba malo " prodžarati " levo i desno u unutrašnjem delu košnice iza leta i i izbaciti deo uginulih pčela. Pozdrav iz Aleksinca
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola VucinacMart 14, 2012, 19:49:35
Evo izgled i proizvodjac americkog razmaka za ramove. http://spos.info/forum/index.php?topic=17861.msg298029#msg298029
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar KarakasMart 25, 2012, 18:13:29
Postovane kolege danas sam izvrsio prvi pregled svoje 1 kosnice i imam veoma veliki problem. Imam u sredini dva rama zatvorenog legala 10cm2 zauzimaju na ramu . okolo je sve polen 1 i 10 ram su prazni a ostali su puni sa nektarom i polenom donji nastavak je prazan. Sta da radim? mislim da je u gornjem nastavku blokirana matica sa nektarom i polenom. I pcele su mi veoma agresivne.
Aleksandre, po količini legla i tome kako si opisao stanje u tom društvu, mislim da je ono jednostavno slabo. Zato opkoljava leglo polenom, da sačuva toplotu. Ako se bojiš “blokade” polenom, možeš do legla na jednoj strani staviti ram sa vencem meda. Ali moraš paziti: ako je stvarno slabo (kao što mislim da jeste) treba ga ostaviti da se razvija koliko može. Pčele neće bez razloga da skladište puno polena oko legla.
Taj prvi nastavak treba skloniti.
Utopli društvo sa gornje strane. Najbolje je da nema ni jedan otvor (npr. da krov bude direktno na poklopnoj dasci). Ali tako da pčele mogu da se kreću po satonošama, da se ne pojavi buđ. To je ono standardno rastojanje od satonoša do poklopne daske od 10 mm.
Trebao si postaviti bar jednu sliku da se vidi pravo stanje. Tada bi moglo da se zaključi da li je potrebno sužavanje prostora (Blinovljeva metoda – sa vertikalnom pregradom).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar KarakasMart 25, 2012, 19:17:40
Nemam cime da prebacim slike na kompijuter. Pcele su zaposele u gornjem i donjem nastavku sve ulice i to u veoma velikom broju. Na letu vidim da tokom celeog dana ulaze i izlaze bez zadrzavanja i donose polen. Malo sam zagrebao stare ramove sa medom. A sta da radim da nebudu toliko agresivne?
Ako si siguran da su baš toliko jake, možeš do legla ubaciti po jedan prazan ram, a ako su stvarno pčele u oba nastavka i toliko su uspele da zablokiraju maticu - može i po dva rama do legla.
Zanimljivo je da matica ne silazi sa leglom u prvi nastavak. Mada je i to moguće, ako su svi ramovi izgrađeni prošle godine i u njima nije bilo legla do sada.
Onda bi bilo dobro da vodiš računa o tome kakva je ta matica koja uz toliku pčele ne može da zanese više legla. I naravno, pazi ti ipak hoće li imati hrane dovoljno, ako imaš samo unesen nektar.
Što se tiče agresivnosti, ovih danu su uglavnom sva društva malo ljuća, jer je vreme promenljivo, a paša i dalje nestabilna. Moguće je da je i agresivna upravo zbog te loše matice. Za sada ne možeš ništa da uradiš, osim da je zameniš ako neko ima u rezervi.
Danas je 28.April.......koliko bih trebao da imam danas ulica pcela u DB12 kosnici i koliko u RV kosnici. Da kazemo da drustva treba da budu dobra,..ne ekstremno jaka ali ni slaba,..znaci drustva od kojih mozemo ocekivati prinose na bagremu ( ako zamedi ) ?
Molio bih iskusne da mi odgovore na sledece : Primetio sam juce i danas da iz ove dve rv kosnice pcele mnogo ranije izlecu ujutru, u odnosu na ove stare kosnice. Samo da kazem da su u rv kosnicama rojevi a u starim su drustva. Primetio sam da bas rano izlecu, a tek posle nekih 1-2 sata izlecu iz ostale 4 kosnice koje su dosta jace. Da li je to zato sto su u rv rojevi ili nesto drugo. Evo i 2 slike odakle ovih dana sakupljaju polen,..na nekih 20 metara od njih,..ako neko zna koji to zuti cvet neka napise.
nisi reko kad si formirao nukleuse i dali su rojeve od te kosnice gde ulaze pcele ako je tako ondak stara pcela sta je u rv kosnica se vraca vo semejstvo gde je bila (starije drustvo) pozz
Dragane ako su rojevi skorašnji 2-3 dana trebalo bi da bude normalno jer u košnici nemaju ništa (prazna kuća) a sve im treba pa se trude da se što pre skupe hranu za dnevne potrebe a i rezervu a i rojevi su u startu mnogo mnogo aktivniji od postojećih društava. Ova dva krupnija cveta se u mom kraju zove ljutić a ovo sitno žuto neznam nevidi se baš najbolje
Molba za pomoc iskusnih kolega totalnom pocetniku,naime 25-og marta sam kupio 6 kosnica DB-10 kako bi prosao kroz bagrem i nesto naucio o pcelarenju pre par dana sam uzeo jos deset paketnih rojeva i naselio ih u RV kosnice pa me muci da li moze doci do problema jer nisam razrojavao drustva iz DB-10 koja su u fenomenalnom stanju pa imam bojazan da moze doci do grabezi........Da li je moja bojazan opravdana pa da razrojavam i ovih 6 DB kako bi ih oslabio ili da nista ne diram jer u blizini imam 30-tak hetara suncokreta pa da probam da sakupim malo meda ? unapred zahvalan
da pokušam ja da odgovorim mada nisam iz grupe ISKUSNIH.Do grabeži teško da će doći trenutno jer nema prirodnih rizika osim ako ti nešto ne učiniš pa je izazoveš.Ako su ti društva toliko jaka onda treba da se bojiš ROJENJA zato pregledaj društva pa ako su puna pčela tj.sve ulice zauzete,mnogo ramova sa zatvorenim leglom a krajnji ramovi puni zatvorenog meda pod hitno dodaj dve osnove ili ceo polunastavak a ako vreme ne zezne stvar (kao sa bagremom) biće tu meda.O sprečavanju rojenja i pripremi za pašu imaš ovde na forumu pa pročitaj.Nadam se da će se javiti neko iskusniji od mene pa da ti da konkretniji odgovor. PS. Ovako bih ja uradio pozdrav
Hvala puno na preporuci,posto tek krecem u pricu pcelarenja imam dosta neizvucenih satnih osnova pa ih dodajem redovno kako bi pcelice bile zauzete da im svasta ne pada na pamet :D ,da ramovi u plodistu su puni pcela i legla sto otvorenog sto zatvorenog, polako formiraju medni venac,dodao sam polunastavke i u njima ramove sa satnim osnovama.Nadam se da ne pravim gresku....Moja glavna bojazan je da ne dodje do nekog problema izmedju ovih jacih drustva i paketnih rojeva koje sam naselio u kosnice na istom pcelinjaku samo par metara dalje.
Nenade obrati paznju na medista DB, jer ako si dodao samo osnove kao sto kazes moze da se desi da ne predju pcele u medista i onda eto rojenja. Sto se grabezi tice ne brini, samo suzi leta na par centimetara,i pazi kad sipas sirup . Problem moze biti kod naseljavanja paketnim rojevima ako ne uradis kako treba, onda ti se pcele razlete po ovim starim kosnicama, pa tamo bude rojenje a u nukleusima saka pcela. pozzzzzzzzzzz
Te male crne pčele su neka anomalija u razvitku , ostale pčele ih polako eliminišu iz košnice,sedi ispred košnice i posmatraj. Pozdrav.
Ikod mene ih ima,izgledaju bas cudno u poredjenju sa ostalim pcelama,potpuno crne i glatke,Bas sam posmatrao bilo ih je celog leta,ima ih i sada ali ih ostale pcele ne diraju.Rade i funkcionisu kao i sve ostale.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Branko RadovanovićSeptembar 10, 2012, 21:37:47
Danas sam otvarao košnice i u nekima ima dosta nepoklopljenog meda, pa me interesuje šta da radim?
Kolega Milane, verovatno da na teritoriji Srbije imamo veoma malo takvih lokaliteta i takvih povoljnih godina da nam se zajednice do kraja aprila razviju na taj poželjan nivo. Kod mene je prošle sezone repica tek počela da cveta negde oko 20 aprila. Ako se zajednice ne forsiraju jakim prihranama i pronalaskom dobrih pašnih uslova makar ovde kod mene na severu teško se pčele mogu razviti i do sredine maja. Ako bagrem počinje oko 10.maja mi pčele pripremamo za pašu i ograničavamo matice od 25.aprila do 1. maja i tada se uz izlazak mladih pčela lagano povećava snaga zajednica da bi posle bagremove paše zajednice ostale na otprilike istom nivou tokom cele sezone medobranja to jest do sredine ili kraja avgusta kada pčele počinju sa zazimljavanjem. Najoptimalnija snaga kod RV zajednica koja ne preti rojenjem je negde oko 45.000 pčela. A pokretanje rojevog nagona opet najčešće zavisi od pašnih i klimatskih uslova to jst unosa polenovog praha i njegovog kvaliteta i eventualnog izostanka kvalitetnog i dobrog medenja to jest lučenja nektara medonosnih biljaka. Ako još u nekom periodu naiđe i loše vreme sa dosta kišovitih perioda mlade nezaposlene pčele kvalitetno othranjene sa nabujalim mležnim i voštanim žlezdama krenuće u rojevo stanje. Ako opet kojim slučajem naiđe neko jače medenje biljaka pčele će same pokidati sve započete matičnjake, prekinuti rojevi nagon i usmeriće se u iskorišćenje paše. Veličina plodišta ima veoma velikog uticaja na rojevi nagon i odluku da li će pčele uspeti da izblokiraju maticu u leženju i da li će uspeti da prekinu eventualno već započeti rojevi nagom kao i na ukupan prinos meda.
Pozdrav svima......
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicJanuar 06, 2013, 00:37:06
Vojo hvala na na porsirenom odgovoru koi ste dali. Dali je pametno da se pcele pre repice odnesu kraj dunava na vrbu ,koliko je taj poduhvat isplativ pa tek onda na repicu? Dali bi pcele prlazile preko reke ili je bolje preneti ih bas u sumicu?
Kolega Milane, pčele se u proleće odlično razvijaju ako su negde pored neke veće reke gde obično ima više vrsta vrbe i drugih polenarica i nektaruša. Vrba je više nego odlična za razvoj pčelinjih zajednica. Dovoljno je da se šumica nalazi na manje od kilometar od pčelinjaka i biće najverovatnije sve u redu. U isto vreme po naseljenim mestima cveta i razno voće ali je zbog mogućeg prskanja voća raznim insekticidima daleko bolje da se pčele nalaze negde pored reke nego u naseljenim mestima. Kada je toplo vreme pčele sa lakoćom preleću preko Dunava.
Pozdrav svima.....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicJanuar 06, 2013, 01:30:47
Dali je dobro da mala tek formirana drustva,na jednom li dva EV nastavka pokrenem na toj vrbinoj pasi u cilju sirenj ili to treba da budu jaca i veca drustva.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушFebruar 20, 2013, 21:30:55
Ево да се и ја јавим са једним типичним почетничким питањем. :)
Прво да се извиним колеги Стојановићу што прекидам његово питање са својим.
Мене интересује који је поступак око затварања пчела када се најави прскање комараца. Код нас уз Дунав запрашују авионом, па ме интересује кад се затварају, колико остају затворене, да ли се прихрањују за то време... Ако би неко био вољан да напише своју процедуру око овог питања, мислим да би највише користило нама почетницима. :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 20, 2013, 21:44:20
Ево да се и ја јавим са једним типичним почетничким питањем. :)
Прво да се извиним колеги Стојановићу што прекидам његово питање са својим.
Мене интересује који је поступак око затварања пчела када се најави прскање комараца. Код нас уз Дунав запрашују авионом, па ме интересује кад се затварају, колико остају затворене, да ли се прихрањују за то време... Ако би неко био вољан да напише своју процедуру око овог питања, мислим да би највише користило нама почетницима. :)
Mislim da prskanje komaraca rade poslepodne dovoljno je da prenoce zatvorene pa da ih sutae pustis neverujem da ces ustati u 4 da otvoris pcelama leta, a meda imaju valjda za toliko u kosnici da prenoce
Ne radi se o količini meda, kao o uslovu koji zadovoljava potrebe pčelinje zajednice pri zatvaranju košnica. Nije to baš tako jednostavno. Kao i kod zatvaranja košnice u cilju izbegavanja preselenja košnice (pri formiranju roja), treba reći da se pčele sasvim drugačije ponašaju kada je košnica zatvorena, jer nisu prilagođene tom načinu života.
Pre hrane, važniji su ostali uslovi koji su važni pčelama (dotok vazduha i voda u cilju održavanja mikroklime).
Kada je reč o prskanju protiv komaraca, prvo što se mora znati je sredstvo koje se koristi protiv komaraca. Često se koristi Ajkon (nisam siguran jesam li dobro napisao naziv). Sava moja iskustva govore da sa njim nema problema, ako se ne „pridoda“ neki insekticid koji bi uticao npr. na krpelje. Od kada se prska samo Ajkonom, imamo najezdu osa muva i krpelja. Kada je sredstvo jak insekticid, prvo padaju ose muve i pčele. Ajkon ima selektivno dejstvo. Mada, ne znam koliko ima tih „ajkona“ i kakvi su. I kod mene uvek najave da se košnice zatvore i prenesu, ali to ne radim i nema posledica. Jednostavno, oni hoće da skinu svaku odgovornost sa sebe. Pri poslednjem zaprašivanju komaraca (koje je bilo jako temeljito izvršeno) sam imao 4 otvorene košnice i iznad nas je nekoliko puta preleteo avion. Nije bilo nikakvih gubitaka.
Problem je prskanje komaraca u manjim mestima. Tu se obično koristi Malation. Razlog je taj što je cena daleko manja od cene Ajkona, a ako se uzme u obzir da je samo poletanje aviona skup „hobi“, tu se ne gleda ekologija.
Zatvaranje pčela mora biti pažljivo (u slučaju korišćenja neselektivnih insekticida). Pčele moraju imati vode i to ne u hranilicama, nego je bolje najveći deo vode politi po ramovima i dati reći sirup u hranilice. Ili se zatvara par sati pre prskanja (da se vrati najveći deo izletnica) ili se zatvaraju pre svitanja. Ako se ne uspe sa zatvaranjem košnica u toku prskanja, jako je pogrešno odmah zatvoriti košnicu. Uznemirenje će biti preveliko. Tada je deo pčela (uglavnom izletnica izgubljen). Otrov se brzo „slegne“ po tlu i biljkama i preko noći nema opasnosti. Upravo, treba poraniti pre izletanja pčela i zatvoriti košnice. Ne otvaraju se pre nekih 11-12 časova (u podne) i to je vreme kada tečnost ispari iz preparata i on ostaje „zalepljen“ na biljkama i tlu. Najviše pčela inače strada kada ujutro idu na rosu, dok je preparat vlažan.
Najbolje je premestiti košnice, ako se koristi neselektivni insekticid.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушFebruar 21, 2013, 21:02:02
Хвала г. Драгане на детаљном одговору. С обзиром да се до сад нисам интересовао о средствима запрашивања, мораћу да проверим чиме то раде код нас. Пошто то ради град Нови Сад, претпостављам да је селективни инсектицид у питању. Чуо сам од једног пчелара да је спомињао да се код нас " запрашивање", ради средством у куглицама и да нема опасности по пчеле, али мене је ипак интересовало какава је процедура... За сваки случај.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajFebruar 21, 2013, 22:35:04
Hvala Draganu i od mene, ovo je nešto što u literaturi nema... Pozdrav iz Sombora!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 22, 2013, 18:17:54
Postovane kolege, ivrsio bi premestaj pcela iz stare u novu kosnicu.Razlog toga je sredjivanje i farbanje stare.Koliko je to opasno i sme li se to uraditi?
Postovane kolege, ivrsio bi premestaj pcela iz stare u novu kosnicu.Razlog toga je sredjivanje i farbanje stare.Koliko je to opasno i sme li se to uraditi?
Ja sam razumeo da tek želiš da prebaciš pčele iz stare košnice u novu. Mislim da za to nema nikakve potrebe pre maja ili juna meseca. U svakom slučaju februar i mart nisu za te poslove. Pčele u novim nastavcima treba da ispoliraju svaki milimetar dodirne površine a to im je najpovoljnije u uslovima kada imaju propolisa u dovoljnim količinama i kada im vremenski uslovi dozvoljavaju da rade u celoj košnici. Znači opet ništa pre maja... Naravno da može i od pola marta ali nije baš preporučljivo...
Pozdrav svima....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 22, 2013, 19:48:53
Kad čuješ da žabe krekeću.. :D Al ozbiljno.. Nemoj da krećeš sa sirupom dok ne čuješ kreket žaba.. Znam da ih kod tebe u N. Banovcima i okolini ima koliko hoćeš. Kako čuješ tu prolećnu pesmu kako iz pravca Vrboskog i močvarnih kanala dopire preko Dunava kreći punom parom. Kod vas je to sigurno 5-6 dana ranije nego kod mene...
Pozdrav svima....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 22, 2013, 22:58:28
Sta je naj bitnije u prvoj prehrani i koja kolicina? ;D Da nepreteram?
Sta je naj bitnije u prvoj prehrani i koja kolicina? ;D Da nepreteram?
Kolega Milane, Svaki drugi dan po pola litra sirupa napravljenog 1:1 (ako je u košnici posle zime preostalo manje od 7-8 kilograma meda) ili nešto ređi sirup ako je u košnici ostalo preko 10 kilograma hrane. Uz obavezan dodatak 3% Nozevoja..
Postovane kolege, ivrsio bi premestaj pcela iz stare u novu kosnicu.Razlog toga je sredjivanje i farbanje stare.Koliko je to opasno i sme li se to uraditi?
Ja sam razumeo da tek želiš da prebaciš pčele iz stare košnice u novu. Mislim da za to nema nikakve potrebe pre maja ili juna meseca. U svakom slučaju februar i mart nisu za te poslove. Pčele u novim nastavcima treba da ispoliraju svaki milimetar dodirne površine a to im je najpovoljnije u uslovima kada imaju propolisa u dovoljnim količinama i kada im vremenski uslovi dozvoljavaju da rade u celoj košnici. Znači opet ništa pre maja... Naravno da može i od pola marta ali nije baš preporučljivo...
Pozdrav svima....
Nije preporučljivo prebacivati pčele u novu košnicu u jesen, jer je prostor zaštićen propolisom. U proleće može. I ima opravdanja. Košnica je nakon izimljavanja puna vlage, ima možda ponegde i plesni itd. Samo vezivanje za mesec u kojem se to radi, nije najbolje. Kao i kod ostalog u pčelarstvu, prati se razvoj i uslovi u prirodi. Naravno, taj posao treba uraditi po toplom vremenu. Tada je i prilika za prvi obimniji pregled.
Što se tiče propolisa, bolje je kada cveta voće (ili npr. topola koja ima puno propolisa), jer na pupoljcima ima propolisa i pčele će ga donositi.
Kod zamene nastavaka sa letom, boja treba da bude ista. To je naročito važno u proleće.
Ako se stari nastavci obnavljaju i ponovo štite firnajzom i farbom, treba sačekati da se dobro osuše. Vlage ima i u dubini zida nastavka i treba malo više vremena da se dobro prosuši.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 24, 2013, 19:27:29
Kod zamene nastavaka sa letom, boja treba da bude ista. To je naročito važno u proleće.
Kako da resim boju jer nemam istu ,a i voleo bi drugu boju.
Kao prvo, preporučujem ti svetle boje. Što svetlije to bolje. Plava, zelena, žuta, bela.
Možeš napraviti neku tablu lesonita (ili nešto slično) u boji košnice. Pčele reaguju i na promenu nijanse boje, ali u mnogo manjoj meri. Kada se sve naviknu na novu košnicu (ne radi se samo o boji, utiče i miris i položaj košnice) skloniš tu tablu. Uz to možeš imati i neko obeležje ispred košnice (na tlu) koje im pomaže pri snalaženju. Tablu sklanjaš kada se ustali neka bolja paša. Ako je umesto čvrste table neki materijal koji se može savijati, uklanjaš ga postupno, pomeranjem na gore. Nije toliko teško kako izgleda. To se lako odradi.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 24, 2013, 20:58:54
Posto imam samo jednu zajednicu nece biti veliki problem pcelama. Ako sam dobro shvatio dali mogu nedelju dana pre premestanja staru kosnicu da omotam nekom tkaninom ili papirom ili asurom,pa kad ih pre u tu nov prebacim i spoljni omotac kao znak :-[
Milane, kod tebe je samo jedna košnica u pitanju i nema nikakve veze zamena nastavaka drugih boja. Takođe nema tolikog zančaja da li isperd košnice ima neko obeležje ili nema. Pčele se brzo naviknu a pošto nema drugih košnica u blizini sigurno nemaju gde drugo da uđu nego u tu košnicu na tom istom mestu. :D
Nema tu nikakve greške i možeš da radiš šta ti je volja sve dok je samo jedna košnica na tom pčelinjaku..
Ako košnica ostaje na svom mestu (ne prebacuješ je na novo mesto) i jedna je, nema problema ni sa bojom ni sa bilo čim drugim. Bitno je da nema košnica do nje koje imaju istu boju. Neme ni zaletanje u druge košnice.
Tako da ne moraš ništa posebno da radiš. Samo prebaci pčele.
Voja je odgovorio i ako je moja poruka suvišna, može se i brisati.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 24, 2013, 22:54:57
Jos jedna pomoc u komsiluku preko puta postoi pcelinjak sa desetak kosnica tom komsi su stradale pcele sve od nozevoze kako on kaze jer ih nije tretirao ,a sumnja da ih je njegov komsija zarazijo koi je doselio pcele sa fruske gore. Moj problem je sledeci sto sam ja letos vidjao pcele po mom dvoristu i oko cesme pa smatrem da su ugrozwene od komsinih ili nema bojazni? ILI kako se pak resava taj problem zastite pcela od raznih drugih(na human nacin) ;D
Jedini hunam način bi bio da se baci atomska bomba na zapušten pčelinjak, ali je još nemamo (valja poraditi na tome). :D
A dalje ću malo ozbiljnije. Tvoje pčele mogu biti ugrožene i to ozbiljno. Jedini način je da držiš svoje pčele u dobrom „kondicionom“ stanju. To znači da ne težiš tome da se razviju po svaku cenu, raznim metodama rotacije tela, sečenjem legla i sličnim stvarima.
Da bi uspeo u tome, moraš biti spreman i da se „odbraniš“ od rojevog nagona društva. To može biti i vrlo korisno u povećanju broja društava. Takođe, moraš paziti kada budeš pravio nove zajednice (rojeve) da se i oni razvijaju u skladu sa mogućnostima, a ne tvojim zahtevima, ako su oni kojim slučajem preterani (nadam se da nisu). Obično oboljevaju pčele o kojima se ne vodi briga i koje pčelar teži da razvije u skladu sa svojim ambicijama.
Snažna i dobro odgajena pčela je prepreka svim bolestima (isključujući varou, koja i nije bolest).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićFebruar 25, 2013, 00:11:04
Šole koji su po vama realni zahtevi kada je razrojavanje u pitanju?
Obično se gleda da se „uštedi“ na pčelama kada se odvaja roj. Cilj je da se ne oslabi osnovno društvo zbog narednih paša. Ili se to dešava kod kupovine roja, kada prodavac ima svoj interes i u roju isporuči naizgled dovoljno pčela.
Ako se odvaja roj, mora mu se dodati više pčela, pored onih koje su na ramovima sa medom i leglom. U slučaju jačeg zahlađenja će trpiti leglo i prvo što se može desiti je krečno leglo.
Ako se roj prevozi, ne sme biti u otvorenoj auto-prokolici ili na krovu vozila. Takvu odluku pčelari olako donesu. Pčela u roju je tada uznemirena i slabo se stara o leglu. Isti slučaj je i kod onog formiranja roja na pčelinjaku sa zatvaranjem od par dana u nadi da će pčele zaboraviti mesto svoje košnice.
Kada se roj odvoji i sa viškom pčela, nije dobro da izgrađuje veliki broj satnih osnova. To nije prirodni roj koji je tome predodređen samom ukupnom pripremom pčela.
Roj se ne sme nikako „nasilno“ terati na preterano širenje legla. Ništa se ne postiže velikom površinom legla koje je slabo odgajeno. Jednostavno se dozvoli da pčele same proširuju leglo.
Roj se mora povremeno prihranjivati ako je paša vrlo slaba. Nije dobro dozvoliti da pčele „jure“ nektar kojeg ima malo nauštrb polena. Nerezumne priče o tome kako će umerena prihrana šećernim sirupom štetno uticati na pčele, oslabiti ih ili „uništiti“, su ništa drugo nego nerazumne. Oslanjanje na zalihe dodatog meda nisu najbolje rešenje. Pčela je jednostavno prirodno takva i neće tokom leta rado otklapati poklopljeni med, ali će se zato pčele previše iscrpljivati u potrazi za nektarom kada ga ima malo u prirodi. Sasvim druga priča je u rano proleće, kada pčele znaju da utroše sve zalihe i na kraju mogu stradati od gladi, nastupom zahlađenja. Prolećni buran razvoj je prirodno takav i pčele na svaki način teže da u potpunosti zagospodare prostorom, bez obzira na neumerenu i neracionalnu potrošnju koja ih odlikuje tokom preostalog razdoblja u godini.
Roj mora biti dobro „utopljen“ leti. Nije nelogično, već neophodno. U košnici koja leti nema puno „promaje“ pčele lakše održavaju vlažnost vazduha koja je potrebna leglu. Pčelari znaju da ostave prazan prostor iznad satonoša i kada pčele započnu tu da grade saće, to smatraju odrazom snage roja. Nije to odraz snage roja, nego težnja da zaposednu prostor do samog krova, jer im taj prostor remeti parametre gnezda (pisao sam o sličnom ponašanju koje se tiče ranog trutovskog legla (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg23030#msg23030)).
U jakoj polenskoj paši ne postoji „blokada“ kod roja i ne treba seći leglo. Prostor za leglo se može proširiti ako je polenska i nektarna paša stvarno toliko jaka da se desi trajnije zaposedanje ćelija zatvorenim medom i pergom. Ali se ne „seče“ leglo, nego se prazni ramovi (ili satne osnove, zavisno od snage roja) dodaju do legla. Postupa se oprezno kao sa društvima neposredno nakon izimljavanja. Ako se uzme u obzir da taj oprezni postupak sa društvima u to doba traje bar mesec dana (a uglavnom više), ne može se ni od roja očekivati neko čudo.
Ako se roj seli na neku jaču pašu (npr. suncokret), vrlo često se dešava da roj sam zaustavi širenje legla, ako nije već dovoljno jak. Pčele previše meda skladište do legla. Sabirački nagon je jak i pčele se prerano izrade i pri preradi meda, a to su uglavnom procesi kada pčele znaju da smanje leglo. Dešava se da bočni ramovi ostaju prazniji, a središte sa malo prostora za leglo. Nasuprot tome se dešava nešto slično (samo daleko nepovoljnije) kada je paša vrlo slaba. Pčele se „istroše“ bez ikakvih rezultata: i smanji se broj pčela i nema zaliha hrane. U oba slučaja pčelar mora „pomoći“ društvu na odgovarajući način.
Ako se dodaje nova matica u kavezu, nema nikakve svrhe žuriti sa njenim oslobađanjem. Neće se puno dobiti time, osim mogućnosti da je pčele ubiju (retko se dešava, ali se dešava).
Ovo bi bilo samo na brzinu napisano i ima svakako i drugih stvari koje utiču na slabiju pripremu pčela za zimu (previše mladog saća, previše provetrena košnica po vrućinama i sl.). Ukratko, roj traži stalnu pažnju i brigu. I jak prirodni roj u kasnijoj fazi razvoja može imati probleme koji ga slabe i ne treba se uzdati u pogrešnu filozofiju kako je to svemogući prirodni roj i za njega nema problema. Meže ih biti još kako.
Na poslu sam dok ovo na brzinu pišem i ne mogu ispravljati pravopisne i stilske grešeke i molim da ovo uvažite.
Molim vas da mi odgovorite uzimio sam RV zajednicu u 1nastavku ispod njega sam stavio nastavak sa satnim osnovama.pitanje. da u proljeće kad počnem sa prihranom ostavm dole nastavak sa satnom osnovom .dali da prihranjujem da se zajenica max razvije9-10 ramova pćela 7-8 legla i da spuštam leglo sam ili će matica sama spustiti u 1.nastavak sa sat.osn. ili zamjeniti nastavke hvala na pomoči pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: pero perićMart 01, 2013, 22:06:47
Gorane,literaturu u ruke...ako već pčele imaš odgovor na ovo pitanje bi morao i sam znati ...al i ja sam početnik pa će ti odgovor dati netko iskusniji
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMart 01, 2013, 23:03:34
g. Blažok, Pogledajte ova dva teksta i biće Vam puno jasnije: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=386.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=386.0)
I ja sam početnik, nemam još pčele, ali su mi ovi tekstovi dali dobru osnovu. Mislim da Vam je tu sve lepo opisano... Ima još drugih tema sa sličnom tematikom, pogledajte malo po sajtu ako imate vremena. Pozdrav.
Molim vas da mi odgovorite uzimio sam RV zajednicu u 1nastavku ispod njega sam stavio nastavak sa satnim osnovama.pitanje. da u proljeće kad počnem sa prihranom ostavm dole nastavak sa satnom osnovom .dali da prihranjujem da se zajenica max razvije9-10 ramova pćela 7-8 legla i da spuštam leglo sam ili će matica sama spustiti u 1.nastavak sa sat.osn. ili zamjeniti nastavke hvala na pomoči pozdrav
Gorane,pčele ce tesko preci u donji nastavak,posebno posto je dole neizradjeno sace. Kad voce počne da behara polako pocni sa prebacivanjem okvira sa medom u donji nastavak,a satne osnove iz donjeg nastavka dodaji u gornji nastavak ,ito do okvira sa leglom.Kada izradis nekoliko ramova,a paša postane obilna tada mozes prebacivati vise osnova,a i matica bi tada mogla sama sici u donji nastavak.Ako imas dobre pase pčele bi ti trebale izraditi dva nastavka satnih osnova posto RV nema velike okvire.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 02, 2013, 15:26:02
Pozdrav za sve kolege na forumu! Zeleo bih odgovor od iskusnih kolega,da li je dobro oplemenjivati pogacu mlekom u prahu i kakva su vasa iskustva...? Hvala unapred na odgovoru.
Pozdrav za sve kolege na forumu! Zeleo bih odgovor od iskusnih kolega,da li je dobro oplemenjivati pogacu mlekom u prahu i kakva su vasa iskustva...? Hvala unapred na odgovoru.
Kolega Bojane, ako imaš hrane u košnicama najbolje je ne razmišljati o pogačama. Nekada davno i ja sam pravio pogače i kostio mleko u prahu. Mislim da nema potrebe u pogače dodavati bilo kakve zamene za polen. Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 02, 2013, 19:21:04
Drago mi je da mi bas Vi odgovarate na pitanje Vojo,stvarno i iskreno vas cenim i pratim sve sto pisete,pozdrav veliki za vas! A sto se tice hrane,tu je problem,ja pcelarim db kosnicama i prosle godine sam ih dosta izrojio sa namerom da uvecam pcelinjak,a onda se razboleo i imao dve operacije pa su rojaci dosta slabi usli u zimu zato sto nisam stigao da ih dohranim... Sada su u jadnom stanju,imaju malo legla ali 1-2 ulice pcela,tako da neznam kako da ih izvucem? Ako imate savet?
Drago mi je da mi bas Vi odgovarate na pitanje Vojo,stvarno i iskreno vas cenim i pratim sve sto pisete,pozdrav veliki za vas! A sto se tice hrane,tu je problem,ja pcelarim db kosnicama i prosle godine sam ih dosta izrojio sa namerom da uvecam pcelinjak,a onda se razboleo i imao dve operacije pa su rojaci dosta slabi usli u zimu zato sto nisam stigao da ih dohranim... Sada su u jadnom stanju,imaju malo legla ali 1-2 ulice pcela,tako da neznam kako da ih izvucem? Ako imate savet?
Imam savet za tebe Bojane. Ja bi ih najradije pospajao, preprskao Nozevojom i za par dana kada otopli dodao im malo gušći sirup 3:2 u korist šećera i to po jedan litar pa kako odnose ponovio to 4-5-6 puta dok zajednice ne obezbede dovoljne količine hrane za martovske potrebe. Sve ovo je samo pod uslov da se obistine ove povoljne vremenske prognoze i temperature oko 15 ili više stepeni u trajanju od 5-6 dana kako najavljuju.
Imao sam obzira da si ti u Paraćinu koji je na izuzetno povoljnom geografskom položaju i okruženju za odličan razvoj zajednica.. Ako se promeni prognoza u narednih nekoliko dana i najave malo hladnije vreme onda bi najbolje bilo ipak samo dodati pogače.
Drago mi je da mi bas Vi odgovarate na pitanje Vojo,stvarno i iskreno vas cenim i pratim sve sto pisete,pozdrav veliki za vas! A sto se tice hrane,tu je problem,ja pcelarim db kosnicama i prosle godine sam ih dosta izrojio sa namerom da uvecam pcelinjak,a onda se razboleo i imao dve operacije pa su rojaci dosta slabi usli u zimu zato sto nisam stigao da ih dohranim... Sada su u jadnom stanju,imaju malo legla ali 1-2 ulice pcela,tako da neznam kako da ih izvucem? Ako imate savet?
Ne bih da zvučim zloslutno, ali tako mala količina pčela se teško održi u životu. Kada naiđe toplije razdoblje, one prošire leglo, toliko da ne mogu da ga održavaju. Kod jako slabnih zajednica se pčele primetno osipaju, jer nema dovoljne zamene mladim pčelama. Iscrpljenost pčela da se održe u životu (i pokušaju razvoja) je prevelika i često uklanjaju ili zapuštaju leglo (na koje su već utrošile puno snage).
Moglo bi se nešto uraditi spajanjem, ako ima bilo kolikih minimalnih mogućnosti. Dalje se koristi metoda Blinova. Prihranjivanje je samo čistim medom. Moje mišljenje je da bi prihrana ovako slabih zajednica samo doprinela daljem izrazitom slabljenju.
Najslabije društvance koje sam uspeo da održim je bilo na samo dva rama. Naravno da je imalo pregradu po visini i da je prostor bio zadovoljavajuće popunjen pčelama.
Ako kolegu Bojana zaninima, mogu napisati kako sam to radio. Nije ništa novo ni revolucionarno. To je klasična metoda Blinova, samo mogu napisati svoja iskustva.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 03, 2013, 06:21:50
Naravno da me zanima kolega Dragane,upravo smo ovde za razgovor i razmenu iskustava!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Imre SitasMart 03, 2013, 06:22:31
Drago mi je da mi bas Vi odgovarate na pitanje Vojo,stvarno i iskreno vas cenim i pratim sve sto pisete,pozdrav veliki za vas! A sto se tice hrane,tu je problem,ja pcelarim db kosnicama i prosle godine sam ih dosta izrojio sa namerom da uvecam pcelinjak,a onda se razboleo i imao dve operacije pa su rojaci dosta slabi usli u zimu zato sto nisam stigao da ih dohranim... Sada su u jadnom stanju,imaju malo legla ali 1-2 ulice pcela,tako da neznam kako da ih izvucem? Ako imate savet?
Ne bih da zvučim zloslutno, ali tako mala količina pčela se teško održi u životu. Kada naiđe toplije razdoblje, one prošire leglo, toliko da ne mogu da ga održavaju. Kod jako slabnih zajednica se pčele primetno osipaju, jer nema dovoljne zamene mladim pčelama. Iscrpljenost pčela da se održe u životu (i pokušaju razvoja) je prevelika i često uklanjaju ili zapuštaju leglo (na koje su već utrošile puno snage).
Moglo bi se nešto uraditi spajanjem, ako ima bilo kolikih minimalnih mogućnosti. Dalje se koristi metoda Blinova. Prihranjivanje je samo čistim medom. Moje mišljenje je da bi prihrana ovako slabih zajednica samo doprinela daljem izrazitom slabljenju.
Najslabije društvance koje sam uspeo da održim je bilo na samo dva rama. Naravno da je imalo pregradu po visini i da je prostor bio zadovoljavajuće popunjen pčelama.
Ako kolegu Bojana zaninima, mogu napisati kako sam to radio. Nije ništa novo ni revolucionarno. To je klasična metoda Blinova, samo mogu napisati svoja iskustva.
Zamolio bih te ako bi mogao objasniti BLINOVU metodu ,ja takodje imam problema sa slabo izimljenim rojevima Pozdrav
Metod Blinova je preslaganje ramova sa leglom u utopljeni odeljak. Koristi se samo kod slabih zdravih društava. Prvi put sam o ovakvom načinu razvoja slabih pčelinjih društava pročitao u „kalendaru“-knjizi Ljubena Radojeva. Naziv knjige je Kalendarski pčelarski priručnik. Ovo je odlična knjiga (i jedina koju imam, a odavno ne znam gde je :D).
Metod Blinova sam primenjivao odavno, dok sam razvijao pčelinjak. Procentualni razvoj legla koji navodi Radojev (uvećan za 50-80%) po meni ne znači ništa. Ovakve stvari mi liče na vrstu špekulacije. Ne doživljavam spašavanje pčela koje su podvrgnute potpunom oporavku društvima koje treba razvijati do „neslućenih“ razmera i stanja proizvodnog društva. Cilj je da se društva oporave, a to je dobro odgajeno leglo i dobro hranjena i neiscrpljene pčela, koje će se približiti stanju jedinki u rojevom nagonu. Pri tome, brojnost pčela u prostoru obezbeđuje dobru osnovu zdravlja društva. I za društva uobičajene snage (i jaka društva) kažem da se u nekoliko navrata u toku godine nalaze u stanju oporavka. Kod slabih i vrlo slabih društava oporavak, kao suština ovog metoda je izražen. I predavači koji prenose ovaj metod skoro od slova do slova, kako je u navedenoj knjizi napisano bi trebalo da obrate pažnju na to.
Naravno ima i „velikih“ pčelara koji, kao i ostale stvari olako zaborave svoje početke olako mogu slične radnje smatrati nepotrebnim. To me podseća na jednog kolegu, koji je u „zanosu“ svoje veličine jednom početniku zamerio što nema višak nekoliko nastavaka, a ovaj tek nabavio dve-tri košnice i ne zna šta sve treba da ima i radi.
Postupak koji sam sprovodio je prebacivanje, samo ramova sa leglom u predviđeni odeljak. Nekada tu bude samo 3 ili 4 rama. Kažem da sam, u proveri mogućnost ovog metoda, svodio „društva“ i na dva rama u odeljku (to na prvi pogled izgleda jadno u odnosu na ceo nastavak, ali je puno pčela u tom prostoru i daje dobar rezultat). Nisam vršio dodatno utopljavanje nekim materijalom, bočno. Oslanjao sam se na to da će pčele vrlo dobro održavati mikroklimu u prostoru. Obično su ramovi na kojima je leglo sa malo hrane ili gotovo bez hrane. Dodavao sam im kristalisani med direktno na satonoše. Prostor sam odozgo zaštitio najlonskom folijom. Cilj je bio da pčele okruže leglo polenom. I to sam uglavnom i postizao. Takođe, trebalo je sprečiti pčele da se šire bočno sa leglom i treba težiti tome da ih ima što više u malom prostoru.
Kada pčele popune ćelije do legla sa polenom, na neko vreme prestaje širenje legla. Ako se prihranom medom (dodatim na satonoše ili prenošenjem iz drugog dela izvan pregrade), sve ćelije su popunjene i smanjuje se rad pčela. Ritam dodavanja ramova za novo leglo je proizvoljan i uvek sam govorio da je bolje malo zakasniti, nego pre vremena proširiti prostor dodavanjem rama. Može se dodati ram iz drugog odeljka, ali bi bilo bolje da je malo zagrejan, ako se radi po nešto hladnijem vremenu (ali nije neophodno). Ram se može poprskati toplim sirupom. Ram se ubacuje tek kada se vidi obilje pčela, tj. kada se izleže više pčela i to se proverava po toplom vremenu, kada ima i izletnica napolju. Preterano i prerano proširenje u nekoj meri obesmišljava metod. Ovo je vrlo jednostavno za opušteni rad i ne treba često biti na pčelinjaku. Ništa se neće desiti, ako sve do jedne ćelije budu popunjene leglom, nektarom i polenom. To će svako zaključiti uz malo prakse. Ovde se ne posmatra nosivost i mogućnosti matice. Ako zaleže i ceo dodati ram, treba vremena da se to leglo odgaji, a za to vreme se troši i hrana. Med sa druge strane pregrade nisam otklapao.
Zašto mislim treba ranije pripremiti slabo društvo? To bi bilo vreme početka cvetanja drena. Što znači, znatno ranije od cvetanja džanarike. Ako pčele donesu više polena, moraju se i ti ramovi satviti unutar odeljka za leglo. U slučaju da ima ramova sa polenom koji ostaju van gnezda, taj polen se može pokvariti. Zato je bolje da polen bude svuda oko legla, što pčele inače teže da urade, naročito u slabom društvu.
Opasnost od grabeži je minimalna, odnosno ne postoji, ako se radi po pravilu. Pčele u proleće i nisu sklone grabeži (ako je pre toga nije bilo na pčelinjaku). Ako se neko odluči da otklopi nešto meda, neka to bude vrlo mala površina i na ramu do samog odeljka.
Leto je na strani odeljka i može se jednostavno uraditi stavljanjem obične letvice bez proreza (ako se koristi regulator). Letvica je kraća od dužine regulatora za oko 20 mm.
Pregrada treba da bude jednostavna, četvrtastog oblika, tj. bez uški koje bi se oslanjale na prednje stranice košnice. To bi bio i uzak prolaz kroz koji se ne gubi previše toplote, a pčele mogu ulaziti u susedni odeljak sa medom.
PS Sređujem podatke današnjeg rada na pčelinjaku i nisam nešto "sistematizovao" ovaj tekst. Mada mislim da se može zaključiti šta je sve potrebno pripremiti i redosled radova. Smatrao sam da je dobro da iznesem svoj stav o ovom metodu i objasnim zašto neke stvari treba uraditi.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 04, 2013, 00:05:53
Hvala kolega na objasnjenju,pokusacu da ih izvucem bez spajanja jer mislim da imaju sanse.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Branko RadovanovićMart 04, 2013, 06:31:15
Dali je rano za okretanje regulatora leta sa zimskog na prolećno? I kada to uraditi?
Dali je rano za okretanje regulatora leta sa zimskog na prolećno? I kada to uraditi?
Zavisi od položaja pčelinjaka u odnosu na vetrove koji duvaju u tom kraju, snage zajednica, pašnih prilika i vremenske prognoze za taj kraj.. Sada bi bilo bolje da su leta malo šire otvorena radi odstranjivanja viška vlage iz košnica koja u ovom vremenskom periodu može da stvara probleme.
Mislim da se zimsko leto ne bi trebalo razlikovati od letnjeg...
Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 04, 2013, 19:35:25
Danas sam bio asistent na pregledu košnica pa sam usnimio neke slike za koje mi nije bilo jasno da li su posledica vlage kao što mislim ili nešto drugo pa bih molio iskusnije kolege da mi razjasne. Svi uslikani ramovi su odstranjeni iz košnica i planirano je da se pretope i dezinfikuju.
Ramovi su samo buđavi radi loše ventilacije u košnici-košnicama. Mislim da ih samo treba malo bolje isprati vodom i istresti svu tečnost iz njih. Nema potrebe za pretapanjem saća.
Zbog mogućnosti buđanja ja iz svakog nastavka izvadim ram sa severne ili istočne strane (u zavisnosti kako vam je okrenut pčelinjak). Više nemam problema sa buđavim ramovima. Pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 04, 2013, 22:54:48
Hvala na odgovorima, sad mi je lakše...Inače danas smo još promenili podnjače baš zbog vlage ( ima par rezervnih), očistili od mrtvih pčela i sve plesnjive podnjače prešli brenerom i ostavili na sušenje. Uslikane ramove ćemo ipak pretopiti jer ima rezervnih...
Danas prilikom obilaska pcelinjaka, primetio sam da se na nekim kosnicama sa spoljasnje strane primecuje budj, te iz tog razloga zakljucujem da unutar kosnice ima budje. Prilikom poslednjeg pregleda priomecena je u tim kosnicama budja, sa severne strane. Inace kosnice su RV sa dva nastavka, puna podnjaca, sa okruglim otvorom na prvom donjem nastavku i poletaljkom na podnjaci, a u nastavcima ima po devet ramova. Iznad drugog nastavka, ispod zbega, postaljena folija i u zbegu novine.
Zanima me dali mogu, ako bude lepse vreme, da zamenim budjavi nastavak drugim, i izvadim ramove ako su budjavi.
Pcele su sa hranom dobro pripremnjene u jesenjnom prehranjivanju, tako da se nadam da imaju dovoljno hrane, sto je ustanovljeno pri zadnjem pregledu 01.02. Pozdrav, i svako dobro.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 06, 2013, 13:52:31
Učeći ovde na forumu došao sam do zaključka da bi trebalo poboljšati neke stvari u pčelinjaku pa je prvo na redu pomeranje košnica zbog bolje organizacije rada i razdvajanja redova (sad su preblizu), promene postolja i nivelacije (nagnute su na sve strane, samo ne onako kako treba- da leto bude najniže). Razdaljina na koju treba da se pomere je svega par metara u okviru dvorišta ( recimo metar dva nazad-napred i levo-desno od sadašnje pozicije) što je u planu da se uradi već sledeći vikend, čim se pripreme nova mesta) Pošto su košnice jednoobrazne (iste, zaštićene sadolinom, bez ikakvih oznaka) , kako to najbezbolnije uraditi ?
Borise, to ne bi trebalo da predstavlja poteškoće. Sada sam u firmi i krećem kući. Mada ću ti tek večeras predložiti kako da to uradiš. Do tada će biti i drugih predloga.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 06, 2013, 15:27:07
ZA PEĐU
Ako ima buđi sa SPOLJNJE strane košnica to bi trebalo da znači da su ti košnice na previše vlažnom mestu, i predobro zaklonjene i od vetra i od sunca, a da je pri tome potrebno još obnoviti spoljnu zaštitu nastavaka (farba, sadolin, šta je već bilo na njima). Kad bude topliji dan bez vetra, u najtoplijem delu dana (kad je većina izletnica van košnice), prebaci ramove u neki rezervni nastavak i pri tome budi brži da ne prehladiš leglo (ako ga ima). Buđave ramove, opet ako nema legla na njima, izvadi i zameni drugima. Meni je preporučeno da takve ramove operem vodom i osušim ( vidi par postova iznad), ali ću ih ja ipak pretopiti i dezinfikovati jer imam rezervnih sa izvučenim saćem..
Danas prilikom obilaska pcelinjaka, primetio sam da se na nekim kosnicama sa spoljasnje strane primecuje budj, te iz tog razloga zakljucujem da unutar kosnice ima budje. Prilikom poslednjeg pregleda priomecena je u tim kosnicama budja, sa severne strane. Inace kosnice su RV sa dva nastavka, puna podnjaca, sa okruglim otvorom na prvom donjem nastavku i poletaljkom na podnjaci, a u nastavcima ima po devet ramova. Iznad drugog nastavka, ispod zbega, postaljena folija i u zbegu novine.
Zanima me dali mogu, ako bude lepse vreme, da zamenim budjavi nastavak drugim, i izvadim ramove ako su budjavi.
Pcele su sa hranom dobro pripremnjene u jesenjnom prehranjivanju, tako da se nadam da imaju dovoljno hrane, sto je ustanovljeno pri zadnjem pregledu 01.02. Pozdrav, i svako dobro.
Kolega Predraže, Mislim da je upotreba folije uzročnik povećane vlage i buđi u košnicama. Prošle godine sam imao priliku da kod jednog komšije vidim razliku u količni vlage u košnicama sa i bez folije. Na oko 50 košnica komšija je na moju preporuku izvadio folije a na drugih oko 50 ili nešto više ostavio istu (po preporuci nekok drugog pčelara). U svim košnicama u kojim je bila postavljena folija bilo je daleko više vlage i buđi u odnosu na košnica bez folije. Ako se na podnjačama ostavi dovoljo široko leto i stvori odgovarajuća ventilacija naravno bez folije tada sigurno neće doći do ovakvih problema..
Jesu kosnice na vlaznom mestu, podugnute na plasticnim gajbama od piva, ali nisu zasticene sa nijedne strane, a budj se vidi sa spoljne strane na gornjem delu dugog nastavka, izmedju nastavka i zbega koji je obmotan lepljivom trakom. Kosnice su okrenute prema jugu i nagnute ka prednjoj strani (letu) sto se moze videti i golim okom.
Kako bi najbolje bilo da se oslobodim budjavih nastavka, dali da izvadim postavljenu foliju (01.02.) ili ako bude prilike da menjam budjavi nastavak i ramove ako su zahvaceni. Pozdrav, svako dobro.
Učeći ovde na forumu došao sam do zaključka da bi trebalo poboljšati neke stvari u pčelinjaku pa je prvo na redu pomeranje košnica zbog bolje organizacije rada i razdvajanja redova (sad su preblizu), promene postolja i nivelacije (nagnute su na sve strane, samo ne onako kako treba- da leto bude najniže). Razdaljina na koju treba da se pomere je svega par metara u okviru dvorišta ( recimo metar dva nazad-napred i levo-desno od sadašnje pozicije) što je u planu da se uradi već sledeći vikend, čim se pripreme nova mesta) Pošto su košnice jednoobrazne (iste, zaštićene sadolinom, bez ikakvih oznaka) , kako to najbezbolnije uraditi ?
Pre pomeranja košnica, stavi neka obeležja (orijentire) ispred košnica (cigle ili komadi betona i sl) i neka stoje nekoliko dana kada pčele izleću, da ih zapamte. Travu na starom mestu nemoj odmah kositi, ako je ima ispred leta. To ćeš uraditi kada premestiš košnice. Pokosi je odmah nakon premeštanja košnica jer se pčele usmeravaju i prema najsitnijim orijentirima. To bolje će uticati na snalaženje i usmeravanje prema novom mestu košnica.
Kada ih prebaciš na novo mesto, svakoj stavi njen orijentir i neka on bude u istom položaju u kakvom je bio. Kasnije, kada se pčele naviknu na novo mesto, skloni ih da ti ne smetaju. Ako su košnice na postoljima, ne moraš stavljati ispred svake košnice, ali je bolje.
Nemoj stavljati neku grupu ili pojedinačnu košnicu blizu mesta pomerene (pomerenih) košnice, jer se pčele usmeravaju u nju.
Ako ima neko stabalo u neposrednoj blizini košnica, mora se postepeno (sa više pomeranja) pomerati oko pola metra (zavisno od položaja i broja stabala). (možeš da skiciraš u Paint-u staro mesto i kako bi približno trebalo izgledati kada se pomere)
Pre premeštanja nemoj menjati podnjače ili neke delove košnica. Neka košnice ostanu kakve su bile.
Po pravilu, ne bi valjalo premeštati na rastojanja veća od nekih 0.5-1 m. Ali ako zadržavaš sličan oblik pčelinjaka, može (ali, kažem zavisi i od blizine stabala i sl.). Ipak dolazi do delimičnog zaletanja pčela i svaki gubitak pčela ovako rano nije dobar za društvo.
Kako su postavljene košnice: pojedinačno ili više njih na zajedničkom postolju?
Jesu kosnice na vlaznom mestu, podugnute na plasticnim gajbama od piva, ali nisu zasticene sa nijedne strane, a budj se vidi sa spoljne strane na gornjem delu dugog nastavka, izmedju nastavka i zbega koji je obmotan lepljivom trakom. Kosnice su okrenute prema jugu i nagnute ka prednjoj strani (letu) sto se moze videti i golim okom.
Kako bi najbolje bilo da se oslobodim budjavih nastavka, dali da izvadim postavljenu foliju (01.02.) ili ako bude prilike da menjam budjavi nastavak i ramove ako su zahvaceni. Pozdrav, svako dobro.
Predraže, kako si objasnio, imaš leto na podnjači i kružno leto na prvom nastavku. Prvo što treba da vidiš je to koliko je društvo jako i gde je leglo (gnezdo). Ako je slučajno u prvom nastavku, mora se prebaciti u drugi nastavak. U slučaju da je društvo slabo, možeš koristiti najlon, ali da društvo presložiš i postaviš pregradu. Ne mora samo leglo, kako sam to napisao opisujući svoje viđenje metoda Blinova, može i nešto više ramova da bude u pregradi ako društvo nije baš puno slabo. Bitno je da pčele mogu dobro da održavaju prostor oko gnezda. Ako je jako i u drugom je nastavku, može se sada koristiti folija, ali je treba sa par letvica (ili grančica) odvojiti od satonoša, da pčele nesmetano prelaze iz ulice u ulicu. Odluči prema zatečenom stanju.
Pčele možeš prebaciti u druge, suve nastavke, kada bude topliji dan bez vetra. To ne mora da znači da treba čekati 20 ºC. Može i na 13-14, ako nema vetra (ako je neophodno, može i na nižim temperaturama). Uglavnom daju savete da se pazi leglo i da se vrlo brzo radi da se leglo ne bi prehladilo. Neće se leglo prehladiti (samo ne treba baš predugo da bude van nastavka) i ne treba brzo i panično raditi. Može se ubiti matica pri takvom načinu rada. Boris ti je dao savet u naboljoj nameri, ali uz svo uvažavanje nije bio najprecizniji :). Takođe, ne moraju biti izletnice van (zašto?). Čak je i bolje kada je više pčela u košnici: biće ih više na leglu. Pčele dobro čuvaju leglo, pa i kada se ram sa leglom stavi van košnice, okupe se sve pčele sa rama u debljem sloju i čuvaju ga*. Ti naravno, ne moraš vaditi leglo, nego redom prebacuješ ramove iz nastavka u nastavak.
Buđavi ramovi se pretapaju. Med se može dati pčelama (ako saće nije baš previše pobuđalo), ali se mora otklopiti. Sa ovim oprezno, zbog grabeži i mogućeg zahlađenja. Može se na celom ramu desiti ono što se vidi na drugoj slici ove Borisove poruke (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg23446#msg23446). Ako duže bude hladno, ovaj razređeni med se može slivati na na podnjaču i na leto i podsticati pčele na grabež.
Buđ koju si spolja video, može biti samo na tom spoljnom delu košnice. Ako se zadržavala vlaga. Kako je vreme bilo relativno toplo, može se desiti da se pojavi buđ. Kada je jako hladno, ne verujem da je to može da se desi (da se pojavi buđ na spoljnim delovima košnice).
Te trake oko nastavaka (ili nastavka i zbega ) nemoj stavljati (ni u toku zime, ako baš nije neophodno).
*Borise, izbegavaj način nepotrebno brzog rada. U ovo doba leglo nije velike površine i pčele ga lako sačuvaju od prehlađivanja. Verujem da si imao priliku da gledaš neke snimke koji su snimani termokamerom i da ima pčela koje imaju znatno višu temperaturu od ostalih (nadamo se da nije montaža :D). Pčela ima mehanizme da zaštiti leglo koje je van košnice u nekom razumnom vremenu.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 07, 2013, 14:47:59
Dakle, vezano za premeštanje košnica, trenutno stanje je kao na crtežu i treba da se premeste na crveno označena mesta, gde je ranije bila šupa koja je sada uklonjena... Ograda je zapravo žičana i njena blizina nije problem pošto je bašta iza ograde deo placa, a na stupcima odrade su zakačene pojilice koje sam zaboravio da ubacim u crtež..Košnice su svaka na zasebnom nazovi postolju od cigala naslaganih. Najbrži način izgradim orijentir bi bio da nalepim papir sa simbolima različite boje i oblika za svaku košnicu a drugih orijentira nema( trava se redovno kosi pošto je dvorište u pitanju) osim kajsije koja raste između košnica. @ * Bio sam nejasan kad sam rekao budi brz, zapravo sam mislio nemoj kilaviti dva dana... Pozdrav svima
Борисе, лепо двориште. Ја бих о премештању мало дуже размислио. Ако не планираш заједнички кров за кошнице, размотри да их распоредиш појединачно, са размаком од 5 или више метара, са жбуњем медоноша између кошница. Предност таквог распореда је што се мање мешају пчеле и што можеш да радиш на некој кошници без узнемиравања суседних.
Borise, jel' baš ima toliko košnica i takvo je stvarno stanje?
Ako jeste, ja ne bih pomerao oba reda. I ne bi smelo odjednom previše da se udalji od početnog mesta, zbog onog drveta. Što znači da bi trebalo pomerati više puta, na manje rastojanje. Uz to se polako postavljaju u liniju.
Borise izaberi ili Šoletov ili Nikolin predlog. Evo i treći predlog, odvezi negde na vrbu ili na neki drugi teren (pošto za Nikolin predlog treba da sačekaš skoro mesec dana za repicu ili dva za bagrem) patnaestak dana ili nešto duže i posle ih možeš vratiti i postaviti kako hoćeš. Ja sve mislim ti si početnik a ti se već toliko raširio. Svaka čast, samo napred...
Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 07, 2013, 21:40:10
Da se i ja nadovezem pitanjem,sta mislite kolege da li bih smeo da premestim jedan pcelinjak pri ovim temperaturama od 15ak stepeni...? Dosta jos temperatura tokom dana varira...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola VucinacMart 07, 2013, 22:21:03
Da se i ja nadovezem pitanjem,sta mislite kolege da li bih smeo da premestim jedan pcelinjak pri ovim temperaturama od 15ak stepeni...? Dosta jos temperatura tokom dana varira...
Mislim da je još rano i hladno za selidbu košnica.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 07, 2013, 22:43:17
ovo je pčelinjak moje majke u Dalju, samo malo reda da uvedemo, iskren da budem doskora me nije zanimalo... evo slike iz 2011, jedva sam je našao. Sad je poravnato i pokošeno i cigle iza su sklonjene, ostalo nije menjano. Onaj lešnik sam zaboravio da nacrtam, još uvek stoji.
Opcija nošenja na pašu mi ne leži nikako, prvo zbog toga što nemam kako da ih odnesem, a drugo pored kuće na 100m zapadno je zemlja IPK Osijek zasejana pola repica, pola suncokret ;) ... ::)
Da se i ja nadovezem pitanjem,sta mislite kolege da li bih smeo da premestim jedan pcelinjak pri ovim temperaturama od 15ak stepeni...? Dosta jos temperatura tokom dana varira...
Mislim da je još rano i hladno za selidbu košnica.
I meni se čini da je još hladno i nisam siguran da bih se smeo upustiti u nešto slično. Ali, možda neko od kolega ima i dugačije iskustvo..
ovo je pčelinjak moje majke u Dalju, samo malo reda da uvedemo, iskren da budem doskora me nije zanimalo... evo slike iz 2011, jedva sam je našao. Sad je poravnato i pokošeno i cigle iza su sklonjene, ostalo nije menjano. Onaj lešnik sam zaboravio da nacrtam, još uvek stoji.
Opcija nošenja na pašu mi ne leži nikako, prvo zbog toga što nemam kako da ih odnesem, a drugo pored kuće na 100m zapadno je zemlja IPK Osijek zasejana pola repica, pola suncokret ;) ... ::)
Posle ovog saznanja o nemogućnosti transporta onda preostaje samo Šoletov predlog o postepenom premeštanju košnica. A narod kaže, što se mora nije teško.. Samo laganice Borise i bez brige. Što pre kreneš pre ćeš završiti.. :D
Borise, malo si na skici od juče idealizovao stanje. Stvarni raspored je puno lošiji. Ako ne seliš, moraju se postupno premeštati košnice.
Ja to radim svake godine i dešava se da to ponekada, zbog različitih razloga, predugo traje (na sl 3 je vrlo nepovoljno stanje u decembru). To su oplodnjaci koji se vide u žutom krugu i nalaze se u voćnjaku (što znači da je vrlo nepovoljno za premeštanje).
Daleko je lakše ako se seli, kao što se vidi na slici kada su oplodnjaci postavljeni u niz i seljeni su na suncokret.
Moraćeš neke redove potpuno da „izvučeš“ na stranu, a to traži vremena. I naravno da se može uraditi, bez problem i gubitka pčela kod nekih društava. Npr. drugi red do lešnika (3 košnice - koliko vidim i žuto zaokružene) izvlači se, postepeno i kasnije vrlo lako postavlja u niz sa redom koji je do lešnika.
Sledeće bi bilo razmaknuti red do kajsije i napraviti mesto za košnicu u zelenom krugu. Kada se ona, kasnije ubacuje, ne postavlja se odmah u niz nego se ostavlja neko vreme da "viri" napred u odnosu na niz za pola košnice.
Košnica u crvenom krugu se odmah pomera unazad u približni liniju sa redom do kajsija (zadržava približno rastojanje u odnosu na ostale, a kasnije se približi)...itd.
Treći red od lešnika možeš postepeno izvlačiti dalje od žice i kasnije pomerati unazad, prema prvom redu ili ga deliš na dva dela i samo polovinu izvlačiš. U tom slučaju pomeraš prvi red od žice za toliko, koliko si košnica iz trećeg reda ostavio do žice.
Bitno je ono što sam napisao ranije, da ne postavljaš košnice tako da „zbunjuješ“ pčele i sleću u druge košnice. Na brzinu sam skicirao šta nije dobro raditi. Ako pomeraš grupu košnica A ili B, moraju se pomerati da se blago razmiču u polje.
Kada pomeram oplodnjake, to radim sa pomeranjem od oko 0.5 m na dva tri dana. Ako prvog dana pomerim oplodnjak koji je usamljen (nema drugih do njega) prvog dana 0,5 m, nakon tri dana isto toliko i nakon dva dana opet 0,5 m, nema problema. Ali ako treće pomeranje bude npr. oko 1 m, pčele sleću na POČETNO mesto. Nije opasno, ako je vreme lepo. Ali ako naiđe jak pljusak, stradaju. Zato radi pomeranje postupno. I ako je trava nisko pokošena ne moraš postavljati na visinu dve cigle, jer je lakše (i dovoljno) da visina bude 1 cigla.
PS Što se tiče seobe, nije nemoguće sada odseliti negde. Temperature ovih dana su dovoljne. Mi smo selili košnice sa Hvara oko 10. aprila. Naglo je zahladilo i dunuo je jak vetar sa nemirnim morem (trajektom se ide više od 3 sata). U Bosni je bio sneg i do jednog metra. Preseljavano je na repicu. Kamion nije imao ceradu sa arnjevima, već je ona prebačena preko košnica i uvezana (praktično je nešto skarabudženo). Seljeno je sa visinom od tri reda košnica (108 košnica). Vozilo dajc petohiljadarka (k'o traktor :D). Seoba je obavljena bez problema. Utrošeno 1 l vinjaka tokom seobe na dva člana posade :D :D.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola VucinacMart 08, 2013, 08:48:42
Borise sve je moguće uraditi, ali koliko ćeš vremena izgubiti na ovaj način premeštanja košnica. Preseli kompletan pčelinjak 5 km i posle dve nedelje vrati nazad i postavi kako želiš. Ako to uradiš oko 01.04. vratićeš ih taman za uljanu repicu i još ako imaš prijatelja koji ima veći voćnjak oprašićeš i voće a pčele će imati bolji razvoj.
Upravo se spremam za preseljenje kosnica koje moram da uradim silom prilika.Selim 13 km dalje pa posle 15-ak dana vracam nazad na novo mesto,100 m dalje od ovog gde se sad nalaze. Valjda nce kisa ;D
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 08, 2013, 10:34:40
Hvala na odgovorima, radićemo mic po mic...a one koje su u zadnjem redu polako unazad i u stranu pa kad se zadnji red dovede gde želim onda one koje su ispred opet polako unazad i u stranu...
Upravo se spremam za preseljenje kosnica koje moram da uradim silom prilika.Selim 13 km dalje pa posle 15-ak dana vracam nazad na novo mesto,100 m dalje od ovog gde se sad nalaze. Valjda nce kisa ;D
Ma ne brini ništa pokisnućeš sigurno :D. Obično se kiša tako "namesti" da pokisneš pri utovaru i zaglaviš vozilo pri istovaru. Između tih radnji ne pada. Ja sam letos po onoj suši zaglavio. Pala kiša baš na vreme 8).
Ih bre, a ja se ponadao...kiši :D :D :D. Kako je protekla seoba, jel' bilo sve u redu? (ili u dva reda :D)
Ozbiljno, bilo bi dobro da napišeš, kolegama koji takođe moraju preseliti će biti dragoceno tvoje iskustvo.
PS Kišobran mogu da nose, a ne moraju...
Vec sam napisao da sam morao da preselim pcelinjak nekih 100-tinak metara a kako nisam znao na koji nacin to uraditi najbezbednije,po savetima iskusnijih kolega odlucio da je najbolje da ih odvezem na 15-ak dana nekih 13 km dalje pa opet vratim u selo, na novo mesto. Juce oko podneva sam na mesto gde cu ih doseliti postavio postolja i ostalo je da cekam vece. Zbog moguce kise a i zbog toga sto je kruta,a ima dosta rupa na jednoj deonici,odustao sam od voznje prikolicom i odlucio se za veliki kombi. Negde oko 18 h donja leta i okrugle otvore zatvorio sam sundjerom i krenuo sa utovarom. Dvojica drugova su donosil kosnice a ja i jos jedan smo ih iz kombija prihvatali i redjali unutra jednu do druge.Sve je bilo gotovo za 5 min i mogli smo da krenemo. Do novog mesta nam je asfaltom trebalo 10 minuta isto toliko i za zadnji kilometar po rupama ::) Istovar i postavljanje na postolja je vec bila rutina. Sacekao sam jos pola sata da se malo smire,ma da iskreno po zvuku i nisu bile nesto posebno uznemirene,i povadio sundjere.Tek kada bih osvetlio lampom otvore poneka bi izvirila ali se brzo vracala nazad. Sve u svemu kako sam se bojao(prvi put mi je ;D),sve je proslo ok.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan aleksicMart 09, 2013, 11:58:33
I ja moram da premestim jedan pcelinjak,ali bih to uradio u toku dana dok je temperatura preko 12-15 stepeni,tako da do veceri imaju vreme za smirivanje i formiranje klubeta dok pada temperatura... Prinudjen sam za premestanje tih kosnica,inace nebih ni pomisljao o preseljenju u ovo vreme!
Odg: RAZNA PITANJA « Odgovor #116 poslato: Mart 06, 2013, 18:06:38 » Citat Jesu kosnice na vlaznom mestu, podugnute na plasticnim gajbama od piva, ali nisu zasticene sa nijedne strane, a budj se vidi sa spoljne strane na gornjem delu dugog nastavka, izmedju nastavka i zbega koji je obmotan lepljivom trakom. Kosnice su okrenute prema jugu i nagnute ka prednjoj strani (letu) sto se moze videti i golim okom. Kako bi najbolje bilo da se oslobodim budjavih nastavka, dali da izvadim postavljenu foliju (01.02.) ili ako bude prilike da menjam budjavi nastavak i ramove ako su zahvaceni. Pozdrav, svako dobro.
Pozdrav, posto sam ranije trazio pomoc evo da iznesem vidjeno stanja nakon otvatanja kosnice 09.03. Vreme je bilo suncano, pcele su izletale i donosile polen, tako da sam otvaranjem kosnice utvrdio da u kosnici nema vlage, vec je zahvacen samo deo ispod lepljive trake, koju sam stavljao izmedju nastavka tj. izmedju nastavka i zbega. Na foliji (najlon) koja je bila ispod zbega bile su kapljice vode, koju sam nakon pregleda izvadio. Znaci foliju vise nisam stavljao, kao i traku izmedju nastavka i zbega, vec su kosnice sa gornje strane utopljene samo sa nekoliko listiva dnevnih novina, puna podnjaca sa letom i na prvom nastavku okrugli otvor. Satonose na kosnicama, prilikom otvaranja, poprskane Nozevojem, kao i leta na istim. Pcele su iduceg dana, po suncanom vremenu, masovno izlazile donoseci polen. Opet bih nesta pitao iskusnije, dali je sve ovo sto sam uradio dobro ili da nesta manjam npr. da li je potrebno da jos utoplim kosnice vracanjem folije ili na drugi nacin.
Izvinjavam se sto sam ranije postavljao pitanje o postupku sta da se radi kada u kosnici ima vlage, a da za pitanje nisam bio siguran, ali ce valjda nekom posluziti odgovor a i meni nadalje. Hvala pozdrav.
Buđ koju si spolja video, može biti samo na tom spoljnom delu košnice. Ako se zadržavala vlaga. Kako je vreme bilo relativno toplo, može se desiti da se pojavi buđ. Kada je jako hladno, ne verujem da je to može da se desi (da se pojavi buđ na spoljnim delovima košnice).
Te trake oko nastavaka (ili nastavka i zbega ) nemoj stavljati (ni u toku zime, ako baš nije neophodno).
Nema potrebe za izvinjenjem. Bolje je da smo razmotrili više mogućnosti. Inače, nema greške u proceni i uzeo sam u obzir da je to moglo biti samo oko tih nesrećnih :D traka. Kažem nesrećnih, jer za time nema potrebe (osim ako nema tolike greške u izradi nastavka da „zeva“ po celoj dužini – mada bi i tada pčele rešile kako njima odgovara).
Nejasno mi je ovo: „Na foliji (najlon) koja je bila ispod zbega bile su kapljice vode, koju sam nakon pregleda izvadio“. Kako ispod zbega. Folija se stavlja na nastavak, preko satonoša, ali se mora odvojiti da ne leže direktno na satonoše. Pretpostavljam da je tako i bila postavljena (mada malo prerano). Znači li to da nema nikakve poklopne daske (koju je menjala folija). Ako je tako, vrati foliju.I nije dobro držati je preko zime (pisao sam zašto i to zavisi i od vrste košnica, pored ostalih stvari). Sada bi već mogla da se koristi. Mislim da ti i te novine ispod krova nisu potrebne. Samo kupe vlagu i pobuđaju. Ako imaš foliju preko satonoša i zbeg, krov i novina je suvišna (sada na foliji ne trebaju nikakvi otvori). Ako imaš dobru poklopnu dasku, folija ti i ne treba. I to je dovoljno utopljavanje.
Pravo „utopljavanje“ je kada pristigne polen. Sa njime pčele dovoljno izoluju leglo i smanje mu gubitak toplote. Nekim utopljavanjem možeš delimično uticati na jedan uslov razvoja, a to je toplota. I ako to utiče na povećanje legla, a nema polena, to je loš posao. Neka se razvijaju prema ukupnim uslovima, a ne simuliranjem pojedinih uslova.
Inače, ne može se tvrditi da neće biti viška vlage na satonošama ni u jednom slučaju. To zavisi od spoljnih uslova. Ako dođe do jačeg i dugotrajnog zahlađenja i pče budu u zbijenijem klubetu, eto i viška vlage. Samo što to pčele lakše reše, sada kada imaju jako topao centar (gnezdo). I bude i toplijih dana, što je normalno (sunce je već prilično visoko).
Folija koja je bila postavljena bila je postavljena na drugi nastavak, na satonose direktno, a u pitanju su RV kosnice sa dva nastavka, poklopnu dasku nemaju vec samo zbeg dubine 7 cm, pregradjen lesonitom, u kome u gornjem delu staje hranilica (koja je u zbegu i malo otvorena) i manji deo gde se nalazi mesto za zicani otvor, koji je sada zatvoren, i naravno na zbegu krov.
Kosnice su jos uvek kao nove, nema nikakve greske u izradi istih.
Hrane ima dovoljno u gornjem nastavku a kako sam primetio ima hrane i u donjem nastavku.
Zanima me mišljenje iskusnih kolega,kako dalje da razvijem pčelinje društvo,prošlogodišnji,prirodni roj,stresen u ormarić(fioku),izgradio saće dimenzija 33/33 čista kocka.gornja strana je zatvorena a donja potpuno otvorena pa sam dodao podnjaču tako da samo odozdo imam pristup i ne mogu procijeniti količinu meda koju trenutno imaju u zalihi.jesenas sam ih prihranio sa 7l. sirupa.U međuvremenu sam napravio tri Rodne Voje,tip košnice sa kojom ću da pčelarim i planiram da ih naselim.može li se ovaj prirodni sat koristitikao plodište i mogu li se radi izgradnje saća podbacivati ispod nastavci R. V. pošto iznad ne mogu?Prije 7 dana sam vršio pregled i od 8 satova 33/33 cm koliko su izgradile pčele su na 6 ulica,krajnji satovi su potpuno prazni,bijeli,netaknuti a na ostalima su pčele.ovih dana donose polen u velikim količinama i intenzivna im je aktivnost.Varou nisam primijetio ,čak mislim da,posmatrajući ovu njihovu aktivnost i ovu snagu uopšte i ne postoji .naravno, ovo su samo pretpostvke i pošto sam početnik molim za pomoći prijedloge ,kako umnožiti razrojiti, i naseliti Rodne Voje? Pozdrav iz Banjaluke!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićMart 13, 2013, 17:44:07
Vrlo zanimljivo. Mislim da bi najbolje bilo da pod taj sanduk postaviš jedan nastavak RV sa podnjačom ramovima poklopnom daskom sa što većim otvorom u centru. Otvor bi trebao biti kao i unutrašnja dimenzija fioke. Pčele moraju kroz taj nastavak do sadašnjeg plodišta. Kako se zajednica bude razvijala tako će pčele i matica sići u nastavak RV izvući satne osnove a matica zaleći. Posle je lako. Ovaj zahvat možeš uraditi tek u cvetanju jabuke. Ovo je moje mišljenje i iskusniji sigurno imaju i boljih predloga.
Dodao bih na svoj prethodni tekst još jedno zapažanje,pčele su imale mogućnost izgradnje saća još 15 cm po horizontali fioke ali su ostale u formatu kvadrata. Da li da ovaj prostor blokiram nekom vrstom pregradne daske da bi se društvo širilo po vertikali i dodam ispod nastavak Rodne Voje sa s.o. ili da ostavim ovaj prazan prostor.
Dodao bih na svoj prethodni tekst još jedno zapažanje,pčele su imale mogućnost izgradnje saća još 15 cm po horizontali fioke ali su ostale u formatu kvadrata. Da li da ovaj prostor blokiram nekom vrstom pregradne daske da bi se društvo širilo po vertikali i dodam ispod nastavak Rodne Voje sa s.o. ili da ostavim ovaj prazan prostor.
Poštovani kolega Mićko, sada imaš odličnu priliku da na pčelinjaku imaš i posmatraš zajednicu kako sama gradi saće, da meriš raspon između saća, veličinu radiličkih i trutovskih ćelija u odnosu na poziciju satova i visinu satova, raspored trutovskog saća i mnogo toga što najveći broj pčelara nema i nije imao priliku da vidi.
Kvadratni oblik izgradnje saća je jedini prirodni oblik dok su svi drugi oblici prisilni ili neprirodni.
Bila bi prava šteta porušiti takvo saće ili isecati i prebacivati saće i pčele u neku drugu košnicu. Možda bi u cilju kontrole i čuvanja saća da se ne bi pokidalo ipak trebalo ispod te fioke dodati jedan RV nastavak ali ja unj ne bih dodavao ramove sa satnim osnovama nego bi dodao samo RV satonoše sa po 10mm osnove ugrađene i učvršćene u sredinu satonoša. Ako želiš da ti pčele izgrade saće u RV ramovima za formiranje novih zajednica tada svakako da možeš dodati ramove sa satnim osnovama. Dodavanje se vrši nakon što se zajednica razvije na nivo da u potpunosti zauzme svo raspoloživo saće.
Što se tiče postavljanja bilo kakve pregrade to ti isto ne bih preporučio.
Postoji li mogućnost da nam ovu zajednicu slikaš i postaviš na Forum?
Izuzetna mi je čast što si se javio kolega Vojo! Tvoje mišljenje,prijedlozi,zaključci i iskustvo iz oblasti pčelarstva su nama pčelarima iz Republike Srpske od neprocjenjive vrijednosti.Meni lično su glavna vodilja i putokaz kako dalje.Imam tri fotografije tog društva(slikano mobilnim telefonom),još samo da naučim kako da ih postavim i biće na forumu.Zanima me da li ima potrebe da prihranim ovo društvo iako ima kada da krenem sa prihranom?kad da dodam nastavak Rodne Voje?Pozdrav svima,uključite se,svako iskustvo je dragocjeno.
Hvala ti za ove prijatne reči kolega Mićko. Nek ste mi i vi svi živi i zdravi.
Kako si mislio Mićko da ih prihranjivaš, imaš li neku hranilicu? Od procene količine hrane zavisi koncentracija sirupa kojim treba prihranjivati. Ako se ne može izvršiti procena količine hrane onda bi po mom mišljenju najbolje bilo prihranjivati zajednicu sa sirupom1:1(šećer-voda). Ako u okruženju imaš dovoljno nektara iz prirode to jest dosta nektaruša, džanarike, vrbe i raznog voća u toj meri da pčele počnu da izgrađuju novo saće tada nikakva prihrana nije potrebna.
Kolega Vojo imam hranilice od 3 R.V.koje sam završio,ali ima i polena u izobilju(drijen,đžanarika,vrbe tako da ću te poslušati i neću prihranjivati(nadam se da im je onih 7 l. od jesenas dovoljno.Valjda imaju i nešto meda ne čini mi se lagana fioka.prije ovog zahlađenja donosile su poen u izobilju i aktivnost je bila dobra.Pozdrav.
Kolega Vojo imam hranilice od 3 R.V.koje sam završio,ali ima i polena u izobilju(drijen,đžanarika,vrbe tako da ću te poslušati i neću prihranjivati(nadam se da im je onih 7 l. od jesenas dovoljno.Valjda imaju i nešto meda ne čini mi se lagana fioka.prije ovog zahlađenja donosile su poen u izobilju i aktivnost je bila dobra.Pozdrav.
Kolega Mićko, ne verujem da su tokom zime potrošile hranu stvoreno od tih dodatih 7 litara sirupa. najbolje bi bilo kada bi tu fioku nekako mogao da izvagaš i da proceniš kolika je težina same fioke. još najbolje bi bilo kada bi imao još jednu takvu pa da je izmeriš koliko je teška. Posle se lako odbije odokativno procenjena težina voska i pčela i dobijemo razliku u hrani. Ne mora to baš sve precizno da se računa ali se na osnovu merenja može dosta približno odrediti količina hrane u tom pčelinjem staništu.
Za koji dan kada malo otopli dobro bi bilo da im se za svaki slučaj doda pola litra sirupa a ako odnesu u roku od 24 sata možemo pretpostaviti da su pčele zdrave i da će zajednica u normalnim vremenskim uslovima imati dodoljno vremena da se razvije u snažnu zajednicu do bagremove paše.
Lepo urađene košnice, samo... nebih ti preporučivao te ugrađene panel ploče,da se brzo nebi razočarao zbog bubrenja furnira i polako propadanja ploče,naročito na podnjači.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: pero perićMart 20, 2013, 20:48:47
...i danas ja tako fino odvezem se do pčelinjaka,temperatura 19c,pčele rade svoje...al iz na letu jedne košnice opazih iznešenu ličinku,nastavim promatrati i uočim slabiji izlet pčela nego na ostalim košnicama..otvorim košnicu a pčele vrlo mirne,pregledam i poslikam par ramova...čini mi se da ima radiličkog legal(??)-dakle matica je tu ali zašto toliko trutovskog legla?..i zašto ličinka na letu?..inače u toj košnici sam zatekao veče zalihe meda nego u ostalim košnicama a do ovoga danas košnica se po ničem nije razlikovala od susjednih. Nadam se da ne kvarim temu..šta mislite šta se događa sa ovom košnicom i šta mi je radit??
Kolega Pero, meni se čini da je to uzrok nedavnog zahlađenja. Ništa strašno, to se dešava kada pčele ne mogu da pokriju leglo ili kada se prebacuju iz jednog nastavka u dugi. Takođe može biti rezultat pčelareve nepažnje, dužeg držanja rama napolju ili okretanja rama u cilju proširenja legla. Sve su ovo samo navodi kada i kako može doći do ovakvih slučajeva. Kolega Pero verovatno ti najbolje znaš kakvo je vreme bilo na tvom pčelinjaku i da li si otvarao košnice i vršio neke od pomenutih radnji mada kao što rekoh može i da bude rezultat loših vremenskih prilika i zahlađenja. Leglo je dosta šareno, vidi se dosta trutovskog legla i ni malo mi se stanje ne sviđa. Takođe iznad legla nema ni malo meda što takođe može da bude odličan pokazatelj mogućnosti loše ishrane larvi.
Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa risticMart 21, 2013, 17:07:35
Imao bih jedno pitanje za gospodina Voju . Dali sa 4-5 ulica pcela u Rodnoj Voji moze da se razvije do bagrema ? Hrane u kosnicama ima oko 10-tak kg . Hvala unapred .
Imao bih jedno pitanje za gospodina Voju . Dali sa 4-5 ulica pcela u Rodnoj Voji moze da se razvije do bagrema ? Hrane u kosnicama ima oko 10-tak kg . Hvala unapred .
Kolega Saša, Mislim da na tvom terenu bagrem stiže petnaestak ili nešto malo više dana kasnije i do tog perioda takve zajednice mogu da se razviju u dobra i snažna društva koja dosta dobro mogu iskoristiti bagremovu pašu.
Pozdrav svima....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa risticMart 21, 2013, 17:48:45
Ovo sam hteo da cujem , zahvaljujem na odgovoru gos. Vojo .
Pozdrav svima.Šta hoće pčele da mi kažu ovih dana svojim ponašanjem? Stoje na poletaljci okrenute glavom u pravcu leta, lepezajući krilima,uzdignutog zadka,njih par komada.Unaprijed hvala na pomoći.
Pitao bi kolege za mišljenje o sledećem: Primetio sam kod nekih pčelara a i video na nekom filmu o uzimljavanju pčela da koriste novinski papir, a koriste ga tako da kada stave pogaču, preko nje stave novinu a preko novine, poklopnu dasku. Mene sada interesuje, šta se događa kada novina upije vlagu a pčele je grickaju i sisaju vodu iz nje a znamo od čeg a su slike i slova na tom papiru. Voleo bi čuti ostale kolege o ovome. Pozdrav. ps. Mislim da sdvet o ovome bi dobro došao mladim kolegama.
Pozdrav svima.Šta hoće pčele da mi kažu ovih dana svojim ponašanjem? Stoje na poletaljci okrenute glavom u pravcu leta, lepezajući krilima,uzdignutog zadka,njih par komada.Unaprijed hvala na pomoći.
Najverovatnije je da se radi o ventilaciji. Nije pčelama vruće, nego je verovatno u pitanju višak vlage koji treba odstraniti iz košnice. Kažem najverovatnije, jer je moguće da do lepezanja na letu dođe i pri orijentacionom letu mladih pčela. Takođe, može se desiti i da društvo nema maticu.
Ako je bilo unosa nektara, reč je o ventilaciji. Ovih dana je u košnicama i previše vlage.
Pitao bi kolege za mišljenje o sledećem: Primetio sam kod nekih pčelara a i video na nekom filmu o uzimljavanju pčela da koriste novinski papir, a koriste ga tako da kada stave pogaču, preko nje stave novinu a preko novine, poklopnu dasku. Mene sada interesuje, šta se događa kada novina upije vlagu a pčele je grickaju i sisaju vodu iz nje a znamo od čeg a su slike i slova na tom papiru. Voleo bi čuti ostale kolege o ovome. Pozdrav. ps. Mislim da sdvet o ovome bi dobro došao mladim kolegama.
Novinu ne koristim ni pri spajanju košnica, a da ne govorim o korišćenju novine sa ciljem da se ukloni vlaga. Ako pčelar ima za cilj suprotno, a to je da zadrži nešto vlage i time olakša korišćenje pogače i to nije dobro. Više puta sam pisao da novina odmah upija vlagu i to još dok je van košnice, a da ne govorimo šta se dešava u košnici. Kao sredstvo za uklanjanje vlage je promašaj, jer ona zadržava vlagu. Ako je cilj da se zadrži vlaga zbog pogače i to je loše rešenje, jer dolazi do pojave plesni.
Tumačenje da se ne koristi olovo u štamparijama nije opravdanje. Šta sve ima u bojama koje se koriste, to je pitanje na koje treba dati odgovor. I šta se sve koristi u samoj proizvodnji novina (vezivni materijali i sl)...
Nije dobro imati je ni ispod pokopca (krova košnice), ako postoje otvori koji mogu sprovoditi vlagu do te novine.
Hvala Dragane na pomoći,društvo je poprilično jako i aktivno,unose polen u velikim količinama.Trenutno su na sedam ulica saća ,dimenzija 34/34 cm.Riječ je o društvu koje je smješteno u običnu fioku gdje je izgradilo prirodno saće.Slike su na temi -pomoć oko korišćenja forumske tehnike. Nadam se da je u pitanju ventilacija jer je pregled prirodnog saća skoro nemoguć.Da li da im otvorim dodatni otvor pri vrhu fioke ,jer imaju samo donje leto širine 15 cm ili da ih ne diram.ostalo im je još 15 cm praznog prostora za proširenje u lijevoj strani fioke gdje je praznina i nisu još izgradile svoj prirodni sat.Mogao bih da im dodam nastavak sa praznim S.O. ispod jer samo tu mogućnost imam ali ne znam jeli rano.Pozdrav!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 02, 2013, 16:13:03
Pozdrav svima.Šta hoće pčele da mi kažu ovih dana svojim ponašanjem? Stoje na poletaljci okrenute glavom u pravcu leta, lepezajući krilima,uzdignutog zadka,njih par komada.Unaprijed hvala na pomoći.
ako izgleda ovako kao na snimku onda ventilišu košnicu zbog vrućine ili vlage....Takođe slično se dešava i u unutrašnjosti košnice (trebao bi da vidiš nekoliko pčela ako pogledaš kroz leto u košnicu kako rade to isto....)
Dragane, hvala ti na odgovor u vezi korišćenja novine pri uzimljavanju pčela. Ja sam imao dosta rasprave sa kolegama iz okruženja oko toga. Drago mi je što imamo slično mišljenje. Ja sam do sada stavljao karton od kutija na poklopne daske. Ove godine taj postupak nije se pokazao kao dobar jer dosta kartona je upilo mnogo vlage, pa sam ih morao ukloniti. Želim još da dodam jedno moje zapažanje: otvore na poklopnim daskama pčele u jesen zatvaraju propolisom i sada se pitam dali uopšte treba ti otvori? Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 02, 2013, 20:37:47
Razmišljajući o problemu vlage u košnici palo mi na pamet da bi se u tu svrhu mogao upotrebiti silikagel koji se inače koristi za uklanjanje vlage...Mislite li da vredi pokušati? (http://sr.wikipedia.org/sr/Silikagel (http://sr.wikipedia.org/sr/Silikagel))
Borise, svaka čast na ideji. Piše da nije toksičan ali ja bi ipak pokušao pre da odradim nešto da pčele same regulišu vlagu, jer i potpuno isušivanje košnice ne bi valjalo jer se remeti mikro klima u košnici. Ja mislim da treba samo omogućiti pčelama da održavaju mikro klimu i biće sve OK. Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 02, 2013, 22:54:13
Jano, slažem se da bi trebalo pčelama omogućiti što bolje uslove da to same urade ( ako pratiš moje zasnivanje pčelinjaka videćeš da pokušavam to i da uradim, nauštrb trajnosti košnice), ovo bi trebalo da posluži kao prva pomoć u nekim ekstremnim slučajevima isušivanja kada je to hitno (npr kao kod Mićka od pre par postova ili temperatura niska ali ipak iznad 0 stepeni, puno kiše ili magle, a radi sprečavanja razvoja plesni i gljivica i sigurno je bolje od novina kao upijajućeg materijala. Toksičan nije, ali je nezgodno ako se proguta (upija vlagu u sebe toliko da valjda naruši-poveća kiselost u želucu i tako izazove oštećenje želučanog zida sopstvenom kiselinom, doduše ovo samo MISLIM). Pretpostavka je da se one kesice silikagela što se mogu naći u cipelama, džepovima farmerki i još kojekuda ubace recimo u zbeg ispod utopljavajućeg materijala ili ispod AV žice na podnjači tako da pčele ne mogu do njega (za svaki slučaj) a da on ipak odradi posao. No, verovatno je lakše i jeftinije otvoriti košnicu odozdo (ko ima duboku AV podnjaču)...
Kolega Borise, slaždm se sa tobom. Ovo proleće je toliko vlažno, da svaka pomoć pčelama dobro dođe ali ne treba preterati jer one same znaju šta treba raditi a mi možemo samo štete napraviti. Pozdrav
Kolega micko (nisam siguran treba li - Micko ili Mićko, pa pišem kako stoji u avataru i nadam se da ne zameraš), teško će biti proširiti prostor dodavanjem satnih osnova ispod. Naročito ako se nastave uslovi slabe paše. Pčele vrlo teško silaze i na mlado izgrađeno saće, a još teže na osnove. Pre će se izrojiti. Biće to malo teže izvesti sa proširenjem prostora.
Jano, moje mišljenje se ne slaže sa mišljenjem stručnjaka da pčele zatvaraju otvore na poklopnim daskama. Ima u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg16268#msg16268) fotografija koja to pokazuje (fotigrafija slučajnog uzorka). U sledećoj se vidi ter-papir koji je bio na toj poklopnoj dasci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=921.msg17011#msg17011), kada sam je dobio (kao humanitarnu pomoć :D). Vidi se da je ranije potpuno zatvarao otvor. Ja sam ga malo pomerio i tako je ostao. Pčele ga samo proširuju, a ne zatvaraju.
Problem je ako je „otvor“ preveliki (zamrežen prostor). Pčele će pre da „izađu“ na satonoše. To može praviti malo problemčića pri vrlo jakim dugotrajnim hladnoćama. Manjem otvoru teže postepeno i pokazalo se da teže da klubetom „priđu“ tom prostoru i zatvore ga. Ovo je dobro kod nastavljača, da privlači klube na gore. Mada sam ovo zapazio tek prošle godine i ne mogu sa apsolutnom sigurnošću da tvrdim, ali po zapažanju prethodne i ove zime (i prisećanju ranjih zimovanja društava sa središnjim otvorom na poklopnoj dasci), ima smisla.
Borise, nije dobro tako pokušavati da ukloniš višak vlage. U stvari mi i ne znamo koliko pčelama treba vode (i vlage). Pčele same sklone višak vlage koji bi mogao da ugrozi klube. Deo kondezata iskoriste, deo izađe van košnice, a deo se kondezuje u unutrašnjosti košnice na ravni rošenja. Ravan rošenja je udaljenija, ako je društvo jače i do kodezovanja dolazi uglavnom na zidovima košnice ili samo obodnom delu poklopne daske. Sa malo tog materijala neće se ništa postići. Ako bi se stavilo više, toliko da ukloni većinu vlage, može se dovesti do toga da društvo trpi žeđ.ako bi stavio pod zbeg, i desi se da upije previše vlage, a pčelama nedostaje vode, one idu iznad poklopne daske. Ispod žice na podnjači je najčešće lim (to je jedna od prednosti lima ispod žičane mreže), vlaga se tu kondezuje. Kako je lim uglavnom od neke Al legure, nema ni korozije.
Malo sam ubacio neke pretpostavke da bih pokušao bliže predstaviti da neke stvari ne treba raditi na način koji bi mogao biti nelogičan. Ako je košnica dobro pripremljena za ovakve uslove, uglavnom nema posledica po društvo usled prisustva vlage. Ponekada neka pomoćna sredstva mogu odmoći pčelama.
I da se razumemo, ne mislim da ćeš ti to uraditi. Razmatramo ideju i prednosti ili posledice.
To znači jako društvo i problem viška vlage rešen. Naravno i košnica uređena na takav način da bude u korist društva.
Dragane, ja sam primetio da neka društva otvor na poklopnoj dasci sužavaju tako što lepe propolis a desilo mi se na poklopnim daskama koje sam pravio na začetku mog pčelarenja, napravio sam otvore dosta male i stavio mrežu za komarce u jednom sloju i pčele su skroz zalepile propolisom. Nemam mogućnosti da stavim sliku na forum. To zatvaranje otvora su radile kasnije, kada su noći hladnije. Tu pojavu sam primetio ali pre komunikacija među pčelarima nije bila moguća kao sada. Mislim na internet, pa sam to ponašanje pčela samo primetio i ostalo je na tome. Sada, ponekad se i sam iznenadim koliko su mladi pčelari informisani, još samo to da sprovedu u delo. Dragane ovu pojavu sam samo primetio i razmišljao sam u tom pravcu, kako žive pčele u prirodi u šupljem drvetu i bilo mi nekako logično da iznad njih je sve zatvoreno i sprečeno kako ulaska vode tako i gubitka vlage. Ja na mojim poklopnim daskama i dan danas imam ventilacione otvore. Pčele negde lepe propolis a negde ne. Tamo gde lepe ja ga očistim i teraj dalje. Pozdrav
Pisao sam o tome i to jeste uobičajeno ponašanje pčela. Kada postoji otvor, kroz koji pčele ne mogu da prolaze, one ga zatvaraju. Ja sam na podnjačama koje koristim za trodelne LR ili PM (polumedišta) oplodnjake. Pravio otvore 25 mm i zamrežio ih mrežom za zbegove. To je trebalo da bude ventilacija, jer nema druge. Neki otvori su i danas nepropolisani, a neki odavno zatvoreni. Samo što je zatvaranje ovih otvora na podnjači iz sasvim drugih razloga od onih zbog kojih zatvaraju neprohodne otvore iznad gnezda.
Uvek sam koristio poklopne daske (leti i zimi), tako da na zbegovima nije bilo propolisa. Poslednjih dve-tri godine, seba je uglavnom sa kamionima koji imaju ceradu i ne mogu koristiti poklopne, a mrsko mi je da ih vukljam do pčelinjaka i tamo postavljam, a posle skidam.
Čak i u košnicama gde krovovi ne naležu dobro, propolisan je samo deo mreže. I dalje ima strujanja vazduha, ali da pčelama to smeta, one bi propolisale ceo zbeg, bez problema. Razlog tome je uglavnom medenje suncokreta i velika količina vlage, tako da to strujanje vazduha nije smetnja. Kasnije, prestankom medenja, nastavlja se lepljenje propolisom.
Ne smatram da pčelama baš treba u nekom momentu vrlo slabo strujanje vazduha kroz košnice i da treba npr. odizati krovove u tom cilju. Zato što se pčele priviknu na neke uslove i jedno vreme koriste i neke prednosti toga. Ostalo je narušavanje tih uslova (npr. odozanje krovova.
Zato nisi trebao zamrežavati te otvore i ne bi bilo zatvaranja (propolisanja). Mogu pčele zatvoriti i neke otvore na poklopnoj dasci, ali do toga dolazi ako je već na njima dugo stajao vosak (neki zaperak na tom mestu) ili slično. I to zatvaranje nije jako brzo: može se desiti i tek za godinu dve. Zato se ne može uopštavati da navika pčela (i genetska predodređenost), jer ima uticaja mesto, vreme, pašne prilike i sl. kada to rade.
I dobro kažeš: kada se to desi, očistim i teram dalje.
Jeste, u pravu si. Zbegove lepe okolo, do određene granice a ventilacije što imam zatvaraju polako, godinu dve. Međutim sada stavljam duplu mrežu i nije toliko izraženo zatvaranje ventilacija. Odrade to one ali do određene granice a u sredini ostave otvor. Dragane još samo da ti kažem da sa propolisom imam ja problem. Imam alergiju na njega, čudno ali šta da se radi. Moram koristiti rukavice svaki put kada radim sa delovima košnice i moram izbegavati svaki dodir sa propolisom. Pozdrav. Inače juče sam bio u Kamenovu. Priroda je raj za pčele, nego ovo vreme će da nas uništi.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa risticApril 09, 2013, 12:33:38
Dobar dan svima ! Imam zazimljene Rodne Voje u dva nastavka , za medista nemam izvuceno sace , na koji nacin da dodajem satne osnove . Hvala unapred , pozdrav svima .
Dobar dan svima ! Imam zazimljene Rodne Voje u dva nastavka , za medista nemam izvuceno sace , na koji nacin da dodajem satne osnove . Hvala unapred , pozdrav svima .
Kolega Saša, Kada se pčele razviju na nekih 17-18 ramova već tada možemo krenuti sa dodavanjem ramova sa satnim osnovama. Sami pašni uslovi će odrediti način na koji ćemo dodavati saće. Ako se spremamo na primer na pašu uljane repice tada u toku te paše možemo dodati po 10 ramova sa satnim osnovama za izgradnju. Pčele će u toj paši za kratko vreme izgraditi svih 10 ramova. Ali ako se posle tog perioda spremamo na bagremovu pašu tada je najbolje da na desetak dana pre početka paše dodamo i četvrti nastavak. Ako su nam pčele nedovoljno razvijene pre bagremove paše, ako zauzimaju oko 18-22 rama tada je najbolje da četvrti nastavak dodamo u toku bagremove paše nakon što pčele završe sa izgradnjom saća na svim ramovima u tri nastavka..
Prilikom pregleda primetio sam na jednom ramu 7 matičnjaka, zatvorenih. Pozvao u pomoć pčelara mentora koji mi je rekao da sam verovatno nagnječio maticu i da su zbog toga izvukle pčele nove matičnjake.Nisam ih skidao,pa me zanima hoće li se oploditi nova matica i opstati društvo za proleće?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajAvgust 06, 2013, 00:30:57
Po meni je bolje da nabaviš oplođenu, ako možeš, jer nisam siguran da će se matica stići oploditi i da bude sve ok za zimu, pogotovo početniku...(imao sam isti slučaj pre mesec dana pa su mi savetovali da nabavim novu...ja nabavio.)
Citat
Ako je podnjača sa mrežom, potrebno je sprečiti da pčele dospeju između uloška (lesonitne ili limene uvlake) i mreže. U suproznom eto tihe grabeži. Toliko je tiha, da se i ne primećuje. Mislim, (znaći sine) nema tihe grabeži. Deo pčela zbog tretmana nađe put do žičane mreže. Kada se sutradan rasklone četkom, nema više tihe grabeži (ovo mu dođe i kao recept za suzbijanje tihe grabeži, koja je pored cerane „ubica“ pčelinjaka br. 2.
Pošto su kod mene žičane podnjače,koje držim otvorene, često(kad god pogledam, ali ne na svim košnicama imam podosta pčela na žici odozdo.Da li je dobro ili loše? I ako neko može da objasni "tihu grabež" ?!?
Sinoć je bio film, koji je negde osamdesetih prikazan kod nas na Međunarodnom filmskom festivalu – FEST. Čuvati znanje, a ne tragati za znanjem, je jedna rečenica koja mi je bila zanimljiva. Neke stvari se zaključe bez pažljive provere i onda prenose „sa kolena na koleno“. Postoje i branitelji takvih netačnih i „zacementiranih“ saznanja, koji žestoko brane traganje za novim saznanjima. Inkvizicija našeg pčelarstva. Npr. jedan tvrdoglavo prenosi jedno sumnjivo saznanje (zato će biti spominjane i "crne pčele"), a drugi želi da bude u centru pažnje i mora da napravi video zapis ili fotografije koji potanko i vrlo detaljno objašnjavaju pojavu tihe grabeži. Jedan od primera su crne pčele koje učestvuju u grabeži i zato su crne. Takvu „istinu“ i „naučno dokazanu činjenicu“ prenosi jedan naš cenjeni kolega. On često zamera „resavcima“ u pčelarstvu što čitaju i prenose znanje iz knjiga. Upravo podatak o crnim pčelama koje su crne jer učestvuju u grabeži je podatak koji je dotični kolega pročitao a ne otkrio kao jednu činjenicu koja je obeležje i obrazac ponašanja pčela.
Neke kolege prikazuju pčelu u tom svetlu, kao da je ljudsko biće, pa npr. kažu da pčela umire, a ne ugine. Jednom je u "Pčelaru" neko napisao da se pčela ponaša slično čoveku, samo je doslednija u tom ponašanju. Doslednija, jer nije razumno biće. A da ima osobine ljudi, ima. Teži nenormalnom sakupljanju blaga iz prirode, i to trpa do besvesti i saće, samo ako ima mesta u košnici. Pčela je jedno malo surovo biće, koje nema milosti (kao i čovek) i treba naučiti ovladati njenom pohlepom i to u razumnoj meri: ostaviti i pčelinjem društvu dovoljno da preživi bez posledica. Ako se posmatra život jene vrste divljih pasa (u Africi, ako ne grešim), oni žive u društveno uređenim zajednicama, u čoporima. I pravi su primer „humanosti“ i „Švedskog standarda“. Brinu se o svakom svom članu. Za razliku od npr. lavova, koji ne ne učestvuju u lovu, ali prvi se najedu, pri tome rasterujući i ženke (koje su lovile i donele lovinu), ali i mladunce, divlji psi prvo dozvole pristup i hranjenje mladuncima i povređenim i onemoćalim članovima. Pčela se ne brine u toj meri o članovima zajednice i posle kratkog i osećajnog „uviđaja“ povređenu jedinku surovo izbacuje van košnice. To radi i sa mladim i tek izleženim pčelama koje je varoa oštetila (ne isključujem mogućnost da neke od njih same napustaju košnicu, i da je neke stvarno same napuštaju – pčele „pešaci“). I onda opet stižemo i do ponekih „crnih“ pčela. Deo njih nastaje u tom procesu nastojanja da ih druge pčele izbace iz košnice, što ne mora biti tačno jer i njih pčele pokušavaju da „očiste“ i pri tome može doći do gubljenja dlačica sa tela obolele pčele. Proces čišćenja može biti jedan od uzroka nastajanja crnih pčela.
Zapažnje o crnim pčelama koje prenosi jedan kolega (onaj koji sve to vidi u prirodnim staništima!?) je u stvari zapažanje dr Sime Grozdanića, koji je izneo ovu pretpostavku. Na stranici 207 knjige Praktično pčelarstvo, Vojina Todorovića je opisana tiha grabež, a na stranici 208 je navedeno ono zapažanje dr Sime Grozdanića o pčelama „prosjakinjama“ koje su „specijalizovane“ da se „umuvaju“ u tuđu košnicu i to prenosi jedan stručnjak (više posmatrač pčela) kao svoje dostignuće u odgonetanju ponašanja pčela. Međutim, ako se pročita Sporazumevanje i društveni život pčela na 47. stranici iste knjige, može se zapaziti zanimljiva tvrdnja o uticaju trenutnog stanja (pčelinje paše, vremenskih prilika i ostalih činilaca) na određivanje društva kao posebne celine. Ovo se može lako proveriti i dokazati kada traje bagremova paša. Pčele „prosjakinje“ koriste povoljan momenat da uđu u tuđu košnicu. I nisu nikakve prosjakinje, već normalne pčele u potrazi za izvorom hrane. Kada pokušaju da uđu o potpuno uređenu košnicu (ne mislim samo na izgled, nego na unutrašnje dobro uređenje pčelinje zajednice), stražarice ih vrlo brzo napadnu i oteraju. Ako ove pčele, koje su u stvari pčele izviđačice (kako se to obično kaže), naiđu na društvo koje je izgubilo moć snalaženja i sporazumevanja, dolazi do početnog stadijuma grabeži. Moć snalaženja i sporazumevanja, kako sam napisao je stanje bezvoljnosti u koje društvo zapada kada dođe do nekog poremećaja, uglavnom poremećaja matice (ili je društvo bezmatak). Početni stadijum grabeži nije nikakva tiha grabež, nego upravo ono što sam napisao: početni stadijum grabeži. Može biti bez borbe (i zato se pogrešno smatra da je to „tiha grabež“), sve dok u pljački učestvuju pčele iz jedne ili malog broja društava. Takođe, borbe neće biti dok se količine postojećeg meda ne svedu na vrlo malu meru. Tada dolazi do borbe. Ako ovo želite da probate (što baš i nije preporučljivo), stavite jedan pun ram meda u neki nastavak i posmatrajte. Prvo dolazi manji broj pčela, koji se po tom ramu šeta kao da je njihov i lagano odnosi med. Nema nikakve borbe (i baš je „tiho“). Kada pčele drugih košnica otkriju izvor hrane, već se pojavljuju pčele iz više društava, ali sve dok je svim pčelama omogućen pristup hrani, nema borbe. Smanjenjem mogućnosti da uzmu med (kada je dođe već puno pčela) pčela dolazi do međusobne borbe (kao kada se otvori neki megamarket – poredim sa ponašanjem ljudi). Na kraju se u prostoru gde se nalazi med koji pčele odnose može naći toliko mrtvih pčela da se od njih može napraviti jedno dobro društvo. Hoće li doći do grabeži, zavisi isključivo od stanja u prirodi i dostupnosti hrane (iz prirode, naravno). Grabež može biti ograničena na jednu košnicu, ako je to u početnoj fazi i ako pljačku vrše pčele jedne (ili vrlo malog broja košnica) košnice i ako se ponovo pojača lučenje nektara u prirodi. Ovo se događa tokom naglih promena vremena i svakako da će se češće pojaviti krajem leta, kada se smanjuje broj cvetnica koje luče nektar. Jedan broj pčela može po automatizmu nastaviti da pljačka košnicu, a veći deo pčela tog društva može sabirati nektar. Pljačka i od strane tog društva može prestati spontano, kada jednostavno izumru pčele koje vrše pljačku (obično su to starije pčele) i time nestaje izvor informacije o mestu gde postoji ta hrana.
Zašto sam napisao „pozamašni“ uvod? Pa zbog naših naravi za samoisticanjem i prenošenja neproverenih podataka. I zato što to podseća na inkviziciju: znanje postoji, ne treba tragati za njim – mi znamo znanje. A u stvari je suprotno: uvek se posmatra i stiče novo znanje. Ali pravo, a ne ono da budem u „trendu“ i „opalim“ nov naslov, da se zna ko je ko ili: ja šetam po prirodi, jurim čobanice mlade i vidim neki roj u šupljini...a on sve po PS-u, a ne kao u košnicama...
Tiha grabež, kako se to predstavlja npr. ovde (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg429443#msg429443) je smešno tumačenje grabeži:Tiha grabež specifična i za iskusne jer pčele vise ispod žice tiho i specifično... Manja ili veća grupa mladih pčela je iz različitih razloga dospela na mrežu podnjače (ne znam zašto treba držati podnjače sa mrežom bez uloška?!) i nema zahteva društva da napuste to mesto. Na tri fotografije pri kraju niza fotografija, u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490), može se videti kako starije pčele upravljaju letom mladih pčela pri upoznavanju okoline (orijentacionim letom). Pčela lepeza krilima (pčela koja je igrom slučaja sletela na prst moje ruke) i to se dešava često, samo što ne primetimo te pčele. One mogu biti u razigranom roju mladih pčela ili na poletaljci. Može se često zapaziti da mlade pčele padnu na tlo i šetaju, iako mogu da lete. One nisu dostigle taj nivo samostalnog odlučivanja i čekaju nalog društva da uzlete. A ko se ispod mrežaste podnjače zadesi starija pčela, ona je vrlo pokretljiva i traži nači da izađe odatle ili da uđe u košnicu. Mlade pčele se duže zadržavaju i sasvim je normalno da ih pčele hrane kroz mrežu. To nije nikakva tiha grabež. Čak i kada se tu zadesi starija pčela koja ne pripada tom društvu neko vreme bude u kontaktu sa pčelom tog društva (dodiruju se rilicama), to ne znači da je ona uspela u pljački i da je pljačka u toku. Pčele različitih društava mogu biti u miroljubivom dodiru, sve dok to ne ugrožava pčelinju zajednicu. I ovo se lako proveri kada se postupno spajaju dva odvojena društva u jedno dvomatično društvo.
1) Tiha grabež kao pojava koja se dešava potpuno organizovanim pčelinjim društvima ne postoji (nije isključena kratkotrajna „neopreznost“ pčela i pojedinačni uspesi tuđica), ali nema stalno postojećeg obrasca u tom načinu ponašanja pčela.
2) Početni stadijum grabeži se obično dešava kod društava koja imaju neki poremećaj u organizaciji društva (uglavnom problemi sa maticom)
3) Početni stadijum grabeži može prerasti i masovniju grabež ili može spontano prestati
4) Treba izbegavati radnje koje mogu da izazovu grabež. Jedna od njih je držanje otvorenih žičanih podnjača. Ne može se društvu „pomoći“ na taj način da se zaštiti od pregrevanja, ako nema vode u blizini pčelinjaka i ako je košnica obojena tamnim bojama i postavljena na osunčano mesto. Okupljanje pčela u bradu na letu je sasvim uobičajena pojava i nije znak pregrevanja unutrašnosti košnice (ali može biti znak porasta temperature, što uglavnom nema neko loše „značenje“)
5) Grabež kod pčela nije nikakva nenormalna pojava (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg119246#msg119246), već uobičajena borba za opstanak, kada nema dostupne hrane u prirodi
6) Jedna lasta ne čini proleće (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg429599#msg429599)*...(a dve pčele koje su zalutale na mrežu žičane podnjače ne čine tihu grabež).
7) Internet i neke pojedinačne ambicije za samoisticanjem mogu biti opasni po okolinu (kao što sam već ranije „kostantovao“)
8.) Do grabeži dolazi uglavnom u bespašnom razdoblju, ali može se pojaviti uvek, samo sa mnogo blažim posledicama.
9) Ako bi tiha grabež, kako je opisuju postojala, uvek bi bilo više košnica koje su potpuno bez hrane. Jeste tačno da se ovo dešava, ali uglavnom kada pčelar ne vodi računa. I pošto sam u šaljivom „prilogu“ koji je Boris citirao naveo i nozemu ceranu, kada pčele stradaju zbog nebrige pčelara, najlakše je svaliti odgovornost na nju (mislim nozemu ceranu). Tako se često nedostatak hrane u košnici i čekanje paše koja se ne može pojaviti svaljuje na tihu grabež. Kao u onoj reklami kada klinac kaže: nisam ja, zeka je...(prevrnuo sobu naglavačke).
Problem je što majstori odmah reaguju i napišu novu (bezvrednu) poruku sa bezvrednim dokazima. Zato često budemo u zabludi, jer se tvrdi nešto što nije pažljivo proučeno.
*Da ne bude nejasno, pčele pokušavaju da prodru kroz tek otvorenu žičanu podnjaču. Ako je podnjača duže vreme otvorena i nema mogućnosti da tuđice dospeju unutar košnica i dopru do hrane, smanjuje se broj pokušaja „poseta“ na mreži žičane podnjače. Slično kao i kod početnih tretiranja timolom kada pčele kruže, osećajući miris. Kada ne dođu do hrane, odustaju i odlaze „za svojim poslom“. Ali opet ponavljam: ne vidim svrhu uklanjanja uloška (uvlake) sa zamrežene podnjače, osim pri seobi pčelinjaka.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajAvgust 06, 2013, 13:22:47
Zahvaljujem, Šole, na obimnom odgovoru...inače podnjače držim stalno otvorene jer su mi na prošlom mestu poslepodne bile značajno osunčane i pojava ventiliranja je bila jako izražena, pa su tako ostale i posle selidbe iako su sad u vetrozaštitnom pojasu, a uvek ih je bilo dosta na žici odozdo i nije mi palo na pamet kako da ih sklonim ( to sam tek jutros uradio), a nisam želeo da ostanu zatvorene u prostoru ispod žice. Mahom su to bile mlade pčele jer su popadale ispod košnica, nešto malo ih je poletelo i morao sam da im pravim "merdevine" da se popnu u košnicu...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Ivan Simic 1Avgust 06, 2013, 22:20:23
Sinoć je bio film, koji je negde osamdesetih prikazan kod nas na Međunarodnom filmskom festivalu – FEST. Čuvati znanje, a ne tragati za znanjem, je jedna rečenica koja mi je bila zanimljiva. Neke stvari se zaključe bez pažljive provere i onda prenose „sa kolena na koleno“. Postoje i branitelji takvih netačnih i „zacementiranih“ saznanja, koji žestoko brane traganje za novim saznanjima. Inkvizicija našeg pčelarstva.
Zahvaljujem, Šole, na obimnom odgovoru...inače podnjače držim stalno otvorene jer su mi na prošlom mestu poslepodne bile značajno osunčane i pojava ventiliranja je bila jako izražena, pa su tako ostale i posle selidbe iako su sad u vetrozaštitnom pojasu, a uvek ih je bilo dosta na žici odozdo i nije mi palo na pamet kako da ih sklonim ( to sam tek jutros uradio), a nisam želeo da ostanu zatvorene u prostoru ispod žice. Mahom su to bile mlade pčele jer su popadale ispod košnica, nešto malo ih je poletelo i morao sam da im pravim "merdevine" da se popnu u košnicu...
Zatvaraj uloske,olaksaces zajednicama posao oko odrzavanja mikroklime.Brada nije stetna,samo je pokazatelj da pcele nemaju dovoljno posla u ovom periodu.Otvaranjem podnjace samo ih teras da zatvaraju ulice u plodistu. U proteklim sezonama sam konstatovao jednu cinjenicu: kosnice koje su izlozene suncu posebno popodnevnom ( do zalaska, prve u redu prema zapadu)imaju zanemarljiv broj varoe. Prilikom tretmana sam sumnjao u delovanje sredstva ali sam shvatio da je varoe zanemarljivo malo. Drustva nisu razrojavana. Definitivno da povecana temperatura u kosnici nepovoljno utice na varou. Zapazio sam,takodje da ta drustva drugacije rasporedjuju polen unutar plodista ,kao da sa njim prave izolacioni sloj prema strani koja je osuncanija.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajAvgust 07, 2013, 13:45:03
Citat
Brada nije stetna,samo je pokazatelj da pcele nemaju dovoljno posla u ovom periodu
Kako nemaju posla? pa na 100 metara su od suncokreta koji još ima neotvorenih cvetova, koliko vidim unose i neki korejski bagrem koga ima kod nas, u košnicama ima mesta za unos meda a ima i po koja neizgrađena osnova koju izgrađuju, ima otvorenog legla...Možda im se ne radi ko ni meni zbog vrućine ali posla, ako ga žele ima....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Ivan Simic 1Avgust 07, 2013, 13:59:52
Cveta ali po ovim vrucinama nema nektara ili ga ima malo u jutarnjim satima. Ako grade osnove onda prihranjujes ili imas nekog unosa. U podne osim donosenja vode,polena i brige o leglu nemaju drugog posla, a za to nije potrebna aktivnost svih pcela u kosnici.
Колега Шоле је сву проблематику "тихе" грабежи одлично објаснио. Коси се заиста са здравим разумом да тиха грабеж постоји као организована појава гдје пчеле домаћег друштва хране туђице кроз мрежу подњаче "свјесно" изазивајући суицид. Овакве несувисле тврдње могу писати само зналци који још нису чули да пчеле посједују велики број различитих група феромона којима регулишу највећи број њихових активности па тако и храњење младих пчела у неприлици. Феромони једног друштва су отисак прста који служи и за идентификацију домаће пчеле и пчеле уљеза која покушава крађу. Текст који заслужује да се нађе у пчеларском уџбенику.
Све ово говори да је подњача са двоструком мрежом која би требала ријешити проблем "тихе" грабежи непотребан издатак који нема сврху.
Слажем се да мрежаста подњача током љета треба бити затворена. Иако је то позната ствар, пратио сам шта се дешава у периоду велике врућине на двије сусједне кошнице, гдје је код једне уложак био присутан а код друге извађен. Код подњаче са улошком на полетаљци се налази неколико десетина пчела које врше вентилацију а ако је кошница офарбана тамном бојом (у мом случају плава, које су требала бити свијетло плава) појављује се и брада. Када извадим уложак и одмах погледам кроз мрежу, доле је присутан јако мали број пчела. Оне које су вршиле вентилацију на полетаљци врло брзо се повлаче унутра а придружује им се и велики број других пчела које се спуштају са рамова и покушавају својим тијелима затворити мрежу. Код подњаче код које је уложак стално извађен доње летвице рама се скоро не виде од великог броја пчела присутних на мрежи које покушавају регулисати микроклиму. Главни фактор регулације је свакако ипак вода. Ако је пчеле имају довољно, наравно да не би требало доћи до прегријавања. Вода има такве термо динамичке особине да се у њеном присуству врућ ваздух хлади а хладан загријава, наравно ако су испоштовани још неки услови. На сличном принципу заснована је заштита воћа у цвијету од мраза орошавањем. Ако је температура ваздуха испод нуле ситне капљице воде које падају на цвијет одмах леде приликом чега се ослобађа тзв. латентна топлота воде која загријава цвијет који је тада у стању поднијети и - 8 С. Мишљења сам да током зимског периода од престанка до почетка новог легла потпуно вађење улошка подњаче има заначајних предности; али има још до зиме :) . Имао сам недоумице око величине отвора регулатора лета током паше и љетних мјесеци. Негдје сам их потпуно вадио, негдје је дужина 30 цм а негдје 20 цм. Мањи отвор ми је сугерисао уважени ;) колега Шоле. Изненадио сам се да код отвора 20 цм браде скоро и да нема а принос меда био је нешто већи. Толико о потреби да све буде отворено.
Колега Шоле је сву проблематику "тихе" грабежи одлично објаснио. Коси се заиста са здравим разумом да тиха грабеж постоји као организована појава гдје пчеле домаћег друштва хране туђице кроз мрежу подњаче "свјесно" изазивајући суицид. Овакве несувисле тврдње могу писати само зналци који још нису чули да пчеле посједују велики број различитих група феромона којима регулишу највећи број њихових активности па тако и храњење младих пчела у неприлици. Феромони једног друштва су отисак прста који служи и за идентификацију домаће пчеле и пчеле уљеза која покушава крађу. Текст који заслужује да се нађе у пчеларском уџбенику.
Све ово говори да је подњача са двоструком мрежом која би требала ријешити проблем "тихе" грабежи непотребан издатак који нема сврху.
Слажем се да мрежаста подњача током љета треба бити затворена. Иако је то позната ствар, пратио сам шта се дешава у периоду велике врућине на двије сусједне кошнице, гдје је код једне уложак био присутан а код друге извађен. Код подњаче са улошком на полетаљци се налази неколико десетина пчела које врше вентилацију а ако је кошница офарбана тамном бојом (у мом случају плава, које су требала бити свијетло плава) појављује се и брада. Када извадим уложак и одмах погледам кроз мрежу, доле је присутан јако мали број пчела. Оне које су вршиле вентилацију на полетаљци врло брзо се повлаче унутра а придружује им се и велики број других пчела које се спуштају са рамова и покушавају својим тијелима затворити мрежу. Код подњаче код које је уложак стално извађен доње летвице рама се скоро не виде од великог броја пчела присутних на мрежи које покушавају регулисати микроклиму. Главни фактор регулације је свакако ипак вода. Ако је пчеле имају довољно, наравно да не би требало доћи до прегријавања. Вода има такве термо динамичке особине да се у њеном присуству врућ ваздух хлади а хладан загријава, наравно ако су испоштовани још неки услови. На сличном принципу заснована је заштита воћа у цвијету од мраза орошавањем. Ако је температура ваздуха испод нуле ситне капљице воде које падају на цвијет одмах леде приликом чега се ослобађа тзв. латентна топлота воде која загријава цвијет који је тада у стању поднијети и - 8 С. Мишљења сам да током зимског периода од престанка до почетка новог легла потпуно вађење улошка подњаче има заначајних предности; али има још до зиме :) . Имао сам недоумице око величине отвора регулатора лета током паше и љетних мјесеци. Негдје сам их потпуно вадио, негдје је дужина 30 цм а негдје 20 цм. Мањи отвор ми је сугерисао уважени ;) колега Шоле. Изненадио сам се да код отвора 20 цм браде скоро и да нема а принос меда био је нешто већи. Толико о потреби да све буде отворено.
Браво момци! О свему овом већ сам на неколико места, како на овом тако и на спос-овом форуму дао потпуно идентично мишљење.
Поздрав свима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: janko bizicAvgust 08, 2013, 12:50:14
Da li je za pcele bolja prosarana ladovina ili direktno sunce ili stalna hladovina.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajAvgust 08, 2013, 15:15:02
Lome se koplja tu...neko tvrdi da je dobra osunčanost povezana sa smanjenjem broja varoe, debela ,ladovina povlači problem povećane vlage (al budi siguran sad na 40+ C).. Ono što ja tvrdim iz svog skromnog iskustva najbolje je prošarana ,ladovina zaklonjena od jakih vetrova, ako ne pčelama, ono bar tebi kad radiš oko njih je prijatnije.... ;)
Brada nije stetna,samo je pokazatelj da pcele nemaju dovoljno posla u ovom periodu
Kako nemaju posla? pa na 100 metara su od suncokreta koji još ima neotvorenih cvetova, koliko vidim unose i neki korejski bagrem koga ima kod nas, u košnicama ima mesta za unos meda a ima i po koja neizgrađena osnova koju izgrađuju, ima otvorenog legla...Možda im se ne radi ko ni meni zbog vrućine ali posla, ako ga žele ima....
Tačna je Ivanova tvrdnja da nemaju dovoljno posla. Moja česta tvrdnja o snazi društva je da je “svako društvo jako u prostoru koji bez problema održava” (citir’o ja sam sebe 8)). “Ne staje suncokret, nego staju pčele” ovo je takođe citat i navođenje reči pčelara koji je mlađi od mene, ali je bolji pčelar. I to je jedno od pravila. Suncokret medi i dalje, ali pčele više ne raspolažu snagom da unesu i prerade nove količine nektara. Iako ima još mesta u košnici, pčele su zauzele prostor koji mogu da održavaju i tu donose određene količine nektara. Kada se popuni raspoloživi prostor (ponavljam, ne onaj višak prostora u nekom nastavku dodatom iznad medišta, nego prostor koji pčele mogu da održavaju – kontrolišu), pčele se uhvate u bradu dok traje prerada nektara. To bi bio taj odnos: pčela-prostor, koji bi trebao biti odgovarajući snazi društva. Ako nije, imamo teže održavanje mikroklime ili npr. srozavanje saća (ili krivljenje osnova), koje pčele ne održavaju dovoljno dobro.
Osnove koje i dalje grade, obično ne grade onom žustrinom, kao na početku paše. Broj maladih pčela koje luče vosak je smanjen, ali ne zato što ih više nema, već zato što dobar deo mladih pčela mora da se brine i o leglu i da učestvuje u preradi nektara ili ima druge obaveze. Kada bi imao mogućnost da pojačaš društvo samo pčelom (nalet pčela) iz druge košnice ili u slučaju pčelarenja sa dvojnim društvima, unos bi bio znatniji i ne bi bilo brada. Tako da pretpostavljam da Ivan nema puno iskustva sa medenjem suncokreta i u tom smislu je napisao da nema nektara po ovim vrućinama. Ovo i dalje nije kasni suncokret, oko čega se “lome koplja” i postavlja pitanje medi li ili ne. Kasni suncokret bi bio neki suncokret u postrnoj setvi ili nešto slično. E on zna biti problematičan ako je vreme ovakvo kakvo jeste. Dostigne veličinu bele rade :) i nema dalje :) :D.
Имао сам недоумице око величине отвора регулатора лета током паше и љетних мјесеци. Негдје сам их потпуно вадио, негдје је дужина 30 цм а негдје 20 цм. Мањи отвор ми је сугерисао уважени ;) колега Шоле. Изненадио сам се да код отвора 20 цм браде скоро и да нема а принос меда био је нешто већи. Толико о потреби да све буде отворено.
Kada ima paše i pčele, možeš kako hoćeš, ali nema potrebe. Ali ujednom momentu dolazi do smanjenja broja pčela i tada su preostale pčele preopterećene u određenim uslovima. Zašto im otežavati nekim radnjama. Zato nemam nameru da pritvaram i otvaram leta. Ona su oko 170x9 mm (mada gi ima razni). Prošle godine sam jednom društvo zaboravio da proširim leto. To je roj od preprošle godine i nisam ništa značajnije “brljao” po košnici, pa je i leto ostalo veličine oko 70x10 mm. tako je odseljeno i doseljeno i sa suncokreta. Znači da je bilo cele sezone sa tom veličinom. I ništa se nije desilo nenormalno. Košnica je bila puna meda i nije bilo ni jednog oštećenog rama zbog vrućina. Nemam ovakve “pojedinačne” slučajeve: često mi se desi da roju naredne godine ne proširim leto i kada postane vrlo jako sabiračko društvo.
Inače, može se desiti grabež bez borbe pčela. O tome sam imao rasparavu sa stručnjacima i “stručnjacima” od ove poruke pa nadalje (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg277487#msg277487). Postoji i link ka tekstu objavljenom u Pčelaru negde 1986. Taj link nije dostupan, ali je opisana pojava koju sam posmatrao na svom pčelinjaku (nažalost) i koja se događa pčelarima na njihovom pčelinjaku. Sasvim slučajno sam se podsetio tog teksta, u toku rasprave o utopljavanju pčelinjih društava, tražeći sasvim druge podatke (o provodljivosti toplote saća i saća sa medom). Tekst sam linkovao, jer ima par “stručnjaka” kojima je lakše uterati metar u d…, nego milimetar u glavu i oni meni ne veruju (http://www.youtube.com/watch?v=CxedfzEv6wg) :D. “Stručnjaci” za CCD (u Srbiju nema CCD (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg272165#msg272165)) i ostalo: za CCD u Ameriku (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg277591#msg277591) i okolinu, za sintome (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg274130#msg274130) (pardon - sitome koji se pojavili "prošle godine", itd…
Samo što je priroda ovakve grabeži drugačija, jer se dešava u razdoblju smanjene sabiračke aktivnosti pčela i to nije zanemarljiva činjenica (ne samo što nije zanemarljiva, već je od ključnog značaja). Kao što rekoh, delimično sam opisao prirodu takve grabeži u nekoliko poruka u temi Nestanak pčela (http://spos.info/forum/index.php?topic=16900.msg268416#msg268416) na forumu SOPS-a.
Uvaženi* kolega Radoje slažem se sa vašim pohvalama meni. Samo, glede tih udžbenika: deo pčelara Srbije (onih koji znaju pročitati samo svoje ime i prezime, pod uslovom da ne “trpi” promene u padežima, vremenima i sl.) bi mene malo “oprljio” na vatrici, a da ne govorim o spaljivanju knjiga u kojima bi bilo nešto što bih ja napisao. Hvala, ali po ovoj vrućini to baš nije “in”.
Браво момци! О свему овом већ сам на неколико места, како на овом тако и на спос-овом форуму дао потпуно идентично мишљење.
Поздрав свима...
Uvaženi* kolega, ja nisam momak ali ako pohvale upućuješ i meni onda prihvatam oberučke.
* “Diplomatsko” ophođenje naučen tokom surfovanja po intrnetu i obraćanja: ja tebi vojvodo, ti meni serdare. Biće nešto od mene, počeo sam da učim diplomatiju i dobiću “suvencije” (stvar je u postupku i biće kad na nekom “određenom” mestu nikne nokat), značkice razne i diplome neke ::)…
** :D :D :D
**Nadam se da se ne ljutite zbog malo šale...(u pojedinim delovima poruke).
Tačna je Ivanova tvrdnja da nemaju dovoljno posla. Moja česta tvrdnja o snazi društva je da je “svako društvo jako u prostoru koji bez problema održava” (citir’o ja sam sebe 8)). “Ne staje suncokret, nego staju pčele” ovo je takođe citat i navođenje reči pčelara koji je mlađi od mene, ali je bolji pčelar. I to je jedno od pravila. Suncokret medi i dalje, ali pčele više ne raspolažu snagom da unesu i prerade nove količine nektara. Iako ima još mesta u košnici, pčele su zauzele prostor koji mogu da održavaju i tu donose određene količine nektara. Kada se popuni raspoloživi prostor (ponavljam, ne onaj višak prostora u nekom nastavku dodatom iznad medišta, nego prostor koji pčele mogu da održavaju – kontrolišu), pčele se uhvate u bradu dok traje prerada nektara. To bi bio taj odnos: pčela-prostor, koji bi trebao biti odgovarajući snazi društva. Ako nije, imamo teže održavanje mikroklime ili npr. srozavanje saća (ili krivljenje osnova), koje pčele ne održavaju dovoljno dobro.
Čitajući malo "sam sebe" (počeo sam sam sebe da citiram i čitam svoja dela – mora da mi nije dobro :D), obrazložio bih jedan detalj, koji može izazvati nedoumice. Deo teksta koji je plave boje, ukazuje na nelogičnost. Pčele neće da osvajaju prostor, a hvataju se u bradu. I deluje kao da ima viška pčela.
Pčela ima dovoljno samo za jedan deo košnice, kojim potpuno vladaju. I to je njihov prostor. Ostalo je višak, koji ih opterećuje. Kada spoljna temperatura toliko poraste, deo pčela mora napustiti košnicu u cilju odbrane gnezda od pregrevanja . To su uglavnom starije pčele. Ne isključuje se da ima i nešto mlađih pčela, koje moraju napustiti košnicu u cilju regulacije parametara unutar gnezda (i određenog prostora). To je uobičajena radnja. Mlađe pčele učestvuju u preradi i poznato je da su one za to sposobne za razliku od starijih i one su najvećim delom u košnici (a ne u bradi). Takođe, mlade pčele se brinu o leglu ili dograđuju ili grade saće.
Na ovom principu je i zasnovano postavljanje građevnjaka po bokovima košnice. Manja količina pčela ne omogućava varoi kvalitetniji izbor u središtu legla. Više je pčele koja oko legla gradi omotač, nalik na sferu. Taj pojas reguliše potrebne parametre. Gustina pčela u tom prostoru omogućava varoi lakši “transport” do ćelije legla koju će zauzeti (prednost uvek imaju trutovske ćelije). Ovo je vrlo dobro opisano u Pčelaru i samo podsećam na to. Inače profesor J. Kulinčević je pisao o tome kako varoa zaposeda ćeliju legla. Bilo bi zanimljivo da svako, ko sklanja jedan ili dva bočna rama proveri kakve ćelije pčele grade u tom prostoru iako su s proleća na početku razvoja: uglavnom su to trutovske ćelije. Pa umesto da slušamo ovoga ili onoga ko to vrlo loše tumači, najbolje je posmatrati pčele i poslušati savet onih koji na osnovu toga pišu. J, Kulinčević je svakako jedan od njih.
PS Što se tiče rama građevnjaka, iako nije tema, dodao bih da sam protiv toga da se postavlja na početku sezone. Izuzetak je preveliki broj varoa u košnici. Čak i tada je bolje da se postavi na obodu legla. Ukoliko zahladi, pčele uklanjaju trutovsko leglo, koje je tada prvo na udaru i time se opet očisti deo varoa.
Pozdrav kolege,ima li neko iskustva sa puhovima? Da li su štetni po pčele? Zatekao sam pre par dana da se jedan par uselio pod krov košnice i svio gnezdo gore između krova i milerovog zbega.Naravno da sam ih oterao,ali sam primetio da su se sada stacionirali ispod te košnice,vidim dosta žira i ostataka žira,a najbliži hrast je 30tak metara dalje,što znači da ga puhovi tu donose i gomilaju,jer ga svakako vetar nije mogao doneti ni na koji način i ne u takvoj količini.
Vreba li kakva opasnost od njih po pčele? Da li eventualno i oni pokušavaju zimi prodor u košnicu?
Da li je neko od kolega drzao kosnice u samoj sumi? Ja sam planirao da imam nekoliko kosnica bas u sumi. Evo kako covek radi u hladovini a ja se przim na suncu ;D ;D
Originalno staniste pcela je duplja u sumi. Nemoze biti bolje mesto za pcele. A kosnice sam vidjao na svim mogucim i nemogucim mestima, tako da ne brines previse oko toga.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: pero perićAvgust 12, 2013, 20:56:40
Planiram nekoliko LR košnica zazimiti na 3 nastavka. Trenutno je formacija:podnica pa plidište pa matična rešetka pa dva medišna nastavka(vrco sam prošli tjedan).Mislio sam plodišni nastavak staviti kao drugi, iznad njega kao treči nastavak s izgrađenim sačem s pokojim punim okvirom meda a na podnicu staviti nastavak s izgrađenim sačem i satnim osnovama.!?Mislim to napraviti tijekom ovoga tjedna.Ima li tko iskustava s zazimljavanjm LR košnica na tri nastavka i je li pre rano za ovu radnju??...ili neka sugestija,mišljenje,prijedlog?
Procitao sam na netu da ispada da najduze moze da zivi mesec dana. A kada nema legla nema ni razmnozavanja, a varoa ugiba u svakom slucaju najkasnije za 30 dana i to samo ako je idealan ambijent za nju, a kada izadje iz legla zivi u proseku 10-tak dana. Kod mene vidim neke pcelare koje su u zadnjih mesec dana tretirali pcele sa super strips pa onda dimili i dimili sa mitakom, pa onda su posle toga stavili herba strip i u novembru ce oksalnu. Ja ne znam kako sve to izdrze ove zimske pcele koje su u kosnici, a jos ako znamo da vosak spada u mast i upija sve zivo i dim i mirise i rezidue od traka koje se stavljaju.
Ima dosta toga na http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=694.msg19730#msg19730 Ali ću tabelu o životu varroe postaviti opet.... Pozdrav
Zivojine, ja vec sada nemam legla,..zasto bih onda stavljao oksalnu u novembru ako ce do tada sva varoa koja je ostala da ugine. Ionako je bilo malo, ili skoro nimalo. Preko leta sam koristio Brstivar i pre mesec dana sam stavio Argus Ras, opadalo je nesto malo i sada vise i ne opada, a pcele su dosta zivahne i ne izgledaju mi kao da imaju neki problem
Kolega Živojine nešto se tu u tabeli ne poklapa. Ako varoa živi po toj tabeli, odakle nam varoa na proleće? Pozdrav
Kolega Jano, ne znam šta se ne poklapa. Složićemo se da varoa živi na pčeli i sa pčelom. U tabeli je dato, između ostalog, koliko varoa u nekim situacijama može da živi bez svog domaćina. Inače, podaci nisu moji, već sam samo u tabelu sistematizovao i postavio podatke iz knjige "Bolesti i nametnici medonosne pčele", O.F. Grobov, A.M. Smirnov, E.T. Popov, Moskva, "Agropromizdat", 1987 godine. Moguće je da sam nešto pogrešio pri prevođenju ili sistematizaciji podataka u tabelu, pa bih te molio da mi ukažeš gde je greška. Ako je potrebno mogu postaviti i deo originalnog teksta iz knjige odakle su preuzeti podaci Veliki pozdrav
PS. Dragane, ne znam šta bih savetovao za tretman oksalnom kiselinom. Ako isti planiraš, moje mišljenje je, bez obzira što već sada nema legla, da je za tu radnju još rano...
PS. Dragane, ne znam šta bih savetovao za tretman oksalnom kiselinom. Ako isti planiraš, moje mišljenje je, bez obzira što već sada nema legla, da je za tu radnju još rano...
Stvar je u tome sto ja uopste ne bih stavljao oksalnu, jer ionako nema mnogo varoe a drustva su dobra. Vec 2 godine ne koristim oksalnu i nisam imao nikakvih problema. Cak sta vise, drustva su iz zime izlazila jaka, i ona u DB12 i ona u RV. Dok recimo u komsiluku je covek izgubio sva drustva ( oko 40), a koristio je i amitraz u Avgust-Septembar i oksalnu u Novembru. Ja posto ne koristim amitraz nemam bas mnogo opcija sem Argus rasa,brstivara i oksalne, mada kazem jos je nisam koristio I jos jedno pitanje: Zasto je rano sada za oksalnu ako nema legla u kosnici?
Kolega Živojine, malo me zbunilo to što u tabeli piše o životu varoe a nigde ne piše o životu na pčeli. To je verovatno život varoe bez domaćina. Poydrav
PS. Dragane, ne znam šta bih savetovao za tretman oksalnom kiselinom. Ako isti planiraš, moje mišljenje je, bez obzira što već sada nema legla, da je za tu radnju još rano...
Stvar je u tome sto ja uopste ne bih stavljao oksalnu, jer ionako nema mnogo varoe a drustva su dobra. Vec 2 godine ne koristim oksalnu i nisam imao nikakvih problema. Cak sta vise, drustva su iz zime izlazila jaka, i ona u DB12 i ona u RV. Dok recimo u komsiluku je covek izgubio sva drustva ( oko 40), a koristio je i amitraz u Avgust-Septembar i oksalnu u Novembru. Ja posto ne koristim amitraz nemam bas mnogo opcija sem Argus rasa,brstivara i oksalne, mada kazem jos je nisam koristio I jos jedno pitanje: Zasto je rano sada za oksalnu ako nema legla u kosnici?
Mislim da se može koristiti oksalna kada nema legla u košnicama a kada su pčele u klubetu. Ove godine opet planiram uraditi test na manjem broju košnica (20-30 zajednica) kao što sam to uradio i prošle godine sa osnovnom namerom ispitivanja štetnog uticaja oksalne kiseline na zimovanje pčelinjih zajednica.
Kolega Živojine nešto se tu u tabeli ne poklapa. Ako varoa živi po toj tabeli, odakle nam varoa na proleće? Pozdrav
Onda bi mogli da se pitamo odakle pčele na proleće? Isto kao što postoje zimske pčele, tako postoje i zimske varoe. Kako bi uopšte opstala varoa kroz tolike godine da i ona ne izvodi zimske varoe koje dočekaju proleće i tako produžavaju vrstu?
PS. Dragane, ne znam šta bih savetovao za tretman oksalnom kiselinom. Ako isti planiraš, moje mišljenje je, bez obzira što već sada nema legla, da je za tu radnju još rano...
Stvar je u tome sto ja uopste ne bih stavljao oksalnu, jer ionako nema mnogo varoe a drustva su dobra. Vec 2 godine ne koristim oksalnu i nisam imao nikakvih problema. Cak sta vise, drustva su iz zime izlazila jaka, i ona u DB12 i ona u RV. Dok recimo u komsiluku je covek izgubio sva drustva ( oko 40), a koristio je i amitraz u Avgust-Septembar i oksalnu u Novembru. Ja posto ne koristim amitraz nemam bas mnogo opcija sem Argus rasa,brstivara i oksalne, mada kazem jos je nisam koristio I jos jedno pitanje: Zasto je rano sada za oksalnu ako nema legla u kosnici?
Nemoj se zavaravati da pčele u međuvremenu ne donesu određen broj varoa u košnicu. Pčele na cvetovima biljaka (koje još uvek cvetaju) ostave poneku varou koja, zahvaljujući svojoj žilavosti dočeka drugu pčelu na koju se lako zakači, a pčela ju odnese u svoju košnicu. Kada bi svi koji imaju pčele tretirali na vreme onda bi i varoe bilo znatno manje. Znamo dobro kakvih sve nesavesnih pčelara ima, pa onda nije nikakvo čudo da u novembru već imamo previše varoe. Po meni, tretman oksalnom kiselinom je neophodan, jer sa tim tretmanom uništavamo skoro svu varou. Pozdrav.
Kolega Sveto, potpuno si u pravu, znam i ja to sve ali ima i mladih pčelara koji na internetu svašta čitaju i ond verovatno si imao priliku da te pitaju nešto a kad im kažeš, oni pitaju a na internetu...Pozdrav
Nemoj se zavaravati da pčele u međuvremenu ne donesu određen broj varoa u košnicu. Pčele na cvetovima biljaka (koje još uvek cvetaju) ostave poneku varou koja, zahvaljujući svojoj žilavosti dočeka drugu pčelu na koju se lako zakači, a pčela ju odnese u svoju košnicu. Kada bi svi koji imaju pčele tretirali na vreme onda bi i varoe bilo znatno manje. Znamo dobro kakvih sve nesavesnih pčelara ima, pa onda nije nikakvo čudo da u novembru već imamo previše varoe. Po meni, tretman oksalnom kiselinom je neophodan, jer sa tim tretmanom uništavamo skoro svu varou. Pozdrav.
Ne bezim od oksalne, ali ako su drustva jaka i imaju meda mislim da se mogu izboriti sa malim brojem varoe. Da sam primetio veliki broj varoe na fioci ja bih sigurno stavio oksalnu, a ovako mislim da ne treba maltretirati pcele ( a i neka malo razvijaju instikt za higijenu). Smatram da ljudi upropaste zimske pcele kada od Avgusta do Novembra sve moguce otrove ubace u kosnicu, i svi ti mirisi i otrovi ostaju u kosnici i u sacu, i posle se pitaju odakle im gubici . I pored svih tih preparata koji se koriste zadnjih godina ispada da varoe ima sve vise i vise. Za sledecu sezonu cu pored Brstivara i nekog "ekoloskog sredstva" npr Argua rasa (pod znacima navoda jer nisam siguran da je ekoloski) probati da nabavim KAS 81 i da njega ubacim kao jos jedno sredstvo protiv varoe i pokusati da zimske pcele opteretim samo sa oksalnom i to samo ako procenim da je potrebna.
Kolega Dragane, kas81 koristio sam još pre možda 10 godin. U Zemunu na predavanju Lebedeva prvi put sam čuo za kas i jedva čekao da skupim biljke, radio sam i alkoholni ekstrat i odvar ali što se tiče varoe nisam bio zadovoljan. Ja mislim da su u pitanju biljke jer namaju istu količinu eteričnih ulj ako su sa raznih područja. Imam iskustva sa majčinom dušicom, koju sam skupljao za čaj. Na lokacijama koja su udaljena oko 60km dobio sam različite ukuse čaja. Pišem ti ovo samo da budeš oprezan. G Lebedev nam je rekao da kas81 rešava problem varoe, međutim ja nisam oborio ni jednu varou a posle mitaka limovi se crveneli od varoe. Pozdrav
Pozdrav svima, citajuci na forumu nisam nasao odgovor, molio bih iskusnije pelare, ako imaju vremena, da mi pomognu sa drustvom bez matice: Pre dva dana (21.10)sam otvarao kosnice (8 drustva koja posedujem), radi utvrdjivanja i rasporeda hrane, te sam tom prilikom uvideo da u jednoj kosnici, koja ima dosta hrane i pcela, neprestano zuje, na satonosama leprsaju krilima i podizu zadnji deo tela. To stanje u kosnici mi je ukazalo sumnju da je drustvo ostalo bez matice , te sam pokusao da u drustvu pronadjem maticu ali bezuspesno. Takodje sam juce (22.10) u istom drustvu potrazivao maticu (koja je ovogodisnja crvena), gde istu nisam pronasao, gde tom prilikom umalo nisam izazvao grabes, koji sam sprecio zatvaranjem leta. Danasnjim obilaskom pcelinjaka, sva drustva su smirema, kriticno drustvo brani svoju kosnicu, i neznam dalje sta da radim. Kolege pcelari, iz mog kraja, mi savetuju da kriticno drustvo spojim sa slabijim drustvom. Ovom prilikom bih potrazio savet od iskusnijih sta dalje da radim, dali da drustvo spojim novinskom hartijom, ili po mom misljenju da drustvo na desetak metara nadimim i stresem sa ramova, koje pcele ce da se snadju i udju u preostale kosnice. Napominjem da su mi preostale kosnice (RV kosnice), pa i kriticna, oslale za zimu sa oko 15-tak kilograma meda i pune pcela. A u slucaju ako neko ima, ili neko od vas poznaje prijatelja pcelara, da ima maticu da stupimo u kontakt kako bih spasio drustvo. Ako neko ima bolji predlog bio bi zahvalan. Pozdrav, svako dobro.
Predraže, ne sviđa mi se to sa istresanjem pčela. Moglo bi doći do pokolja među pčelama. Nisi trebao tražiti maticu. Sada i sam uviđaš da si u tome pogrešio.
Ako ne znaš od kada nema maticu, bolje je društvo spojiti. Ne moraš preko novine. Pisao sam ovde o drugačijem načinu spajanja društava (od ove poruke, pa nadalje (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067)). Na ovaj način pčele možeš rasporediti u više košnica. U stvari imaš mogućnost da dobro rasporediš i pčele i hranu: društvo koje ima slabije hrane u sredini može dobiti ram sa više hrane. Možeš pčele iz društva koje nema maticu rasporediti u dve-tri košnice.
Sve pripreme i samo spajanje vršiš kasnije poslepodne, baš zbog grabeži.
Žile a kako si rešio podnjaču ? Podnjača je važan deo trodelnog oplodnjaka.
Nidžo, za ovaj slučaj postoje 2 rešenja podnjače, pa kako je kome lakše. jedno rešenje je ovakav nastavak staviti na ravnu dasku koja ima ulogu podnjače, pa sa tri strane napraviti okrugle otvore na nastavku, kao što je uobičajeno za pomoćna leta. Drugo rešenje je (tako sam ja uradio) da su na podnjači svuda okolo letvice po rubu 20x20mm i 2 takve koje se postavljaju tako da na njih "sedaju" pregrade od lesonita. Sa prednje i na bočnim stranama, na letvicama sam urezao leto dimenzija 30x 7 mm. Veliki pozdrav
Zasto pcele izvlace trutovsko sace kada se stavi ram gradjevnjak? Da li im fale trutovi ili sta? Jer ne verujem da bi uvek izvlacili trutovsko sace kada bi stavili npr 5 ramova gradjevnjaka?
Zasto pcele izvlace trutovsko sace kada se stavi ram gradjevnjak? Da li im fale trutovi ili sta? Jer ne verujem da bi uvek izvlacili trutovsko sace kada bi stavili npr 5 ramova gradjevnjaka?
Dragane, trutovskog saća grade samo onoliko koliko im treba. Ako im se ono nalazi na pogrešnom mestu to jest na mestu gde su ga izgradile dok su bile manje snage a sada im tu smeta tada ga prepravljaju na radoličko saće ili čak othranjuju radiličko leglo u tim nešto većim ćelijama.
Kod uhvaćenih i naseljenih rojeva možemo primetiti da im na početku gradnje treba samo radiličko saće a to je obično 5-6 prvih satova a tek kasnije počinju da grade trutovsko saće.
Dragane, trutovskog saća grade samo onoliko koliko im treba.
E pa to me interesuje! Zasto po pravilu grade trutovsko sace kada se ubaci ram gradjevnjak? Da li smo im nametnuli radilicko sace kada im ubacimo satne osnove? Sta bi se desilo ako bih u plodiste ubacio sace bez izradjenoh celija? Recimo kada istopim i izlijem onako kao palacinku? To cu da isprobam da vidim kako ce se ponasati.
Dragane, trutovskog saća grade samo onoliko koliko im treba.
E pa to me interesuje! Zasto po pravilu grade trutovsko sace kada se ubaci ram gradjevnjak? Da li smo im nametnuli radilicko sace kada im ubacimo satne osnove? Sta bi se desilo ako bih u plodiste ubacio sace bez izradjenoh celija? Recimo kada istopim i izlijem onako kao palacinku? To cu da isprobam da vidim kako ce se ponasati.
Da Dragane, nametnuli smo im radiličke ćelije i poziciju radiličkih ćelija (svakako potpuno pogrešno) koju one po pravilu određuju prema snazi i vremenu izgradnje.
Ne treba da im dodaješ izliven vosak, ako već želiš da vidiš njihove želje dodaj im samo prazne ožičene ramove.
Vrlo je interesantno kako saće najpre počinju da izgrađuju na žicama na srednjoj a po nekad najpre započinju na prvoj gornjoj žici i grade ga u isto vreme prema gori, prema satonošama kao i prema donjoj letvici i u isto vreme na stranu kako bi povezale tek započete delove saća na 3-4 mesta. To sam već slikao pre nekoliko godina i postavio u nekoj od tema na SPOSovom forumu.
Pre 3-4-5 godina gde god sam išao na predavanja nosio sam ožičene ramove sa tek započetim saćem kako bih pčelarima dočarao rad pčela u prirodnim staništima i posebno pojašnjavao strukturu saća koju smo narušili dodavanjem satnih osnova sa radiličkim ćelijama..
Драгане, пробај и уверићеш се у ово о чему је Воја писао. Увек ћеш добити различите резултате у зависности од фазе развоја друштва, од годишњег доба, од уноса нектара и полена, од позиције новододатог рама (периферија у кошници, цепање легла или постављање тик уз легло) и још много тога.... Поздрав
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Marko KekNovembar 12, 2013, 11:50:35
Evo jedne 'duple EV' košnice ispred dve godine, kako sam je nazvao :) .
Znači dva EV nastavka sa ramovima bez donje letvice i pčele grade saće slobodno bez satne osnove ili trake SO na početku. Samo su krajnji ramovi klasični EV.
Evo filma iz prve godine odnosno u početku izgradnje saća. Ubaćen je manji prirodni roj.
http://www.youtube.com/watch?v=f3w2zEWi6KY&feature=youtu.be ... Danas je to EV košnica na 4 nastavka kroz koje se proteže to isto saće od satonoša do dna, do podnjače.
Naravno ne mogu da izvadim nijedan ram pošto su pčele sve to zalepile na stene košnice.
Njima to predstavlja plodište i iduće sezone planiram da na vrh dodam klasičan EV nastavak sa već izgrađenim saćem pa se nadam da će pčele da pređu u njega i pune ga medom.
Kolega Marko, ovo lepo izgleda. Možda bi trebalo napraviti dublji ram, za visinu te duple EV, onda pčele ne bi lepile saće za zidove košnice ili jedno za drugo pa bi mogli da vadimo svaki ram bez bojazni da se saće ne polomi. Pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушNovembar 12, 2013, 22:53:10
Ako mogu da pitam o kakvom eksperimentu je reč? Baš me interesuje o čemu se radi. Pozdrav.
Kolega Nikola, ako si član foruma SPOSa možeš da vidiš to na ovoj temi: http://spos.info/forum/index.php?topic=13718.0 A kolega Marko će ti verovatno dodatno objasniti. Pozdrav.
Ja se izvinjavam, ali ova tema ima i na našem forumu: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=612.0
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушNovembar 16, 2013, 19:08:41
Хвала на одговору г. Свето. Члан сам СПОС форума, али сам се само једном улоговао тамо ради прегледа и то одмах након регистрације. После нисам имао потребе да идем тамо. Бацићу поглед у тему код нас на форуму. Хвала још једном. Поздрав.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Marko KekNovembar 19, 2013, 09:27:41
Kolega Marko, ovo lepo izgleda. Možda bi trebalo napraviti dublji ram, za visinu te duple EV, onda pčele ne bi lepile saće za zidove košnice ili jedno za drugo pa bi mogli da vadimo svaki ram bez bojazni da se saće ne polomi. Pozdrav.
Zdravo, Sveto. Dobro je sve završilo jer deo eksperimenta je baš ovo lepljenje saća na zidove :) . Kao u prirodnim staništima i po nekim saznanjima to bitno utiće na klimu u košnici. Jeste za pčelara u neku ruku neugodno ali za ovu košnicu odlučio sam da probam sa ovim načinom; saća ne vadim i neću da ga vadim iz plodišta. Ono je sasvim u pčelinjim rukama i one rade tamo sve kako njima odgovora. Kako izgleda unutar plodišta rado bih video ali pošto zidovi nisu od stakla mogu samo da nagađam :( .
Ovako imam jedno pitanje,nisam nigdje našao ,znači prilikom smještanja roja u novu košnicu,da li staviti sve okvire sa satnim osnovama u nastavak,ili ispočetka neki određeni broj pa polako dodavati nove satne osnove ili odmah postaviti 10 okvira satnih u nastavak i prihranjivati?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićNovembar 26, 2013, 12:53:27
To zavisi i od veličine roja te tipa košnice. Naprimer ako je roj mali a košnica db 12. Znači prema veličini roja. Obično srednji roj može zauzeti 5-6 ramova db ili ram dva više lr. Za Rv može ceo nastavak.
Ovako imam jedno pitanje,nisam nigdje našao ,znači prilikom smještanja roja u novu košnicu,da li staviti sve okvire sa satnim osnovama u nastavak,ili ispočetka neki određeni broj pa polako dodavati nove satne osnove ili odmah postaviti 10 okvira satnih u nastavak i prihranjivati?
Kada se smešta roj u košnicu, najbolje je staviti sve ramove u košnicu. Kada pčele "odrede" koje saće na okvirima će graditi, ostale treba sklonit (najbolje sutradan). Ako se ne sklone, a bude pretoplo, osnove se mogu malo deformisati.
Ovo možeš proveravati, kada su rojevi u pitanju. Pčele u određenim momentima zauzimaju prazan prostor (prostor bez okvira) u cilju gradnje saća. To se dešava prilikom snažnog razvoja. Slično se dešava i u proleće, kada se zbog zazimljavanja skloni jedan ili više okvira. Pčele više usmeravaju razvoj legla ka toj "praznoj" strani košnice.
Ni ja uhvaćeni roj ne tretiram. Tada pčele imaju malo varoe, pretpostavljam, pa ih ne treba uznemiravati. Ako bi neko to radio mogao bi da stavi Boni uložak i u njega ubrizga 25 ml 60% mravlje kiseline, ili da tretira "spasonosnim i nezamenjvim" amitrazom (tako tvrde na nekim forumima). Smatram da bi mravlja kiselina dobro očistila roj od varoe, jer u njemu još nema legla i sve su varoe na pčelama, nezaštićene. Pozdrav.
Može biti varoe u uhvaćenom roju. Zavisi, izlazi li taj roj iz gruštva sa malo ili više varoe. Takođe zavisi i od momenta izlaska roja, koliko može biti vare u tom roju.
Pisano je i o "letnjim" tretmanima oksalnom kiselino. Što znači da ima više sredstava na raspolaganju. Što se tiče amitraza, bolje je tada jednom upotrebiti i amitraz (i to je dovoljno), nego kasnije tretirati amitrazom bez mere.
Paziti samo na dozirenje primenjenog sredstva. Poremećaj zaleganja nije baš kritičan, jer se tretira kada su uglavnom jaja (početak razvoja roja). Takođe, rojevi se pojavljuju u vremenskom razdoblju koje omogućava da se kasnije dobro razvije. Na poremećaj zaleganja se pazi kada pčele već odgajaju zimske pčele i može se reći da je leglo dragoceno.
Ja bih preporučio obavezno tretiranje rojeva koji nisu vaši, (pretpostavka je da ako su sa vašeg pčelinjaka, da držite varou pod kontrolom) iz razloga što rojevi mogu biti iz prirode tj od društava koja su se ko zna kad nekom izrojila i preživela zimu i mogu sledeće godine biti puni varoe.
Da, bilo bi dobro tretirati svaki roj. Takođe bi bilo dobro razrađivati i usavršavati način biotehničkog odstranjivanja varoe. U roj bi bilo dobro ubaciti ram sa nepoklopljenim trutovskim leglom. Ako nema trutovskog, može i radiličko. To su ramovi mamci.
Ovo bi išlo u tom smeru da se i rojevi koji se veštački prave na isti način (veći broj rojeva). Tako da se dolazi do iskustva i ritma rada. Ovim se tretiranje usmerava ka jednom ili dva društva. Ima sasvim dovoljno vremena da se i iz vežeg broja rojeva ti ramovi prebace u „sanitarna“ društva koje je moguće tretirati. Ovakav način se može primeniti pri odvajanju ranih rojeva uoči bagremova paše. Ujedno, društvu ostaje uglavnom poklopljeno leglo (može se koristiti efekat roja). Ne gubi se na prinosima.
U rani roj se odvaja mlado leglo (nepoklopljeno) sa ranije pripremljenim građevnjakom.
Pretpostavljam da smo se dobro razumeli. I u roj koji je smešten na satne osnove može se ubaciti građevnjak (ne mora biti velike površine). Bitno je da nije poklopljen.
Tehnikom pčelarenja se može smanjiti upotreba hemije (bilo koje) ili ograničiti samo na jedan broj društava. To ne znači da ne treba vršiti glavni treman (obično kraj jula, početak avgusta), ali će varoa manje uticati na život i razvoj društva.
Nema tu problema. To ti je kao i kod mog sistema sa LR plodištem i polumedištima. U plodište se ubaci polumedišni ram, koji pčele izgrade kao građevnjak sa trutovskim leglom. Ove godine ću gledati da u svaku košnicu ubacim dva građevnjaka (dva polurama sa radiličkim leglom u čijem produžetku će pčele izgraditi trutovsko leglo).
Trutovsko leglo ću ukloniti kada mi se uklopi u neke radove. Tokom sezone će oba stajati do zida. Ako ih isečem isečem, a ako ne, pčele će same otklopiti te trutovske ćelije.
Na isti način možeš u svaku RV košnicu ubaciti prazan EV ram. Ako ne grešim, po dimenzijama odgovara.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajDecembar 02, 2013, 01:56:27
Šole, kod mene su sve EV, plodište na 1 nastavku...( izuzev u proleće dok se ne razviju). Plašim se da ću korištenjem građevnjaka u tako malom plodištu izazvati slabljenje društava...Da li bi prošlo da recimo ubacim samo pola satne osnove na ram (pola rama prazno, pola radiličke izvučene od SO)...
Građevnjak ima smisla stavljati samo onda kada se društva razviju. Tada grade trutovsko saće. Dok je društvo u periodu početka razvoja, gradi radiličke ćelije na građevnjaku. Kasnije završetak saća dovrši trtovskim ćelijama. Ako je društvo dovoljno jako, građevnjak će uvek biti samo sa trtovskim leglom.
To znači da građevnjak ubacuješ kada ima smisla. Nije ti potrebna ta kombinacija sa radiličkim saćem u tako niskom ramu – jednostavno, čekaš dobar razvoj društva. Ne može uvek reći kada je momenat za dodavanje građevnjaka i kada je društvo postiglo punu snagu. To svakako zavisi od početne snage društva i podneblja gde se pčelari.
Mešano trutovsko i radiličko leglo u građevnjaku pravi problem ako se iseca trutovsko leglo. Uvek se mora sporo raditi. Ako svo saće izgrađuješ bez osnove, ramove koje su pčele delimično izgradile sa pomešanim trutovskim i radiličkim ćelijama polako pomeraš prema zidovima košnice i kasnije sklanjaš.
Ako pre postignutog dobrog razvoja staviš građevnjak, tada nepotrebno preopterećuješ društvo.
Tihomire, u najboljoj nameri da drugi put ne napraviš istu grešku moram reći da je prikazano, klasičan primer greške koju pčelari prave u LR košnicama. Donje telo sa starijim ramovima i vrlo malo meda a gornje sa devičanskim ili malo zaleganim ramovima sa medom. Društvo će klube uvek bez dileme formirati na tamnijim ramovima (više puta zaleženim tu otpočeti prvo leglo i neće ga napustiti po cenu stradanja što se u vreme ledenih dana skoro bez izuzetka dešava. Sve to samo potvrđuju snimci koje si pokazao. Pitaćeš kako je bilo ispravno uarediti pčelinje gnezdo za zimu. Dovoljno rano (početkom avgusta) treba tamne ramove sa leglom podići u centar gornjeg tela a do njih postaviti takođe ležene ramove sa najviše meda. U donjem telu ostaju mlađi ramovi sa manjim količinama meda. Društva se po potrebi prihrane da bi formirala dobre medne kape (na najtanjem delu oko 12 cm) i do ovakvog stradanja sigurno ne može doći. Pozdrav.
Ja sam napravio grešku i uzimio pčele kao Tihomir.Šta mi je sada činiti?Da li da izvučem fijoku ispod mrežaste podnjače i tako ih nateram da matica otpočne polaganje jaja u gornjem sada toplijem nastavku ili da sada stavim matičnu rešetku između gornjeg i donjeg nastavka?Da li se ovo zaleganje matice u starijem saću,pa ako se ono nalazi i ispod klubeta,redovno dešava ili sporadično? Ne razumem, zašto bi klube napustilo gornji nastavak sa devičanjskim saćem i OSTAVILO HRANU i prešlo dole gde nema ili ima vrlo malo hrane.
Pozdrav, postavio bih pitanje iskusnijim kolegama. Sad je zimski period a ja sam pocetnik pa me interesuje kolika je normalna smrtnost pcela u zimskom periodu. Kad se pogleda na podnjaci koliko bi bio neki prosek. Unapred hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajDecembar 15, 2013, 16:14:07
u principu to sad niko ne broji jer ne želi da uznemirava pčele, a pogotovo da ne strese klube sa ramova.Verovatno imaš nešto pčela oborenih oksalnom kiselinom, ako si tretirao i to nije strašno (da lupim do 50) sve više od toga znači da nešto sa društvom nije u redu ali sve što sada možeš je da dodaš pogaču ako nemaju hrane, a za sve ostalo je kasno...
Pozdrav, postavio bih pitanje iskusnijim kolegama. Sad je zimski period a ja sam pocetnik pa me interesuje kolika je normalna smrtnost pcela u zimskom periodu. Kad se pogleda na podnjaci koliko bi bio neki prosek. Unapred hvala.
Kolega Ranko u zavisnosti od veličine zajednice ali i mnogo drugih faktora imaćemo veće ili manje umiranje pčela. Normalno je da od početka zime pa do proleća umre ili nestane oko 10% pčela kod srednjih zajednica pa i do 20% pčela kod zajednica koje su jače ušle u zimu. Obično te pčele odlete dalje od košnica i tamo umiru. Pčele koje mi vidimo na podnjači su nasilno (u većini slučajeva od bolesti ili uticajem pčelara) ili namerno umrle kada im je otvor mnogo veći od onog koji im je potreban i kada taj otvor stvara promaju (tada neka količina pčela koja je pri kraju svog života namerno ne odleti dalje od košnice negoi svojim telima zatvori ili suzi ulaz u košnicu.
Kod pravilno zazimljenih zajednica obično se do proleća kada vršimo prvi proleći pregled na podnjači nađe 5-6 ili desetak do dvadestak umrlih pčela. Najbolje je kada pčele pri pročisnom izletu iznesu ove umrle pčele i kada ih odnesu dalje od pčelinjaka.
Ako je pčelar svojim greškama (na primer sa kasnom prihranom i retkim sirupom u manjim dozama, što je pogubno za zajednice) iscrpljivao pčele tada se na podnjačama mogu naći veće količine umrlih pčela koje mogu zatvoriti ulaz u košnicu i naneti dodatnu opasnost za zajednicu. U tom slučaju bilo bi poželjno kroz leto košnice nekom alatkom izvući napolje ili na drugi način počistiti te pčele sa podnjače.
Koliko je pogodno seliti kosnice na pasu(repica,bagrem,suncokret,lipa...)ako se za cilj nema nista drugo vec sto brze umnozavanje pcelinjih zajednica odnosno prosirenje pcelinjaka?Konkretno,desetak dobro zazimljenih drustava(db 10)planiram da selim i razrojavam na terenu,da li je to dobar nacin?
Kolega Dejane, sve zavisi koliko će to biti daleko od kuće i od tvog slobodnog vremena. Dobro je što hoćeš da umnožavaš društva, da širiš pčelinjak. U zavisnosti od godine možda bude i viška meda. Pozdrav.
Koliko je pogodno seliti kosnice na pasu(repica,bagrem,suncokret,lipa...)ako se za cilj nema nista drugo vec sto brze umnozavanje pcelinjih zajednica odnosno prosirenje pcelinjaka?Konkretno,desetak dobro zazimljenih drustava(db 10)planiram da selim i razrojavam na terenu,da li je to dobar nacin?
Naravno sve cemo videti na prolece..dace BOG :)
Koliko znam u Beočinu bi sa stacionara trebao da imaš voćno-maslačkovu, bagremovu i lipovu pašu? Voće se preklapa sa repicom a na repicu vredi otići jer je strašna za razvoj ali i nosi opasnosti trovanja ako ratari krenu u prskanje protiv repičinog sjajnika i ove rutave bube, tako da moraš biti sa ratarima u kontaktu da bi ti njavili eventualno prskanje i još jedna opasnost vreba kod repice o kojoj se malo priča a to su putevi, naime u to vreme zna da raspali kiša (primer proletos) pa da ne možeš da izvučeš pčele na bagrem, na vreme, zbog blata. Na suncokret obavezno treba ići i odmah posle paše nazad u stacionar jer ostanak na nekom kasnom suncokretu ili čekanje neke potencijalne livadske paše tipa beli bosiljak zna da napravi više štete nego koristi jer se kasni u borbi protiv varoe, zato je bolje po meni odmah kući i posvetiti se pripremi za zimovanje, tretiranje, nega rojeva itd.
Da,Beocin je mesto bogom danoza pcelarenje.U rano prolece ima dosta maslacka,visibabe,leske,voca itd.Bagrem cesto omane,uzrok je lapor koji ne zadrzava vodu.Sto se tice voca tu ne manjkamo :) Lipa medi mesec dana,pocne u gradu pa preko sela do samog manastira odnosno Fruske Gore.
Avanture radi i druzenja sa prijateljima imam zelju da selim kosnice a prosirenje dolazinekako samo po sebi :) Nadam se da cu na nekom od terena sresti i prijatelje sa ovog foruma.Akoneko bude dolazio na Frusku Goru neka mi se javi,da se i kod mene pocastimo :)
Obzirom da u velikom broju kosnica sada uveliko ima legla, i ova zima 2013/2014 ce biti da kazemo zapamcena po tome , pitao bih kolege kakve su prognoze za ovo prolece.
Evo ja cu da kazem svoje misljenje. Tamo gde ima dovoljno hrane ( i ako je potrebno treba staviti polenske pogace zbog legla ), mislim da nece biti nikakvih problema, i da ce najveci problem biti rojenje bred bagrem, jer ce tada biti pristojan broj pcela u kosnici.
Za razliku od moje optimisticne prognoze, jedan moj prijatelj pcelar ( iskusan ) kaze da ako zaveje sneg u Februaru da ce to biti propast za drustva koja imaju leglo
Dragane svaka cast iskusnima. Evo jedan ''iskusan'' se pohvali mom stricu pre neki dan kako im stavlja trecu pogacu, i kako nose ko lude. Uz to dodade da nemaju pojma ovi sto pricaju da se pogace ne stavljaju. Tamo gde su društva suviše utopljena, i pčele koje su doživele energetski stres još u novembru i decembru, pao ne pao sneg, nema pomoći. pozzzz
Ja ne utopljavam drustva do Aprila uopste pa cemo videti kakvo ce biti stanje kod mene.
Sta kazu ostale kolege, interesuju me prognoze za ovo prolece?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 13, 2014, 11:42:41
Ja sam u subotu pogledao svoje košnice koje nisam otvarao od septembra. Legla nema a hrane sasvim dovoljno do proleća. E sad utopljavanje. Moje košnice su i leti i zimi u istom režimu. Puna podnjača, puna poklopna daska. Zimi kada je košnica na dva nastavka okruglo leto na prvom nastavku od 35mm
Obzirom da u velikom broju kosnica sada uveliko ima legla, i ova zima 2013/2014 ce biti da kazemo zapamcena po tome , pitao bih kolege kakve su prognoze za ovo prolece.
Evo ja cu da kazem svoje misljenje. Tamo gde ima dovoljno hrane ( i ako je potrebno treba staviti polenske pogace zbog legla ), mislim da nece biti nikakvih problema, i da ce najveci problem biti rojenje bred bagrem, jer ce tada biti pristojan broj pcela u kosnici.
Za razliku od moje optimisticne prognoze, jedan moj prijatelj pcelar ( iskusan ) kaze da ako zaveje sneg u Februaru da ce to biti propast za drustva koja imaju leglo
Pozdrav za sve
Dragane, polenska pogača nije baš najbolje rešenje. Moj stav je da je vrlo loše rešenje, sada i u mogućim nepovoljnijim uslovima (nailazak dugotrajnijeg zahlađenja).
Dragane svaka cast iskusnima. Evo jedan ''iskusan'' se pohvali mom stricu pre neki dan kako im stavlja trecu pogacu, i kako nose ko lude. Uz to dodade da nemaju pojma ovi sto pricaju da se pogace ne stavljaju. Tamo gde su društva suviše utopljena, i pčele koje su doživele energetski stres još u novembru i decembru, pao ne pao sneg, nema pomoći. pozzzz
Kada su pčele aktivne zbog toplog vremena, trošiće pogaču. Koliko je to dobro, nisam siguran. Mislim, nisam siguran da javno tvrdim da to ne valja, jer ljudi imaju različita iskustva (i ponekada malo više sreće). Ja jesam siguran i kažem da dodavanje tolikih pogača, sada, na preradu nije dobro.
Obzirom da u velikom broju kosnica sada uveliko ima legla, i ova zima 2013/2014 ce biti da kazemo zapamcena po tome , pitao bih kolege kakve su prognoze za ovo prolece.
Evo ja cu da kazem svoje misljenje. Tamo gde ima dovoljno hrane ( i ako je potrebno treba staviti polenske pogace zbog legla ), mislim da nece biti nikakvih problema, i da ce najveci problem biti rojenje bred bagrem, jer ce tada biti pristojan broj pcela u kosnici.
Za razliku od moje optimisticne prognoze, jedan moj prijatelj pcelar ( iskusan ) kaze da ako zaveje sneg u Februaru da ce to biti propast za drustva koja imaju leglo
Pozdrav za sve
Dragane, polenska pogača nije baš najbolje rešenje. Moj stav je da je vrlo loše rešenje, sada i u mogućim nepovoljnijim uslovima (nailazak dugotrajnijeg zahlađenja).
Dragane svaka cast iskusnima. Evo jedan ''iskusan'' se pohvali mom stricu pre neki dan kako im stavlja trecu pogacu, i kako nose ko lude. Uz to dodade da nemaju pojma ovi sto pricaju da se pogace ne stavljaju. Tamo gde su društva suviše utopljena, i pčele koje su doživele energetski stres još u novembru i decembru, pao ne pao sneg, nema pomoći. pozzzz
Kada su pčele aktivne zbog toplog vremena, trošiće pogaču. Koliko je to dobro, nisam siguran. Mislim, nisam siguran da javno tvrdim da to ne valja, jer ljudi imaju različita iskustva (i ponekada malo više sreće). Ja jesam siguran i kažem da dodavanje tolikih pogača, sada, na preradu nije dobro.
Mozda ja nisam najjasnije napisao post. Moja prognoza je da tamo gde ima hrane nece biti problema za pcele i da ce biti problem rojenje pre bagrema. A tamo gde nema meda u kosnicama mislim da treba da se stavi pogaca, a posto je vreme takvo da matica zaleze onda bi valjda trebalo staviti polensku pogacu zbog legla. Sto se mene tice ja nikada ne bih stavljao nikakvu pogacu, ali eto kada se zadesi da moras onda moras.
Tačno tako. Ne sme biti problema tamo gde ima hrane. Rojenje nikada nije problem. Treba samo na vreme preduzeti odgovarajuće mere i sve u redu.
Dobro, ali razmatrao sam ono što si napisao: tamo gde ima dovoljno hrane (i ako je potrebno treba staviti polenske pogače ako ima legla).
Polenska pogača može biti vrlo neugodna. Pčele se već duže vreme obilno hrane pergom. To rade zbog pripreme za odgoj legla. Sve dok pčele izleću, nema problema. Problem nastaje kada zahladi. Tada se nastavlja povećana aktivnost pčela u cilju očuvanja legla, a ne može se znati kada će pročisni let.
U ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1070.msg27439#msg27439) sam napisao da se može izvršiti ogled i utvrditi šta pčele rade i posle jačeg pročisnog leta. Moj zaključak je da ne izlaze sve zajedno na pročisni let i da to rade po nekakvim „grupama“. Tako da se uvek može desiti da deo pčela bude sa opterećenim probavnim traktom. Zato mislim da će pčele za sada rešiti ovo stanje sa leglom, bez problema. Ako ne zaboravim, napisaću nešto o ovome u temi Ponašanje pčela, čisto da bude „na jednom mestu“.
Što se tiče društava koja su baš toliko slaba sa hranom, možda ih je bolje spojiti ili podeliti na dva društva.
Ovakva zima definitivno nikako nije povoljna i još je jedan dokaz da vremenske prilike postaju sve ekstremnije i izazovnije. Lično ne planiram da svojim društvima dodajem ništa,niti da ih utopljavam pre marta meseca i završetka nadam se perioda hladnog vremena i mrazeva kojih će i te kako biti u februaru,a verovatno i početkom marta meseca.Većina društava su mi zazimljena na oko 20 kg meda,a par rojeva su polovinom oktobra imala po 10tak kg.Kod njih ću intervenisati ukristalisanim medom,ali ne pre početka marta i početka intenzivnijeg unosa polena.
Postovani prijatelji imam jedno pitanje za pocetak.Da li na gornjim bocnim stranicama ramova uvek mora biti jedna strana ravna a druga pod kosinom t.j.u spic ili mogu obe biti ravne?Hvala
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 20, 2014, 21:45:52
Ево да ти одговорим колега, као почетник, почетнику. :) Не морају, али ће ти та косина знатно олакшати вађење рама када га залепе прополисом јер је мања површина која се лепи. Када купујеш РВ кошнице, са њима ти стижу сковани Хофманови рамови, односно рамови који имају ужи доњи део и оборену једну ивицу. На слици имаш изглед бочне летвице Хофмановог РВ рама, са рупама и обележеним растојањима на којима се буше рупе за провлачење жице (претпостављам да ће ти требати). Наравно, не треба омашити централну линију како сам ја омашио код средње рупе. :)
Postovani prijatelji imam jedno pitanje za pocetak.Da li na gornjim bocnim stranicama ramova uvek mora biti jedna strana ravna a druga pod kosinom t.j.u spic ili mogu obe biti ravne?Hvala
Nemora. To se pravi da bi pčele manje lepile propolis i da bi se ram lakše vadio iz nastavka. Ja sam u početku imao ravne bočne letvice, a kasnije sam kupovao ramove koji su bili tako obrađeni. Pozdrav.
Hvala na odgovorima .Imam nameru sam da pravim sve delove kosnice pa sam zbog toga postavio pitanje .Imam oko pola kubika lipe i oko 2kubika jasena .sto da se ne upotrebi na pravi nacin .Jos jednom hvala
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 20, 2014, 23:24:13
Za koje delove košnice misliš da upotrebiš jasen? Bojim se da to neće ići kako treba.
Za sve sem ramova.Zasto mislite da nece ici kako treba daske od pre dve i po godine valjda su suve?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 21, 2014, 08:11:14
Jasen te teško i tvrdo drvo. Jasenove daske ako su izložene napolju (kiša sunce) se uvijaju i pucaju. Nebih da te demorališem al nisu pogodme za košnice. Ako imaš kome da ih prodaš prodaj i kupi čamovo ( jela, smreka)
Ma nije problem imam trenutno materijal od camovine za 3 komplet kosnice od camovine fali mi samo lim za krov i zica za podnjace a sto se tice jasena to je hteo moj deda da pravi neki brodski pod pa sam mislio da ga upotrebim posto njemu vise nije potreban.DA li je bolje kupiti zicu sa ocima od 3*3 mm ili 3*6mm za podnjacu.hvala
Ma nije problem imam trenutno materijal od camovine za 3 komplet kosnice od camovine fali mi samo lim za krov i zica za podnjace a sto se tice jasena to je hteo moj deda da pravi neki brodski pod pa sam mislio da ga upotrebim posto njemu vise nije potreban.DA li je bolje kupiti zicu sa ocima od 3*3 mm ili 3*6mm za podnjacu.hvala
Meni mreže za podnjaču pravi Raco Pavlović iz Arilja. Dimenzije okaca su 2,8x10mm. Kroz ovakve mreže ne mogu da prolaze pčele, a dobre su i za prolaz polena kod unutrašnjih hvatača. Mreža je dosta čvrsta, ne uvija se. Pozdrav. Kontakt telefon je: 031/894-381, mob: 062/100-54-93
Hvala na brzim odgovorima g.Sosicu i g.Stevanovicu.Imam jos jedno pitanje po pitanju lima aluminijumski stamparski debljine 0.2 do 0.3 ili pocinkovani 0.7 u cemu je razlika sem u ceni?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 22, 2014, 20:01:46
Сада ја морам да се јавим са једним глупим питањем... ОК, лако је препознати пчелу која носи полен, а да ли је могуће разликовати пчелу која носи нектар од рецимо пчеле која носи воду и да ли се може знати какав је унос нектара ако немамо вагу?
Nikola teško je to znati ali nije ni bitno ,unos nektara se može vidjeti kad krenu izgradnju saća,kad se zasjaje ramovi svježeg unosa, kad tresneš ram u kome je svježi unos iz njega sipa nektar rijedak je kao sirup to su neki od znakova da je krenuo unos .Još jedan parametar je bitan kad se pojača posjeta pčela na vodu on je smanjen i obratno poz
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 22, 2014, 20:56:31
Радославе, хвала ти на брзом одговору. Интересује ме са аспекта посматрања и без отварања кошнице. Ово за посету појилу је врло логично објашњење. Поздрав.
I još da naglasim vidno je na poletaljci da su teške čak padaju u travu kod jačeg unosa ima tu još nekih detalja koji pokazuju da je unos krenuo ali u suštini bitno je da imamo jaka pd ono kad zamedi košnice se brzo pone nektarom poz kolega
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 22, 2014, 21:43:11
Imam dilemu. Svi pisu već skoro mesec dana da je krenulo leglo te da je povećana potrošnja hrane. Kao glavni uzrok navodi se povišena temperatura ove godine. To je sve ok ali... Ja sam svoje košnice pogledao pre 10ak dana i nisam našao da ima legla. U čemu je moja dilema. Dali ima uticaja na pokretanje legla rasa pčela? Odnosno dali žujke pre počinju sa leglom od sivih? Dali je neko od kolega poredio?
Miroslave zanimljivo mišljenje ,moguće da si upravu.Koja je rasa kod tebe.Kod mene i nije bilo toplo 60 dana bez izleta i prije 5 dana sam 3 otvorio da vidim stanje i uvjerio se da je matica oko Božića krenula znači zatekao sam krug prečnika od 10cm zatvorenog i malo otvorenog legla ista stvar je bila i prošle godine e sad po kom pravilu kreće ko će joj znati.Zalihe hrane odlične ,pogače nisam stavio sem par pd gdje sam sumljao da nema dovoljno mislim da sam i tu pogriješio .Vaga na kontrolnoj vagi za tri mjeseca je pala oko 3,5kg što nije uopšte puno tako da gledajući ove stavke mirno mogu spavati do početka marta.Kod mene je sivka ova kranjska.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 22, 2014, 22:06:29
Evo kako je to kod mene izgledalo pre 11dana. Nema legla. Pčele su lokalne.
Miroslave ovo je dobra količina meda ,možda bi bilo dobro ako vrijeme dozvoli primaći koji ram do centra jer ima meda na krajnjim bočnim ramovim ,šta misli Vojo na ovo ili možda nešto drugo poz
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 22, 2014, 22:47:51
Ovo je centralni mega ram kroz dva nastavka. Raspored hrane je malo drugačiji nego kod klasičnih košnica. Hrane ima. Zazimljena sa punim gornjim nastavkom. Razlog je pozicija leta.
Miroslave ovo je dobra količina meda ,možda bi bilo dobro ako vrijeme dozvoli primaći koji ram do centra jer ima meda na krajnjim bočnim ramovim ,šta misli Vojo na ovo ili možda nešto drugo poz
Mislim da im med sa krajnjih ramova ako zahladi neće puno pomoći. Na ramu se vidi da med nije kompaktan i mene plaši ovakav raspored meda na ramu AKO je ovo ram iz sredine klubeta. Kod kolege Miroslava ovi DB ramovi su postavljeni po vertikali u IB košnicu. Zaista nisam siguran da je ovo dobro. I ako sam veliki protivnik pogača u ovakvim uslovima sigurno i najradije bih preporučio dodavanje pogače (opet naglašavam) ako je ovaj ram iz sredine klubeta.
Pozdrav svima...
Sad je kolega Miroslav napisao odgovor o kom ramu se radi. Ipak se bojim kada vidim da u gornjoj zoni nije med i da su pčele izbile na "bočne letvice". Ako su ramovi pored ovog centralnog rama puni meda onda može nekako i da prođe. Ali opet bih dodao pogaču u ovakvom slučaju.
Сада ја морам да се јавим са једним глупим питањем... ОК, лако је препознати пчелу која носи полен, а да ли је могуће разликовати пчелу која носи нектар од рецимо пчеле која носи воду и да ли се може знати какав је унос нектара ако немамо вагу?
Nikola teško je to znati ali nije ni bitno ,unos nektara se može vidjeti kad krenu izgradnju saća,kad se zasjaje ramovi svježeg unosa, kad tresneš ram u kome je svježi unos iz njega sipa nektar rijedak je kao sirup to su neki od znakova da je krenuo unos .Još jedan parametar je bitan kad se pojača posjeta pčela na vodu on je smanjen i obratno poz
Provera unosa nektara je moguća samo ako uhvatiš pčelu i proveriš šta nosi. Pretpostavljam da se pitanje odnosi na ovo razdoblje, kada nektara ima vrlo malo. Kada se tresne ram, gotovo uvek se može istresti nešto "nektara". Pčele prerađuju med i skladište ga u vidu vrlo retkog meda. Ovo se može videti i kada je mnogo hladnije nego što je to ovih dana. To je način čuvanja zaliha vode.
Prijatelju Šole, uhvatiš pčelu i pitaš, nosiš li šta ako ne , marš nazad i radi nešto. Jel tako.Pozdrav druže, tebi i tvojima.
Vrlo ozbiljno sam napisao to što sam napisao. Kada nekoga zanima nosi li pčele i nešto malo nektara, npr. kada su paše kao što je sada, kada ima visibabe ili kada cveta kukurek, one nose vrlo malo nektara. Nije to bagremova paša, pa da se vidi da je trbuh pčele pun. Tada se upravo izbegavaju pčele sa punim trbuhom, jer one nose vodu.
Kod nekoliko društava se sačekaju pčele, oprezno da ih ne povrediš, uhvatiš za krila. Lagano se pritisne zadak pčele ka telu i na rilici pčele se pojavi nektar.
Prijatelju, nadam se da te nisam uvredio, ako jesam primi izvinjenje. Ja tvoje pisanje ovde na forumu jako poštujem i čak sam te jednom i pozvao da pišeš i komentarišeš na razne teme jer se može svašta od tebe dobroga naučiti. Izvini još jednom. Pozdrav
Neka „saznanja“ se prenose po pisanju pčelara koji je ugled sticao neradom oko pčela. Npr. stvorio je liniju otpornu na varou, a potom je izgubio celu liniju, jer je sve „odnela“ nozema cerana :). Prirodnom selekcijom. To su neozbiljne priče.
Tako je i neozbiljna priča tog pčelara koji je jednom prilikom napisao da u oblasti zimskog klubeta nema ništa u ćelijama osim vazduha. Ako nikada nije otvorio košnicu tokom zime, na osnovu čega tvrdi ovako nešto.
Kada zimi menjam ramove, stavljajući umesto praznih pune (to radim otprilike u ovo doba godine), najveći problem imam upravo sa tim razređenim medom u ramovima. Zato što može da prokisne, ako se skladišti pogrešno i da izgubim te ramčiće. Može se pojaviti i plesan na tim ramovima.
Ne mora se proveravati, nose li pčele nektar u ovo doba. Ali može, ako pčelara zanima. Na način, kako sam napisao. To je vrlo jednostavno i ako se pažljivo radi i ne povređuje pčelu puno.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 23, 2014, 21:44:36
Колега Драгане, хвала на прецизном одговору. Не бих ишао толико далеко и хватао пчеле по полетаљци. Више ме интересовало да ли је могуће визуелно да се утврди, а питао сам из разлога што се често каже да се неке радње врше када крене унос нектара или обилнији унос нектара. Значи, није лоше имати бар једну вагу на мањем пчелињаку ради контроле...
Nikola, nije loše i ovo malo „vežbati“. Zato što ćeš se uvežbati da bezbedno hvataš i maticu za krila.
Obuka obeležavanja matica se započinje obeležavanjem trutova, a završava obeležavanjem pčele. Kada obeležiš pčelu pravilno i da je pri tome ne povrediš, savladao si „zanat“ obeležavanja matica „iz ruke“. Važno je i da pčela ne bude povređena ili pritisnuta - mora ostati kakva je i bila, ali sa bojom na leđima. Pčela se mnogo teže obeležava, jer se savija u nameri da se odbrani i ubode. Pravilnim držanjem za krila i ispravljanjem pčele tako da stoji pravo između kažiprsta i palca (da ne bude savijena) može se obeležiti pčela bez problema. Takođe je važno da pčela ne ubode za prste. Isto se pčela ponaša kada nosi malo nektara.
Ne radi se samo o obeležavanju. Nekada moraš maticu spustiti među ramove i to baš hvatanjem za krila.
Tako da mnogi postupci nisu nelogični i ne čine samo znatiželju. Suprotno od toga: čine znanje.
Nije baš beskorisno. Dešava se da nektar bude „suv“ (ovo je lokalizam :D i nemoj ga prihvatati u potpunosti). Uneseni nektar bude sa manje vode u sebi i gust je. Ovo se dešava u bagremu i nije baš pojava koja se događa „jednom u sto godina“. Tako da na osnovu ovoga možeš zaključiti treba li staviti previše nastavak na košnicu. Ako staviš previše, može se desiti da pčele „naguraju“ previše meda u plodište, jer ne koriste dodati prostor.
Vaga nije uvek merilo unosa. Pisao sam o tome i to može biti izraženo baš tokom zime i ranog proleća. Radi se o uticaju vlage koju upija drvo na očitavanje vage.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 23, 2014, 22:25:06
Хвала Шоле још једном на добром одговору и савету. Нисам знао да се људи праксају на трутовима и пчелама да би радили са матицама, што има логике. Ово морам да бацим у збирку твојих савета коју ћу почети да правим. :)
Jao, nemoj da i mene proglase za „enciklopediju“. :D :D :D
Ako već hoćeš još jedan savet, evo odma’ :). A spremam se mesecima da ti to napišem. Tiče se tvojih postolja.
One jake zime sa puno snega, koliko se sećam, bilo je slučajeva da je sneg na krovovima „prevagnuo“ i oborio i košnice. Isto se može desiti ako ima leda i duva jak vetar i "gurne" košnice. Ovo se dešava kada je krov „knap“ i kada je previše "dubok". Ako krov ima lufta, najčešće se desi da sneg prevrne krov, ali ne i košnicu. I češće se desi kod metalnih postolja (npr. pomeranje vetrom).
Postolja su ti ravna i nema „branika", koji zadržava košnice da ne kliznu sa postolja. Trebao bi da zavariš komade flaha (ili učvrstiš vijcima). Đavo ne spava i može se desiti svašta. Nema veze što sada nema puno snega. Može ga biti.
Naravno, nećeš to sada raditi, ali nije loše da razmisliš.
Ne znam da li si rešio ovaj mogući problem dodavanjem "držača" na podnjaču.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 23, 2014, 23:13:34
Нека, нека, и треба да те прогласе за енциклопедију. Увек из рукава извучеш неку паметну. :)
Хвала на савету и упозорењу. Обратићу пажњу на то, мада су код мене кошнице у наткривеном и не пада снег по њима (барем када га има), па не бринем због тога. :) Од ветра сам ставио заштиту, па се надам да ће и она учинити свој посао. До сада сам покушао да гурнем мало кошнице по постољу и могу ти рећи да су мало запекле и да се не померају тако лако. Ипак имаћу у виду ово што си рекао, па ћу видети да са унутрашње стране уз постоље нешто изведем на подњачи (то ми је најлакше).
Ovako imam pitanje,naime na proljece kupujem pcele,u nedoumici sam da li uzeti pcele na okvirima ili rojeve,npr 6-7 okvira pcela kosta kao i roj,nemam izgradjenih okvira,samo satne osnove? Hvala
Ovako imam pitanje,naime na proljece kupujem pcele,u nedoumici sam da li uzeti pcele na okvirima ili rojeve,npr 6-7 okvira pcela kosta kao i roj,nemam izgradjenih okvira,samo satne osnove? Hvala
Kolega, ako kupuješ roj sa grane, niko ne može da ti garantuje da će matica u njemu preneti a ako kupiš pčele na ramovima, poželjno je da dobiješ bar 4 rama legla i maticu proverenog kvaliteta od prošle godine. To ti je moj savet, iako je takve savete nezahvalno davati.
Ovako imam pitanje,naime na proljece kupujem pcele,u nedoumici sam da li uzeti pcele na okvirima ili rojeve,npr 6-7 okvira pcela kosta kao i roj,nemam izgradjenih okvira,samo satne osnove? Hvala
Kolega, ako kupuješ roj sa grane, niko ne može da ti garantuje da će matica u njemu preneti a ako kupiš pčele na ramovima, poželjno je da dobiješ bar 4 rama legla i maticu proverenog kvaliteta od prošle godine. To ti je moj savet, iako je takve savete nezahvalno davati.
Rojevi su stvarno skupi kod nas,oko 45eura,pa razmisljam da bolje uzeti mozda pcele na okvirima,iako svi pricaju da roj ima odlicnu snagu gradjenja...
Kolega Jano, ja isporučujem rojeve na 6 ramova pčela sa leglom ali sa novom sparenom maticom koja nije starija od mesec dana, zapravo sa onom koja je tek sparena i tek počela da zaleže pre desetak-petnaest dana. Ta matica mora imati svoje kvalitetno zatvoreno i otvoreno radiličko leglo. Legla mora da bude preko 10.000 radiličkih ćelija.
Kolega Velimire kod nas su ovakvi rojevi u dinarskoj protivvrednosti od 35 evra to jest 4.000 dinara.
Vojo koliko ima legla tj na koliko ramova je leglo i ostalo.I kod mene su 35e ali na 5 s tim da je 3 rama legla ostala dva su hrana.Da li ima ko iskustvo sa upotrebom i djelovanjem lugolovog rastvora
Vojo koliko ima legla tj na koliko ramova je leglo i ostalo.I kod mene su 35e ali na 5 s tim da je 3 rama legla ostala dva su hrana.Da li ima ko iskustvo sa upotrebom i djelovanjem lugolovog rastvora
Radoslave, nije bitno da li je 3 ili 4 rama legla nego koliko ima legla na tim ramovima. Obično isporučujem rojeve na 4 rama legla ali po nekad dodam i peti ram sa leglom da bi pčelari bili zadovoljni. Koliko ću koga častiti i dati više legla nego što pripada to zavisi od mladog pčelara. ;) Po nekad na 3 rama legla bude preko 12-13.000 legla iz kojih izađe oko 7-8 ramova mladih pčela i snažno pojača roj za kratko vreme.
Lugolov rastvor ne koristim niti bilo kome savetujem njegovo korišćenje.
Da to je logično da je bitno koliko ga ima ,što znači da vaši rojevi su rojćine i zaista kako ste napisali da vrijedi svakog eura čak i više.Imate li neko objašnjenje zašto ne lugolov i šta vi preporučujete poz
Da to je logično da je bitno koliko ga ima ,što znači da vaši rojevi su rojćine i zaista kako ste napisali da vrijedi svakog eura čak i više.Imate li neko objašnjenje zašto ne lugolov i šta vi preporučujete poz
Колега Радославе, ја користим само мој Нозевој и то већ петнаестак година и никада немам никаквих проблема са ноземозом. Свашта сам читао о луголовом раствору па не бих да баш ја о њему пишем у негативном тону.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJanuar 25, 2014, 15:44:06
Радославе, ја сам прошле године узео од Воје ројеве 18 јуна. Добио сам 6 рамова пчела по роју са младом матицом. Веома брзо су се развијали са додатком прихране. Презадвољан сам ројевима.
Sigurno to su malte ne društva ne sumljam to nije skupo višestruko se isplati ako se odnjeguju u toku godine tako da sledeće godine vrate uloženo i još donesu korist ali svakako treba kupovati od ljudi koji to pošteno i kvalitetno prodaju
Vojo koliko ima legla tj na koliko ramova je leglo i ostalo.I kod mene su 35e ali na 5 s tim da je 3 rama legla ostala dva su hrana.Da li ima ko iskustvo sa upotrebom i djelovanjem lugolovog rastvora
O Lugolovom rastvoru dosta je pisao dr Džervis u svojoj knjizi "Narodna medicina". http://www.mycity.rs/Hirurgija/Bakterije-u-mokraci-lecenje-infekcija-urinarnog-trakta-upala-mokracnih.html
Da li je dobar za pčele, ne znam. Kolega Radoslave, bilo bi dobro da probate na par društava pa da nam napišete na forumu kakvi su rezultati. Pozdrav.
Ovako,ove godine napokon punim kosnice rojevima.Rv su u pitanju,sada me zanima,roj istresem u nastavak sa satnim osnovama,da li nakon sto izgrade jedna nastavak,drugi dodajem ispod ili iznad toga nastavka,te da li u taj novi nastavak savljam sve okvire sa satnom osnovom,ili moram prevjesavati izgradjene okvire sa neizgradjenim? Hvala
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajFebruar 16, 2014, 21:39:51
Jučer obiđem pčelinjak radi provere stanja sa hranom, i zadovoljan sam stanjem. Dodao sam im kristalisan med , više zbog mene nego što je to stvarno bilo potrebno. Tek jedna zajednica je malo slabije stajala sa hranom. Tokom pregleda uočio sam nekoliko ćelija za koje na znam šta je u pitanju pa molim iskusnije da mi objasne o čemu se radi (slika 2).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajFebruar 21, 2014, 16:50:22
Борисе,мислим да је то буђ услед повећане влаге у кошници.Сличну ситуацију сам имао код првог зазимљавања када сам и ја лепио траке између наставака.Од када не лепим траке таквих проблема немам.Ово код тебе изгледа као почетна фаза буђи и мислим да такве рамове још можеш спасити (ја сам их у марту прскао нозевојем и пчеле су то лепо почистиле),али одређени број сам морао да претопим.Мислим да траке у зимском периоду нису неопходне.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajFebruar 22, 2014, 01:31:26
slika je loša, slikano je mobilnim, najviše liči na ostatak nekakve čaure od paučine bez lutke unutra, nije buđ, slikaću ponovo... Ima samo pet ili šest takvih ćelija samo na jednom ramu koji nije krajnji (mislim da je 7 ili 8 brojeći od istoka ka zapadu, najgornji nastavak....)
Мени се чини да је у питању буђ а као што рече колега Саша обично се јавља у кошницама на којим се облепљују наставци.
Нема потребе претапати рамове од буђи, они се препрскају нозевојом и пчеле их полако све пречисте. Буђаво саће које је удаљено ок клубета пчеле неће чистити све дотле док им ти рамови не дођу у радну и потребну зону. После их полако све пречисте као да у њима никада није било буђи. Немојте да вас забрињавају такви рамови. Као што сам већ рекао кад дође време пчеле ће их све очистити и довести у беспрекорно стање.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan StojanovicFebruar 26, 2014, 23:11:39
Drage kolege, imam sledeci problem. Kao neiskusan pcelar i stolar napravio sam ramove za EV za koi milimetar uze bocne letvice nego sto su inace,kad ih poredjam ostaje prostor za jos jedan 11ram. Dali sam napravio veliku gresku? Dali mogu da se koriste ? (naravno po 10 u nastavku) (ili sve nanovo)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićFebruar 26, 2014, 23:25:13
Nemoj brinuti mozeš koristiti te ramove samo ih lepo i pravilno rasporedi. Ja ne volim i ne radim ramove sa razmakom već obične gde je bočna letvica široka kao i satonoša.
Ni jedno ni drugo u vreme kada bude cvetala jabuka. Naročito ne ove godine. Jabuka može rano cvetati. To znači da sve zavisi od stanja u prirodi. Može se desiti da polumedišta staviš tek kada krene bagrem. Svakako, prati se i stepen razvoja društava.
Prvo što je potrebno je da ti pčele izgrade nekoliko poluramova. To ćeš postići tako što ćeš poluramove stavljati do legla u plodište (koliko sam video, pčelariš sa DB košnicama). Na taj način ćeš lakše usmeriti pčele da rade u polumedištima. Kasnije, kada staviš prvo polumedište, dodaješ osnove, ali tako da ih pčele radije grade. To znači da ćeš dodavati osnove do izgrađenih ramova, koji imaju nešto meda. Presecaš samo sa jednom osnovom (samo jednu osnovu stavljaš između tih ramova).
Sličan postupak bi bio i za drugo polumedište. Da li ćeš uopše stavljati drugo polumedište, zavisi od toga kakva bude paša bagrema. I u bagremovoj paši bi trebalo premeštati osnove za gradnju, a ne prepustati da pčele same to određuju.
Pitanje za gos. Voju u decembru kad sam htio tretirati drustva sa oksalnom kiselinom naiso sam na jedno drustvo u kojem su ramovi bili isflekani ali ne mnogo to drusto je stradalo. Ja sumnjam na nozemu. Pogledao sam malo i vidio da je drustvo imalo dosta meda i primijetio trutuvskog legla malo poklopljenog razbacano nije kompaktno. Ja sam ocisio kosnicu i ramove kosnicu sam opolio brenerom a iz ramova izbacio trurovsko leglo cackalicom. Mene zanima smiju li da se koriste ti ramovi sa medom ako se prvo poprskaju nozevojem. Pozdrav iz Berana.
Pitanje za gos. Voju u decembru kad sam htio tretirati drustva sa oksalnom kiselinom naiso sam na jedno drustvo u kojem su ramovi bili isflekani ali ne mnogo to drusto je stradalo. Ja sumnjam na nozemu. Pogledao sam malo i vidio da je drustvo imalo dosta meda i primijetio trutuvskog legla malo poklopljenog razbacano nije kompaktno. Ja sam ocisio kosnicu i ramove kosnicu sam opolio brenerom a iz ramova izbacio trurovsko leglo cackalicom. Mene zanima smiju li da se koriste ti ramovi sa medom ako se prvo poprskaju nozevojem. Pozdrav iz Berana.
Да Предраже. Слободно препрскај рамове Нозевојом и подели другим заједницама. Поздрав за Беране.
pozdrav iskusnim pčelarima,naime zakapario sam pčele na okvirima,kod domaćeg čovjeka,svi kazu,kupi pčele doma,nece te domaci zeznuti,ali eto,kako sam polako poceo se raspitivati,navodno su matice stare od 1-3 godine,pa me zanima,da li cu moci razviti drustvo do bagrema sa ovim maticama,da li da prezalim kaparu i trazim dalje,ili moram sto prije zamijeniti maticu(kada najbolje) i zapravo sto mi je najbolje za napraviti? hvala
Vladimire, na ovakva pitanja je najteže dati tačan odgovor :).
Razvoj društva ne zavisi samo od matice. Zavisi od ukupnog stanja pčela, odnosno društva (i podrazumeva se, uslova razvoja).
Ako neko „forsira“ društva na razvoj, sa namerom da uzme „kintu“ za prodate rojeve ili društva, može se desiti da u ovakvim godinama pčele same po sebi budu slabije odgajene jer je leglo preveliko i lošije hranjeno. Tada ne možeš imati dobro razvijena društva, jer društvo može imati brojnost i biti dobro „na prvi pogled“ ali da sabiračka snaga bude loša. Sabiračka snaga je u tome da pčele duže žive, donesu dovoljno (i viškove) meda, lako nastave odgoj novih generacija itd...Jednostavnije rečeno, da mogu duže živet,i raditi i odgovoriti svim zahtevima. A to može samo pčela koja nije previše nasilno proširivana u slabijim uslovima (vremenskim i pašnim). Slabo odgajane pčele (preterano forsiranje društava) može da se završi i loše: može se lako pojaviti i bolest.
Što se tiče matice, može se desiti da i jednogodišnja matica prestane sa zanošenjem... Kao što može i ta od 3 godine da dobro razvije društvo. Garanciju da će matice biti dobre ne može niko ozbiljan dati.
Kada se poveže kratak „presek“ ukupnog stanja, sa još kraćim komentarom o maticama, možeš zaključiti da matica može da pokaže svoje mogućnosti samo u dobrom društvu. Moraju postojati SVI uslovi za dobar razvoj pčela.
Pravi odgovor bi bio da je odluka lično tvoja. U suprotnom, deo „odgovornosti“ za lošiji posao može snositi i neko ko daje savete. Nadam se da sam bio jasan.
PS
Možda bi prava procena bila u tome da zaključiš da li su društva preterano forsirana, i da po ponašanju i izgledu društva (i pojedinačnih pčela) doneseš pravi zaključak. A takvu procenu je moguće izvesti, prilično pouzdano.
Hvala Dragane,znam da je nezahvalno savjetovati jer uvijek kada se zlo dogodi,trazi se uporiste ko je kriv,pa je najlakse kriviti drugoga,sta je tu je,pcele sam odlucio kupiti,pa sad kakve dobijem dobijem,sve je to jedno iskustvo koje moram proci,sad bio put laksi ili tezi,vidjeti cemo,ali uvijek se nadamo dobrome..
Da li treba grebati ramove sa zatvorenim medom i koje i kada i koliko je to ucinkovito???Ako neko moze da objasni svoj nacin bilo bi od koristi :) Pozzz..
U aprilu prošle godine sam ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg24229#msg24229) pisao o grebanju meda kao nepotrebnom (i u nekim slučajevima štetnom) poslu. Takođe, u aprilu 2012, ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg17324#msg17324) sam takođe napisao da je to nepotreban posao, jer ima unosa i „stimulacije“ iz prirode. Ako sam to pisao za april, može se pretpostaviti šta mislim za početak marta.
Nemojte zaboraviti da je 2012 (nakon onog vrlo hladnog talasa) i nailaska još jednog hladnog talasa u martu (jutarnja temperatura je kod mene bila -7, a u drugim područjima je bilo i mnogo hladnije), bilo priče kako će taj „prekid legla“ sudbonosno uticati na društva. Može se pretpostaviti koje pisao takve gluposti, a da nije ni pogledao šta se dešava u prirodi i u košnicama. („Enciklopedija i z Kostolca“ naravno).
Postojala je i tvrdnja i silne rasprave kako se društva neće razviti do bagrema. A razvila su se. U ovoj poruci se može videti stanje društava (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg17223#msg17223), ali i koliko ima polena i perge koja je u postupku prerade i to od novounesenog polena. Društva su se razvila do bagrema i kasnije su svi oni koji su širili paniku to isto potvrdili.
Sada je tek pošetak marta. Vreme još uvek nije nešto naročito naklonjeno pčelama (kod mene je još vetrovito) i pčele ipak slabo rade. Ne tvrdim da nema unosa polena, ali kada se pogleda stanje u ramovima, zalihe su male. Zato se grebanjem meda ne postiže ništa, ali se nanosi šteta društvima. Izuzetak mogu biti društva sa previše meda. Ali i kod njih ne treba stvarati previše prostora, jer je preterano širenje legla moguće i postoji velika verovatnoća da može biti problema pri zahlađenju. Može se otkalapanjem meda nma ramovima koji su blizu legla otklopiti nešto meda, ali mislim da pčele to mogu i same uraditi. Reč je o uslovima koji su slični kao kod mene (prohladno i vetrovito vreme).
Za sada ne treba grebati med i treba samo paziti da pojedina drušva ne ostanu bez hrane (ona koja su i ranije bila kritična).
PS
Juče sam dobio Beogradski Pčelar. U njemu je napisan članak koji unosi zabunu i iskusnijim pčelarima, a ne samo početnicima. Kolega koji je napisao članak je proširio gnezdo još 17. februara i presložio košnicu kao da je april. Ne smem da napišem svoj komentar (bilo bi ružnih reči :D).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 05, 2014, 02:51:50
Pošto je velika većina nas ubeđena da će sve poraniti, a i pregledom društava u nedelju vidim da je počeo unos polena i nečeg što mi liči na nektar (curi iz rama kad je nagnut, baš kao neprerađeni nektar, i slatko je, nije voda) i da je u pojedinim košnicama legla nešto više nego u drugima (a opet znatno manje nego u LRkama) kad bi bilo pravo vreme da zatvorim podnjače (otvorene su celu zimu, nešto malo su bile zatvorene od posle suncokreta ...). Ako zatvorim podnjače pretpostavljam da će se ubrzati zaleganje samim tim i potrošnja hrane, a ako ih ne zatvorim plašim se pošto je već krenulo da će zakasniti sa razvojem (vidim da mi je džanarika pred zgradom dobro zazelenela)...???
Ovi od kojih učim imaju već jako puno pčela u košnicama, i nose im pogače ko stoci (već 3 puta po 2-3 kg) tako da...ne znam al bi reko da ih džabe rane, a s obzirom na moje iskustvo bolje da ćutim...Dakle kad zatvoriti podnjaču???
Posto se cesto spominje polen i rezerve istog,kako odredjujete(kolicinski)dali zajednica ima dovoljno polena, takodje(posto sam pocetnik ne znam)dali se on obicno skladisti u dva rama,pojedan sa strane od legla, ili i u drugim ramovima,i da li u prolece uzimate nekim zajednica ramove sa polenom i dodajete drugima koje nemaju?Pozdrav!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar_ButinaMart 05, 2014, 21:42:06
- Колико далеко пчеле лете за добром пашом а колико је оптимално да пчелињак буде удаљен од потенцијално добре паше?
- Да ли је велик проблем ако пчеле због потенцијално добре паше лете преко магистралног пута који је од пчелињака удаљен неких 1км или мало мање?
Хвала свима унапријед!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 05, 2014, 22:31:36
Optimalno je sve u krugu 3,5 km a lete do 5 (neki kažu i do 10). U principu što su bliže paši bolji je prinos, i to je jedino merodavno
Prelet preko puta...Diskutabilno, zavisi od puno toga. Ukratko, smatram da nije...Udaljenost paše ne treba da te plaši, naći će već one nešto..a ako i neka strada u preletu bože moj...Nije ni ta magistrala valjda toliko opterećena vozilima. Više treba da te plaše komšije hemičari ...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar_ButinaMart 06, 2014, 04:09:02
Optimalno je sve u krugu 3,5 km a lete do 5 (neki kažu i do 10). U principu što su bliže paši bolji je prinos, i to je jedino merodavno
Prelet preko puta...Diskutabilno, zavisi od puno toga. Ukratko, smatram da nije...Udaljenost paše ne treba da te plaši, naći će već one nešto..a ako i neka strada u preletu bože moj...Nije ni ta magistrala valjda toliko opterećena vozilima. Više treba da te plaše komšije hemičari ...
Da li pčele prenose pergu iz donjeg nastavka u gornji?Može li se prilikom uzimljavanja ramovi sa pergom postaviti ispod plodišta na prenošenje,ili pa u batin prsten?
Posto se cesto spominje polen i rezerve istog,kako odredjujete(kolicinski)dali zajednica ima dovoljno polena, takodje(posto sam pocetnik ne znam)dali se on obicno skladisti u dva rama,pojedan sa strane od legla, ili i u drugim ramovima,i da li u prolece uzimate nekim zajednica ramove sa polenom i dodajete drugima koje nemaju?Pozdrav!
Rezerve polena za zimu, mogu se utvrditi samo pregledom košnice. To se može uraditi po sistemu slučajnog uzorka (ne moraju se sve pregledati). Uz to, prati se i dalji unos polena. Ako pčele još nose polen u velikoj meri i tokom jeseni, plodište će biti puno polena. U ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg25606#msg25606) sam postavio slike kako to izgleda kada se otklopi ram sa medom. Tu se vidi da i u nekim ramovima sa medom ima polena, koji se ne može vdeti uvek pri pregledu. Ali se može smatrati da pčele određenu količinu prege i tako ostavljaju za zimu u više ramova.
Drugačije se polenom (pergom) popunjavaju ramovi u plodištu od ramova u medištu. Takođe, drugačije se popunjavaju mlađi od starijih ramova (primer je slike 4 i 5). Pčele će u medištu skladištiti pergu razbacano po ramovima, ostavljajući prostor za energetsku hranu (med) ili prazne ćelije (za ležište klubeta). Primer je slika 1,2 i 3. U plodištu pčele popunjavaju pergom ramove koje prestaju da zanose. U tom smislu će i mlađe ramove pre popuniti pergom. Kako će to raditi, zavisi od unosa nektara (pored polena). Ako ima još nektarske paše, polen se skladišti bočno (letnje skladištenje). Smanjenjem nektarske paše, samanjuje se i leglo i povećavaju površine sa polenom (kasnije pergom).
U proleće se mogu uzimati ramovi iz nekih društava i davati drugima, sa osnovnim uslovom da su sva društva zdrava i da društvo kojem se uzima polen ostaje sa dovoljno polena. Ali uglavnom nije neophodno dodavati polen, jer drušva koja imaju manje polena uglavnom imaju i manje legla. Tako da imaju dovoljno za sebe. Količinski su pčele procenile koliko imaju hrane i prema tome odredile i količinu legla.
Da li pčele prenose pergu iz donjeg nastavka u gornji?Može li se prilikom uzimljavanja ramovi sa pergom postaviti ispod plodišta na prenošenje,ili pa u batin prsten?
Pčele prenose pergu (uslovno rečeno), ali tako što je postupno troše u ishrani. Drugačiji način prenošenja ne postoji.
Postavljanje ramova sa pergom u položenom položaju preko ramova plodišta (postavljanje u Batin prsten) nije dobro. Na slikama (grupa slika sa naslovom Proleće), vidi se kako pčele „tvrdoglavo“ zadržavaju prazne ćelije iznad legla, ako nije vrlo jaka paša (slike 7, 8 i 9). To rade u cilju potrebnog grejanja legla ako zahladi. Tako da im već može nedostajati čisto energetske hrane (meda) u slučaju zahlađenja. Iznad je bolje imati ram sa medom (može u njemu biti i nešto polena ili perge). Nije samo bolje, već je postavljanje položenog rama sa pergom vrlo loš izbor.
Kasnijim pojačanim unosom, pčele iznad legla smeštaju i polen, prerađujući ga u pergu. To rade po obodu celog gnezda (primer je slika 10). Takvo smeštanje hrane (iznad gnezda) "potiskuje" gnezdo ka letu ka letu (u donji nastavak) ili „na granu“ ako nastavi obilan unos i ponestane prostora. Koliko će se zalihe perge u tim vencima perge zadržati zavisi od potrošnje, ali i od unosa nektara. Imali smo slučaj prošle godine sa vrlo obilnim unosom voćnog nektara i pčele su zalihe perge svele na letnje zalihe (uglavnom na bočnim ramovima). To su tada male zalihe perge u odnosu na mogući unos iz prirode.
Vec je pisano o tome ali nije steta da se ponovi:) Pisano je da nije dobro pred zimu previse utopljavati drustva vec im ostaviti dovoljnu kolicinu dobro rasporedjene hrane,a u prolece kada 'krene'leglo onda utopliti.. Kako ih onda utopliti(i dali uopste), zimi i sa cime? najcesce se spominje novinska hartija, tkanina,stiropor..I u prolece,kada nastaje taj 'momenat' kada znamo da je potrebno dodatno utopljavanje zbog legla? Inace trenutno na kosnicama imam postavljen zbeg(zbog dodavanja pogace) bez lesonita,mreze,hranilice i na kraju novine..treba li u tom slucaju da se novine rasprostiru preko celog nastavka ili treba ostaviti nesto prostora iznad leta ili nazad zbog strujenja vazduha? Da li se utopljavanje uopste razlikuje kada imamo ovakav zbeg bez 'dodatne opreme',i npr.hranilicu sa lesonitom? Kolega Sole hvala na odgovoru u vezi polena,uzivanje je citati vase poruke..Pozdrav
Sada bi već mogla da se koristi folija. Ona koju kolega Nikola Todosić. Može i neka druga, naravno. Između satonoša i poklopne treba da ima dovoljno prostora za pogaču, ako se dodaje.
Ako foliju stavljaš tako da vlaga ne izlazi prema krovu (preko cele površine nastavka (tako da zahvati i površinu stranica nastavka), zatim staviš samo krov, ne treba ti ništa više.
Postavljanje nekog dodatnog materijala ima loših strana. Izolacija čuva toplotu, ali i ne propušta je. U principu je dobro kada Sunce ugreje i krov košnice. To nije nikako zanemarljivo.
Razlika u utopljavanju kada imaš samo zbeg je vrlo velika. Pčelama je to preveliki prazan prostor, koji im sada već pravi probleme. Moraš postaviti poklopnu dasku (lesonit ili kakvu već imaš). Zbeg možeš i skloniti.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 09, 2014, 23:50:22
Matičnjak u martu? ovo mi društvo izgleda nešto slabije od ostalih, i danas dok sam pregledao stanje hrane pronađem ovo sa slika...Iako se ne vidi baš najbolje u toj ćeliji je larva stara već nekoliko dana...Šta sad uraditi, s obzirom da trutova nema, neće biti ni oplođene matice... Dal da ovo računam ko zimski gubitak i spajam ili....?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMart 10, 2014, 23:03:45
Претпостављам да је ово много боље него да су се појавиле лажне матице. Читао сам код Умељића да искуснији пчелари оваква друштва спајају преко новина са средње јаким друштвом (након излегања матице и њеног успављивања - да не кажем одстрањивања). Ја бих спојио са неким друштвом и оба друштва испрскао Нозевојем. Ово ћеш спасити, а ново ћеш појачати мало. Али опет то је моје мишљење које није баш валидно класо. :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 10, 2014, 23:09:21
Sačekaću još koji dan da bude toplije pa da se definitivno uverim da nema matice, pa ako je ne bude onda ću spojiti...
Tačno, bolje je nego lažne matice. Sada je Boris imao prilike da vidi kako se ponašaju izuzetno slaba društva: leglo odgajaju uz samu satonošu. Ovo društvo možeš smatrati „gubitkom“. Ali nije potpuni gubitak, jer ćeš ovo malo pčele pridodati susednoj košnici.
Spoj na onaj način, kako sam opisao u više poruka ove teme (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067). U tom slučaju ćeš imati centar „slab“ sa hranom. Ako imaju hrane bočno i nije previše hladno, nema problema, a ako zahladi (i preko dana) „zalepi“ pogaču preko i gotov posao.
Pazi, nemoj da žuriš i spajaj popodne, kada malo zahladi i pčele se okupe oko legla. Pre toga pazi, jer kada istreseš pčele sa ramova i skloniš sve ramove osim ova dva sa leglom, pčele mogu da se okupe na zidovima i može se leglo prehladiti. Ne radi panično, jer se leglo neće prehladiti za neko razumno kratko vreme, dok radiš. Polako ih otresi odatle i sačekaj da vidiš da se okupe oko legla. Nemoj da zaboraviš da pripremiš mesto u košnici kojoj pripajaš ovo leglo i pčelu.
Najpovoljniji uslovi su u tom delu košnice: od toplote, pa do vlažnosti vazduha. Može se samo postaviti pitanje, koliko su pčele u stanju da održe povoljne uslove, ako su slabe i ako previše zahladi. U ovom slučaju, leglo je poklopljeno i može se pretpostaviti da če se izvesti mlade pčele. Ali da je matica dobra, i ovakva društva bi se širila prema zagrevanju košnice Sunčevim zracima. Ako dođe do jačeg zahlađenje, javiće se niz problema i vrlo je moguće da će društvo oboleti (pre svega leglo - može se pojaviti krečno leglo). Nije isključeno ni uginuće društva, jer su te pčele uglavnom već iscrpljene (više su iscrpljene pčele u slabim društvima). Do uginuća uglavnom dolazi postupno, tako što se pčele na obodu klubeta smrzavaju. Tada se vrlo brzo gubi toplota i može ostati par desetina pčela sa maticom.
Na fotografijama koje je Boris napravio je školski primer slabog društva i još samo nedostaje vrlo dobar unos polena. Tada bi se videlo da pčele po obodima legla uskladište polen. Na taj način delimično sprečavaju odvođenje toplote iz legla kroz saće (uskladišten polen je dobar izolator).
Zato je najbolje ovakva društva spojiti, dok su još zdrava i dok se može pretpostaviti da je leglo zdravo.
Što se tiše skladištenja polena (perge), jaka društva bi oivičila leglo polenom, ali ubrzo donji deo rama bude očišćen (utrošen na ishranu) i društvo silazi sa leglom u prvi nastavak. Jako društvo uskladišti polen - pergu iznad legla, time smanji gubitke toplote legla (gubitke kroz saće) i vrlo lako time održava povoljne uslove. Dalje sledi samo širenje gnezda ka letu gde je više vazduha potrebnog za leglo, ako uslovi dozvole.
Ne znam šta bih još napisao, ali ukratko, to bi bilo to.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićMart 11, 2014, 21:52:32
Ima li ko iskustva sa manjim razmakom rama od 36. Na primer 32 - 34mm. Danas sam jednom drustvu devetoramne alpske dodao deseti ram i doveo razmak na 33mm. To sam uradio čisto iz znatiželje.
Ja već jako dugo koristim ramove sa raznmakom kojim se određuje širina bočne lertvice od 35 mm (gledao sam da greška pri izradi velikih serija ide ispod 35 mm, a ne preko toga).
Sada kupujem ramove i takođe tražim da bočna bude 35 (i nešto malo manje). Ali ako moram, kupim i 36 mm.
Problem je samo u početku, dok pčele ne „srede“ rastojanje propolisom. Nevolja je uglavnom pri seobi, zbog klizanja – pomeranja ramova.
Ali, moraš određivati da ti ramovi budu na približno istom rastojanje, zbog lakše izmene mesta ramova, ako to bude potrebno.
Zimi, međutim, nije dobro držati baš „tesne“ ulice pčela. Za društvo, tokom zime, bolji je nešto malo veći međuramni razmak.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićMart 11, 2014, 22:23:52
Čitao sam da Ukrajinci koriste razmak 35mm. Rudi Paulović je dosta pisao na tu temu. Uradio sam to da vidim ima li razlike u prolećnom razvoju.
Pozdrav kolege. Imam jedan problemcic pa bih zamolio za savet. Naime prilikom pregleda kosnica ubola me pcela u predelu lica i dobio sam crvenilo od pojasa na gore i svrab. Isao do lekara malo primio boca i sad je to sve ok. Tokom proteklog leta je bilo uboda pcela i malo otoka sto je normalno ali nije bilo alergije. Moje pitanje glasi kakva su vasa iskustva da li smem se baviti dalje pcelarstvom ili da batalim celu stvar. Unapred hvala.....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 13, 2014, 10:22:30
Ako je posledica uboda pčele osip na koži od pojasa na gore mislim da ti nije baš zgodno da se baviš pčelarstvom. Može, ali onda svaki put se moraš maksimalno zaštititi ( zaštita ovim najjeftinijim kombinezonima nije dovoljna, mene su bar puta bocnule kroz njega) 100% od glave do pete, a pored toga imati u pripravnosti nekakav lek protiv alergija...Sad sam tek pročitao da si ranije imao osip, a sad ga nemaš. Možda je nešto drugo izazvalo osip, a samo se potrefilo sa ubodom. Ipak je najbolje da odeš na alergo test gde ćeš tražiti da ti urade pretragu za alergiju na ubod insekata, pa ćeš jedino tada biti siguran. Alergije, posebno na ubod insekta, mogu izazvati toliko burnu reakciju da čovek bez adekvatne pomoći može umreti u roku od nekoliko minuta (šok, gušenje). Ne bih da te plašim, ali stvar može biti ozbiljna. Zato je najbolje da se obratiš stručnjacima za ljudsko zdravlje, a ne pčelarima...
Pozdrav kolega Vukovicu,samo da se nadovezem,smatram da vam je kolega Boris dao jako dobar savet,nije za igranje sa alergiskim reakcijama.Nemoguce je izbeci ujede pcela pri bavljenju pcelarstvom,sem ako neko ne koristi ona odela iz USA kao za astronaute.Ja koristim klasicno belo odelo za gore,ali ponekad se desi bez obzira na svu zastitu da dobijete i po 10tak uboda odjednom.Naravno retko je ali za ovih 10tak godina sveukupno mislim da sam primio bar jedno 500 inekcija.Zato bolje dobro proverite, S postovanjem,Ac
Ovako,u narednim danima prema prognozi ocekuje se kisa,od nedjelje pa do utorka-srijede.. zanima me sljedece,da li ih stimulirati sirupom ili ne dirati kosnice da im ne poremetim temperaturu unutar kosnice?
Slobodno im daj malo sirupa svaki dan, pogotovo ako je kiša ili dođe malo hladnije vreme pa ne mogu van, da matica ne smanjuje zaleganje, da društva kroz sirup dobiju i potrebnu vodu, stimulativno prihranjivanje je bitno kad nema unosa, ako se daje u jutarnjim satima pospešuje sakupljanje polena, sve u svemu višestruko je korisno.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan CorbicMart 26, 2014, 19:47:22
Pre svega zeleo bih da pozdravim sve pcelare i imam jedan problem pa bih da se posavetujem i da me naucite sta da radim.Naime pocetnik sam u pcelarstvu i upravo trebam da kupim kosnice,odlucio sam se za db,10.Ali ne znam koju debljinu kosnice da kupim da li 3,2mm ili 2,5mm,koga sam god pitao za savet svako ima svoju pricu i prosto ne znam sta da radim...Svaki savet bi dobro dosao...Pozdrav
Милане, вишедеценијска па и вјековна искуства пчеларења са кошницама настављачама у условима наше умјерено континенталне климе показала су да пчелама никако не смета хладноћа ако су друштва адекватно обезбјеђена довољним залихама хране и ако је та храна правилно распоређена. Кошница није термички изолован простор, какве год материјале да користимо, из једноставног разлога што посједује један или више отвора кроз које пчеле врше општење са околином. Кроз све те отворе циркулише ваздух био он хладан или врућ и на исте те отворе врши се вентилација - изједначавање температуре и осталих климатолошких параметара између унутрашњости и спољашности кошнице.
Сигурно је да знаш да пчеле не грију кошницу, грије се активна зона клубета на уштрб трошења енергије (зими) а хлади испаравањем воде (љети).
Велика је заблуда да ће дебљи зид кошнице бити у позитивној корелацији са мањим осциловањем температура. Ова заблуда се може прочитати у неким књигама гдје се каже да дебљи зид кошнице омогућује да се кошница не прегријава током великих љетних врућина. Овдје се закони термодинамике не могу примијенити у потпуности управо из разлога присутних отвора на кошници. Дрво је само по себи добар и довољан изолатор. Стандарди кажу да је дебљина даске 20 мм. Много више се на прегријавање током врелих дана може утицати избором нијансе боје којом ће кошница бити офарбана и њеном структуром. Боја би свакако требала бити свјетлија са израженим албедо (одбијајућим) ефектом. Због тога су нпр. су нпр. бољи акрилни лакови (боје на "воденој бази") од лазурних премаза.
Елем да закључим; лично бих се увијек држао стандарда од 20 мм, ништа преко тога. Могуће да велики број колега има и другачије мишљење. Свакако добро размисли прије него што одлучиш.
jedno drusto mi radi zaperke, ima dosta pcela(8 ulica lr), a stavio sam 3 satne osnove, nisam detaljnije pregledavao zajednicu jer je dosta puhalo i nije bas pretoplo bilo s obzirom da sam predvecer davao sirup pa sam takvo stanje zatekao .. sto mi je ciniti dalje? nisam gledao da li su satne izgradjene skroz, ali krajičkom oka sam vidio da se pocelo izgradjivati sace, no nevjerujem da su ga i napunili peludom i medom .. da li da to ignoriram ili bi nesto trebalo znaciti?
Ako si stavio 3 osnove, mogu da igrade sve tri, ali i ne moraju (zavisi od snage). Proveri kakvo je stanje i ako se može približiti i treća ako je ne grade. Ako su izgradile samo jednu stranu okreni drugu stranu osnove prema gnezdu da je izgrađuju.
Prati kako nose sirup. Od tipa hranilice zavisi i mogu li sve uzeti. Da ne ostaje nešto sirupa koji se može ukiseliti.
Po fotografijama koje si ranije postavio, na letu se videlo da ima dosta pčela. Ali to ne mora biti siguran pokazatelj. Može biti samo trenutno jako izletanje zbog preseljavanja. Međutim, može biti i da su jaki rojevi i da ti ne uđu u rojevi nagon. Ne zaboravi da sa jednog okvira izađe 3 ulice pčele (površine koliko i leglo, samo tri puta uvećano). Naravno, sve zavisi koliko je bilo legla u startu. Ali nemoj da te uhvati panika i da odmah „sečeš“ leglo ili slično. Prvo dobro proceni. Pretpostavka je da matica zanosi i one ramove sa leglom i novim, koje gradi, a tu ima posla za pčele i to odlaže rojevi nagon za neko vreme.
PS
8 ulica pčele po svežijem vremenu može biti i jako za zapreminu jednog nastavka. Po hladnijem vremenu su i ulice „gušće“ tako da ima prilično pčela. Ali može biti i refleksna zaštita prostora i da se loše proceni stanje (pčele krenu ka površini gnezda - satonošama, a da je donji deo rama "siromašnije" zaposednut pčelama. Zato, ako samo napišeš a to ne vidimo na fotografiji, teže je proceniti šta dalje.
Interesovalo me je dali ima neke znacajnije razlike sa ili bez SO ali ako je i 5 ili 10% nije strasno. A bez SO (bar moje iskustvo) rade malo ukrivo kao slovo S i nece ni po sredini satonose bez obzira na traku voska vec visevole da hvataju ivicu pa kad rasire i urade kao S ako se ram premesti nece da se uklopi lepo sa susednim. Usput mislim 90% da celije nisu iste velicine.
Tu je i problem jer se ne moze ubaciti ram gradjevnjak - i njega ce izgraditi kako im se svidi s tim sto od deset ramova koje same izgrade u jednom nastavku 1% celija (po meni) su trutovske. A i ako ih ima- trutova - cim malo utihne pasa oni lete napolje i opet samo radilice...
Posto je tema razna pitanja,evo i moje ili prije nedoumica. 17.3 sam kupio drustva,pcele na 16 ramova sa maticom,leglima i sacem.Znaci odmah su bila slozena dva nastavka.Bile su to bonbe od drustava.Takodjer je bilo i ramova punih meda.Kosnice se nalaze 20km od mene.Danas nakon 2tjedna pcela u prvom nastavku uopce i nema,malo ih je.Nema ni meda.Redevno su prihranjivane sirupon i pogacama.Prosli tjedan je bio kisan.Da li je moguce da su tokiko pojele? Ali i gdje je nestala masa pcela?da li je vrijeme utjecalo ili je moguca kradja pcela tako da su stresene s ramova?Jer drustva su bila bomba a sad su unazadjena i manje je pcela.
Колега Данко, Све је могуће на овом свету. Да би на своја питања добио што квалитетније одговоре, требаш бити прецизнији у опису стања у својим кошницама. На пример, рећи: "... било је и рамова пуних меда". Колико је то рамова било пуних меда у твојим кошницама? Није исто да ли си имао рам, два са медом или 4-5 рамова, зар не? Ако си имао у својим РВ кошницама пчела на 16 РВ рамова, то су била изузетно јака друштва и ти си требао да додајеш и трећи наставак, да пчеле изграђују саће. Додуше ниси написао, колико је легла било у твојим кошницама. Мораш бити прецизнији. Ако си заиста имао ту количину пчела, а хране око рам, два, сасвим је могуће да су пчеле почистиле сву храну из кошница. У току је буран развој пчелињих заједница и друштва троше огромне количине хране. Кажеш да је било кишовито пар дана. Врло је могуће да су пчеле за тих пар дана када нису излазиле напоље, потрошиле залихе хране ако су биле мале. Кошнице у ово време, не би смеле бити испод 5 кг. хране.
Постоји још једна могућност, а то је да су ти се кошнице изројиле. Ако су твоје кошнице имале 16 рамова пчела када си их формирао, а имао си и рамове са леглом, ту је изашла још сила младих пчела. Врло је могуће да су ти се пчеле изројиле. Додуше ројење пчела у ово време у поднебљу са умереном климом је, скоро па не забележено али се дешава. Код нас у Србији има све више случајева да колеге пишу о ројењу пчела крајем марта месеца. То на овим нашим просторима не памте ни најстарије колеге али ето, дешава се.
Ниси написао какве су пашне прилике у том крају где ти је пчелињак. Да ли су пчеле имале повољне услове за пролећни развој, претпостављам да јесу. Пошто пчелариш са РВ кошницом, а имао си велики број пчела и хране, није ми јасно зашто си пчелама давао и сируп и погаче? Ово је време када би требало да има довољно полена и нектара у природи за нормалан развој пчела, сируп можемо давати у мањим количинама да би подстакли пчеле на већи унос полена, а тиме и матицу да више залеже легла. Ако је унос задовољавајући, сируп није ни потребан. Ако неким случајем у ово време нема хране у кошницама, што је врло лоше, може се давати сируп пчелама. Пошто пчелариш са РВ кошницом, погаче ти апсолутно нису поребне! Сем у врло ретким ситуацијама ако окружење у коме ти се налази пчелињак, нема основни минимум потребан за развој пчелињих заједница. Или ако је пчелињак веома далеко, па ти представља проблем одлазак и ношење сирупа. Мањак хране у кошници је углавном, пчеларова грешка.
Поред ових пар ситуација, могући нестанак пчела може бити и због разног тровања, ако у близини има неких воћњака и ако је неко то воће прскао у цвету (што не би смео) ето проблема пчелама и пчеларима. Прегледај све своје кошнице, попиши стање пчела, легла, хране, па се јави. Сигурно ће ти неко од искуснијих колега на основу тих твојих запажања дати савет, како да опоравиш свој пчелињак. Све је то саставни део овог лепог занимања, проблеми на које наилазимо су велика школа. Надам се да ћеш ускоро написати детаљније стање у својим кошницама и сигуран сам да ће ти неко од искуснијих колега помоћи да стање на свом пчелињаку, значајно поправиш. Поздрав :)
Поред ових пар ситуација, могући нестанак пчела може бити и због разног тровања, ако у близини има неких воћњака и ако је неко то воће прскао у цвету (што не би смео) ето проблема пчелама и пчеларима. Samo ispravka kod kolege Neskovica...Voce u cvetu je dozvoljeno prskati,ne preporucuje se primena insekticida tokom faze cvetanja biljaka kako ne bi doslo do trovanja korisnih insekata(pcela,bumbara i svilene bube)pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 01, 2014, 22:11:24
JESTE zabranjeno, kolega, bar u Srbiji, prema saopštenju Uprave za zaštitu bilja ministarstva poljoprivrede ... a čini mi se i u EU...
16 ulica pčela može biti upravo loša procena količine pčela u ulicama. Pčele mogu donjim delom klubeta biti i u prvom nastavku. Samo što tu može biti pčela samo oko satonoša. Kada se pogleda, vide se „ulice“ pčela. To bi bila slaba „početnička“ procena snage društva.
Sledeće što je bitno je i postupanje sa pčelama ranije. Moglo je doći do masovnije smene generacija i normalno je da gnezdo neko vreme „miruje“ (nema nekog značajnijeg povećanja broja ramova sa leglom).
Tačno je da je nejasna procena količine meda u prvom nastavku. Ako su ramovi puni meda, može se videti meda u zadnjem delu rama, koji pčele najkasnije prenose. Manje količine će preneti bez problema za to vreme i neće se ni prepoznati da je tu bilo meda.
Snažan razvoj sa sobom povlači i veliku potrošnju. Ne može se reći da je bilo nekog jačeg medenja pri ovakvim uslovima (ne isključujem mogućnost da je na mnogim terenima bilo i jačeg unosa, ali kod mene nije bilo).
Dragane, vršiš takođe „početničku“ procenu. Košnice sa 16 ulica pčela su jaka društva, kada i u prvom nastavku ima legla na skoro isto toliko ramova. Kakav treći nastavak. Po kratkom opisu koji je kolega dao, njima je neko vreme dovoljan i jedan nastavak, a ne tri.
Rojenje o kojem se piše je takođe nejasno. Koliko se društava rojilo, koliko je to masovna pojava? Ako je bilo rojenja, pitanje je iz kojeg tipa košnice su izašli rojevi (ako se to uopšte desilo). Dali je "rojenje" posledica tihe izmene ili je stvarno rojenje?
Dalje, nije uopšte problem što je kolega davao sirup i pogače. To bi samo moglo da doprinese da hrana „potiskuje“ gnezdo i u donji nastavak. Hrana nije mogla da ih „ubije“. Verovatnije je da im nije davao dovoljno sirupa.
Trovanje je moguće, ali ostavlja „trag“ ispred leta i možće se izvesti zaključak da je do trovanja došlo.
Hvala na odgovorima.Davao sam pogacu jer nisam mogao svaki dan doljevati sirup zbog daljine.Oko pcelinjaka ima mnogo voca,raslinja,cica maca(drvo,zbun tako ga zovu ovdje).U pregledu sam na letu od 3-4 kosnice nasao po 1-2 uginukl pcele.Imam 10 kosnica,u 8njih ima po 6,7 ramova legla koji su u drugom nastavku,ima po 2 rama meda(bilo ih je bar 5).U prvom nastavku tj.plodistu ima malo pcela i saca starija.U 2 kosnice matica se spustila dolje i pocela zaljegat.Tu je dodan 3 nastavak.E sad,kolucine meda su smanjene sa 5 na 2 rama pa i manje po kosnici.Legla su od prije jedino sto je matica picela zaljegat sad u izgradjene satne.To sam zapazio id proslog puta.Moram ih seliti jer je vlasnik imanja sve preorao oko njih a kod njih misli pustat djubar.
"Posto je tema razna pitanja,evo i moje ili prije nedoumica.17.3 sam kupio drustva,pcele na 16 ramova sa maticom,leglima i sacem.Znaci odmah su bila slozena dva nastavka.Bile su to bonbe od drustava.Takodjer je bilo i ramova punih meda.Kosnice se nalaze 20km od mene.Danas nakon 2tjedna pcela u prvom nastavku uopce i nema,malo ih je.Nema ni meda.Redevno su prihranjivane sirupon i pogacama.Prosli tjedan je bio kisan.Da li je moguce da su tokiko pojele? Ali i gdje je nestala masa pcela?da li je vrijeme utjecalo ili je moguca kradja pcela tako da su stresene s ramova?Jer drustva su bila bomba a sad su unazadjena i manje je pcela".
Колега је купио друштва, па претпостављам да је колега који је та друштва њему продао, био прави колега и да је продао оно што му је и рекао. Додуше пише: пчеле на 16 рамова са матицом, леглима и саћем, а не 16 рамова пчела. На 16 рамова може бити и 5 рамова пчела, а може бити и 16 зар не? Минимум колегијалности би био да искуснији колега свом, млађем колеги прода бар пристојно развијено друштво. Неко просечно развијено друштво у РВ кошници у ово време, има бар 8-9 рамова пчела и бар 5-6 рамова легла, а од тога, бар 2 рама затвореног легла. Такво друштво свакако не би могли да назовемо "бомба", друштво како је рекао колега Данко. Не баш таквим називом него неким прикладнијим, ја бих назвао друштво које у овом тренутку има реалних 15,16,17 рамова пчела.
Све да су та друштва у тренутку куповине, била и просечна, са бар два РВ рама затвореног легла, за 7-8 дана у њима би из тог легла изашло између 6000 и 7000 младих пчела. На РВ раму има око 1500 пчела. Ако је било бар 8 РВ рамова са пчелама то је око 12000 пчела и ових младих са два рама, рецимо 6400 нових пчела, то би укупно било око 18400 пчела или око 12-13 РВ рамова пчела. Од момента куповине тих друштава до момента прегледа, прошло је 14 дана. Сасвим довољно времена да изађе и неки рам више младих пчела. У случају да су друштва у тренутку продаје била снажнија са 10, 12 рамова пчела имала би вероватно између 8 и 10 рамова легла свих структура, па би самим тим у тим РВ кошницама било и много више пчела. Имамо на нашем форуму примере да колеге имају већ пре 7-8 дана РВ заједнице са 14 рамова легла и увелико преко 20 РВ рамова пчела, са трећим наставком и РВ кошницама пуним воћног нектара. Е то друштво би ја назвао, Шампионско ;D
Колега Шоле је сасвим у праву за поступање према пчелама у ранијем периоду. Могуће је да су пчелиње заједнице форсиране на развој, на пример додавањем погача, а то значајно смањује живот пчелама од прошле године. Иначе у РВ кошницама по правилу не долази до нагле смене генерација, напротив. Та је смена поступна и дуготрајна. На мом пчелињаку пратим угинуће пчела, тако да то из свог искуства знам поуздано. Колега је населио у своје кошнице та купљена друштва, па како год почетник био, морао је да види бар два РВ рама са медом, а то би био и неки минимум који би продавац друштава требао да испоштује. Воја колегама даје ројеве са РВ рамом хране! Два РВ рама меда су око 4 кг. како год килав унос да је био, друштво од 8-9 рамова пчела, не верујем да би за 14 дана све то потрошило. Осим да нема ама баш никаквог уноса, што је могуће али мало вероватно. Плус сируп и погаче? Заиста та ситуација са храном је врло нејасна.
Колега Шоле, сасвим си у праву за моју почетничку процену. Заиста треба бити јако прецизан да се случајно лошим саветом не нанесе штета колегама. Дакле ово што сада пишем, не саветујем никоме, то је неко моје размишљање. Пошто ја немам изграђеног саћа за трећи и четврти наставак, ја ћу мојим РВ додати трећи наставак када у кошницама будем имао око 16, 17, 18 рамова пчела и бар десетак рамова легла. Трећи наставак ми је потребан да бих повећао број пчела и да би што пре имао изграђеног саћа. Четврти наставак са со. могу додати и у паши, пчеле ће га у јакој паши у дану изградити. Значи, ово није препорука никоме! то је неки мој план за мене.
Храна није могла да "убије", пчеле али је погача могла да им значајно скрати животни век. Мојим пчелама ја уопште не дајем сируп, па су живе и здраве, а погаче неће видети ни на слици. Додуше зато су моје пчелиње заједнице тек просечне, 7 до 8 РВ рамова пчела и до 7 РВ рамова легла. Тако сам решио за ово пролеће и пролећни развој. Ни ово није никакав савет никоме!
Колега Шоле, сасвим си у праву и за тровање пчела, оно најчешће оставља траг испред кошница у виду угинулих пчела. Сем у случајевима када пчеле једноставно нестану, а оду далеко од пчелињака да угину тамо негде ... Искрено се надам да код уваженог колеге није било неког тровања. Све остало се да средити.
Драги комшија, што се тиче ројења пчела у ово време или било чега другог што колеге напишу, ако не пишу истину нека им је на част. Човек би требао да буде невин, док му се кривица не докаже. То нису писали почетници попут мене, него уважене искусније колеге. Они свакако знају шта је разлика између тихе измене или ројења. Ваљда ...
JESTE zabranjeno, kolega, bar u Srbiji, prema saopštenju Uprave za zaštitu bilja ministarstva poljoprivrede ... a čini mi se i u EU...
Борисе, то је препорука а не забрана. Један број пестицида, првенствено фунгицида има регистрацију за третирање током цвјетања. Друга је ствар што је то у највећем броју случајева потпуно непотребно. Као и свугдје, проблем је незнање наших воћара који третирају и када треба и када не треба.
Третман инсектицидима у цвјетању највећег броја воћних врста и када би био "дозвољен" је бесмислен. Ко се бори против штетних инсеката у цвјетању, или је закаснио или је поранио.
Употреба фунгицида може имати оправдање али код јако малог броја врста и сорти. Проблем инфекцијом гљивице монилије за вријеме пуног цвјетања изражен је само код вишње и код шљиве сорте Стенли. Највећи број осталих селекција шљиве је толерантан на монилију у том периоду, све чачанске селекције су толерантне осим ако из дана у дан не пада киша а температура је преко 20 С. То није тако чест случај.
Не знајући воћари сами себи наносе штету третманом у вријеме цвјетања, ем што тиме трују пчеле, ем што највећи број хемикалија смањује клијања полена и оплодњу а самим тим и родност. Писао сам мислим о овоме али вјерујем да није на одмет често понављати.
Колега Данко, Тек када сам послао свој одговор, видео сам Твоје објашњење. Када је пчелињак далеко и када нисмо у ситуацији да га обилазимо сваки дан и дајемо сируп, нормално је да се ставе погаче, шта да се ради. Ако си имао 5 рамова хране, а сада имаш 2, сасвим је могуће ако си имао врло јака друштва да су за време оних кишовитих дана потрошила ту разлику у храни. Што се тиче легла у кошницама, сво легло које је залежено са данашњим даном изаћи ће за 21 дан, значи око 23 априла из тих 7 РВ рамова изаћи ће око 22400 пчела, а то је од прилике 15 РВ рамова младих пчела, плус пчеле које су сада у кошницама. Остаје довољно времена да се наредном периоду залеже још рамова са леглом и да негде око краја априла и почетком маја имаш пристојно развијене заједнице. Ако је бројчано стање заједница толико смањено, не би требало да журиш са додавањем наставака. Боље је сачекати да се заједнице опораве, имају довољно места у та два наставка. Било би корисно ако си у ситуацији при прегледу друштва да направиш и неку фотографију и поставиш на форум. Тиме ћеш помоћи искуснијим колегама да сагледају јаснију слику стања у твојим кошницама и тиме ћеш од њих свакако добити, по себе много прецизнији одговор и савет. Поздрав и свако добро
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 02, 2014, 15:46:28
Борисе, то је препорука а не забрана. Један број пестицида, првенствено фунгицида има регистрацију за третирање током цвјетања. Друга је ствар што је то у највећем броју случајева потпуно непотребно. Као и свугдје, проблем је незнање наших воћара који третирају и када треба и када не треба.
Третман инсектицидима у цвјетању највећег броја воћних врста и када би био "дозвољен" је бесмислен. Ко се бори против штетних инсеката у цвјетању, или је закаснио или је поранио.
Употреба фунгицида може имати оправдање али код јако малог броја врста и сорти. Проблем инфекцијом гљивице монилије за вријеме пуног цвјетања изражен је само код вишње и код шљиве сорте Стенли. Највећи број осталих селекција шљиве је толерантан на монилију у том периоду, све чачанске селекције су толерантне осим ако из дана у дан не пада киша а температура је преко 20 С. То није тако чест случај.
Не знајући воћари сами себи наносе штету третманом у вријеме цвјетања, ем што тиме трују пчеле, ем што највећи број хемикалија смањује клијања полена и оплодњу а самим тим и родност. Писао сам мислим о овоме али вјерујем да није на одмет често понављати.
Pa zar niko da otvori sliku koju sam priložio...Ono jeste bio odlomak iz preporuke, ali prskanje JE ZABRANJENO!!!
Insekticidi zabranjeni, fungicidi uz posebno odobrenje....Ukoliko je neko prskao i to vama nanelo štetu, sakupite dokaze, pokrenite tužbu za nadoknadu štete i kada to uradimo nekoliko puta i pročuje se među voćarima počeće i oni da poštuju zakon...Ne dolazi se do poštovanja zakona tako što država kontroliše sve živo, ponekad nekog treba i prijaviti....(nažalost). U Norveškoj sa kolegom u kafani popiješ 3 piva i kreneš autom kući, usput te presretne patrola sabraćajne policije jer te isti prijavio da voziš pijan ( al ne za to da ti crkne krava ko u srbiji, nego da ne zgaziš nekog usput...).Oni te lepo oderu, pa sledeći put ideš sa piva taksijem.... Naravno da bi bilo lakše da se dogovorimo sa voćarima, ali ako je neko balvan, protiv toga bez sekire ne može....
Колега Борисе, Извини на касном јављању, хвала Ти за слику коју си поставио. Наравно да сам прочитао одмах али сам заборавио да то приметим, написмено ;D У сваком случају, хвала Ти на труду. Све пише за писмене, а код нас је изгледа неписмених много, а безобразних још више. У оној недељној емисији Добра Земља, прва тема је била прскање воћа у цвету и благодат воћарима од те спасоносне акције и то не једно прскање, него два одвојена. Пчеле и пчеларе, наравно нису ни поменули. Нисам гледао целу емисију, можда су касније бринули о пчелама :o
Али нису сви људи исти. Ево једног лепог примера. Поздрав
Без жеље да полемишем или евентуално браним "воћаре" (воћаре под наводницима, јер прави воћари не третирају у вријеме цвјетања), само ћу додати још пар ствари;
- саопштење је препуно нетачности, произвољности и дискутабилних детаља. Јако је тешко сакупити неке доказе за подношење тужбе ако би га покушали слиједити. Осим ако немамо мртве пчеле као доказни материјал. - алфациперметрин, циперметрин и делтаметрин су инсектициди из групе пиретроида. Токсични су за инсекте (не искључиво пчеле) само контактно. Шта значи контактно? Док се депозит не осуши. То је најчешће период од 2 сата до највише 12 сати. Послије сушења депозита (пестицидног филма) постају инертни. О 5 дана како стоји у саопштењу нема ни говора. Органофосфати и неоникотиноиди су нешто друго. -Како утврдити тренутак пуног цвјетања? Могуће је само на воћњаку, у датом тренутку. Сваки фитофармацеут вјештак без по муке може доказати да није прскано у пуном цвјетању већ у прецвјетавању (отварање цвјетова по етапама, док се једни тек отварају, други завршавају). -...и гдје само нађе то "фунгициди уз посебно одобрење"? :)
Опет понављам, никакве забране неће зауставити воћаре да пршћу у вријеме цвјетања. Само образовање. Када људи схвате да себи наносе штету а не неком тамо пчелару, тек тада ће престати.
Пошто ја немам изграђеног саћа за трећи и четврти наставак, ја ћу мојим РВ додати трећи наставак када у кошницама будем имао око 16, 17, 18 рамова пчела и бар десетак рамова легла. Трећи наставак ми је потребан да бих повећао број пчела и да би што пре имао изграђеног саћа. Четврти наставак са со. могу додати и у паши, пчеле ће га у јакој паши у дану изградити. Значи, ово није препорука никоме! то је неки мој план за мене.
Колега Нешковићу,јако добро знам колики је проблем недостатак изграђеног саћа за почетнике,и да си нестрпљив да што пре подижеш спратове,али мислим да додавање целог наставка СО у овом периоду није прави пут до већег броја пчела и бржу изградњу саћа.И сам Воја је на више места написао да се цео наставак СО додаје друштвима која кипе од пчела у два наставка,а не друштвима са 16,17 рамова пчела (и у којима још није дошло до значајније смене зимских пчела).Уз то,битна је и паша,а ако не планираш да прихрањујеш сирупом као што кажеш,заиста мислим да ништа не постижеш твојим планом.По мени,боље ти је да сачекаш још мало,или ако већ желиш,да из сваке кошнице одузимаш по један или два изграђена рама и убацујеш СО,а од изграђених пуниш наставке и само их додаш пред багрем.Ако се не варам имаш 30 кошница и можеш из сваке туре да формираш 6 готових наставака (ако додајеш по 2 СО),запремину кошнице не повећаваш и помажеш пчелама да се брже развијају.Најјачим друштвима прво додајеш изграђене наставке,а слабијим касније.Тако сам ја радио.. Поздрав и медно,
Nije neophodno da budem sumnjičav, ali slušam puno o „kolegijalnosti“ pčelara, koji se žale jedni na druge. U trgovini obično "nema pardona" Ne bih ništa više komentarisao po tom pitanju.
Što se tiče rojenja, postavio sam pitanja gde je to moglo da se desi i u kojim uslovima.
To što pišu iskusni ne mora biti tačno. Imaš na forumu SPOS-a jednu vrlo „jaku“ temu u poglavlju Moji pčelinjaci. Piše „velemajstor“ da ima 12 ramova (DB) legla (pre par dana). Kada neko drugi napiše koliko ima legla, on primeni matematiku i razvali po cifri od 9000 ćelija na ramu i da nije moguće imati toliko leglo (zavist je u pitanju). Sada nije primenio matematiku, jer se hvališe glupošću. A glupost nije to što ima 12 DB ramova legla, već zato što je spustio plodište, a na njega nakrcao drugo „vizantisko“ plavo (DB) plodište. I još piše da ima praznih ramova i da će „cepati“ leglo (vrhunac gluposti).
Taj kolega je jako iskusan. Pčelari 46 godina. Kada početnici pročitaju da on seče leglo, možeš misliti šta oni misle. Misle da je to vrlo dobra tehnika. A u stvari je ono što sam napisao – glupost.
PS
U ovoj poruci je društvo koje je nakon onog izuzetno hladnog talasa 2012. godine vrlo jako za to razdoblje (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg17079#msg17079). Napisao sam zašto rano stavljam osnovu. To društvo je izgradilo 3 osnove sa „grubim“ greškama u izgradnji. Te greške su neka vrsta ćelija koje su znatno veće od trutovskih. Negde u maju je izašao roj. Iako je društvo bilo i dalje izuzetni jako, roj nije bio baš nešto ogroman – jedva je bio prosečne veličine. Matica je zanela tri rama legla i stala. Krenula je na tihu izmenu. Odavno je poznato da izuzetno jaka društva koja odskaču od ostalih uglavnom idu na tihu smenu matice i da se može desiti da tada izađe i roj. Pisao sam o tome i to nazvao dobrom tihom smenom (loša je kada matica ne dozvoljava tihu smenu iako ne valja i društvo sve više slabi). Obično pčelari od takvih uzimaju „rodonačelnicu“. Kao, jaka pa dobra. A jaka je samo zato što je društvo u procesu tihe smene, kada društvo teži da odjgaji što više legla.
Ove godine sam postavio sliku društva koje je zimovalo u dva PM nastavka, ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=80.msg30284#msg30284). Za ovaj prostor je očigledno da ima previše pčele. Napisao sam da je društvo dovoljno jako da samo siđe u prvi nastavak (gde inače ima odlične uslove za to), ali nisu zanele ni jedno jaje. Ja sam za nekoliko dana presložio, jer ima dosta poklopljenog meda, a meni treba da potroši taj med (spustio sam med i deo legla u prvi nastavak). Pčele su dobro procenile uslove za širenje legla, prema stanju u prirodi.
Poslednji period karakterišu uglavnom prohladni dani i može se reći hladna jutra. Zato treba biti i dalje obazriv sa društvima i u tom smislu sam napisao moju poruku. Ako deluje malo „prekorno“ to i jeste. Pčela je živo biće i ne treba preterati. Matematika je pouzdana kada se primenjuje na „neživoj prorodi“. Pčele su živa bića i osim rađanja imaju još jednu neugodnu osobinu, a to je umiranje.
Nisam razumeo onu primedbu o krivici. Niko ne traži krivca. Pokušavamo da damo kolegi najbolji savet, na osnovu malo podataka. Evo još jednog dodatka kako to rade iskusni. U ovoj poruci sam napisao realan kritički osvrt (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg17023#msg17023) na način pregleda i postupanje sa društvom pri pregledu (link ka video snimku je u toj poruci). Ovo je naravno dočekano na „nož“ i smatra se zlobom sa moje strane. Zanimljiv je 4-ti minut 20 sec u tom video snimku (4:20). To je „proširenje“ gnezda okretanjem rama. To se tako ne radi u to vreme. Pčele imaju sasavim dovoljno prostora da se same šire, prema opštim uslovima. Kasnije je taj „majstor“ zvani enciklopedija „držao predavanja" o tome da društvo mora imati dovoljno pčela kada se proširuje (misli se na pčele hraniteljice). U tom smislu, pogledaj pažljivo video snimak i pažljivo čitaj onu moju poruku. Komšo, čuvaj se tih majstora koji uče u šese’t i nekoj, tog momenta dožive "prosvetljenje", postanu „profesori“ i drže predavanja. Nisu uvek isti uslovi pčeleranja. To se ne uči, to se posmatra i prati. Toliko o nekima sa puno iskustva i još više „znanja“. Imam utisak da si razumeo moju poruku kao kritiku tebi lično. Kritika je upućena onakvima kao što je Jevtić Slobodan (koji nas inače bruka i u inostranstvu) i koji često pišu nebuloze.
A ima kritike i tebi, jer si olako shvatio i prihvatio neke stvari. To će tebe da košta, a ne mene.
Nisu uvek isti uslovi pčeleranja. To se ne uči, to se posmatra i prati.
У праву си Драгане,али почетници који немају ваљаног ментора скоро увек раде по шаблону.По принципу-три,четири сад!A највећа глупост су радови на пчелињаку по месецима (и то прецизни у дан).За 3 године пчеларења сам схватио да је пчеларство поред огромног знања и комбинаторика,а највише од свега да је свако друштво прича за себе.Шаблонски рад доноси само то да човек учи на својим грешкама... Поздрав и медно,
Imao sam sreću da sam učio od istinskog majstora pčelarstva (moj stric Bora Šošić). Njega je jedan dalji rođak učio pčelarenju po sistemu:“Čuj, ej! To treba znati“ to je bio odgovor na svako pitanje. Onda je Bora lepo nabavio dobre knjige i učio. Ali je znao da prepozna i savete i „savete“. Mada je taj rođak i bio u pravu – stvarno neke stvari tek treba saznati, jer i u literaturi piše sve i svašta.
Takođe sam imao sreću da se opredelim za proizvodnju matica. Tu se tek može svašta videti i naučiti. U tom poslu su svakodnevni pregledi i rad oko društava i oplodnjaka u svim uslovima (ne gleda se da li je +40 ili pada kiša – tu nema odlaganja, posao mora da se uradi). To je hiljade detaljnih pregleda društava godišnje i rad koji se protegne na više od 365 dana (i ove godine sam završavao posao oko nekih oplodnjaka – pomoćnih društava tek u januaru umesto u jesen).
Колега Саша, Вероватно нисам прецизно написао, па је дошло до мале забуне. Нисам рекао да ћу сада додати трећи наставак са со. Свакако нисам нестрпљив јер да јесам, одавно бих пчеле стимулативно прихрањивао сирупом па бих у кошницама имао и много више пчела и много више легла. Такође нисам рекао да не планирам прихрану сирупом. Рекао сам да за сада, не прихрањујем. Ако будем проценио да је пчелама потребна помоћ, свакако ћу прихрањивати сирупом. Темпом којим се моја друштва развијају у овом тренутку, време за трећи наставак вероватно ће бити између 10 и 15 априла. Како ћу тај трећи наставак оформити у тренутку постављања, зависи од тадашњег стања друштава и услова у природи, сигурно неће бити само со. ;) Отом потом. У сваком случају, хвала Ти на корисним саветима :D Поздрав :)
Шоле, Комшо када год мислиш да треба, само критикуј и уживај, Твој комшија није од оних "љуткастих", а иначе врло пажљиво читам све твоје поруке на форуму. Наравно да ћу пажљиво прочитати и ове на које си ми посебно указао. Ако човек хоће да напредује мора учити од најбољих, ако има памети. Значи Шоле, само опуштено и када год мислиш да треба, као што сам већ рекао, само критикуј и изнеси своје мишљење. Биће ми задовољство да то прочитам или чујем, а ако ми је дато и нешто из тога и научим.
Комшо што се тиче оних других тема овде поменутих, искусни, дугогодишњи овакви и онакви пчелари... па види, моје пчеларско (не)искуство ми не дозвољава да коментаришем друге колеге. Са моје тачке гледишта, свака част свакоме, вересија никоме. Мислим да се Ти и ја врло добро разумемо.
Извињавам се искуснијим колегама ако је моје питање исувише глупо, а питање је следеће: Приметио сам у пар кошница пчеле (ваљда је то пчела) које се много разликују од осталих пчела. Шаре им нису исте као код нормалне пчеле, немају оне длачице за сакупљање полена као нормална пчела. Величином су исте као и младе пчеле, на полетаљкама се понашају исто. Приметио сам да често остале пчеле приђу тој "необичној", и целу је од "главе до пете", као прегледају. Пчеле их не терају и те необичне пчеле улазе слободно у кошнице. Да ли је то нека нормална појава у пчелињем друштву?
Mislim da je to kod tebe nešto drugo. Matičnjak cveta krajem maja i u junu. Kod mene u Makovištu (750 m nv) tek je oko 5 cm visok, samo se listovi razvijaju. Ovo su prošlogodišnje majske slike. Cvetovi matičnjaka su bledoplavi ili beli. Pozdrav. http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D1%9A%D0%B0%D0%BA https://www.google.rs/search?q=mati%C4%8Dnjak&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=V4lJU6sGh7S0BvfKgKgM&sqi=2&ved=0CLIBEIke&biw=1680&bih=924
PS Na forumu postoji i tema o matičnjaku: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=515.0
Ovako,iduca 2 dana najavljuju kisu kod mene i jutarnje niske temperature. Posto vjerujem da nebude previse izleta ,pa stoga niti unosa,a temperature preko noci padaju ispod 10℃,vjerujem da im netreba dodavati sirup,a i zajednice su utopljene,pa me zanima da li je bolje ostaviti kako je,bez otvaranja kosnica zbog dodavanja sirupa,posto bi im poremetio klimu u kosnici,ili nekako intervenirati? zajednice imaju poprilicno nektara i vjerujem da u slucaju loseg vremena imaju dosta hrane..
Ovako,iduca 2 dana najavljuju kisu kod mene i jutarnje niske temperature. Posto vjerujem da nebude previse izleta ,pa stoga niti unosa,a temperature preko noci padaju ispod 10℃,vjerujem da im netreba dodavati sirup,a i zajednice su utopljene,pa me zanima da li je bolje ostaviti kako je,bez otvaranja kosnica zbog dodavanja sirupa,posto bi im poremetio klimu u kosnici,ili nekako intervenirati? zajednice imaju poprilicno nektara i vjerujem da u slucaju loseg vremena imaju dosta hrane..
Kolega Velimire ako već ima dovoljno hrane i ako je bilo dovoljno unosa nektara nema potrebe za bilo kakvim prihranjivanjem.
Pozdrav svima....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: AleksandarPaspaljApril 14, 2014, 12:40:10
Извињавам се искуснијим колегама ако је моје питање исувише глупо, а питање је следеће: Приметио сам у пар кошница пчеле (ваљда је то пчела) које се много разликују од осталих пчела. Шаре им нису исте као код нормалне пчеле, немају оне длачице за сакупљање полена као нормална пчела. Величином су исте као и младе пчеле, на полетаљкама се понашају исто. Приметио сам да често остале пчеле приђу тој "необичној", и целу је од "главе до пете", као прегледају. Пчеле их не терају и те необичне пчеле улазе слободно у кошнице. Да ли је то нека нормална појава у пчелињем друштву?
Pozd Preksinoć sam bio prisiljen selit kosnice.Put do nove lokacije je bio los tako da su se neke razdvojile u transportu i puno pcela je izaslo i uginulo.A i kosnice su su rasusile pa ima pukotina gdje su izlazile.Na 7 njih je bila postavljena MR.Da li bi trebao maknuti maticne jer ih je puno uginulo?vrijeme ovdje od danas je katastrofa,kiša i hladno i cjeli tjedan.Zadnji pregled je bio 8i9.4 ,sad s obzirom na situaciju nezanam šta je pametno napraviti?da ih prihranjujem?zalihe meda su bile malene
Stvarno je neugodno davati neke savete, kada se već napravi greška koja može biti i vrlo opasna. Trebao si ranije pitati za neki savet koji je bitan za seobu koja može imati neke posebnosti (kao što su te pukotine kroz koje mogu izaći pčele). Te koje su se razdvojile, mogu imati i puno gubitaka. To je moglo da se reši i samo oblepljivanjem trake.
Sada jedino možeš brzo pogledati koliko pčela ima u košnici, razdvajanjem nastavaka. Ako je rešetka stavljena, pretpostavljam da je pravilno sređena košnica (i pravilno postavljena rešetka): najviše legla u prvom nastavku i rešetka na prvom nastavku i manji deo legla iznad rešetke.
Rešetke ne sklanjaš, ako zaključiš da ima dovoljno pčela. Možeš samo pritvoriti leto na rešetki (ako ga ima) koje ćeš otvoriti kada otopli. Rešetka bi morala da se skloni samo sa košnice koja je gubila previše legla i da se „višak“ legla (leglo koje pčele ne mogu pokriti) stavi u neke košnice koje su bogatije pčelom.
Ali, pretpostavljam da nije bilo previše gubitaka pčela, jer pčele koje su izašla na vozilu polako prilaze otvoru na koji su izašle i vraćaju se u košnicu (jedan deo će svakako stradati). Ne može se zaključiti šta znači da je puno pčela uginulo. Ponekome nekoliko stotina uginulih pčela koje se vide na podu vozila izgleda kao ogroman gubitak (to je ono što sam naveo kao "početnička procena"). Ali, treba biti oprezan, jer je sve moguće.
Kada je prohladno, pre pregleda priđi košnicama i nekoliko puta kucni po njima. Kada razdvajaš nastavke, takođe kucni nekoliko puta po toj košnici, sačekaj par sekundi, ubaci pčelarski nož između nastavka i opet sačekaj par sekundi. Ovo se radi da pčele ne izlete masovno kada razdvojiš nastavke. Ne znači da neće izletati, ali to neće biti masovno izletanje, kao kada se naglo razdvoje nastavci.
PS
Često je dovoljno da se samo odizanjem poklopne daske utvrdi ima li dovoljno pčela i da leglo nije ugroženo. Ako je matica u prvom nastavku, većina pčela bi se po hladnom danu povukla u taj deo gnezda gde je matica. Na leglu iznad matične bi bilo pčele tek da pokrije leglo ili bi ih čak i za to bilo nedovoljno.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 15, 2014, 18:28:42
etinioza - bolest pčela Aethina tumida apodema- deo endoskeletona kod zglavkara vučija-lička drvena posuda za vodu bak-ovan grifovanje- postupak kojim se oblikuje metal provlačenjem kroz zupčanike
Kako pripremate RV kosnice za bagrem? matica u doljnem nastavku,pa MR,pa medista ili nesto drugo? da li matici u plodistu ostaviti okvir legla,pa satnu,pa leglo pa satnu i tako do kraja ili nesto trece? da li je to dobar nacin da se sprijeci rojenje?
Imam jednu kosnicu bez matice vec oko mjesec dana.Prije sam u nju stavio iz jake zajednice 2rama zatvorenog legla i iz jedne jos jos jedan ram.To sam ponovio i neki dan jer nisam primjetio maticu.E sad kad sam dodao legla u ove sam (iz te bez matice) prebacio ramove sa sacem i pcelama.Danas dodjem i otvorim kosnicu(iz koje sam uzeo legla,a stavio maticnu nakon tog prebacivanja) i kad na mrezi od hranilice more sace,more u kojima su crvici,neko je izgledalo kao poklopljno leglo.U plodistu nisam naso maticu,doduse sve su unutra pa je tesko vidjeti.Da li je moguce da imaju dvije matice,?da se nije izlegla matica(u onoj sto nije imala) ?a ja sam prebacivao ramove kakosam objasnio,da nisam prebacio maticu u ovu drugu?a one mozda ubile staru?.
Kako sacuvati kosnice od lopova?Cinjenica je da smo svi posteni kao dusa i da cemo svi u raj .na forumima svi ko braca ,neki postadose i kumopvi ali nestajanje kosnica sve ucestalija pojava u svim delovima nase zemlje .Pa bih voleo da cujem sta sve kolege rade kako bi sacuvale kosnice?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićApril 24, 2014, 23:01:27
Čuo sam da je neki tip pravio nagazno potezne mine od petardi. Hahaha... Krali mu i drva. On bušio cepanice burijom te i tu trpao petarde. Kad samo zamislim šta se desilo.
Imam jednu kosnicu bez matice vec oko mjesec dana.Prije sam u nju stavio iz jake zajednice 2rama zatvorenog legla i iz jedne jos jos jedan ram.To sam ponovio i neki dan jer nisam primjetio maticu.E sad kad sam dodao legla u ove sam (iz te bez matice) prebacio ramove sa sacem i pcelama.Danas dodjem i otvorim kosnicu(iz koje sam uzeo legla,a stavio maticnu nakon tog prebacivanja) i kad na mrezi od hranilice more sace,more u kojima su crvici,neko je izgledalo kao poklopljno leglo.U plodistu nisam naso maticu,doduse sve su unutra pa je tesko vidjeti.Da li je moguce da imaju dvije matice,?da se nije izlegla matica(u onoj sto nije imala) ?a ja sam prebacivao ramove kakosam objasnio,da nisam prebacio maticu u ovu drugu?a one mozda ubile staru?.
Saša ti je ovde (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1027.msg30948#msg30948) već postavio pitanje, šta si dobio razmenom pčela iz jedne u drugu košnicu, osim problema. može se dodati ram sa mladim leglom u bezmatak, ali nema smisla prebacivati pčele iz te košnice u neku drugu (osim ako ne spajaš društva). I bio je dovoljan samo jedan ram sa leglom.
Vrlo je moguće da je bilo matice u tom društvu, ali je i moguće da si ostavio maticu iznad rešetke. Pazi kada sklanjaš to izgrađeno saće, da ne ubiješ maticu. Pretpostavljam da je to sve trutovsko leglo i treba ga skloniti iz zbega.
Postoji i mogućnost da si prebacio i maticu iz tog sumnivog društva. Pčele mogu prihvatiti i drugu maticu, ali se često događa da pre toga hoće da je ubiju i da bude puno oštećena, ali nastavlja da nosi. Ako su kojim slučajem prihvatile tu novu maticu, mogu ubiti svoju maticu. Ali to možeš lako utvrditi kada pogledaš ima li legla u donjem nastavku.
Može se udvojiti i prihvatiti obe matice kao svoje.
Kakvo je stanje u košnici koja nije imala maticu i kojoj si dodavao leglo?
Kolega Miroslave ako sam vas najbolje razumeo vi mi predlazete da probusim kosnice. Koji deo pocev od podnjace zavrsno sa krovom je najpodesniji za minsko polje?
Настављамо са веома популарним квизом, јер је знање имање:
Да ли су речи токсин, отров и веном синоними?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa risticApril 29, 2014, 12:48:58
Pozzz svima ! Siguran sam da za ovo moje pitanje postoji negde napisan odgovor ali nisam mogao da ga pronadjem . Pitanje glasi : Na koliko dana pre bagremove pase treba ograniciti maticu u jednom nastavku ? Hvala unapred
I po ovom pitanju nemam isključiv obrazac, na osnovu kojeg mogu reći u koje vreme se tačno radi ovaj posao. Nikada nisam žurio (najčešće zbog drugih obaveza), a često zbog procene stanja. Dešava mi se da neka društva presložim i na pola bagremove paše.
Ne kažem da je ovo uzor, kako treba raditi, ali nije problem ako se zakasni. Pčele ionako unose ogromne količine nektara (kada bagrem medi) u plodište. Najveći problem je ako su društva u rojevom nagonu. Tada treba raditi na vreme.
Kada društva nisu u rojevom nagonu, ni tu ne poštujem „kalendar radova“.
Društva u radnom raspoloženju (ona koja nisu u rojevom nagonu), bez problema unose ogromne količine nektara i u nastavak ispod plodišta. U ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=921.msg24537#msg24537) od prošle godine, u vreme izuzetno jakog medenja voća, možeš videti šta se dešava i kada se zakasni : ništa nenormalno – pčele rade i popunjavaju sav raspoloživi prostor. Na prvoj slici u toj poruci se vidi količina nektara koja je bila u ramu do zida i koji sam delimišno istresao na satonoše.
PS
Najsigurnije je kada radiš prema snazi društava. 1995. godine u žabaljskom ataru, pri obilasku uljane repice video sam pčelinjak od oko četrdesetak košnica. Ispred leta je bilo izuzetno mnogo krečnog legla. Otvorio sam dve-tri košnice i našao katastrofalno stanje. Društva su imala na 4 rama legla, i pčele nedovoljno za jedan nastavak, a društvo je bilo složeno „po propisu“: LR plodište, matična rešetka i medište (u kojem nije bilo ništa, osim vlage i buđi – iznad rešetke nije bilo jedne jedine pčele).
Mislim da ne treba ništa više dodati. Ako društvo nema snage za drugi nastavak (medište), ostaje na jednom nastavku. Ako je mnogo pre bagrema jako i postoji mogućnost da uđe u rojevi nagon, mora se srediti i proširiti prostor, na vreme. I prati se stanje hrane u društvu.
Procena se donosi na osnovu prvog detaljnog (ili površnog) pregleda.
Danas bio na pčelinjaku i vidim da u svim kosnicama, osim u jednoj (o L R -u govorim) prakticki jednaka jakost pčela, nisam previse kopao, ali vidim da ima friskog nektara, satne su skoro sve izgrađene i radno je raspolozenje .. neki stalno pricaju o Rojevni nagonu, ja ga ili nemam, ili ga neznam prepoznati. ono sto me zanima je kada se stavlja treci nastavak, da li ga stavljam na drugi, dignem 2 okvira legla i okolo satne, posto nemam izgrađenog saća, ili maknem sadasnji drugi nastavak, pa na njegovo mjesto stavim 2 okvira legla i satne sastrane i onda prijasnji drugi nastavak stavim na trece mjesto? nadam se da razumijete pitanje, hvala!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMaj 04, 2014, 12:39:42
@ Velibor Komericki
Siguran znak da je društvo u rojevom nagonu je prisustvo zaleženih ili zatvorenih matičnjaka kod jakih društava uz istovremeno prisustvo matice ( Kod slabijih društava prisustvo matičnjaka može biti tzv. "tiha smena"). Društvo se na udar (kucanje) u košnicu ne smiruje odmah nego nastavlja sa lepezanjem krilima koje se čuje kao brujanje...
Hvala Borise na odgovoru,do sada nisam nasao maticnjake,osim u nukleusima koje sam formirao bez matice sa jednodnevnim leglom. Uglavnom stavio sam u plodiste satne osnove,zatvoreno leglo sam digao u drugi nastavak i dao im posla,pa onda nisu u rojevnom nagonu.. ono sto me kopkalo je to da stariji i iskusniji pčelari imaju rojeva ko pljeve(a kao netrebaju im) pa mi nije bilo jasno kako se kod mene ne roje..ali s obzirom da imaju satnih osnova za graditi,dao sam im poprilicno posla te samim time smanjio rojevni nagon!
O rojevom nagonu i njegovom prepoznavanju pisao je Slobodan Jevtić:"Najraniji simptomi pripreme pcelinjeg društva za rojenje su izgradnja trutovskih celija i odgajanje velike kolicine trutovskog legla. Sledeci simptom, koji se javlja oko 15 dana posle polaganja jaja u trutovske celije, jeste polaganje jajašca u prazne maticne celije na bocnim i donjim rubovima satova.[/size]Najsigurniji simptom da je pčelinje društvo ušlo u rojevo stanje je momenat kada jako uzbudjene rojne pcele nateraju maticu da polaže jaja u matične ćelije, a pogotovu kada su već poklopljene larve u matičnjacirna. Posle pojave otvorenih rojevih matičnjaka pčele se smiruju Kad pčelinja drustva uđu u rojevo stanje, njihova aktivnost jako opada, što traje celih 15 do 20 dana, pa i više. Mlade pčele sve manje hrane maticu i ona polaze mali broj jaja ili čak potpuno obustavlja polaganje. Njen trbuščić se istanjuje i ona postaje lakša (da bi mogla da leti sa rojem). Pčele letačice najčešće stoje pasivno na krajnjim satovima ili se gomilaju na "bradi" oko ulaza u kosnicu ili ispod poletne dasčice. Rojevo stanje se obično javlja u maju i junu, a nekad i u julu i obično pada u isto vreme kada i glavna pasa, sto je često uzrok da pčele propuste medobranje. Lučenje voska i izgradnja satnih osnova takodje se obustavIja. Šta nam je činiti pre svih tih pojava? Moramo stalno proširivati košnicu i ubacivati satne osnove za izradu, a i realno je da u toku godine pčele izrade 1/3 satnih osnova u jednoj zajednici."[/color]
O rojevom nagonu i njegovom prepoznavanju pisao je Slobodan Jevtić:"Najraniji simptomi pripreme pcelinjeg društva za rojenje su izgradnja trutovskih celija i odgajanje velike kolicine trutovskog legla. Sledeci simptom, koji se javlja oko 15 dana posle polaganja jaja u trutovske celije, jeste polaganje jajašca u prazne maticne celije na bocnim i donjim rubovima satova.[/size]Najsigurniji simptom da je pčelinje društvo ušlo u rojevo stanje je momenat kada jako uzbudjene rojne pcele nateraju maticu da polaže jaja u matične ćelije, a pogotovu kada su već poklopljene larve u matičnjacirna. Posle pojave otvorenih rojevih matičnjaka pčele se smiruju Kad pčelinja drustva uđu u rojevo stanje, njihova aktivnost jako opada, što traje celih 15 do 20 dana, pa i više. Mlade pčele sve manje hrane maticu i ona polaze mali broj jaja ili čak potpuno obustavlja polaganje. Njen trbuščić se istanjuje i ona postaje lakša (da bi mogla da leti sa rojem). Pčele letačice najčešće stoje pasivno na krajnjim satovima ili se gomilaju na "bradi" oko ulaza u kosnicu ili ispod poletne dasčice. Rojevo stanje se obično javlja u maju i junu, a nekad i u julu i obično pada u isto vreme kada i glavna pasa, sto je često uzrok da pčele propuste medobranje. Lučenje voska i izgradnja satnih osnova takodje se obustavIja. Šta nam je činiti pre svih tih pojava? Moramo stalno proširivati košnicu i ubacivati satne osnove za izradu, a i realno je da u toku godine pčele izrade 1/3 satnih osnova u jednoj zajednici."[/color]
Kolega, sve je to tačno ali ima jedna sitnica. Ne možeš proširivati do besvesti da bi sprečio rojenje. Jedna prvoklasna matica može da uposli oko 20000-22000 kućnih pčela, sve što prođe taj broj sprema se za rojenje i tako iz dana u dan ima sve više neuposlenih pčela i na kraju rezultat je rojenje ako pčelar to ne odradi veštački.
Колега Велимире, По питању ројења пчела, на форуму имаш доста текстова али их је проблем наћи. Треба бити упоран и тражити. Ево једног одличног текста колеге Шошића из 2012. године, из маја месеца. И тада је било хладно време. Додуше, тада се радило о 24 мају али је то тадашње стање багремове паше и временских прилика, врло слично овим данима у којима се ми сада налазимо. То Шолетово писање је под бројем 26 и верујем да ће ти помоћи, да разумеш принцип ројења пчелињих друштава. http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.15 У том писању, наћи ћеш и одговор на питање које си поставио. Поздрав и медно :)
Potrebna pomoć i savjet, situacija je sljedeća: 1. Imam 3 LR zajednice sa aktivnim maticama 2. Na poklon sam dobio 3 matice 3. U jednoj od LR košnica imam nekoliko zatvorenih matičnjaka ( oko 5-8): Šta hoću: Da formiram još 4-6 novih društava sa novim maticama i matičnjacima. Problem je u tome što to želim odraditi u RV košnice a iste imaju samo satne osnove. Razrojavanje planiram za sutra popodne :-[. Svaki savjet dobrodošao . Hvala
Ona jedna LR u kojoj imaš zatvorene matičnjake ti je u rojevom nagonu, sigurno imaš i otvorenih matičnjaka, na toj uradi izdvajanje roja sa starom maticom sa "Taranovljevom daskom" na način da ispred te košnice postaviš dasku (može i drugi materijal, improvizuj) otprilike širine košnice, koja ukoso stoji od zemlje pa prema letu košnice, i završava na 10-15 cm od leta, otprilike u istoj visini. Otvoriš košnicu i sve pčele, sa svih ramova streseš na pomenutu dasku, treba i maticu da streseš na dasku(kod ramova sa matičnjacima budi oprezan, možda bolje da očetkaš pčele) i ramove vratiš u košnicu. Pčele koje su predviđene da napuste košnicu u roju sa starom maticom će formirati roj ispod daske, a ostale pčele će se vratiti u košnicu i pokriti leglo. Kad se roj smiri (posle sat-dva) jednostavno ga streseš sa daske u novu RV košnicu na satne osnove. Ramove koji su ostali u staroj košnici sa matičnjacima razdeliš na više nukleusa , tj onoliko koliko imaš LR tela za koje možeš da obezbediš neku podnjaču i krov, i gledaš da u svakom imaš 1-2 matičnjaka. U svako takvo telo ubaci i RV ram sa satnom osnovom do legla (ugradi na RV ram odgore satonošu LR da bi ga mogao postaviti u LR telo) i ostavi ga. Kad se nova matica izvede i spari, pčele će početi graditi satnu osnovu RV i nadalje dodaješ na isti način RV ramove a vremenom izbacuješ LR i kasnije samo sve prebaciš u RV košnice.
Da li je normalno da već na deset ramova legla "zvončići razvaljuju".Kod mene je to slučaj u svim R.V..Da li je uzrok tome ova kišna godina?Sve je urađenpo po preporukama sa foruma.Da li je prerano za M. R.Šta dalje?
"Ona jedna LR u kojoj imaš zatvorene matičnjake ti je u rojevom nagonu, sigurno imaš i otvorenih matičnjaka, na toj uradi izdvajanje roja sa starom maticom sa "Taranovljevom daskom"" Da li najviše dnevne remperature narednih dana od 21 oC-23 oC dozvoljavaju gore navedenu radnju?Ovo pitam iz ličnog razloga jer sam pre desetak dana detaljnim pregledom plodišta u jednom LR nastavku utvrdio da ima 8 rama pretežno zatvorenog legla.Od tih 8 rama 3 rama su RV.Nije bilo matičnjaka niti njihovih početaka.Treba da proširim plodište tako što bih RV ramove prebacio u gornji prelazni nastavak ili RV nastavak koji bih u tom trenutku stavio iznad pomenutog plodišta.Za ovu radnju trbalo bi mi 5-10 minuta jer rv ramove treba da odvojim od lr ramova u koje sam ih umetnuo i uz to isečem saće koje je izvučeno u međuprostoru ovih ramova.Na nekim grančicama bagrema počeli su da se bele cvetovi. Koje su povoljne vremenske prilike za ovo moje proširenje plodišta?Da li da to uradim pod hitno ili to odložim za posle nedelje? :-\
Колега Мићко, (надам се да сам исправно написао Твоје име) У одговору број 440 на овој страни имаш линк ка одличном тексту колеге Шошића. Ту ћеш наћи и део одговора на твоје питање. Што се тиче звончића, питање је да ли ће то све бити матичњаци. А право питање је да ли има затворених матичњака? Ово кишно време свакако је утицало да пчеле крену да праве матичњаке и да се спремају за ројење, то је природно понашање пчела. Што се тиче мр. па то зависи од стања твојих друштава и то сваког посебно. Ако имаш у кошницама довољно пчела и легла и ако је багремова паша (ако је имаш) близу, свакако је време за мр. и проширење пчелињих заједница. Ако прошириш пчелиња друштва на време и у правом тренутку, и ако буде пристојног уноса, вероватно нећеш имати проблема са тим матичњацима, пчеле ће их саме порушити. У сваком случају, сачекај савет неког искуснијег колеге. Поздрав и медно :)
"Ona jedna LR u kojoj imaš zatvorene matičnjake ti je u rojevom nagonu, sigurno imaš i otvorenih matičnjaka, na toj uradi izdvajanje roja sa starom maticom sa "Taranovljevom daskom""
Da li najviše dnevne remperature narednih dana od 21 oC-23 oC dozvoljavaju gore navedenu radnju?
Kad se mora, onda se mora ili da se penjete po drveću kasnije.
Koje su povoljne vremenske prilike za ovo moje proširenje plodišta?Da li da to uradim pod hitno ili to odložim za posle nedelje? :-\
Ja bih to odmah uradio, ali bi preneo i maticu gore i između LR i RV postavio matičnu rešetku, dole skoncentrisao ramove u sredinu a gore dodao RV osnove da ih pčele grade u paši ako je bude a ako ne bude, pomalo ih prihranjivao, može se slobodno raditi po ovom vremenu a iz tvog posta pretpostavljam da je već nastavak pun pčela jer imaš 8 ramova legla, verovatno matica više nema gde da polaže jaja.
Zahvaljujem se Dragane na savetu.Ove vremenske prilike nisu baš išle na ruku onima koji su vršili prelazak na RV.
Kolega potpuno si u pravu, zaostaju za LR ali količina hrane u košnicama vuče na stranu RV. Kupljene košnice su me totalno razočarale i moram ih već popravljati.
Najavljeno je prskanje protiv komaraca.U ovom postu « [/size]Odgovor #67 poslato:[/size] Februar 21, 2013, 18:53:39 » pisano je dosta o tome.Nije bilo reči o obezbeđenju ventilacije u vreme dok su pčele zatvorene u košnici.S obzirom da će se prskanje obaviti iz vazduha,verovatno i letom preko košnica,kako se ponašati sa ventilacijom košnice?
Najavljeno je prskanje protiv komaraca.U ovom postu « [/size]Odgovor #67 poslato:[/size] Februar 21, 2013, 18:53:39 » pisano je dosta o tome.Nije bilo reči o obezbeđenju ventilacije u vreme dok su pčele zatvorene u košnici.S obzirom da će se prskanje obaviti iz vazduha,verovatno i letom preko košnica,kako se ponašati sa ventilacijom košnice?
Ako se prska opasnim insekticidom, bilo kakva ventilacija ne znači ništa – gubici će biti veliki. Tada je najbolje oseliti pčele sa područja koje se tretira. Ukoliko to nije moguće, ventilacija kakvu smo mi primenjivali je odignut krov na jednoj strani i mreža (zbeg) preko cele površine nastavka i mreža preko cele povrčine podnjače (izvučena uvlaka). Ako je temperatura visoka i ubrzano otopljava, i preparat je relativno slabije dostupan pčelama (manje je rose), moraju se leta otvoriti ranije inače će jaka društva biti previše uznemirena i podići temperaturu u košnici. To može biti opasno. Veći ili manji gubici se ne mogu izbeći nikako. Ako dođe do gubitaka, odmah treba smanjiti prostor na veličinu gnezda, da pčele kako-tako mogu održavati leglo. Potrebno je dodavati i manje količine sirupa, da se pčele ne dave, ali da imaju neke koristi (zamena za vodu).
Vetar može biti od pomoći, ali samo ako se pčelinjak nalazi na obodu zone zaprašivanja i uz puno sreće da je usmeren na stranu koja odnosi preparat dalje od pčelinjaka. Ali na ovo ne treba računati, jer pri avio-zaprašivanju vode računa o vremenskim uslovima.
U kojim slucajevima roj izlazi sa mladom nesparenom maticom?
Roj sa mladom nesparenom maticom je česta pojava iako se smatra da nije tako i da roj uvek izlazi sa starom (sparenom) maticom.
Najčešće se dešava izlazak sa više mladih matica u roju. Takav roj je nešto teže odjednom istresti u košnicu, jer uvek poneka mlada matica uzleti i povede sa sobom priličan broj pčela. Ako se u istresenom delu roja nalazi matica, veći deo roja ostaje u košnici i privlači deo pčela da uđu. Ostatak je najbolje prikupiti nekim ramom sa starim saćem, malo orositi vodom i istresti na leto košnice u koju se istresa roj. Ako se pri tome uhvati matica, obično je ubacim na leto, da i ona privlači onaj deo pčela koji se za nju opredelio. Neke od njih ubacim i u košnicu koja je već delimično pripremljena za udvajanje.
Izlazak roja sa mladim maticama se dešava kada matica i deo društva ne dozvoljava rojenje. Ovo deluje kao bezvezarija, ali se može vrlo jasno uočiti kao uobičajeno ponašanje pčela u godinama kada je nezaposlenost društva izražena. Ja sam to jednom prilikom nazvao neskladom između težnji i nastojanja matice i izvesnog dela društva: neizrađene i neiscrpljene pčele hoće da dovedu društvo do podele (odluka složenog organizama), a matica nastavlja da nosi i skupina pčela nezainteresovanih za rojenje je podržava u tome (hrane je mlečom). Ovo se najbolje vidi na fotografijama koje su napravljene ovog maja. Obe košnice su pustile roj sa mladim maticama. Košnica 8 je imala žutu maticu, koja je izuzetno dobro održavala snažno društvo na okupu i nisam ni pomislio da će se rojiti. Košnica 112 je imala crvenu maticu. Na fotografijama se vide matičnjaci koje je matica uništavala duže vreme i više matičnjaka različite starosti (pa do onih tek zalećenih). Takođe se može videti da ima mladog legla i da matica vrlo dobro zanosi svaku ćeliju koja je na raspolaganju. Do rojenja je došlo jer je unos nektara bio nikakav i pčele su i dalje ostale potpuno nezaposlene preradom nektara.
Deo roja se može odvojiti od ukupnog roja sa mladom maticom, ako je stara matica koja je povela roj ostećenih krila i ne može da uzleti. To se može smatrati rojem, ali je brojnost takvog roja mala. To ne znači da se ne može od njega stvarati društvo. Sa pažljivim pojacavanjem i negom (prihranjivanje i sl).
Sa mladom maticom naravno, izlaze i svi ostali rojevi posle izlaska prvog roja.
Inače, roj može izleteti i bez matice i pridružiti se drugom roju koji ima maticu.
Dali pevanje mladih matica uvek znaci da ce izaci roj,ili moze znaciti samo obracun mladih matica koje se izvode? Pitam zato sto sto sam formirao oplodnjake-nukeleuse neke sa dva,neke sa pet ramova posto sam imao visak maticnjaka,(kao svaki pocetnik radi sigurnosti) svakom sam stavio vise od dva maticnjaka,pre neki dan sam cuo pevanje matica..posto je na ramovima sa leglom koje sam ubacio u oplodnjake bilo dosta pcele(iz drustava blizu rojenja),mislim da hoce da se izroje a i danas sam na nekim oplodnjacima primetio tzv.brade
može li izaći roj ako su pre toga stvoreni prislni matičnjaci,moje mišljenje je da može
Roj u momentu postojanja prisilnih matičnjaka ne izlazi. Normalno, kod pčela je sve moguće, ali se to ne dešava. Ja bar nisam tako nešto video. Znam da mođe izaći neveliki roj u postupku tihe izmene, ali sa prisilnim maticama ne. To nije "praktično" pčelama a nije logično ni pčelaru. Bezmatak ima problem da dođe do matice, a ne da se roji.
Mogu se videti matičnjaci koji su započeti na leglu u vreme rojevog nagona. Ovo se čak relativno često dešava. Imao sam prilike pre nekoliko dana da opet vidim tako nešto, ali nisam imao mogućnosti da fotografišem. Počinjala je kiša i jedva sam stigao da zatvorim košnicu da pčele ne pokisnu puno.
Možda se smatra da su takvi matičnjaci prisilni, ali nisu. Pčele ih započinju od pažljivo odabranog legla. Nije isključeno da budu započeti i dok je još jaje u ćeliji (ili je larvica tek izležena). Dalje se hrane mlečom kao i ostali rojevi matičnjaci.
S obzirom na ukupno stanje (izraženi rojevi nagon) i prisustvo rojevih matičnjaka i matice, ne može se smatrati da su to prisilni matičnjaci. Kod društava koja grade nekoliko ovakvih matičnjaka iz ćelije legla pčele radilice, veća je mogićnost da pčele ubiju svoju maticu i izađe roj sa mladim maticama.
Dali pevanje mladih matica uvek znaci da ce izaci roj,ili moze znaciti samo obracun mladih matica koje se izvode? Pitam zato sto sto sam formirao oplodnjake-nukeleuse neke sa dva,neke sa pet ramova posto sam imao visak maticnjaka,(kao svaki pocetnik radi sigurnosti) svakom sam stavio vise od dva maticnjaka,pre neki dan sam cuo pevanje matica..posto je na ramovima sa leglom koje sam ubacio u oplodnjake bilo dosta pcele(iz drustava blizu rojenja),mislim da hoce da se izroje a i danas sam na nekim oplodnjacima primetio tzv.brade
Pevanje matica ne mora značiti da će izaći roj i da se matice međusobno bore (obračun mladih matica). Čak mi nije jasno zašto neki vrlo iskusni pčelari i dalje tvrde da se mlade matice isključivo međusobno ubijaju ili da čak mlade matice ubijaju još neizležene matice u matičn jaku. Nije isključeno da se mogu sukobiti mlade matice. Ali je glupost da se isključivo matice međusobno bore. Nije košnica poprište koride. Ko je gledao u roju, mlade matice su žrtve grupe pčela. Po mojim iskustvima, mlade matice koje imaju konkurenciju (druge mlade matice ili matičnjake) ili beže po obodu gnezda ili oštete matičnjake, neko vreme posećuju ram sa leglom gde se pčele izležu (u očekivanju da iz legla može izaći druga matica - verovatno ovo zaključuju po zvuku) i potom ponovo odlaze na obod legla. Obično (u najvećem broju slučajeva), nađemo ih na ramu sa izlazećim leglom, a ako takvog nema, u polumedištu (ili nastavku) iznad legla. Uslov je da su sazrele i da se nisu tek izlegle (da su pokretljivije).
Pre par dana mi je trebala jedna mlada matica i u roju koji je uhvaćen pre podne sam očekivao da je mogu naći. Zanimljivo je da je roj istresen u četvororamni oplodnjak (malo sam loše procenio veličinu roja). I u tom malom prostoru se mogle videti da su pčele masovno okupljene po bokovima. Na obe strane je sasvim slobodno šetala po jedna mlada matica. Uzeo sam jednu.
U drugom roju koji je smešten u LR nastavak sam posle dva dana od smeštanja roja video da su srednja dva rama slabije izgrađena. Prilikom pregleda i tu je bilo dve mlade matice, na obe bočne strane košnice. Ovako nešto sam zapazio još 1996. godine. Bio sam na terenu uz pčelinjak i uhvatio 4 roja. U jednom je bilo dve matice sve dok jedna od njih nije pronela. Tada je druga nestala.
Kada sam upotrebio reč glupost, nemojte smatrati da je ovo neka uvreda, kao plod moje frustracije. To je jednostavno činjenica. Poslednje tumačenje koje sam video je da pri sparivanju matica u društvu podeljenom matičnom rešetkom, jedna matica „kidiše“ da „pocepa“ drugu iznad rešetke. Kao, ona je ljuta što iznad rešetke ima matica i posle nekoliko dana je odlučila da jo j... m... Pa to je stvarno glupost brz presedana. Vrlo često se dešava da se spari mlada matica iako je stara matica u prvom nastavku. Ali, ređe se dešava da bude obrnuto. Matica u donjem društvu često ne uspe da se spari i to ne zato što je u sukobu sa drugom maticom, već zato što je donje leto uglavnom bolje čuvano. Refleksno, mlada matica ulazi na gornje leto i tu je dočekaju pčele i ubiju. Nema „fajta“ ( :) ) između matica.
Pevanje matica je vrsta sporazumevanja matica međusobno i matica sa pčelama. Ako pčela dobije „odgovor“ od više drugih matica (mogu se oglasiti i iz matičnjaka), to je znak da je izvesno skoro rojenje. Obično se čuju u smiraj dana, a sutradan izlazi roj. Nekako se smatra da „pevaju“ samo rojeve matice. Moja zapažanja su drugačija: uglavnom se sve matice oglašavaju i kada nema odgovora, krenu da oštećuju matičnjake. Nema govora o tome da ih ubadaju, jer su matice u matičnjacima žive i neoštečene, dok ih pčele ne počinju izvlačiti iz matičnjaka. Poneke bukvalno komadaju. Kada nema masovnog odziva, rojevi nagon se prekida i čak se dešava da pri odzivu samo jedne matice dođe do udvajanja društva. Ono što pojedini iskusni pčelari hoće da nazovu "plakanjem" matice je po mom shvatanju znak matice da se ne protivi društvu. Može se videti da matica šalje vrlo piskav isprekidan zvuk, a da je pri tome ni jedna pčela ne napada. Isti takav zvik se čuje i kada je progone. Kod nekih mladih matica se ovo i ne primećuje, ali kada su već životno ugrožene i one se slično oglašavaju.
Ako oplodnjaci (nukleusi) nije „prebogato“ popunjen pčelom, da i dalje daje pčelama omogućavaju zaključak da je prostor pretrpan pčelom, može se pojavljivati brada na letu, ali da se ne desi rojenje. Vremenom se ta brada smanjuje i kada matica pronese, potpuno nestane. Kao što sam napisao, mogu se izrojiti i mislim da sam o ovome pisao ranije i savetovao da se iz društva u rojevom nagonu ne odvajaju prejaki oplodnjaci-nukleusi. Inače, brada se može videti i u oplodnjaku koji ima 4-5 ulica smeštenom u LR nastavku, kada se sparuje mlada matica. Takođe, može se videti i prevelika brada u oplodnjaku koji je izgradio samo 5-6 ramova, popunio ih medom i leglom i prestao da se dalje širi. Odaje utisak da je prejak, a nije. Ovde se moraju približavati prazni ramovi (ili osnove) leglu.
Više matičnjaka možeš staviti a da ne naprave neki nepredviđeni problem, ako su različite starosti. I o ovome sam pisao ranije. Ovo može biti i dobro, jer puno društava ne uništi matičnjake odmah. Neka društva odmah unište matičnjake, a kod mnogo njih, matica oštećuje matičnjake po redosledu sazrevanja: oštećuje one koji se spremaju za izleganje.
zanima me kada se formira nukleus,dali je bolje formirati ga sa maticom pa da si glavno drustvo samo napravi maticu zbog svoje jacine bi trebalo biti i kvalitetnije hranjeno,ili napraviti nukleus bez matice,ali staviti 3-4 okvira legla i natresti pcele + med i pelud? radio sam i po Vojinom receptu da se formira nukleus koji ce izvuci maticnjake te potom te maticnjake staviti u oplodnjake,pa bih htio probati i drugu metodu,pa me zanimaju misljenja... radi se da se od jednog drustva formira jos i nukleus,znaci od jednog drustva jedan nukleus... jedini preduvjet je da se stigne razviti do jeseni kako bi prezimio.. hvala
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 01, 2014, 21:26:33
Колега Велимире, ја сам тако формирао ројеве ове године од мојих кошница. Додуше друштва су ушла већ у ројеви нагон па су већ имала доста матичњака, али сам стару матицу са неколико рамова пчела, легла, меда и перге пребацио у нове кошнице а у старим кошницама оставио матичњаке. Ипак ту има више пчела различите старосне структуре и више хране па је и већа вероватноћа да ће квалитетније одгајити нову матицу и да нису имале матичњаке. Ово је нека моја логика, можда и грешим. Ако их формираш сада сигурно ће стићи да се развију. Наравно, мораћеш мало да им помогнеш у почетку. Мени су прошле године стигли ројеви пред саму липу (18.06) и ти ројеви су до јесени имали од неких 18 до 25 кила хране за зиму. Надам се да у близини има липе која е ти доста помоћи. Поздрав
Nijedna kosnica(oplodnjak) se nije izrojila,kada je malo zahladnelo brada je nestala.. Matice su "pevale" iako su bili maticnjaci dobijeni prisilnim putem.. Zanima me sledece koliko vremena(dana) je potrebno matici da se spari,i posle toga pronese ? Dali ranije sparivanje pozitivno utice na kvalitet matice,ili mozda obrnuto?
zanima me kada se formira nukleus,dali je bolje formirati ga sa maticom pa da si glavno drustvo samo napravi maticu zbog svoje jacine bi trebalo biti i kvalitetnije hranjeno,ili napraviti nukleus bez matice,ali staviti 3-4 okvira legla i natresti pcele + med i pelud? radio sam i po Vojinom receptu da se formira nukleus koji ce izvuci maticnjake te potom te maticnjake staviti u oplodnjake,pa bih htio probati i drugu metodu,pa me zanimaju misljenja... radi se da se od jednog drustva formira jos i nukleus,znaci od jednog drustva jedan nukleus... jedini preduvjet je da se stigne razviti do jeseni kako bi prezimio.. hvala
Bolje je da ti odvojeni roj odgaja maticu. Uslov je da ima dovoljno mlade pčele. Po teoriji, minimum je 300 pčela koje luče matičnu mleč (300 pčela po matičnjaku) da bi matica bila dobro odgajena. Kada ih ima blizu 600, to je izvrsno. I po izgledu matice možeš zaključiti kkoliko je dobra. Mora imati širok grudni koš, izražene malje po grudnom košu i jasne „šare“ na prtenovima trbuha. Može se desiti da i matica koja po izgledu zadovoljava sve kriterijume bude loša i to je uglavnom neki poremećaj kod matice.
Kažem, bolje je da to radi roj, jer ako ne uspe oplodnja matice u društvu dolazi do slabljenja društva. Društvo će nastaviti da širi leglo, jer ima dovoljno pčele. Roj uglavnom slabije, jer ima ograničenja zbog broja pčela. Obično svi žure da maticu oslobode što pre i rade slične stvari. Smatraju da nešto gube. I tu se dese neki nepredviđeni problemi. Roj se širi postupno, prema njegovim mogućnostima. Proširenje, sečenjem legla se radi tek kada se izleže dovoljno pčela. hranjenje se podrazumeva, ako su uslovi unosa nektara loši.
Nijedna kosnica(oplodnjak) se nije izrojila,kada je malo zahladnelo brada je nestala.. Matice su "pevale" iako su bili maticnjaci dobijeni prisilnim putem.. Zanima me sledece koliko vremena(dana) je potrebno matici da se spari,i posle toga pronese ? Dali ranije sparivanje pozitivno utice na kvalitet matice,ili mozda obrnuto?
Za sparivanje je potrebno 9-11 dana do pronošenja matice. Uslov je da je vreme svih dana povoljno za izletanje matice, ali i da ima dovoljno trutova. Može se produžiti to vreme u zavisnosti od vremenskih uslova.
Vreme sparivanja može uticati na kvalitet matice. Ranije sparivanje (kao kod izvesnog broja prirodnoih rojeva) može uticati na to da društvo bude agresivnije ili da matica povremeno zanosi matičnjake tihe izmene. Rojenje je verovatnije kod ovakvih društava u proleće. Pišem na osnovu mojih zaključaka, na osnovu iskustva. Zaključio sam da prirodni roj teži što pre da se razvije i da se matica ne spari sa dovoljnim brojem trutova. Ovde se ne radi o broju spermatozoida koje matica primi od jednog truta. Koliko me sećanje služi, matica od jednog truta dobije broj spermatozoida koji je reda veličina u milionima (ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali nije „na komad“ pa da vrlo brzo počne da nosi neoplođena jaja. Ne obraćajte pažnju na tupsone (takođe birana reč) koji pišu da matica ne dobije dovoljno spermatozoida i da počne da nosi neoplođena jaja (ovo se moglo pročitati i ovih dana na zvaničnom forumu pčelara Srbije). Može se pretpostaviti koji prepisivač lupa ovakve stvari.
Takođe, u javnosti se pronose rezultati ispitivanja koji govore o nekom sparivanju i do približno 20 dana. Piše se i o uticaju veličine oplodnjaka (oplodnjaka, koji ipak liče na nešto, a ne onih koji se pčele sipaju u oplodnjak iz posude kojom se prodaju semenke na utakmicama :D). Takva pisanija su isticanje svog načina rada, koji sa se promene, kada „gazda“ promeni i način rada ili vrstu oplodnjaka. Takođe se reklamiraju matice čije pčele su otporne na varou i krečno leglo, što je (za sada) takođe glupost, a pre bih rekao pokvarena varijanta reklame.
Uništi lošije matičnjake i rešio si problem. Procenu vrši odmah narednog dana, da vidiš veličinu larvice sa koje su započeti matičnjaci. Potrebno je više intervencija, jer će pčele ponovo započinjati matičnjake. Radiš i ne pratiš filozofiranje (i samoisticanje) pojedinaca.
Što se tiče snage društva, ranije sparivanje nema nekog bitnijeg uticaja.
Hvala Dragane na odgovoru. Stvarno citam svasta na forumima,o kvaliteti matica koje ukoliko su prisilne nevaljaju jer imaju 2-3 cjevcice jajovoda manje od supersonicnih selekcioniranih matica koje su ultra skupe i otporne na "metke" koje pcele u velikom postotku izmjenjuju tihom smjenom ili ih uopce ne prihvate,a za vlastite potrebe valjda mogu uz pomoc dobrih ljudi na forumu proizvesti 20ak matica da svaku sezonu docekam sa mladim maticama a ove starije neka cekaju u nukleusu u slucaju pojacavanja drustva pred pasu.
Hvala! Pise se dosta o rojevom nagonu i sprecavanju istog. kada se poslednji put moze prosirivati kosnica a da se ista ne izroji,bez oduzimanja legla i pcele,matice od istog drustva?Dali je kasno kada su maticnjaci (npr,zalezeni ili pred zatvaranje),mislim da ste spominjali i da u jeku jake pase pcele odustanu od rojenja i poruse maticnjake..
Hvala Dragane na odgovoru. Stvarno citam svasta na forumima,o kvaliteti matica koje ukoliko su prisilne nevaljaju jer imaju 2-3 cjevcice jajovoda manje od supersonicnih selekcioniranih matica koje su ultra skupe i otporne na "metke" koje pcele u velikom postotku izmjenjuju tihom smjenom ili ih uopce ne prihvate,a za vlastite potrebe valjda mogu uz pomoc dobrih ljudi na forumu proizvesti 20ak matica da svaku sezonu docekam sa mladim maticama a ove starije neka cekaju u nukleusu u slucaju pojacavanja drustva pred pasu.
Hvala jos jednom na detaljnom odgovoru
Prisilne matice nisu „na glasu“ jer može biti i dosta loših matica dobijenih na ovaj nači (ako se pčelar ne umeša). Društva sa takvim maticama su uvek slabija od ostalih. Međutim, mogu i pčele odgajiti izuzetno dobru maticu na ovaj način, bez uticaja pčelara.
Što se tiče selekcije, to je često uglavnom propaganda. Ne marketing, već propaganda. Čemu to služi, a uz to još i ne radi. Ne osporavam da se vrši određeno odabiranje i da nema poboljšanja, ali i u propagandi treba biti umeren (mada je propaganda sama po sebi isticanje netačnih podataka sa ciljem da budu tačni). Pojavljuju se matice otporne na sve živo. Ali pazite, matice a ne društva! Gluposti.
Moj zaključak je da treba odgajiti dobre matičnjake i poštovati prirodu. Kada imate dobar matičnjak imate i selekciju. Ne mislim bukvalno, već mislim da imate društva koja će se pokazati u paši. Kao što sam napisao jednom prilikom, najbolja matica je ona koju trenutno imate na raspolaganju, a kada se društvo ustali, može se zameniti. Na slici je jedan od matičnjaka koji su odgajeni u vrlo nepovoljnim uslovima: loše vreme i stalni rojevi nagon.
Hvala! Pise se dosta o rojevom nagonu i sprecavanju istog. kada se poslednji put moze prosirivati kosnica a da se ista ne izroji,bez oduzimanja legla i pcele,matice od istog drustva?Dali je kasno kada su maticnjaci (npr,zalezeni ili pred zatvaranje),mislim da ste spominjali i da u jeku jake pase pcele odustanu od rojenja i poruse maticnjake..
Proširenje u cilju smanjenja rojevog nagona ima ograničenja. I proširenje i način preslaganja gnezda u tom cilju. Ne može se proširivati beskonačno. To znači da ne možete samo pukim praznim prostorom zaustaviti rojevi nagon. Odgovor pčela je povlačenje prema plodištu (naročito ako je na plodištu matična rešetka, dešava se i bez rešetke) i zaposedanje samo tog prostora, ako nema značajnije paše. Sav raspoloživi prostor ne znači pčeli puno, ako nema unosa kojim bi osvajala taj prostor. Pčele znaju da pri takvom sabijanju u manji prostor spajaju satonoše voskom. U nedostatku paše, prirodni odliv pčela (smrtnost i potreba za obnovom društva) će zaustaviti rojevi nagon i navesti društvo u obnovu. To se upravo dešava ovih dana. Pčele su prelazile velika rastojanja da bi unele vrlo malo nektara. Iscrpljenost pčela u ovakvim slučajevima je veća. Ne treba zaboraviti da je bilo hladnih i vetrovitih dana i da se puno hrane trošilo upravo na zagrevanje preobimnog prostora. Pčele su sabijene na malom prostoru i to odaje uticaj prostora pretrpanog pčelama (to ih je u ovom uobičajenom vremenskom razdoblju nagonilo u rojevi nagon).
Ako ste ovoh dana radili oko pčela, moglo se zaključiti da su ramovi „vrući“. Ja svakog dana moram preslagati društva, bez obzira na uslove. Juče je bilo samo 13 °C, a iz košnice „bije“ vrelina. Uz to, po prohladnom vremenu su unosile puno polena sa bagremca (amorfe).
28 maja sam prvi put posle pregleda početkom aprila pogledao društvo koje je u prvoj dekadi aprila imalo 7 ramova legla velike površine. Očekivao sam da se izrojilo. Ali nije bilo ni jednog matičnjaka koji je ranije gajen pa uništen. Uz to, društvo je imalo puno polumedište meda! To društvo je npr bilo „tanko" sa hranom, s proleća. Ali nije prenatrpavalo plodište i smanjivalo leglo (stvarajući tako nezaposlene pčele). Vrlo zanimljiv slučaj. Društvo koje sam slikao i slike postavio u ovoj temi (košnica br 8 ) je imalo isti takav prostor (LR+PM) i posle moje intervencije je ušlu u rojevi nagon. Pre toga je vrlo dobro zaposedalo prostor i rušilo matičnjake. Kada sam je prepakovao, ubile su maticu i spremile se za rojenje.
Drugo društvo (koje sam takođe slikao i postavio slike u jednoj od prethodnih poruka) se nakon intervencije izrojilo. Podigao sam pola legla u drugi LR nastavak i „dao prostor“ matici. Ramovi su uz to sa hranom i idealnim prostorom ispod venaca za leglo. Kada je izašao roj, po pogledu na leto je bilo jasno da je roj izašao iz nje. Predveče (danas) pregledao sam je. U plodištu ima 7 ramova legla, ali je roj izašao iz gornjeg nastavka iako je dodato još jedno polumedište iznad. Da ne zaboravim, pre nekih petnaestak dana oko 80% društava je bilo u rojevom nagonu, a izašlo je 7 rojeva. Najviše kod onih koje sam preslagao u plodištu i proširio prostor sa više ramova, upravo sa namerom da se ne roje. Društvo je izvelo logičan zaključak da prestaje odgoj legla i izrojilo se.
Upravo sam kolegi u pp pisao o tome kako se sprečava rojevi nagon. On je radio metod, koji nazivaju Belčićev metod (tako sam ja zaključio) i ostao bez matice. Ja sam preslagao neka društva (ona koja odgajaju matičnjake, jer to mora da se radi) i posle dva dana morao da vratim ramove iako su većinom sa leglom u plodište. U međuvremenu se matica „smanjila“ i nisam smeo da je dodirenem da ne uzleti. Posle tri dana ponovo je preslažem (kada je počela da nosi - pčele je hrane i krupna je). Tada se može dozvoliti sloboda da se plodište sredi po želji pčelara. Takva je ova godina, ali pravila koja se tiču preteranog sečenja legla su ista: stvara se privid da prestaje odgoj legla i pčele brže ulaze u rojevi nagon (uslovno rečeno - trenutno, odnosno odmah po "razbijanju" gnezda).
Ako su matičnjaci otvoreni (rani rojevi nagon), može se zaustaviti društvo sređivanjem plodišta, ali tako da leglo ne bude podeljeno (bez sečenja legla). Uglavnom su mišljenja pčelarskih stručnjaka drugačija. Treba porediti način rada u težim uslovima (kao što su sada). Kada je sve povoljno, može kako hoćeš. Samo proširivanjem prostora nećeš zaustaviti rojevi nagon ako nema paše čime bi se pčele zaposlile i bile prinuđene da zaposedaju veći prostor košnice. Moraš pažljivo presložiti košnicu, tako da motivišeš pčele da rade u uslovima, gotovo stalnog minusa (unos nektara). A to je moguće. Ili ne dirati ništa. Mnogo stvari se mora uraditi ranije, da bi se izbegao rojevi nagon.
Kada su matičnjaci zatvoreni, tada se društvo podeli. Uslov je da su naviknute na gornje leto. Ostavi sa manji broj matičnjaka, različite starosti.
Ovo bi bi deo odgovora na Mirkovo pitanje. Na velikom pčelinjaku može biti teže. Može, ali ne mora. Sa manjim brojem košnica, može se održati pčelinjak da se ne roji.
Колега Велимире, ја сам тако формирао ројеве ове године од мојих кошница. Додуше друштва су ушла већ у ројеви нагон па су већ имала доста матичњака, али сам стару матицу са неколико рамова пчела, легла, меда и перге пребацио у нове кошнице а у старим кошницама оставио матичњаке. Ипак ту има више пчела различите старосне структуре и више хране па је и већа вероватноћа да ће квалитетније одгајити нову матицу и да нису имале матичњаке. Ово је нека моја логика, можда и грешим. Ако их формираш сада сигурно ће стићи да се развију. Наравно, мораћеш мало да им помогнеш у почетку. Мени су прошле године стигли ројеви пред саму липу (18.06) и ти ројеви су до јесени имали од неких 18 до 25 кила хране за зиму. Надам се да у близини има липе која е ти доста помоћи. Поздрав
Kolega Nikola nisam vidio prije ovu poruku,također bih se želio i tebi zahvaliti na odgovoru..lipa ce kod mene kroz 10-ak dana vjerovatno,pa se nadam da ce biti i prvog ovogodisnjeg medobranja! naravno nukleusima sve ostavljam,probat cu jos razrojiti poslije lipe,jos kod mene je dobra livadna paša pa da se nešto i skupi za zimovanje!
Kada je izašao roj, po pogledu na leto je bilo jasno da je roj izašao iz nje.
Upravo sam kolegi u pp pisao o tome kako se sprečava rojevi nagon. On je radio metod, koji nazivaju Belčićev metod (tako sam ja zaključio) i ostao bez matice.
[/quote]
Kako izgleda leto kosnice koja se izrojila?Sta je kolega uradio (po Belcicu) i izgubio maticu,dali su mu se izrojile?
Mirko, sva sreća sa si postavio pitanje. Uopšte se ne radi o Belčićevom metodu rada (morao sam danas da potražim na internetu šta je u stvari taj Belčićev način). Mnoge stvari sam pročitao, ali ima nekih stvari koje me nisu zanimale i nisam tačno zapamtio o čemu se radi i šta je suština postupka (uglavnom sam pokušavao da pri radu pratim ponašanje pčela, a da se ne držim nekih načina rada koji nisu uvek primenjivi). Npr. pitao me pre godinu dve jedan mlađi kolega da ga uputim kako da odgaji matice i može li to da radi novozelandskim metodom. Tražio sam prvo da on meni objasni ukratko šta je i kako se radi novozelandskom metodom. Tako da je sva sreća da nisam tvrdio da je uradio po Belčićevom metodu, već da sam ja tako zaključio. Naravno, izvinjavam se zbog ovog mog propusta (odnosno gluposti koju sam odvalio :D ).
Kolega je, u cilju sprečavanja pčela da se izroje stavio maticu u plodište na prazne izgrađene ramove. Iznad rešetke je podigao leglo i rasporedio u drugi i treći nastavak. Previše je odvojio maticu od legla.
Leto ovog izrojenog društva je bilo praktično pusto. Tek poneka pčela bi izletela ili uletela u košnicu. To se deilo zbog toga što je puno pčela otišlo u roju, a ima legla koje je trebalo zaštiti. Mada ovo nije pravilo kod izrojenih društava. Može na letu sve izgledati normalno ako se ne pogleda pažljivo. Hoću da kažem da promet pčela na letu može biti prilično masovan. Ali ako se pažljivije pogleda, npr. videti da u izrojenu košnicu ulazi ili izlazi i puno trutova. Ovo se dešava i kod masovnijeg sparivanja matica, ali se tada trutovi više zadržavaju na letu (nešto slično orijentacionom letu).
Zaboravio sam jos jedno pitanje koje me je zanimalo u vezi rojenja.. :D mislim da ste to takodje spomenuli u nekom od postova, a to je kako kolicina hrane u drustvu utice na radno raspolozenje drustva koje vec ima visak pcela-rojevi nagn ,hoce li se drustvo podeliti ako nema mnogo hrane u kosnici-kada su rezerve pri kraju,kao sto je sada na vecini pcelinjaka?
S obzirom na vremenski period, može se tačno tvrditi hoće li pčele u rojenje ili neće i to bez obzira na količinu hrane u košnici. Svakako je potrebno da ima bilo kakve (i najsiromašnije) paše koja povremno omogućava nekakav unos. Već se polako približavamo prelomnom vremenu, kada je vrlo lako održavati pčele u radnom raspoloženju. U našim uslovima je bagremac poslednji neugodan po tom pitanju zbog obilja polena koji pčele donose. Bagremac je praktično završio. Možda ponegde ima još nešto značajnijeg unosa polena sa bagremca, ali kod mene je to već mala količina. Jaka polenska paša u nekim predelima može biti kesten. Ali nisam nikada bio na takvoj paši i ne znam koliko se pčele roje u to doba i na toj paši.
Ako društvo već nije u rojevom nagonu a u košnici ima i veća količina meda, pčele će raditi kada se pojavi dobra paša. One imaju jak nagon ka sakupljanju hrane. Uobičajeno je da se pčele koje donesu puno meda ne roje, jer se puno pčela iscrpi tokom rada i društvo mora da obnovi brojnost. Motivacija za obnovu je prostor košnice koji je veliki (i "trom" po pitanju nekih parametara - npr. puni ramovi mogu primiti puno toplote i pregrejati se) i pčele moraju (ne treba upotrebiti izraz hoće nego moraju) da se dalje razvijaju. Znači da im nije cilj podela već opstanak. Cilj ponovne razvoja više nije samo sakupljanje hrane, nego i težnja da lakše održe svi uslovi u košnici (povoljnu temperaturu, vlažnost itd).
Nema baš "najtačnijeg" odgovora, jer su mogući i izuzeci. U načelu, može se predvideti hoće li biti masovnijeg rojenja ili ne. Više je činilaca u igri: od razdoblja u godini (pčele su sklonije rojenju ranije, kada se potpuno razviju i imaju obilje drugih uslova), pa do načina pčelarenja. Način pčelarenja mogu biti npr. stalna preseljavanja na naredne nektarske paše koje se nadovezuju jedna za drugom, pri čemu se pčele takođe istroše i nema rojenja, (ali ima drugih problema, pa se krivica svaljuje na tretiranje useva ili CCD). Uglavnom je razlog nedostatak polena (ili raznovrsnog polena).
Može se rojiti i košnica sa vrlo malo hrane. Često kažem da ne treba ići daleko nazad „ u istorijske podatke“. Ovih dana se to moglo videti. Izroje se društva koja imaju malo hrane, ali ih je snaga i povremeni unos naveo u rojevi nagon. Sada je rojevi nagon potpuno prestao (bar je tako kod mene na pčelinjaku, a kako vidim, bilo je i više od onih 80%, kako sam napisao, u rojevom nagonu – praktično, ceo pčelinjak je bio u rojevom nagonu). Razlog prestanka rojevog nagona, kako sam već napisao je prirodni odliv pčele (izumuranje).
Takođe, moglo se zaključiti da „resavski“ stav o minimumu od 7-8 kg hrane, kao uslovu da matice i dalje normalno nose, nije tačan. Još puno ranije sam javno osporio ovakve tvrdnje time da matice dobro zanose sve dok ima bilo kakvog unosa u nekom razumnom roku iako u košnici jedva da ima zaliha. Ako duži rok bez ikakve paše, tada se postupno smanjuje leglo. Kada nema nektara, pčele unose samo polen, kada nema ni polena unose propolis. U nedostatku bilo čega, miruju na letu sve do pojave bilo čega što im je zanimljivo (izuzetak je voda - nju uvek unose ako je neophodno). U suprotnom, sada bi bilo na dva-tri rama legla i meda i za vrcanje, odnosno, pčele bi sačuvale med prestankom odgoja legla. Koliko vidim, to nije tako u stvarnosti.
Sve zavisi u koje vreme posmatramo društvo i kakvi su vremenski uslovi.
Na sposovom forumu je jedan iskusan kolega pisao da se zatvaranjem prvozalezenog maticnjaka izroji prvak ..to bi znacilo da su ostali maticnjaci (po zatvaranju tog prvog) jos otvoreni? ??? Dali je uvek bas tako? Danas sam otvarao kosnicu koje je bila pred rojenjem imala je staru maticu i sigurno 5-10 zatvorenih maticnjaka.. Takodje jel tacan podatak da 9 dana posle prvaka izlazi drugak,a tri dana posle izlaska drugaka izlazi treci roj?Naravno ako su jos u nagonu,i ako vreme dozvoli..
Очигледно да сам ово питање требао раније да поставим, но добро. Шта треба урадити када се најављује прскање комараца? Да ли се лета на кошницама могу и смеју затварати и на колико дуго. Одкуд ја могу знати са чиме они прскају. Најавили су прскање у 19, а почели су у 18:30. Када треба затворити лета? После колико их треба отворити? А шта треба радити ујутру, опет затварати кошнице? Да ли неко има искуства са овим ситуацијама? Надам се да има и да ће нам рећи шта је најбоље да урадимо у сличним ситуацијама. Врло је могуће да ће ово бити мало чешћа појава у наредном периоду, због предходних дешавања са оним поплавама. Поздрав свима
U mom kraju prskanje protiv komaraca obavljeno je pre desetak dana.O ovome je pisano u postu #67 i #453. Informacije u vezi prskanja dobio sam i to napismeno od zavoda za javno zdravlje.Manja mesta tretiraju se ručnim rasprskivačima ili rasprskivačima smeštenih na vozilima.Tretiranje se obavlja lokalno najčešće pored voda u konkretnom slučaju pored reka i to najviše gde ima ustajalih voda koje izuzetno pogoduju razvoju komaraca.U konkretnom slučaju tretirala se i park šuma pored grada koja je i šetalište. Tretiranje je obavljeno od 10-14 sati larvicidima(protiv larvi komaraca) i od 18-22 sata prskanjem odraslih formi komaraca.Moje košnice se nalaze nekih 300 metara od mesta tretmana.Larvicidi su u obliku granula,bacaju se u ustajalu vodu i imaju dejstvo od nekoliko dana.Provera dejsva larvicida na larve komaraca vrši se posle 48 sati.Ukoliko pčele koriste ova mesta kao pojila onda verovatno može nastati oštećenja organizma pčela. Košnice sam ztvorio uveče kad je prestalo izletanje pčela.Pčele koje su se nalazile na letu popraskao sam vodom-fajtalicom i one su ušle u košnicu.Otvorio sam zbeg zbog ventilacije tokom noći,a ujutru sam izvukao lim ispod mržaste podnjače.U prepodnevnim satima,preko zatvorenog zbega,porskao sam kapima vode preko satonoša i izmađu satonoša.U hranilicce sam sipao sirup 2:1 u korist vode o,5 litara,a u popodnevnim satima,kad su ovaj utrošile,sipao sam sirup 1:1 u količini od 0,25 litara.Imao sam vremena da i tokom dana prskam pčele vodom, mada mislim da je to bespotrebno.Važno je obezbediti im dobru ventilaciju i još važnije zatvoriti sve rupice i mesta koje pčele mogu iskoristiti za izletanje nakon zatvaranja košnica. Zatvaranje košnica izvršio sam istog dana nakon tretiranja u večernjim časovima i to u potpunom mraku. Otvorio sam najpre samo malo češljeve na letu za izlazak samo jedne pčele,dok se ne prilagode,a kasnije sam otvorio celo leto,zatvorio sam podnjače,a zbegove ostavio otvorene.Kad sam počeo sa otvaranjem košnica u prvim večernjima satima kad inače pčele ne izleću na pašu,desilo se da su pčele počele masovno da izleću kao rakete i ako je prskala kiša.
Na sposovom forumu je jedan iskusan kolega pisao da se zatvaranjem prvozalezenog maticnjaka izroji prvak ..to bi znacilo da su ostali maticnjaci (po zatvaranju tog prvog) jos otvoreni? ??? Dali je uvek bas tako? Danas sam otvarao kosnicu koje je bila pred rojenjem imala je staru maticu i sigurno 5-10 zatvorenih maticnjaka.. Takodje jel tacan podatak da 9 dana posle prvaka izlazi drugak,a tri dana posle izlaska drugaka izlazi treci roj?Naravno ako su jos u nagonu,i ako vreme dozvoli..
Kolega Mariću pozdrav i poštovanje. Moje iskustvo je da kada je bilo šta u pitanju vezano za pčele i njihovo ponašanje,ne možewte biti 100 posto sigurni ni u šta,u smislu šta će određeno društvo učiniti u određenim okolnostima.Ima puno faktora koji mogu uticati na to šta će se zaista desiti u stvarnosti i zadnju reč uvek imaju pčele a ne pčelar,ma koliko mislio da zna ili se trudio da društvo usmeri u ovom ili onom pravcu.Pčele uvek ostaju divlje životinje,a ne domaće.
Evo mojih zadnjih iskustava.Dovoljno prostora u košnicama,rezerve hrane u košnicama male 1 do 4 kg kako u kojoj.Puno kišnih dana tokom aprila i maja,slaba paša.Pčele u 2 LR društva i 1 DB društvu zbog toga što nisu ni na koji način bile zainteresovane da posedaju ni polunastavke ni nastavke na raspolaganju,prazne,povukle dosta matičnjaka,mnogi su bili poklopljeni,ja reko neka nek sazreju još malo,dolazim 5 dana kasnije,s namerom da pravim nukleuse sa zrelim matičnjacima,kad ono,ćorak.Sva 3 društva odustala,izgrizla sve matičnjake sa strane,a nezrele skroz očistili i porušili i ništa od rojenja.To je samo najnoviji primer kako ova prognoza koju ste naveli nikako ne može da se uzme kao pravilo kako se ponaša društvo u rojevom nagonu.S druge strane u jednom DB 12 društvu sam imao drugi interesantan primer ove godine,ništa slično nisam dosad doživeo.Iako su zazimljene sa 20tak kg meda,pčele sve slistile tokom zime i kada sam to društvo pogledao u prvom prolećnom pregledu,šokanna situacija.Svo leglo izašlo,negde ukupno 8 punih gustih ramova pčela,legla uopšte nema,hrane uopšte nema,a matica od pre 2 godine se koliko sam shvatio po njenom izgledu priprema da ode sa celim društvom iz košnice,za dan,2,čim se popravi vreme,koje je tada bilo prohladno,polovina aprila.Ja im to veče nalio topao sirup,litar i po,pa naredno veče isto,pa i treći dan isto,pa nastavio sa po pola litre i narednih dana i dodao 1 satnu osnovu i one promeniše plan,krenule da izvalače satnu osnovu,par dana kasnije krenulo i leglo i sada je sve u normali,s tim što sam im dodavao još 2 x po 1 satnu osnovu,ali i sirup po pola litre bar još 10tak dana.Iz ovog primera se da videti da pčele znaju šta im je u interesu činiti i one donose krajnju odluku šta će da urade. Pozdrav svima.
Imam jedno pitanje u vezi satnih osnova. Prije 15-ak dana nabavio par rojeva i smjestio ih u nove košnice (LR) sa satnim osnovama (proizvedene negdje u Bosni). Društva se baš počela dobro razvijati i graditi, jučer pri pregledu vidim da se par okvira sa mladim leglom pocjepalo po sredini i srozalo sa okvira - dosta velika šteta za nova društva, što je još gore moguće da će se i ostali okviri također srozati. Dali je netko puštao da mu pčele izgrade kompletno cijele okvire saća (ovdje ne mislim samo na građevnjake) jer bi onda saća bila izgrađena od čistog voska bez kojekakvih primjesa. Kada im stavim okvir građevnjak onda na njemu obično budu trutovska legla koja su nešto šira od radiličkih, ako bih stavio sve okvire da same grade pretpostavljam da ne bi napravile većinu saća za trutovska legla ?Također ako jeste kolika je vremenska razlika u izgradnji saća sa i bez satne osnove? Razmišljam da zaljepim samo usku trakicu pri vrhu satonoše a dalje neka same grade.
Na sposovom forumu je jedan iskusan kolega pisao da se zatvaranjem prvozalezenog maticnjaka izroji prvak ..to bi znacilo da su ostali maticnjaci (po zatvaranju tog prvog) jos otvoreni? ??? Dali je uvek bas tako? Danas sam otvarao kosnicu koje je bila pred rojenjem imala je staru maticu i sigurno 5-10 zatvorenih maticnjaka.. Takodje jel tacan podatak da 9 dana posle prvaka izlazi drugak,a tri dana posle izlaska drugaka izlazi treci roj?Naravno ako su jos u nagonu,i ako vreme dozvoli..
Ne znam tačno posle koliko dana od zatvaranja prvog matičnjak izlazi prvi roj. Samo što ta pisanija i tvrdnje mnogo liče na „lično dostignuće“ koje nastaje tako što neko pročita i kasnije se lansira tvrdnju (kao prenošenje abrova). Pojedinci tako pokazuju svoju „načitanost“ i stručnu teoretku potkovanost. Logično je da će roj izaći posle zatvaranja matičnjaka, ali ne može se reći da je to odmah po zatvaranju prvih matičnjaka.
Po onim fotografijama koje sam postavio, mora da se mlada matica sparila pa nosi. Jer bi roj trebalo da je izašao skoro 10 dana pre fotografisanja (a nije). Kada se ne pogleda u košnicu, neka tvrdnja je „tačna“. Ja sam u prvi mah posmislio da su ubile obe matice u posmatranim košnicama. Jednu jesu ubile, ali druga nosi sasvim normalno.
Primer dobrog objašnjenja pripreme izlaska roja je u knjizi Praktično pčelarstvo, Vojina Todorovića. On ne daje tačno vreme izlaska roja. Ispravno, jer to zavisi od mnogih činilaca, a na kraju može doći i do prestanka rojevog negona.
Takođe, ne znam tačno posle koliko dana izlazi drugi roj, ali mislim da to vreme može biti i kraće. Za tih 9 dana može izaći i četvrti roj, a ne samo drugi. S obzirom da pri rojenju ima više naraštaja matica (matičnjaci različite starosti), drugi roj može izaći par dana posle prvog i razlog nije teoretsko „odbrojavanje“ vremena, već sazrevanje matičnjaka. U međuvremenu, može izostati rojenje i prestati rojevi nagon, ako se vreme pogorša na duži rok. takođe, može se desiti i da u košnici počne da nosi nova matica.
Rojenje nije uvek postupak koji se sprovodi po nekom „propisu“. Zato sam i naveo način kako je to dobro opisao Vojin Todorović. Kao vreme izlaska drugog roja, on kaže da je to: „sedmog, osmog ili devetog dana po izlasku prvenca, što će zavisiti od vremenske situacije“. Neko je to nabrajanje skratio na devet dana i tačka.
Ako pčele ubiju maticu i čuje se pevanje, kako li se zove to što prvo izađe? Pa roj drugenac (zato što prvi nije ni izašao, a imao je mogućnost – ko mu je kriv što je nije iskoristio). Zato „smelo“ tvrdim da se čuje pevanje matica pre izlaska prvog roja. I to je tačno, kao i ostalo. Ali se dešava često da to bude i u prisustvu stare matice.
Nije potrebno naznačiti baš tačne podatke u mm i sekund, jer nema potrebe za tim. Pčela je živo biće koje se razvija i živi u određenim uslovima koji nisu baš „pod konac“. Ako bi se tako gledalo, mnogi su izveštavali da je vrlo veliki broj pčelinjaka u rojevom nagonu, ali se nisu čitavi pčelinjaci izrojili. Znači, da je torija tačna samo delimično. Ostalo zavisi od okolnosti.
5-10 matičnjaka ne mora da bude rojevi nagon. Ali, može biti neka „mešavina“ rojevog nagona i tihe izmene (uglavnom, nešto nije baš u redu sa maticom. Roj može napistiti košnicu, obično ne bude veliki roj (iako na grani bude veliki, prilično pčela se vrati u košnicu) i košnica se dalje ne roji.
PS
Određeni podaci koji se tiču tačnih brojeva nastaju najčešće kao plod prepisivačke delatnosti. U temi Forum SPOS.a, u ovoj poruc (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=671.msg27816#msg27816)i je jedan takav primer (primer za omladinu, da ne treba da uči, već da krade tuđe znanje i prisvaja ga kao svoje).
Malo se izmešaju brojevi, da se ne primeti i imaš nove podatke. U knjizi Pčelarstvo (grupa autora), npr. piše: „Stanice nisu položene tačno u horizontalni položaj prema osnovici satine, nego je svaki red stanica podignut od dna prema otvoru za nekih 5°, a nekada čak i do 20°.“
Naš stručnjak kaže nagib mednih ćelija 20* (verovatno stepeni). Kada neko pročita, uvek ostane zapamćen podatak da je nagib ćelija 20°.
U istoj knjizi (Pčelarstvo) piše da je „razmak između satina oko 11 mm“ a dubina „stanica mednog saća 27 do 35 mm“. Naš stručnjak kaže : razmak između dva susedna sata 12 13 mm, a dubina ćelija 27 do 37 mm. Sledeći će napisati 39 mm itd. Izmena brojeva je da se ne nađe pretragom (ili na drugi način, odakle je prepisan tekst).
Ali, stručnjaci su stručni i iskustva su neprikosnovena i ja skidam kapu i mnogim stručnjacim i iskusnim kolegama. Kako mežete kolegi koji kaže da pčelari nekih 47 godina da protivrečite. On kaže da roj prenosi sve moguće bolesti, pa i krečno leglo, zato što je to bolest maaaticeee...Nauka i praksa su daleko odmakle...Razumljivo je da „naučnik“ zastrašuje potencijalne namernike, koji bi skinuli roj sa drveta. A on prodaje rojeve i ako neko skine roj sa grane, ode i tržište. Kako je moguće da „pčele pred rojenje postaju ljute i energično brane gnezdo“. U stvarnosti, kada se otvori košnica i izvadi ram sa pčelama ,one su vrlo mirne i vise na donjoj letvici rama. Biće da je u brzini (pri prepisivnjanju „svog iskustva“) napravljen previd (http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:29HJ9X_HZQoJ:bs.scribd.com/doc/121849481/ROJENJE+&cd=2&hl=sr&ct=clnk&gl=rs). Ili čovek nikada nije otvorio košnicu.
Tekst koji je objavljen u AGRO EKO Magazinu (http://agroeko.net/index.php/agro-teme-clanci/285-moguce-posljedice-rojeve-godine), izgleda nije prepisan (obično prepiše ceo tekst). To se može zaključiti po jupeterijanskom naglasku...ne možeš da rastumačiš šta je hteo i šta hoće da kaže. Roj „eutanazičar“...tužno i smešno.
Upravo zbog ovakvih stručnjaka se i stvara nedoumica kod manje iskusnih pčelara po mnogim pitanjima. Posledice korupcije su uvek teške. Kada si već spomenuo forum SPOS-a, ovaj „stručnjak“ je plod korupcije koja ga je vinula u orbitu velikih stručnjaka.
U mom kraju prskanje protiv komaraca obavljeno je pre desetak dana.O ovome je pisano u postu #67 i #453. Informacije u vezi prskanja dobio sam i to napismeno od zavoda za javno zdravlje.Manja mesta tretiraju se ručnim rasprskivačima ili rasprskivačima smeštenih na vozilima.Tretiranje se obavlja lokalno najčešće pored voda u konkretnom slučaju pored reka i to najviše gde ima ustajalih voda koje izuzetno pogoduju razvoju komaraca.U konkretnom slučaju tretirala se i park šuma pored grada koja je i šetalište. Tretiranje je obavljeno od 10-14 sati larvicidima(protiv larvi komaraca) i od 18-22 sata prskanjem odraslih formi komaraca.Moje košnice se nalaze nekih 300 metara od mesta tretmana.Larvicidi su u obliku granula,bacaju se u ustajalu vodu i imaju dejstvo od nekoliko dana.Provera dejsva larvicida na larve komaraca vrši se posle 48 sati.Ukoliko pčele koriste ova mesta kao pojila onda verovatno može nastati oštećenja organizma pčela. Košnice sam ztvorio uveče kad je prestalo izletanje pčela.Pčele koje su se nalazile na letu popraskao sam vodom-fajtalicom i one su ušle u košnicu.Otvorio sam zbeg zbog ventilacije tokom noći,a ujutru sam izvukao lim ispod mržaste podnjače.U prepodnevnim satima,preko zatvorenog zbega,porskao sam kapima vode preko satonoša i izmađu satonoša.U hranilicce sam sipao sirup 2:1 u korist vode o,5 litara,a u popodnevnim satima,kad su ovaj utrošile,sipao sam sirup 1:1 u količini od 0,25 litara.Imao sam vremena da i tokom dana prskam pčele vodom, mada mislim da je to bespotrebno.Važno je obezbediti im dobru ventilaciju i još važnije zatvoriti sve rupice i mesta koje pčele mogu iskoristiti za izletanje nakon zatvaranja košnica. Zatvaranje košnica izvršio sam istog dana nakon tretiranja u večernjim časovima i to u potpunom mraku. Otvorio sam najpre samo malo češljeve na letu za izlazak samo jedne pčele,dok se ne prilagode,a kasnije sam otvorio celo leto,zatvorio sam podnjače,a zbegove ostavio otvorene.Kad sam počeo sa otvaranjem košnica u prvim večernjima satima kad inače pčele ne izleću na pašu,desilo se da su pčele počele masovno da izleću kao rakete i ako je prskala kiša.
Kolega, nije dobro zatvarati košnice te večeri kada je obavljeno prskanje komaraca iz aviona. U poruci br 67, napisao sam da se to radi pre prskanja (ako je moguće) ili u svitanje. Ja sam napisao da je jako pogrešno odmah zatvoriti košnicu. Razlog je što ima otrovanih pčela koje uspeju ući u košnicu. Takođe, napisao sam da se može izvršiti zatvaranje leta ako je to moguće. Kako niko nije pitao o čemu se radi, nisam ni pisao kako smo to radili.
Nakon prskanja, sve se slegne i više se ne oseća ni jak miris preparata. On je po tlu, a pčele ne izlaze tokom noći (poneka zuji i noću). Potrebno je zadržati leta otvorena, da bi pčele izbacile sve one koju su zatrovane i da se smanji uznemirenost društva. Leta se zatvore pred samo svitanje i ako je velika vrućina (tada rosa brzo ispari) moraju se otvoriti košnice dok Sunce ne ugreje jako. Ovako je moguće uticati da gubici budu manji (ne mogu se potpuno izbeći). Dodatno, pojilice (spoljne pojilice, a ne u košnici) sam dobro oprao i dodao vrlo malo sirupa u vodu.
Ako sam dobro razumeo, košnice su ti bile zatvorene ceo dan. To ne dolazi u obzir. Može se postići da se stopi svo saće pojedinih godina. Tako puno pčela strada u košnici i nisu žrtve prskanja, već prevelike uznemirenosti u košnici. Onda se donosi zaključak da je sredstvo vrlo otrovno i pčelar ne otvara košnice, što je uslov za dalju propast.
Kada su prošle godine vršili tretnman sa zemlje (preparat otrovan za pčele) nismo ni zatvarali. Logično je da neće sve pčele ići na biljke samo pored puteva. Vozilo je prolazilo na manje od 10 m od pčelinjaka. Pati se koliko pčela padne na letu i donosi odluka. A najlogičnija je da se ne zatvara, ako su palo nekoliko desetina pčela.
Još sinoć (oko ponoći) odlučio sam da ne zatvaramo košnice, ali moja „ekipa“ (moja dva pčelara kojima se ponosim Biljana i Vujadin) ne zna za prepreke, poranili su i zatvorili košnice. Biljana je pratila šta se dešava i več oko 8 – 8:30 su bile sve otvorene.
Поздрав колеге, Вечерас су прскали комарце, из ваздуха и са земље. Прскање су уредно најавили и упозорили пчеларе да "обезбеде", своје кошнице. При прошлом прскању, нисам имао проблема. Односно, пчеле нису имале проблема. Већерас ... Авион је прелетао негде 6-7 пута преко нашег места. Преко моје куће и пчелињака, директно је прелетео два пута. Ево пар слика, а наставак у следећој поруци, због броја слика ...
Dragane, malo lakše. MOžeš i na jednoj tvojoj fotografiji videti da su mlaznice bile zatvorene neko vreme pri preletu blizu pčelinjaka. Vujadin je to video i pokazao mi. Pilot se može ponositi time što je uradio (a možda je dobio takva uputstva). Ako pročita da je trovao sve redom, nije dobro (a nije ni lepo). Ispašće da je 6-67 puta sipao direktno po pčelama.
Ranije ("lepih devedesetih") avioni su sipali malation direktno preko pčelinjaka (iz političkih razloga) i to baš više puta. Primetio sam, međutim da više puta nisu prelazili preko sela kada su nam košnice odseljene iako je bilo puno komaraca (prskano je samo blisko prioballje Save).
Zato, bez panike i objektivnije pisanje o događaju.
Очигледно да сам ово питање требао раније да поставим, но добро. Шта треба урадити када се најављује прскање комараца? Да ли се лета на кошницама могу и смеју затварати и на колико дуго. Одкуд ја могу знати са чиме они прскају. Најавили су прскање у 19, а почели су у 18:30. Када треба затворити лета? После колико их треба отворити? А шта треба радити ујутру, опет затварати кошнице? Да ли неко има искуства са овим ситуацијама? Надам се да има и да ће нам рећи шта је најбоље да урадимо у сличним ситуацијама. Врло је могуће да ће ово бити мало чешћа појава у наредном периоду, због предходних дешавања са оним поплавама. Поздрав свима
Pisano je ranije kakav je postupak, a postoji ustanova koja je nadležna i daju sve informacije. Ranije smo uvek zvali i dobijali vrlo jasne odgovore.
"Dragane, malo lakše. MOžeš i na jednoj tvojoj fotografiji videti da su mlaznice bile zatvorene neko vreme pri preletu blizu pčelinjaka. Vujadin je to video i pokazao mi. Pilot se može ponositi time što je uradio (a možda je dobio takva uputstva). Ako pročita da je trovao sve redom, nije dobro (a nije ni lepo). Ispašće da je 6-67 puta sipao direktno po pčelama". Zato, bez panike i objektivnije pisanje o događaju".
Није добро, а није ни лепо да се прска средствима која убијају пчеле. Чак шта више, то је врло лоше и још више "лошије", ружно. Да не кажем нешто горе. Ако си мислио на моје писање, ја нигде нисам написао да је "тровао све редом", а још мање сам написао да је: "6-7 пута сипао по пчелама", то код мене једноставно нигде и не пише.
"Вечерас су прскали комарце, из ваздуха и са земље. Прскање су уредно најавили и упозорили пчеларе да "обезбеде", своје кошнице. При прошлом прскању, нисам имао проблема. Односно, пчеле нису имале проблема. Већерас ...Авион је прелетао негде 6-7 пута преко нашег места. Преко моје куће и пчелињака, директно је прелетео два пута".
Комшо видиш, лепо и јасно пише. Нема ту места никаквом другачијем тумачењу. Панику не упражњавам, а и врло сам објективан када пишем. Мој плац је тај авион прелетео два пута, као што сам и написао. Прелети су били у размаку од 3 минута и мислим да је први од њих био опасан по пчеле. После тог прелета, пчеле су почеле да страдају. То се види на овој слици где сам обележио млазнице. Пишем само о прелетима преко мог плаца јер друго, реално и нисам могао да видим па о томе и не пишем. Ако сте Ви видели да је пилот искључивао млазнице, свака част Човеку. Сасвим си ту у праву. Човек ради свој посао и није му замерити, а ако је водио рачуна о пчеларима то је за сваку похвалу.Твоји савети су као и увек, одлични. Поздрав и свако добро
Било би кључно да надлежне установе које прописују хемијски третман комараца дају детаљне информације које средство ће бити употријебљено, да би се пчелари могли адекватно припремити и на вријеме реаговати према упутствима.
Баш због најављеног третирања које ће бити вршено и код мене, а то су слив ријеке Саве и њених десних притока, послао сам допис надлежном министарству (министарство здравља Р. Српске) о потреби објављивања детаљних информација и упознавања пчелара на локалу најмање 24 часа прије почетка третмана. Добио сам одговор у коме на жалост нема неких детаљних информација јер ни они сами не знају које ће средство бити употријебљено. Очигледно да се све рјешава у ходу.
Постоје три групе инсектицида које се примјењују:
1. Биоциди, препарати базирани на спорама рода Bacilus, 2. Регулатори развоја инсеката (спречавају преображај инсекта из ларве у одраслог инсекта), 3. Адултициди - контактни инсектициди углавном из групе пиретроида који имају дејство само на одрасле формиране инсекте.
Пракса је да се у развијеним земљама углавном користе инсектициди из група 1. и 2. Немају познато негативно дејство на човјека, пчеле ни животну средину. Токсиколошки јако повољни.
Колико је мени познато, третмани који су били у Београду претходних дана, вршени су активном материјом ламбда-цихалотрин, средство ICON. Инсектицид је пиретроид из горе поменуте групе 3. Има искључиво контактно дејство, дакле пчеле ће угинути само ако су дирекно опрскане и ако су слетјеле на депозит препарата који се још није осушио.
Дакле за како поступити, у суштини важе све препоруке које је Д. Шошић навео.
"Dragane, malo lakše. MOžeš i na jednoj tvojoj fotografiji videti da su mlaznice bile zatvorene neko vreme pri preletu blizu pčelinjaka. Vujadin je to video i pokazao mi. Pilot se može ponositi time što je uradio (a možda je dobio takva uputstva). Ako pročita da je trovao sve redom, nije dobro (a nije ni lepo). Ispašće da je 6-67 puta sipao direktno po pčelama". Zato, bez panike i objektivnije pisanje o događaju".
Није добро, а није ни лепо да се прска средствима која убијају пчеле. Чак шта више, то је врло лоше и још више "лошије", ружно. Да не кажем нешто горе. Ако си мислио на моје писање, ја нигде нисам написао да је "тровао све редом", а још мање сам написао да је: "6-7 пута сипао по пчелама", то код мене једноставно нигде и не пише.
"Вечерас су прскали комарце, из ваздуха и са земље. Прскање су уредно најавили и упозорили пчеларе да "обезбеде", своје кошнице. При прошлом прскању, нисам имао проблема. Односно, пчеле нису имале проблема. Већерас ...Авион је прелетао негде 6-7 пута преко нашег места. Преко моје куће и пчелињака, директно је прелетео два пута".
Комшо видиш, лепо и јасно пише. Нема ту места никаквом другачијем тумачењу. Панику не упражњавам, а и врло сам објективан када пишем. Мој плац је тај авион прелетео два пута, као што сам и написао. Прелети су били у размаку од 3 минута и мислим да је први од њих био опасан по пчеле. После тог прелета, пчеле су почеле да страдају. То се види на овој слици где сам обележио млазнице. Пишем само о прелетима преко мог плаца јер друго, реално и нисам могао да видим па о томе и не пишем. Ако сте Ви видели да је пилот искључивао млазнице, свака част Човеку. Сасвим си ту у праву. Човек ради свој посао и није му замерити, а ако је водио рачуна о пчеларима то је за сваку похвалу.Твоји савети су као и увек, одлични. Поздрав и свако добро
Nemama nameru da tumačim naknadno svoje pisanje i nemam nameru da polemišem u nedogled. Jasno sam napisao šta mislim.
Pusti te poetske stvari: nije dobro. Naravno da nije dobro. Naravno da u Evropi rade to malo bolje. Ali u neposrednoj blizini, poplavljen je čitav grad. Misliš li da će neko gledati pčele u tom momentu. Zato smatram da je dovoljan „ustupak“ pilota koji je isključio mlaznice pri preletu preko pčelinjaka. Mogao je da prska i po pčelinjaku. Ne misliš valjda da ja volim što mi sipaju koješta na glavu. O evropskim „vrednostima“ se govori kada treba zajebati radnike ili pomoći bankare, a ne kada se prskaju komarci.
Nisam ni ja napisao u cilju klevete (iako stičem utisak da se to tako može tumačiti s obzirom na demanti i ispravke mojih „zaključaka“). Onako kako sam ja napisao, može svako tumačiti i tu je problem. Kada se prenose neke vesti, usput izostane puno toga i stigne ono što, praktično nije tačno.
Ne kažem da si paničio, ali si napisao nekoliko poruka u kratkom vremenu. Možda se to ne zove panika, ali ’ajde da kažemo da je pojačana uznemirenost. Tek na kraju svega, setio si se da postaviš pitanja. 27-og maja sam pisao o tome, jer je čovek lepo pitao ko ima iskustva. Imam iskustva i to sa mnogo težim otrovom i imao sam gubitaka i takođe znam kako i tada treba da se reaguje i posle velikih gubitaka.
Pčelarski posao je takav i treba biti spreman na sve, a ne javno jadikovati. Da se razumemo, ja sam ti kritiku uputio u najboljoj nameri, a ne da pametuje bez veze. Takođe sam ubeđen da se prate mnogi blogovi, forumu i ostalo (da se vidi "mišljenje naroda") i da u nekim momentima treba biti umeren u javnim istupima.
PS Cenim dokumentovanje fotografijom, ali je avion koji je nadletao iznad pčelinjaka (i mog i tvog pčelinjaka) leteo vrlo nisko i mlaznice su bile zatvorene pri dužem preletu). Dužom linijom leta, mlaznice su bile zatvorene. Pretpostavljam da je to uradio, jer na toj „liniji“ je 4 pčelinjaka. Kada si već postavio fotografije, trebalo je postaviti i onu koja je par sekundi posle ove koju si naznačio. Tu se ne vidi mlaz ili grešim. Upravo zbog toga što (opet pretpostavljam), čovek vidi da nailazi na pčelinjake.
Kako pcelar moze (i dali uopste treba) nekim merama (otvor leta,poklopnom daskom,polozaj kosnica itd...) da pomogne pcelama da se lakse izbore sa visokim temperaturama?Zamolio bi iskusne kolege da napisu nesto o tome..Nadam se da su razumeli pitanje :D
Jedne godine kod mene je prskano sa etiolm iz vazduha i imao sam pomor pčela. Sledeće godine kada su najavili prskanje, ja lepo u zamrzivaču zaledim polalitarske flaše sa vodom, noć pre prskanja zatvorim poletaljke i sutradan, kada je sunce ogrejalo, stavim one flaše na ventilacije ispod krovnih poklopaca, međutim počeo da duva vetar i prskanja nije bilo. Kada se smrklo otvorio sam poletaljke i sutra dan nisam primetio da im je smetalo što su bile ceo dan zatvorene i imale klimu.
U srijedu kupujem 3 selekcionirane matice(cisto me zanima kakve su to matice) i sad me zanima kako formirati drustvo i dodati? znaci imam drustvo sa maticom,odvojio bih 2-3 okvira legla,dodao okvir pa peludom i medom i stavio maticu u kavezu.. na sto jos trebam paziti osim da slucajno ne prebacim maticu u novoformirani nukleus?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 16, 2014, 22:14:50
Моје неко скромно мишљење је да матицу додаш идући дан након формирања нуклеуса, и пре него што додаш матицу добро прихрани, да буду сите. Кавез с матицом можеш исто мало да испрскаш са сирупом. Тако бих ја урадио и мислим да нећеш имати проблема. Вероватно неко од искуснијих колега има неко паметније решење. Поздрав.
puno hvala Nikola,zanima me jos,kako postupati sa maticom u kavezu od mjesta kupnje do vlastitog pčelinjaka,da li staviti u neku kutijicu prozracnu ali da je tamno u njoj ili postoji neka druga metoda?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 16, 2014, 23:18:55
Е са тим већ немам искуства. Мислим да ћеш матицу добити у кутијици са још неколико пчела пратиља. Та кутијица би требало да је прозрачна дефинитивно и мислим да ћеш ту кутијицу са матицом убацивати у кошницу јер би она требала бити запечаћена са једне стране шећерно медним тестом како би пчеле могле да ослободе матицу из ње. Ово је само моја претпоставка јер никада до сад нисам куповао матице, али ми делује логично. Поготово када се узме да пчелари почетници не знају да рукују са матицом, па би се на овакав начин смањила могућност њеног повређивања.
slazem se Nikola s tobom,samo mene zanima manipulacija prilikom transporta,znaci od mjesta kupnje do mog pčelinjaka,cca 30ak km imam udaljenosti,pa nebih htio nesto krivo napraviti prilikom transporta!
Vidim da imas muku koja u principu to nije. Ja sam pretprosle nedelje kupio paketne rojeve uz koje sam dobio naravno i matice odvojene u kavezu. Prevezao sam ih nekih 80-90 kilometera do mog pcelinjaka uselio i sve su hvala Bogu sada na svom mestu. Uradices sledece : - matice u kavezima stavi na suvozacevo sediste ( racunam da sam vozis,dakle jednostavno pored sebe ), - vazno je da nisu izlozene jakom suncu ( vreme je kako vidis takvo kako jeste pa to ne treba da te zabrinjava ), - nema potrebe da ih stavljas jos u kakve posebne kutije jer su vec u kavezu ali da se ne bi sekirao i da ti se tumbaju po kolima slobodno uzmi neku kartonsku kutiju od keksa ili slicno pa stavi u nju, - prilikom stavljanja matica u kosnicu koristi obicnu cackalicu i parce zice za ozicavanje ramova.Kako? E pa ovako. Zicu proturi kroz kavez sa jedne strane i vezi za cackalicu. Cackalicu zatim stavi poprecno izmedju sredisnjih ramova tako da kavez visi 7-8 santimetara izmedju ramova. Moze i bez zice da samo cackalicu proturis kroz kavez pa biraj sam.Meni su rekli a tako sam i uradio da je prvi nacin bolji, - pre nego sto dodas maticu odradi prenos pcela kako si napisao u svom jucerasnjem postu . Kazu da je dovoljno da u medjuvremenu prodje 6-8 sati. Dakle,odradis premestanje pcela,odes 30.kilometara za matice,popijes kafu,platis i kad se vratis na pcelinjak dodas mlade oplodjene matice. Bez problema milina jedna, - ne zaboravi da odmah pri dodavanju matica prihranis novoformirani roj.Osetice blagostanje kao i svi gladni.Ja sam pri useljenju ,obzirom da u sirup uvek stavljem nozevoj,izjutra ( useljenje je bilo kasno nocu,pogledaj na temi pcelinjak Rakovac ) malo nakapao nozevoj po satnim osnovama oanako preko zice zbega, - sutradan sedni pored novoformiranih kosnica i uzivaj.Leto im suzi da mogu da udju iu izadju dve- tri i prati stanje. Ne sekiraj se verujem da ce ti sve ovo i verovatno jos i vise reci i onaj od koga kupujes matice. Zelim ti srecno useljenje.Ja sam moje prvo uradio prosle godine bez da sam ikoga sta pitao i bilo je uspesno,a ponovio sam i ove godine uz asistenciju Radeta Kostadinovica koji izmedju ostalog drzi predavanja po pcelarskim organizacijama na temu paketnih rojeva,uradio i ponovo je bilo uspesno. U slucaju da sam bio nejasan na raspolaganju sam. U protivnom ocekujem prijatan izvestaj da je sve proteklo u najboljem redu. U svakom slucaju sve najbolje.
Hvala kolega Gorane,naime citam svasta i jedan kaze ovako,drugi da tako niti slucajno..reko idem pitati jer ce mi netko dati konkretan odgovor,stoga jos jednom zahvaljujem. Zena je suvozac pa ce ona biti zaduzena da matice miruju putem. Najvise se brinem da ih prilikom transporta ne ostetim,a sad vidim kako si mi odgovorio da nije to neki veliki problem. Svakako javim kako je proslo. Kupio sam i pogace jer pise da netreba uznemiravati pcele narednih 7-8 dana po dodavanju matice pa cu im staviti pogacu.a nadam se da ce doci i ljepse vrijeme pa ce jos i lipe nesto donesti.
Evo jucer sam dovezao matice,stvarno kada sam vidio kavez u kojem je matica,stvarno transport je poprilicno olaksan..uglavnom zena je vodila brigu da se ne tresu u transportu,tako da je sve proslo u najboljem redu.. sto se dodavanja matica tice,prodavac mi je pokazao kako sa cackalicom objesim kavez da visi i pritom otvorim prostor gdje je pogača koja drzi maticu u kavezu.. po dodavanju kaveza sa maticom,dodao sam nukleusima po pola pogace,uz okvir sa medom i peludom, posto sam citao da 7 dana nebih smio uznemiravati drustva sa novo dodanim maticama,tako da sam uskocio pogačama,dalje cemo vidjeti za 4-5 dana kako je proslo prihvaćanje,makar se nadam da sve bude ok.
izvinjavam se sto ima 3 poruke za redom,isteklo mi je vrijeme za uređivanje.. zaboravio sam spomenuti,kada sam formirao nukleuse,trazio sam po okvirima maticu da ju slucajno ne prebacim u nukleus,a prilikom trazenja matice vidio sam da ima varoe po pcelama,pa me zanima s cime ih mogu tretirati sada?mislim da cu eventualno par okvira meda vrcati s obzirom kakvo je stanje,tako da eventualno ta drustva mogu pustiti jos par dana bez tretmana,a nukleuse iz kojih med necu vrcati i ostala drustva koja ne mislim dirati(uzimati med) s cime da ih tretiram.. neki vele mlijecnu razblazenu kiselinu,neko veli amitraz,neko veli da cekam kraj 7. mjeseca pa da stavim apiguard.. nisam ni pametan,a bome niti iskusan!
zahvaljujem
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: slavoljub_simicJun 19, 2014, 22:43:02
kolega nekako se snadji i poruči od Voje Brstivar. ja moje košnice svake nedelje tretiran brstivarom i one su bez varoe. pozdrav iz Vrnjačke Banje.
Kada je preselenje sa ranijeg suncokreta na kasniji u pitanju,koja je minimalna razdaljina na koju se mora odseliti a da se pcele ne vracaju na staro mesto?
U ravnici pčele prelaze nešto veća rastojanja i bolje je otići nešto dalje od onih uobičajenih 3 km, uglavnom dovoljnih da skoro sve pčele moraju da se navikavaju na novo mesto košnice i ne vraćaju se na staro mesto.
Kada se drustvima,u kojim periodima, mogu dodati prazni ramovi,ili ramovi sa 1-2cm satne osnove ,da ga izgrade radilickim celijama,bez (ili veoma malo)trutovskih celija?
Pzdrav svim pcelarima imam dve LRkosnice lepo se razvil kako su bila slaba drustva(dobio sam ih u maju) imaju legla i meda a ima i pcela samo me interesuje posto sam pocetnik sta da radim sa maticnjacima koji su zatvoreni a citam na forumu da nema vremena da se izlegu nove matice(matice su mlade i zalezu skoro ceo ram) sta da radim pozdrav
Pzdrav svim pcelarima imam dve LRkosnice lepo se razvil kako su bila slaba drustva(dobio sam ih u maju) imaju legla i meda a ima i pcela samo me interesuje posto sam pocetnik sta da radim sa maticnjacima koji su zatvoreni a citam na forumu da nema vremena da se izlegu nove matice(matice su mlade i zalezu skoro ceo ram) sta da radim pozdrav
Nije mi jasno ko je sada procenio da može biti problema u sparivanju matica i na kojem forumu su stručnjaci tako procenili šta se dešava na vašem pčelinjaku (i okolini).
Prošle godine (daleko nepovoljnije nego sada po pitanju trutova) poslednju turu matičnjaka sam stavio u oplodnjake 11. avgusta. To su matce koje sam morao da ostavim za sebe (one ostale sve odletele negde :) ). Ove godine pretposlednja tura ide 13. avgusta, a biće još poneka sa manjim brojem matičnjaka (zato što sam silom prilika ostavio nekoliko belih matica).
Tako da je taj ko vrši procenu kakvo je stanje na vašem pčelinjaku, trebao prvo da pogleda odakle ste i gde su vam pčele. Neće biti problema sa sparivanjem, jer trutova još ima mnogo i biće ih još dugo vremena. Procenjujem prema vašem mestu stanovnja i pretpostavljam da vam je i pčelijnjak u blizini.
Moze li se po pregledu legla prepoznati da ce se iz njega izvesti zimski narastaj?
Može ali ne možeš znati koliko pčela će biti zimskih, a koje će i dalje raditi ako ima paše. Procena da se već pripremaju zimske pčele se vrši pregledom ramova sa jajima. Jaja zimskih pčela su jako krupna. U ovo doba već ima većih površina sa leglom zaleženiih upravo krupnim jajima, ali s obzirom da se čini da će pčele jako dugo raditi (možda i do kasne jeseni), jedan deo pčela normalno ne mogu biti zimske pčele jer će dugotrajni rad da ih iscrpi. Ali, kada bi se desilo da se naglo pogorša vreme i da pčele moraju da se zazime prerano, te pčele mogu biti dugovečne zimske pčele.
Pčele odgajaju poseban naraštaj od samog početka (od krupnoće jajeta) i pojačanom ishranom larvi tokom odgoja u određenim momentima, kao što su pčele koje će se rojiti, prvi naraštaj nakon dužeg prerioda bez matice, zimske pčele. I u stešnjenom prostoru (višak pčela u odnosu na prostor) se slično dešava, npr. sužavanje prostora, držanje matice u izolatoru, ili pri onoj čuvenoj „blokadi prostora“ koje se mnogi neopravdano plaše.
Hvala na odgovoru :) Imam pitanje o pripremi za pasu.. Negde sam procitao o pripremi za pasu na ovaj nacin da se u 1.nastavak na podnjaci u centar ubace ramovi sa zatvorenim leglom,a sa bokova otvoreno leglo,pod obrazlozenjem da pcele nece puniti medom centralne ramove(kad z.leglo izadje) vec ce omoguciti matici da poveze otvoreno leglo koje se nalazi levo i desno i omoguciti pcelama da med skladiste gore u mediste...hoce li biti tako? meni ovo razdvajanje mladog legla deluje stetno,ali cekam komentar iskusnijih..pozdrav
Mislim da sam pisao da je i ove godine bio problem sa rojevim nagonom iako je paša bila oskudna. Razlog je sasvim razuman: besposlene pčele. Pisao sam da su mi društva ulazila u rojevi nagon iako sam u plodište spustio idealne ramove za zaleganje (baš po tom sistemu - leglo po bokovima i prostor za maticu u sredini). Ponoviću ukratko, ako sam pisao, a ako nisam – evo pišem :D).
U nekakvoj teoriji se smatra da matici treba dati prostora da bi širila leglo i da se izbegne rojevi nagon baš preteranim proširenjem prostora za leglo. Ali koliko matica odlučuje, to je pitanje. Pčele jednostavno imaju način pripreme ćelija za zaleganje i za skladištenje meda. „Razbijeno“ gnezdo koje sam im ja ponudio ukazuje pčelama treba da prestanu da hrane maticu i ulaze u rojevi nagon. Više godina pratim ovu pojavu i sve manje „sečem“ leglo u određenim momentima. S obzirom da nema pripremljenih ćelija, matica ispusta jaja po površini saća, kako se kreće. Ovu pojavu ne možete „pročitati“: to se mora posmatrati. S obzirom da moram proveriti „svojih ruku delo“ (kako sam to „lepo“ pčelama pripremio "idealan" prostor), vidim i kako matica odlaže jaja po saću. Tada moram vratiti sve ramove iz drugog nastavka u prvi, na njihivo mesto iako su skoro sve ćelije zanesene. Ponovo preslaganje se radi umerenije. Spustim i neki ram sa mladim leglom i to tako što je svo leglo u sredininastavka. Nakon dan-dva pčele matica nosi izuzetno dobro i širi leglo. Problemčić je što stalno moram proveravati šta se dešava u košnici i to odnosi puno vremen.
Ovo radim, jer moram znati ima li u plodišnom delu matičnjaka. Ako ih ima, moji matičnjaci su ugroženi (pčele ih slabije hrane i dobiju se loše matice). Ukoliko ostane neki matičnjak iznad rešetke, ne utiče na to kakvi su odgajani matičnjaci na letvicam, ali može se kasnije izvesti mlada matica koja uništi moje matičnjake.
Pitanje koje si postavio (i dobro zaključio da baš i nije dobro „razvlačiti" leglo previše) vodi ka istom ishodu. Samo u slučaju slabe paše, matica može spojiti razbijeno gnezdo. Koliko vremna treba za to, to je posebno pitanje. Razvučeno leglo se sporo spaja, pčele ubacuju i polen i dele gnezdo. Pčele u najvećem broju slučajeva odrede jednu stranu košnice za gnezdo, ako je gnezdo naglo podeljeno. Druga strana se popunjava medom ili polenom. Tako da će pre ući u rojevi nagon.
Ako mlado leglo staviš u sredinu, prilikom prerade nektara matica ipak „osvaja“ neke ćelije (pčele ih pripreme za leglo jer osećaju mogućnost i potrebu širenja legla). Uslov je da društvo već nije ušlo u rojevi nagon. Umereno proširenje legla je dobro i prirodnije je (odgovara pčeli). Laganim širenjem legla, pčele se zapošljavaju. Polen skladište nešto dalje od legla i postoji celovitost legla. Tako je moguće i dalje širenje legla. Kada leglo koje je u sredini počne da se izleže, to je toliko umereno, da matica zaleže i te ramove, upravo „povezujući“ leglo sa, sada mlađim leglom po bokovima. Porast legla upošljava pčele i manja je opasnost da se roje.
I ovde je uslov da je društvo jako i da mu je primeren prostor (nije dobro naslagati nastavke koje pčele ne mogu da održavaju i čija praznina ih ne podstiče na rad). Pčele moraju ovladati prostorom tako da podizanjem temperature na tom saću vosak oslobađa miris koji podstiče pčele na rad. Tako pčele postupno rasterećuju plodište. U suprotnom prerađeni med skladište u vence i dodatno smanjuju prostor. Ako društvo ne zaposeda prostor u toj meri da taj prazan prostor podsticajno utiče na rad društva, samo jedan deo saća će u medištu biti popunjen medom (i to iznad strane gnezda za koju su se pčele opredelile), na štetu prostora za leglo.
Sečenje legla ima smisla kada se društvo razvija ili obnavlja (posle paše). I to se radi umereno u zavisnosti od doba godine (opreznije ako je s proleća). Kada postoji opasnost od rojevog nagona, mislim da treba izbegavati sečenje legla, a to razvlačenje ne dolazi u obzir. PS
Eto ja malo izfilozofirao, pa ti vidi :D... (i „pokupi“ slova koja su mi poispadala :D – opet sam prešao na laptop, tastatura previše meka i koliko god da proveravam, poneko slovo nedostaje).
Slova su u redu :D Vazno je da se razumemo. Kada se kaze da su pcele 'omedjile' svoj prostor(misli se da nece vise da rade zar ne?) na sta se sve misli,da su obezbedile rezerve hrane zatvorenog meda iznad legla?koji su znaci kada drustvo omedji prostor?(pored njihovog telesog stanja,starosti saca u nastavku ispod gnezda itd.) Ako se ne varam mislim da ste spomenuli da se ponekad i pored kljucnog razloga rojenja-maticnjaka mogu izrojiti?
Može se dogoditi da se zajednica izroji i bez matičnjaka. Čim pčele prestanu maticu hraniti sa matičnom mliječi ona prestaje nesti, postaje sposobna za let i može se izrojiti. Pčele sebi stignu napraviti matičnjake i posle. No večinom nije tako.Siječenje legla nije dobro za početnike jer o puno stvari treba voditi brigu.Treba dodavati so lijevo i desno od legla, aokvire sa medom dići preko hanemanke u medište. Društvo u plodištu stalno na raspolaganju treba imat bar 1 do 2 so.Kad matica zaleže 8-9 okvira u plodištu treba svaka 3 -4 dana prebacit okvir dva legla u medište ali pazit da se ne prenese matica. U jednom momentu društvo će ući u stanje rojenja.To je kritična situacija za početnike i netreba je izbjegavati ni predugo odgađati, jer kad tad trebaju izmjenit maticu.Tada ima više opcija. Jedna je da se pusti da izađe prvi roj, aonda se od onog što ostane u košnici naprave 5-6 nukleusa, več ovisno koliko legla ima 10-11-12-13-14-15okvira. to je obično polovica 5 mjeseca. Nukleusi se prave na način da se uzmu 2 ckvira legla sa matičnjacima(ostavitisamo dva matičnjaka po mogučnosti jedan zatvoreni i jedan otvoreni)stavi se 1 okvir sa medom i pripadajučim pčelama i sa dva okvira iz medišta se natresu samo pčele. Takav formirani nukleus odnese se 3km dalje i čeka oplodnja.Na taj način dobit čete odjedne zajednice najmanje 6 zajednica.što je veča vrijednost od meda. Ako se želi i med potrebno je na drugom pčelinjaku imati u rezervi nukleuse sa prošlogodišnjim maticama i odraditi gore opisani postupak. U praznu košnicu iz koje su napravljeni nukleusi ubaciti kompletan nukleus sa drugog pčelinjaka.Zadrže se samo pčele na zidu košnice i izletnice koje su vani i event. koji okvir sa medom i pčelama.Ovu operaciju izvršiti neposredno nakon rojenja . najbolje isti dan da se ne polegu mlade matice.Ako se koji matičnjak izlego treba sve izbacit iz košnice da se riješimo eventu. matice (pčele se vrate u košnicu a matica se izgubi)TU GODINU SA DRUŠTVOM VIŠE NEMA BRIGE OKO ROJENJA I DAJE MAX MEDA A DOBIJE SE I HRPA NUKLEUSA.Toliko za sada. Nadam se da sam nekom početniku pomogao. To vrijedi opčenito, bez obzira na tip košnice. Inače moje je mišljenje da za dobrog pčelara ne igra veliku ulogu vrsta košnice.
Slova su u redu :D Vazno je da se razumemo. Kada se kaze da su pcele 'omedjile' svoj prostor(misli se da nece vise da rade zar ne?) na sta se sve misli,da su obezbedile rezerve hrane zatvorenog meda iznad legla?koji su znaci kada drustvo omedji prostor?(pored njihovog telesog stanja,starosti saca u nastavku ispod gnezda itd.) Ako se ne varam mislim da ste spomenuli da se ponekad i pored kljucnog razloga rojenja-maticnjaka mogu izrojiti?
pozdrav
Izvini, nisam imao vremena da pišem (nemam ni sada, ali da ne ostaneš bez odgovora).
Kada kažem da su pčele „omeđile prostor“ uglavnom mislim da su slaba društva (uslovno rečeno – slaba). I najvidljiviji znak je da prenose hranu iz medišta u plodište i bitno smanjuju prostor za leglo. Dešava se upravo ono što sam uvek smatrao: pčele su jake prema prostoru koji mogu pravilno održavati (prema tome i slabo društvo – slabo za naše poimanje i interes, je jako u prostoru koji mu obezbeđuje povoljan odnos legla i hrane i gde su pčele brojne u svakom kutku košnice).
Ne mora da znači da su u nekom početnom vremenu (možemo posmatrati početak suncokretove paše) društva izgledala slabo. Mogle su košnice biti pune pčela. Ali raniji uslovi (kao što je npr. kišni period ove godine) su uticali da jedinke budu slabije hranjene ukoliko su u predelu gde nema izrazito bogate polenske paše, gde pčele za kratko vreme unesu prilično polena.
Pčela se brzo istroši tokom rada i med koji je bio na većem prostoru u košnici prenosi bliže gnezdu. Koliko će ovo trajati, zavisi i od daljeg razvoja paše.
Starost saća ima velikog uticaja. Pčele će više legla odgajiti na starijem saću nego na devičanskom (npr. u ovom razdoblju). Neka društva koja su i po brojnosti i po starosnom dobu („pravilnoj strukturi“ zajednice) dobra, imala su manje legla jer je plodište bilo sa velikim vencima. U medištima je bilo prilično meda. Malo sam ih „rasteretio“ (maznuo i malo više meda nego što treba), okrenuo nastavke za 180º, napravio prostora i u polunastavku medišta i pustio da srede plodište. Ubacio sam ramove koji su u plodištu bili do zida i puni su meda koji je poklopljen. I za mene je bilo iznenađene kojom brzinom je med prenesen u medište i koliko je legla u tim ramovima. Puni ramovi meda, kojima sam sekao leglo su ramovi sa starim saćem. Ako se ubaci mlado saće, uglavnom ubacuju polen i dele gnezdo na dva dela.
Da nema unosa, pčele ne bi prenosile taj med i širile leglo (to se dešavalo prošle godine u ovo vreme).
Kada pčele „omeđe“ prostor one nisu slabe sa biološkog stanovišta (jesu za pčelara i njegov interes, kao što sam napisao). Imaju dovoljno hrane, unose dovoljno polena, ali ostaje malo prostora za leglo. Samo što se može desiti da takva zajednica i propadne i pored obilja hrane i povoljnih uslova. Ako je npr. u medištu sve mlado saće, pčele će polako premestati med u plodište, sve do moguće propasti društva. Pčelar mora da reaguje i sredi košnicu i omogući joj ponašanje primereno uslovima u okruženju. Ti uslovi diktiraju da su pčele tek ovih dana počele da zanose krupnija jaja (i to ne sva društva). I dalje ih sabirački nagon navodi na rad. Tako da društvo može ući slabije u zimu i uz to, varoa može uzeti svoj danak. Kada su manje površine legla, uvek je veća šteta po društvo. Mislim da društva koja imaju manje legla „osećaju“ taj problem i da ne gaje trutovsko leglo. Tada je varoa u radiličkom leglu.
Rešenje tih nevolja je je ono što sam pre izvesnog vremena i napisao: rasteretiti plodište ako je pretrpano gnezdo, ako je moguće dodati ramove koji su malo stariji i umereno prihranjivati.
Ako nađem vremena, najbolje bi bilo da fotografišem društvo koje je na mladom saću (8 osnova izgrađenih ove godine) i društvo koje sam sinoć pogledao i čije saće spada u kategoriju koje nazivam „groblje saće“ i koje sam silom prilika ubacivao u to društvo jer su mi trebali svi idealni ramovi za izolatore. Prvo društvo (sa mladim saćem je „omeđilo“ prostor i sabilo se na 6 ramova legla sa ogromnim vencima i sada nije narošito jako (to ne znači da neće preživeti zimu). Uz to ima mladu maticu. Kod ovog drugog sam u prvom momentu pomislio da je izvršena tiha izmena, jer je leglo bilo ogromno. Međutim, tu je žuta matica.
Razvoj je društava koji je primeren uslovima u prirodi se može videti i na fotografijama: i dalje pčele grade zaperke, odgajaju dobre matičnjake i hoće da šire leglo. Na poslednjoj fotografiji se vidi šta znači „omeđavanje“ prostora: pčele pretrpavaju polenom ram sa mlađim saćem iako sam ga ubacio u sred legla. Ali levo i desno je sasvim dovoljno legla. Ne bi bilo da ovom društvu nisam uzeo oko 10 kg meda i prebacio u rojeve – izolatore) a od njih uzeo prazne ramove i napravio prostora za leglo. Tek kada im se napravi povoljan raspored u plodištu, može matica zaneti i ovaj ram iako je pun polena.
Na detalju slike se vidi da je matica tu počela da nosi i da ima izlazećeg legla, ali sam ja uticao na to da ga napune polenom (žuti i crveni okvir). Inače, taj ram je 29.jula izgledao kao na slici SL 3 (vidi se „beleg“ od propolisa u zelenom okviru). Problem smanjenja prostora za leglo je u brzini unosa polena, koji pčele radije skladište u mlađe saće.
Na DETALJU a se vidi da pčele na tamnijem saću savladavaju i „blokadu“ polenom.
U suštini ništa "neprirodno" i čudno se ne dešava: kako "napolju tako u košnici (ali pčelar malo ispomera ramove i eto "mističnih pojava" u pčelarstvu) :D .
Može se dogoditi da se zajednica izroji i bez matičnjaka. Čim pčele prestanu maticu hraniti sa matičnom mliječi ona prestaje nesti, postaje sposobna za let i može se izrojiti.
Mislim da to u suštini nije rojenje već napuštanje društva iz različitih razloga. Kada te iste pčele vratite u njihovu košnicu nastavljeju da se ponašaju kao da se ništa nije desilo.
PS
Ovaj polen je u medišnom delu i njegov položaj je stvar tehnike, a ne prirodnog nagona pčela (u medištu – budućem plodištu nastavljače, bude uvek manje polena). Ovo društvo je jedno od onih koje nije seljeno i postepeno je razvijano do snage da proizvodi mleč. Sve vreme su ova društva hranjena umerenim količinama hrane (u momentu najače žege hranjene su potpuno razređenim medom (ili sirupom), koji je u stvari bio 80 % voda.
Sto se tice starosti saca problem je kada ga nemamo,ili ga nemamo u dovoljnoj meri,pa nam matica izbegava zanosenje tih ramova,ubuduce pri formiranju rojeva,razmislicu o tome da roj formiram sa starijim sacem(da se izmeni sace u starom drustvu i da novoformiran roj ima na raspolaganju starije ramove).Ili da ga jednostavno nemenjam :D u onom odgovoru koje nisam jasno postavio mislio sam na ovaj citat: U slučaju periodičnih smena unosa i mirovanja pčele, uslovno rečeno ne rade, već vrlo lako održavaju leglo. Najbitnije pri tome je i što se obilno hrane i time spremaju telesni sastav za rojenje. To je važan detalj, koji mnoge iznenadi kada se pčele izroje „iako su preduzeli sve mere da do toga ne dođe: satne osnove, sečenje legla itd, a i ključni razlog odsustva rojevog nagona NEMA MATIČNJAKA, a roj ode.... Hvala,pozdrav
Starost saća nije bila problem u drugoj polovini jula, kada su se pčele ponašale kao da je proleće. Tada je delimično mogla da se naruši celovitost gnezda npr. sečenjem legla sa samo jednim ramom (ili dva rama). Za ovo doba to je velika količina legla ako bude zaleženo (a u to doba je moglo kako hoćeš). Dalje, i nema potrebe za preobimnim leglom, ali nije dobro da se sada seče leglo.
Što se tiče menjanja saća treba ga menjati i tu nema spora, može se samo filozofirati. Ali, ako si pogledao više snimaka, oni pokazuju da imam starog (a i prastarog saća) i pčeli ništa ne nedostaje, ali tako se ne pčelari. Ja sam to radio, jer sam ove godine proširio pčelinjak za 34 društva (a uz to se prodaju rojevi i onda meni ostane krš od saća). Ako nekima ubacim samo mlado saće, to je bilo dobro neko vreme, ali sada strahovito smanje leglo. Moj interes (i procena) je da mogu održavati nešto veću površinu legla kod tih društava. Kod takvih društava „gubim“ vreme (odnosno povremeno intervenišem), a ostala duštva se „iznenade“ kada me vide :).
Ali ne menjaš ti svo saće odjednom, tako da možeš upravljati razvojem gnezda (dokle to ima smisla). Sa onih realnih 5-6 starijih ramova u sredini imaš dovoljno legla koje će biti povoljne površine.
...u onom odgovoru koje nisam jasno postavio mislio sam na ovaj citat: U slučaju periodičnih smena unosa i mirovanja pčele, uslovno rečeno ne rade, već vrlo lako održavaju leglo. Najbitnije pri tome je i što se obilno hrane i time spremaju telesni sastav za rojenje. To je važan detalj, koji mnoge iznenadi kada se pčele izroje „iako su preduzeli sve mere da do toga ne dođe: satne osnove, sečenje legla itd, a i ključni razlog odsustva rojevog nagona NEMA MATIČNJAKA, a roj ode.... Hvala,pozdrav
Kada je u pitanju ovaj citat, pomislio sam da sam greškom „odvalio“ neki biser. Radi se o ovoj poruci i ukupnoj proceni (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=296.msg13418#msg13418) koja započinje pri prvom pregledu. Na osnovu tih početnih pokazatelja se prate uslovi i možeš pretpostaviti koliko te posla očekuje. Prošla godina to najbolje pokazuje: na onoj voćnoj paši koja je bila skoro snage bagrema, pčele su punile nastavke ispod gnezda (nastavljače) i nije bilo govora o rojevom nagonu vrlo dugo. Pogledaj ovu poruku i fotografije (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=921.msg24537#msg24537). Pčele nisu mogle da pokupe nektar sa satonoša, iako mi je trebalo vremena da odem po fotoaparat i „da se namestim“ za fotografisanje. U godinama kada je paša sa periodima jakog unosa, a potom i više dana mirovanja to je uslov za rojenje (uostalom pročitaj poruku u temi Pčelarenje LR košnicom).
Tu se ne radi o trenutnom stanju: ode roj baš tog momenta. Radi se o tome da je pčelar procenio da treba „iseći“ leglo i dati matici prostora, a društvo već ulazi u smanjenje legla, prestaje da hrani maticu i priprema se za rojenje. Tako nešto uradi oko polovine aprila i kada krene bagrem, roj na drvetu. Matičnjaka nema, ali se oni pojave izuzetno brzo – baš gotovo trenutno (u proleće imaš kod jakih društava veliki broj zvončića; hoće li biti zaneseni, zavisi od uslova u prirodi ili umešnosti pčelara da zadrži radno raspoloženje i odloži rojevi nagon).
Razumem! :D Kazete da su punile polunastavak sa medom koji je ispod gnezda zar obicno nepune prvo onaj nastavak na vrhu a matica se spusta dole?Uopste kada naprimer pre pase prazan polunastavak podmetnemo ispod plodista hoce li ga puniti medom ili ce matica spustiti u njega?pored starosti saca zavisi li u ovom slucaju i visina tog polunastavka?ako je npr 170mm ili manji 120mm
Naravno da se nastavak sa leglom spušta na podnjaču, ali to je prvi detljni pregled tog društva posle zimovanja i zato stoji kako je zazimljeno (da sam gledao ranije, prebacio bih poluram sa leglom u polumedište i presađivao za mleč). Matica bi se spustila dole (jer je saće tamnije), ali ne može jer su pčele prvo popunile polenom gornji deo rama (vidi se na trećoj slici). Takođe, to je drugi ili treći ram. Onda možeš pretpostaviti da su oni sredičnji već prepuni. Dalje je krenuo izuzetan unosi i sve je puno nektara.
Inače, pre paše se ne podbacuju nastavci, već se stavljaju iznad plodišta. Ali ja nisam žurio sa pakovanjem društava jer je ovo društvo po spisima tek osrednje snage. Međutim, vidi se da je građevnjak u „poodmakloj“ fazi :D i da nije slabo, naravno.
Na fotografijama se vidi i da nema matičnjaka. To je upravo uticaj uslova o kojima stalno govorim i da rad treba uskladiti sa tim. Od lepih želja pčelara nema ništa (ne zaboravi da su neki ugledni pčelari rokali satne osnove oko 17. februara ove godine). Ja nisam ubacio ni deseti ram do samog početka bagrema (kako je medio, znamo). I nisam odgajio ogromnu gomilu potencijalno gladnih (i jadnih) pčela.
Ko je imao dobru pčelu imao je i dobrog unosa na suncokretu ili na livadi (ove godine, jer komentarišem fotografije koje sam linkovao).
Visina nastavka koji je ispod plodišta nema značaja. Imam ja polumedišta sa devičanskim saćem, u sredinu sam ubacio leglo i spustio maticu. Ubile su je kao zeca i to društvo je propalo (usput, upropastilo je jedan roj i društvo do sebe). To je što se tiče legla. Sama bi sišla samo da je pčele iznesu (na leto sa vidljivim znacima smrti). Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo.
Nektar bi skladištile ispod plodišta (mada nerado – što znači manje, to važi i za polen), tako da bi tu bio na gubitku. Pčele mogu samo da stanu i čekaju da izlazi leglo, tu skladište nektar i da se ubrzo izroje. Mlado saće iznad ima smisla. Kada u jakoj paši staviš i nastavak osnova, ubrzano grade i to uvek radiličko saće.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićAvgust 24, 2014, 20:56:52
Imam kod kolege zanimljivu situaciju za koju nemam smisleno objašnjenje. Ako bi ko znao o čemu se radi znaju ovde pre svega Šošić i Voja. 11 avgusta ove godine izrojio se ovogodišnji roj. Kontrola 16 uočena zelena matica i počela sa polaganjem jaja. Danas kontrola. Nađena neobeležena matica i leglo na četri rama u svim fazama.
Pisao sam o „rojenju“ prilikom tihe izmene. Dešava se da grupa pčela (veći ili manji roj) u jednom momentu krene sa maticom koja se uputila na sparivanje.
Uopšte nema značaja što se radi o mladoj matici. Ne mora značiti da se ona dobro sparila i da se sparila sa većim brojem trutova. Takođe je moguć neki urođeni ili stečeni poremećaj kod mlade matice i to je razlog tihe smene.
Ne verujem da je tiha smena započela tog momenta kada je izašao roj (odnosno u roju). Tiha smena je krenula ranije. Treba potražiti ostatke matičnjaka koji imaju tragove kokona.
Matičnjaci tihe smene ne ostaju vidljivi dugo vremena: pčele ih vrlo brzo smanje na oblik početne matične ćelije. Za razliku od njih, rojevi matičnjaci mogu ostati vrlo dugo na ivicama saća u punom obliku.
U roju je mogla biti i jedna i druga matica (i stara i mlada).
18.06. mijenjao matice, izvadio staru crvenu i stavio kupljenu zelenu, 24.06. nalazim zatvoren matičnjak, 14.07. nema niti matičnjaka niti legla, 24.07. stavljam preko novina i matične rešetke crvenu maticu iz oplodnjaka sa leglom novu nisam našao u donjem nastavku. 10.08. nema matice niti legla - skidam matičnu rešetku, društvo je već dosta oslabilo. 25.08. nalazim zatvoren matičnjak i nešto trutovskog legla koje se taman izvaljuje. Pretpostavljam da je mlada matica ostala neoplođena negdje u košnici te ubila staru crvenu maticu a pčele od zaostalog legla izvukle matičnjak. Pošto je društvo već jako oslabilo istresao sam pčele 50-ak metara ispred košnica te pustio da se vrate bez eventualne matice u košnicu koju ću preko novina pripojiti nekom slabijem društvu. Neznam jesam li fulao gdje? (http://i103.photobucket.com/albums/m140/adankic/Pcele/P8254436-2.jpg)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićAvgust 26, 2014, 20:45:10
Nema na čemu zahvaljivati Miroslave, možda i nisam u pravu.
Postoji i mogućnost da su pčele zbog nekog drugog razloga izašle u roju i da je matici skinuta boja.
Ovo se može desiti ako se roju pridruže i pčele drugih košnica (a pridružuju se uvek) i da ispolje neprijateljstvo prema matici. Prilikom dešavanja pri uklupčavanju, može se matici skinuti boja.
18.06. mijenjao matice, izvadio staru crvenu i stavio kupljenu zelenu, 24.06. nalazim zatvoren matičnjak, 14.07. nema niti matičnjaka niti legla, 24.07. stavljam preko novina i matične rešetke crvenu maticu iz oplodnjaka sa leglom novu nisam našao u donjem nastavku. 10.08. nema matice niti legla - skidam matičnu rešetku, društvo je već dosta oslabilo. 25.08. nalazim zatvoren matičnjak i nešto trutovskog legla koje se taman izvaljuje. Pretpostavljam da je mlada matica ostala neoplođena negdje u košnici te ubila staru crvenu maticu a pčele od zaostalog legla izvukle matičnjak. Pošto je društvo već jako oslabilo istresao sam pčele 50-ak metara ispred košnica te pustio da se vrate bez eventualne matice u košnicu koju ću preko novina pripojiti nekom slabijem društvu. Neznam jesam li fulao gdje?
Anto, pravio si grešku što nisi dobro proverio šta se dešava. Odmah si trebao porušiti matičnjake i pratiti gradi li ponovo matičnjake. Isto je trebalo proveriti pre spajanja preko novina. Postoji mogućnost da je izležena matica koja je neka prelazna forma između matice i pčele (veličina pčele, a izgled matice) i koju je vrlo teško naći (ne i nemoguće) jer je neverovatno pokretljiva.
To što si istresao pčele ne znači ništa. Ako ima takve matice, ona će se vratiti u košnicu i može opet izazvati nevolje.
Pozdrav kolege,molba da li bi neko iskusan mogao da sto bi se reklo prostim srpskim jezikom objasni tacne radove u zazimljavanju kosnice , to jest zamenu nastavaka raspored ramova sa medom , leglom polenom gde i kako treba da stoje. Mislim da bi mnoge kolege koji pocinju interesovalo da cuju dobar savet. Unapred zahvalan.....
Pozdrav kolege,molba da li bi neko iskusan mogao da sto bi se reklo prostim srpskim jezikom objasni tacne radove u zazimljavanju kosnice , to jest zamenu nastavaka raspored ramova sa medom , leglom polenom gde i kako treba da stoje. Mislim da bi mnoge kolege koji pocinju interesovalo da cuju dobar savet. Unapred zahvalan.....
Ranko, osnove su u globalu iste kod svih košnica, ali evo kako ja to radim kod RV košnice:
-1- Raspored ramova u nastavcima u kojima će pčela zimovati je takav da najtamniji (kvalitetni ramovi) budu raspoređeni u centar svakog nastavka, a prema krajevima dolazi svetlije saće - preporuka kod slabijih rojeva u RV, kod jakih društva u RV košnici to baš i ne igra neku posebnu ulogu- ali ne šteti :D;
Za ovu godinu sam morao (ja) da uradim sledeće:
U nastavak na podnjači sam spustio sve ramove sa leglom (u tamnom kvalitetnom saću), a u gornjem nastavku sam postavio ramove sa medom i praznim saćem (kojeg mi pčelari sa mog područja na žalost ove godine imamo na pretek) - centar tamniji ramovi ka krajevima svetliji - Odmah prihraniti društvo sirupom (kako: u prazan nastavak iznad postavi se posuda koja može da primi 4-5l tečnosti i u nju se nalije sirup - razmera sirupa 2:1 - sa dodatkom vojinog preparata protiv nozeme). Po potrebi (a bilo je i toga) ponoviti istom količinom čim odnesu. Kada su odnele svu količinu sirupa, sledi tretiranje protiv varoe i kratak prestanak hranjenja (za one koji koriste Brstivar, ili neka druga organska sredstva - moguće je prihranjivati i u peridu tretmana - 200-300 gr sirupa). U ovom periodu uvek uveče dohranjivati! Kada se završi tretman protiv varoe, (ja) izvršim rotaciju nastavka - u nastavku na podnjači ramovi stoje na hladno, nastavak iznad (bivši plodišni) - na toplo-. Po potrebi nastaviti prihranu manjim količinama sirupa 250 - 350 ml - 2:1 sa Nozevojom. Do kada? Dok se pčela ne spusti u donji nastavak i gotovo sve ćelije u gornjem nastavku (sem pri samom dnu) ne budu zatvorene.
Što se tiče jakih društva u RV košnici (u ovom periodu - za mene- su to društva na tri nastavka i koja imaju pun nastavak meda - skaldišten u tamnom kvalitetnom saću, i bar 10 ramova legla u dva nastavka), moj najbolji savet je: sem tretmana protiv varoe i par dana prihrane sirupom sa preparatom protiv nozemoze (max 2-3 l)- NE DIRAJTE NIŠTA - ona zna najbolje.
Eto šta zaboravih - POLEN / PERGA - U jakim društvima - ne dirajte ništa - sve je tu gde pčeli treba; što se tiče slabijih i prevešavanja, važno je gledati da takvi ramovi sa polenom zauzimaju negde drugo/treće i osmo/deveto mesto u zavisnosti od jačine društva - pišem o oba nastavka podjednako (prioritet (za mene) je gornji nastavak - ako nema dovoljno ramova sa polenom - ) **društvo u RV košnici na dva nastavka treba posmatrati kao celinu što i jeste - konstrukcijska rešenja to omogućavaju - **
I, na podnjaču možete da postavite još jedan nastavak - pa bio on samo sa SO - duboka podnjača -. I dalje raspored ramova hladno-toplo-hladno.
Anto, pravio si grešku što nisi dobro proverio šta se dešava. Odmah si trebao porušiti matičnjake i pratiti gradi li ponovo matičnjake. Isto je trebalo proveriti pre spajanja preko novina. Postoji mogućnost da je izležena matica koja je neka prelazna forma između matice i pčele (veličina pčele, a izgled matice) i koju je vrlo teško naći (ne i nemoguće) jer je neverovatno pokretljiva.
To što si istresao pčele ne znači ništa. Ako ima takve matice, ona će se vratiti u košnicu i može opet izazvati nevolje.
Prvi puta kada sam našao matičnjake i društvo bez legla bilo mi je jasno da matice unutra nema pa sam ostavio matičnjake (2-3 komada) da dobijem novu maticu, prošlo je mjesec dana od kada sam našao zatvorene matičnjake i nisam našao niti maticu niti leglo računam da je matica ili stradala ili je neoplođena a društvo je već oslabilo. Onda da mi cijelo društvo ne propadne stavljam staru maticu preko MR da eventualna mlada matica ne dođe do stare i ne diram ništa skoro mjesec dana (bio sam na godišnjem) kada sam se vratio nalazim slabo društvo sa okvirom kao na slici. Znači još postoji mogućnost da mi se vrati nekakava matica nazad u košnicu? Jučer sam gledao u istrešenu košnicu i nema baš previše pčele unutra pa mislim da neću riskirati sa to malo pčela za pojačanje društva, eventualno mogu prebaciti jedan okvir zatvorenog legla iz košnica u kojim ih ima 7-8 a iz ove pokupiti okvire sa medom i otresti pčelu. Hvala puno na savjetima!
Visina nastavka koji je ispod plodišta nema značaja. Imam ja polumedišta sa devičanskim saćem, u sredinu sam ubacio leglo i spustio maticu. Ubile su je kao zeca i to društvo je propalo (usput, upropastilo je jedan roj i društvo do sebe). To je što se tiče legla. Sama bi sišla samo da je pčele iznesu (na leto sa vidljivim znacima smrti). Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo.
[/quote]
Dali su pcele ubile maticu zbog devicanskog saca(Ne radi se uopšte o matici, pčele neće da pripreme ćelije za leglo),ili neceg drugog?pretpostavljam da ste stavili i MR na polunastavak? Dali ste to radili pre suncokreta zbog zazimljavanja polunastavak na podnjaci a na njega LR,ili zbog drugih razloga?Pozdrav
Da, rešetka je stavljena. Da nije, matica bi odmah napustila polunastavak i otišla u LR telo.
Vreme kada sam to radi je negde u prvoj dekadi aprila, kada prvo radim probno presađivanje. Odaberu se društva koja zadovoljavaju po svim kriterijumima, što znači da je ovo društvo imalo snage. Uz to u polumedište je dodat ram polumedišta sa leglom koje treba da se izleže. Tako i da je još i pojačano u nekoj meri.
Posmatranje pojave samo sa jednog stanovišta je osnovna greška koju mnogi čine. Poznato nam je kakvo je bilo vreme i da je uglavnom bilo nepovoljno. Da je bilo dobro, pčele bi se nagonski širile i ne bi bilo nevolja, osim što bi to širenje bilo nešto sporije, ali to bi možada i bila prednost. Potrebno je imati više povoljnih ili nepovoljnih uslova da se nešto desi i na osnovu toga donese i pravi zaključak. Ako bih rekao da je razlog ubijanja matice samo devičansko saće, to nije tačno. U julu ove godine nije smetalo devičansko saće (ne samo izgrađeno, već i osnove koje su pčele gradile i u podištu i pripremale matici za zaleganje. A ako se prate događaji, ovo nije bilo moguće u maju i junu, kada treba da se dešava.
Takođe, kada to rađeno negde polovinom jula (a znamo da je počeo dobar unos i naglo širenje legla, koje i sada traje) opet se ništa ne bi desilo. U stvari, desilo bi se da pčele zaležu svako saće: i mlado i staro. A razlog nije neko nedokučivo čudo, već je posle kiša nastupilo povoljno vreme i biljke su davale prilično nektara i obilje polena.
Sada prilikom zazimljavanja kod društava koja imaju puno mladog saća u polumedištu koje je donji nastavak nema nekih problema po tom pitanju i pčele neće ubiti maticu. Naprotiv, pčele prenose deo meda i prave vence zatvorenog meda. Ali se leglo ipak u takvom okruženju previše smanjuje ovih dana. Tako, da ću za neko vreme iskoristiti ovaj „zamah“ koji su pčele uvatile i držati rešetku još malo. Potom se rešetke moraju skinuti, jer će se leglo svesti na vrlo male površine. Zavisno od unosa, pčele će odgajiti deo legla u prvom nastavku i potom, još nešto legla i to će biti „ležište“ klubeta.
Ovo radim kod društava koja su proizvodila mleč. Razlog je previše polena u delu gde bi trebalo da bude leglo i veliki venci meda, tako da je prostor za leglo mali. Kod ostalih društva ne. To praktično nije moguće. Med u polumedištima, koji je iznad LR plodišta je poklopljen, a plodišta mnogih dru[tava imaju ogromne površine sa leglom i malo meda. Stavljanjem punog polumedišta na podnjaču bih ugrozio društva do te mere da u jedmom momentu uginu od gladi.
[/size]Odgovor #519 poslato:[/size] Avgust 27, 2014, 21:40:40 Med u polumedištima, koji je iznad LR plodišta je poklopljen, a plodišta mnogih dru[tava imaju ogromne površine sa leglom i malo meda. Stavljanjem punog polumedišta na podnjaču bih ugrozio društva do te mere da u jedmom momentu uginu od gladi. Da li je ovo Vaša konačna verzija zazimljavanja:polumedište iznad plodišta?Čitao sam Vaš post o položaju polumedišta prilikom zimovanja pčela u kojem pišete da bi pčele radile dupli posao ukoliko bi smo stavili polumedište ispod plodišta,tj. da bi ponovo otvarale poklopljen med u polumedištu i prenosile ga u plodište praveći mednu kapu.Možda je ovo dobra verzija ukoliko bi pčele ispod polumedišta lagerovale još desetak kg.meda kako bi imale do proleća a onda prešle u polumedište kada niske temperature ne bi bile štetne za njihovo klube i dalji razvoj.Mnogi "velemajstori"pčelarstva polumedište podbacuju ispod plodišta sredinom ili početkom avgusta kako bi pčele blagovremeno prenele med iznad klubeta i pripremile dobru mednu kapu za uspešno prezimljavanje. Pitam se šta je bolje za pčele.Šta je sa tim smrtnim prostorom koji tokom zime može da bude poguban za klube? Sve što sam naučio,naučio sam na sopstvenim greškama.U stvari ništa nisam naučio. Ja sam početkom avgusta u plodišnom delu sa dva LR nastaka stavio u gornji kao krajne ramove sa pergom a ostale sa leglom(ukupno 9) birajući ramove sa starijim saćem.U plodišnom nastavku ispod ovog stavio sam ostatak legla i prazno saće u centralnom delu sa tamnim saćem i time ponudio matici da i u donjem nastavku zaleže ako ne bude bilo mesta u nastavku iznad.Ispod ova dva poldišna nastavka podmetnu sam prelazni RV nastavak sa medom kao prvi na podnjači.Izvršio sam nakon par dana intenzivnu prihranu u nekoliko navrata sa ukupnom količinom sirupa 3:2 od oko 8-10 lit.Plodišni nastavci su pri prevešavanju bili suvi kao barut.Moja je greška što sam pergu stavio kao krajne ramove.Mislio sam bolje njih kraj legla nego umesto njih prazno saće. Voleo bih da znam šta sam opet zabrljao i može li nešto da se uspravi.Shvatio sam da su uslovi da bi neko bio dobar pčelar njegove osobine:dobro opažanje(oko sokolovo),logično razmišljanje(uglavnom mnogo je pčelara filozofa),eksperimentisanje(nema mi ravnog).Jednostavno ako hoćemo da uspešno pčelarimo treba dobro da kapiramo i mislimo svojom glavom.
Plodišni nastavci su pri prevešavanju bili suvi kao barut.
U firmi sam i ne mogu sada pisati nešto opširnije, ali ako ti nije teško objasni mi ovo: kada si prevešavao, posle prihranjivanja i zašto? I dodatno pitanje, u kakvom stanju je bio med u tom prelaznom nastavku koji je podbačen ispod dva LR nastavka: poklopljen ili nepoklopljen.
PS
I molim te nemoj mi persirati, već se poznajemo (sa foruma :) )
Prelazne RV nastavke formirao sam početkom proleća kada su pčele počele da luče vosak na način kako je Vojo Brstina opisao ali nisam išao dalje sa prebacivanjem matice u prelazne nastavke i tu sam stao.Sve vreme,od proleća do 04. avgusta prelazni nastavci nalazili su se iznad dva LR nastaka koji su mi bili u funkciji plodišta.Krajem jula pri istoj konfiguraciji košnice(dva lr nastavka ispod i prel.nstavak iznad) počeo sam sa slabijom dopunskom prihranom 3.2 svaki dan ili savaki drugi dan,uglavnom neredovno.Pregledom zajednica konstatovao sam da pčele ne lageruju prerađen sirup oko legla niti iznad legla,već dopunjuju med u prelaznim RV nastavcima. Dana 04.08.spustio sam RV nastavak na podnjaču ali sam prethodno uzeo iz svakog po dva rama zatvorenog meda(Jedan otvoren,ali pred zatvaranje) u prelaznom nastavku ostavio ramove sa pretežno otvorenim medom.Iz skromnog iskustva znam da zatvoren med ne prenose pa makar im medni venac bio samo 1cm.Prevešavanja sam izvršio jer se u prelaznom nastavku, isključivo sa devičanskim saćem ,nalazilo se oko 8 kg.meda.Razmišlljao sam u tom trenutku:Ako nastavim i dalje da prihranjujem onda bi trebalo još deset kg meda u obliku prerađenog šećera za dopunu prel.nastavka i još isto toliko prerađenog šećera za med u plodištu koje bi pčele koristile dok ne zahvati klube tokom zime taj RV prel.nastavak.Ako zahladi pčele će napustiti taj RV p.nast. sa devičanskim saćem i sići u donje, bez hrane ,LR nastavke. Nakon spuštanja RV p.n. na podnjaču i stavljanjem iznad njega dva LR plodišna nastavka izvršio sam još jednu"jaču" prihranu sa oko 8-10 lit.sirupa.Tokom ove prihrane kontrolisao sam oba plodišna nastaka i video sam da su bočni ramovi sa pergom popunjeni prerađenim sirupom a između njih je bilo leglo sa mednom kapom,s boka veća u sredini manja.Pčele su izgleda popunjavale prazne ćelije hranom.U donjem plodišnom nastavku bilo je legla i jedan ram sa medom kojeg sam stavio pri prevešavanju bio je još više popunjen.Stavio sam taj ram dole jer je bio devičanski.Nisam kontrolisao tj.gledao šta su i koliko su pčele prenele hranu iz najdonjeg RV p.n.Ramove sa zatvorenim medom čuvam u frižideru sa namerom da ih stavim u proleće kad matica počne da zaleže i to preko satonoša.Ne znam da li će ti ramovi sa medom pregurati zimu u frižideru tj. da neće ramovi da se ubuđave ili med pokvari. Šole,šta bi na dalje trebalo da radim u nastupajućem septembru.Nameravam da iduće godine iskoristim RV ramove za formirane pčelinjiha zajednica u RV košnicama.Šta da radim sa tim prel.nastavkom koji je ispod plodišnih LR nastavaka?Mislim da bi trebalo da uzvršim još jedan pregled i utvrdim da nije u blokadi matca.Koliko bi sada trebalo da ima legla i koliko još dodatnog prostora za zaleganje? Pozdrav!
Možda i ne treba puno da se radi, osim da skloniš taj podbačeni prelazni nastavak i nastaviš sa umerenom prihranom, u skladu sa eventualnim jačim unosom (bršljan i aster koji mogu dati i veće količine nektara).
Po onome kako si opisao, glavno plodište bi trebalo da bude gornji LR nastavak (kao na slici), jer si i sam to tako sredio.
Greška koju si napravio je podizanje legla u poslednji nastavak. Ti si uradio rano prolećno preslaganje, umesto jesenjeg. Leglo je moralo biti u donjem plodištu, a samo deo legla (2-3 rama sa vencima meda) u gornjem LR nastavku. U najgornji nastavak si trebao podići ramove sa polenom i nešto meda. Dalje bi pčele popunjavale i to samo u onoj meri koliko je društvo jako. Ako nije jako, prenosile bi opet med u donje plodište, a samo deo meda u središnje ramove medišta (budućeg plodišta). Leglo u donjem nastavku će postepeno nestajati, do potpunog prestanka zanošenja na tim ramovima, ako je količina hrane koja pristiže mala. Ako s početka obilnije hraniš i zavisno od unosa polena i nektara (uslov da pčele održavaju veće površine legla) osnovno plodište (donje plodište) bi imalo većinu legla, a pčele bi, prirodno podizale med iznad.
U međuvremenu si trebao pogledati taj podbačeni prelazni nastavak (koji je po mom mišljenju bio suvišan u svakom pogledu) i čim pčele prenesu najveći deo meda i sklanjaš ga. NIJE DOBRO da gnezdo bude toliko daleko od leta. Ako je ostalo nešto meda, a ramovi su devičanski, taj prelazni nastavak je mogao biti neko vreme iznad poklopne daske, dok ne prenesu sav med u LR nastavke.
Ako društvo nije velike snage, svodiš ga nasamo 1 LR nastavak i to na drugi, gde je gnezdo. Uslov je da je svo leglo iz nastavka 1 izleženo. U tom slučaju se donji nastavak stavlja iznad, ali sa obaveznom matičnom rešetkom (ako su stariji ramovi) i poklopnom daskom (ili najlonskom folijom). Ako nije slabo ostavljaš kao na slici. Ako se svodi na jedan nastavak, dalje se ide REDOVNOM umerenom dopunom zimnice sa 0,5-07 l sirupa (zavisno od eventualnog unosa nektara koji je moguć ako imaš npr. Bršljana u okolini ili puno zvezdana (astera). Tako održavaš povoljan odnos meda i legla. Sirup koji jadajem je približno 1:1 (nešto malo više šećera).
Ako je društvo baš jako i ima težnju da smanjuje površinu sa leglom u gornjem nastavku a u prvom nastavku je npr. ostao onaj ram sa medom sa puno meda, i nađeš ram pun polena, možeš ta dva ili tri ram podići gore, a spustiti tri rama legla (sa najmanjim vencima i najvećom površinom legla) i dalje više nema preslaganja. Taj ram (devičanski i uz uslov da je pun meda stavljaš kao ram do zida košnice, jer će sa njega prenositi deo meda i kasnije ga sklanjaš i ostavljaš taj prostor bez rama (negde u oktobru). Dva rama sa polenom stavljaš u sredinu gornjeg (budućeg plodišta). Pčele će tu napraviti prostor za nešto legla i kada se izleže leglo u prvom nastavku, tu bi trebalo da bude poslednje leglo i ležište za klube.
Čak i da nisi podigao ništa legla u gornji LR nastavak, pčele bi deo legla „prebacile“ u taj nastavak vremenom. Pri stalnom dotoku hrane (ako su ramovi sa malo hrane ide u početku veća količina hrane (sirupa+unos). U stvari nisi ni trebao podizati najveći deo legla u najgornji nastavak. Ja to ne bih nikada radio. To se radi kada je već društvo zazimljeno i nemaš drugog izbora. Jako društvo skladišti hranu iznad gnezda i pređe sa delom gnezda u fornji nastavak (koliko će to biti legla, zavisi od količine hrane – nektara ili sirupa koji pristiže). Tako bi napravile ležište za klube. U principu si samo zakomplikovao posao.
Što se tiče eventualnog prebacivanja nekih ramova u gornji nastavak, to bi bio crveni broj 2 do zida (uz uslov da ima puno meda na njemu, dva navedena rama koja su najpunija polenom mogu ići u sredinu gornjeg nastavka, na mesto ramova 5, 6, 7 (crni brojevi), a oni idu na mesto 5,6, 7 (crvenih brojeva). Prebacuješ ramove samo ako je leglo u gornjem nastavku drastično smanjeno. Ako imaš 5-7 ramova legla (5 srednjih veće površine) u drugom nastavku i uz to je leglo iz donjeg nastavka poizlazilo ili ga ima još, ne bi trebalo prebacivati prazne ramove gore, samo nastavi da hraniš umereno.
Malo sam zakomplikovao u objašnjenju, mada je sam postupak jednostavan, kada se vidi pravo stanje u košnici, ali ja ne znam kako to stvarno izgleda i sa ovom skicom samo pretpostavljam kako bi trebalo da bude.
PS
Što se tiče tvog interesovanja o konačnoj verziji kako sam ja zazimio neka društva, u drugoj poruci (ova je već prevelika, naizgled „zakukuljena“ i ne bih da te dodatno zbunjujem).
Isto važi i za neka druga pitanja koja jesu bitna (ramovi u frižideru, smrtnom prostoru itd)
Pitanje za g. Šošića: Imam par društava na 2 LR nastavka koje kipe pčelama i imaju po 9 okvira legla. Dali bi bilo dobro oduzeti po koji okvir legla od tih društava da pojačam slabija društva koja su još na jednom nastavku ili na dva nastavka ali slabiji. 2. pitanje - pretpostavljam da je sada već kasno da društva koja su samo na jednom nastavku dižem na još jedan nastavak?
Anto, prvo bi trebalo odrediti šta znači slabija. Odnosno, koliko su uopšte slaba ta društva. Ako su samo na jednom nastavku i imaju legla i meda kao na skici (gornji nastavak) to i nije slabo.
Društvo nije slabo ako je zdravo (i nema varoe) i ima pun nastavak pčela. Takođe, treba voditi računa da to nije neki kasniji roj koji je „na silu“ razvijan do potrebne količine pčela i legla (da se "razvije" i napuni nastavak). Takva društva mogu imati problem, jer pčele ne mogu dobro odgajiti sledeće otporne i sposobne naraštaje. Ako to nije slučaj i vidi se obilje mladih pčela u košnici, možda i ne moraš pojačavati. Samo umereno hrani, tako da pčele odgaje još nešto legla, bolje prerade dodati sirup (manje količine uvek bolje i lakše prerade od onih ogromnih količina koje neki dodaju). Prihranjivanje umerenim količinama sirupa je lošije za pčelara (više rada) ali je odlično za pčele (u tom razdoblju donose više polena i bolje prerade sirup).
Ako si rešio da pojačaš, najbolje je da nekim društvima oduzmeš ram koji nema veliku površinu legla. Npr. oko pola rama poklopljenog legla i obično na takvim ramovima bude i veliki venac sa medom. Zavisi koliko društava imaš. Jedno slabije društvo pojačaš sa dva (ili čak tri) takva rama legla sa većim vencima meda (po jedan iz više društava). Time dobijaš pojačanje sa više stanovišta, a ne samo leglom (dodao si i hranu). Jača društva ne slabiš previše, a ona će lakše preraditi nedostajuću hranu (koju si oduzeo) prilikom prihrane. Ni od jakih zajednica u ovo doba nije dobro uzimati puno legla.
Dodavanje nastavka (podbacivanje) sada nema smisla, a stavljanjem nastavka iznad možeš samo napraviti problem. Nastavak možeš podbaciti ako si u vetrovitom području i to tek kada potpuno prođe opasnost od grabeži. To može biti čak i u novembru ili decembru. Podbacivanje nastavka ne mora biti povoljnost u svakom smislu. ali je bolje podbaciti nastavak i imati veliko leto male visine (male visine zbog ulaska glodara, a široko zbog dobrog provetravanja i odvođenja viška vlage) nego u cilju „zaštite“ pčela napraviti vrlo malo leto i dodatno „gušiti“ pčele. Zazimljavanje društva u jednom LR nastavku uopšte nije problem, ako imaš dovoljno hrane i pčela. Ako nema jedno od toga, ne može tu pomoći nikakvo dodavanje nastavka, duboka podnjača i slično.
Takođe, ako su slaba, treba proceniti koliko se iplati slabiti jaka zbog jako slabih. Ta slaba mogu ostati kao neka rezerva, ako se ne isplati pojačavati ih. Možeš ih spojiti i u toku zime, ako proceniš da ne mogu preživeti zimu. Uz to imaš matice u rezervi. Prvo dobro proceni, pa onda reši šta i kako raditi. Ovo ti kažem, jer toplo vreme može potrajati i može se pčela i razviti, a može i sutra trajno da zahladi: mi to ne znamo.
PS
Ja sada imam nekoliko rojeva koji su u jednom nastavku i imaju 4-6 ramova sa leglom. Smatram da će prezimiti sasvim dobro na jednom nastavku. Uz to oni imaju jedan problem, a to je što su to bili izolatori i nemaju povoljan raspored hrane: ramovi sa leglom su skoro bez venaca, a ostali su puni meda i to nije dobro. Kako još proizvodim mleč (što se do sada nije desilo da pčele ovako kasno dobro primaju matičnjake i luče mnogo mleča), oni će malo sačekati i sa prihranom koja će „ispeglati“ ovaj vrlo loš raspored hrane.
Prihranjivanje umerenim količinama sirupa je lošije za pčelara (više rada) ali je odlično za pčele (u tom razdoblju donose više polena i bolje prerade sirup).
A to je povoljan odnos legla i meda i povoljan raspored hrane i legla, tokom dopunjavanja zimnice. Pčele prave vence meda iznad legla i postepeno poklapaju med (bočno su to dublji venci) i ako potraje lepo vreme odgajaju još legla koje je dobro hranjeno (u ovo doba obično bude vise polena nego nektara) i postupno povećavaju medne vence. Čak i ako nedostaje neka manja količina hrane može se dodati kasnije ili se mogu srednji ramovi izvaditi (ako su venci tanji).
Ni od jakih zajednica u ovo doba nije dobro uzimati puno legla.
O tome sam i ja razmišljao, jednostavno previše pčela na tu količinu skupljenog meda
Pčelinjak mi je smješten u ravnici odmah do malog šumarka tako da bi trebao biti zaštićen od sjevernih vjetrova i djelom od hladnoće. Prije snjegova ću im još napraviti na poletaljkama one kose štitnike za razbijanje vjetrova i da mi snjeg ne zamete ulaz u košnicu. Prihranjujem šećernim sirupom 2:1 0,7-1L svaki drugi dan (zbog posla) i tako ću još do polovine 9. mjeseca (toliko imam još kupljenog šećera a mislim da će im to biti dosta da popune vijence meda. Od jednog društva koje je bilo jako slabo i bez matice mi je ostalo 4-5 okvira sa dosta meda i to ću nabaciti na jedno dobro društvo na jednom nastavku, med ću staviti u sredinu gornjeg nastavka a na krajeve ću staviti prazne okvire. Imam još jednu stimulativnu pogaču pa ću im i to još nabaciti na satonoše da potaknem leglo. Htjeo sam ove okvire sa medom prebaciti još neki dan ali pčele okolo jednostavno POLUDE kad osjete med pa ću još malo pričekati da ne dođe do grabeži. Prošli put sam poskidao Bayerove CheckMitte trakice protiv varoe, na podnicama nisam našao nikada više od 10-ak varoa, mislim da će još zimski tretman oksalnom kiselinom biti dovoljan. Imao sam relativno jaka društva sa starim crvenim maticama i onda sam napravio džumbus sa izmjenom matica, rečeno mi je da prije podne izbacim stare matice a poslje podne ubacim nove. Rezultat je bilo 5 primljenih od ukupno 10 matica što je po meni jako loše plus što je trebalo vremena da se ponovno uspostavi jako leglo u košnicama. Idući put ću pokušati drukčije sa izmjenom matica - preko snerglove daske, vjerujem da će biti manje stresno a i neću sigurno mijenjati sve matice na pčelinjaku.
Proljetos sam išao kod nas u pčelarsku školu gdje smo učili dosta toga uglavnom teorija, anatomija, bolesti,... ali praktične stvari moram pokupiti uglavnom sa interneta tako da vam VELIKO HVALA na svim savjetima koje nesebično dijelite. Bez VAŠE pomoći i ljudi sličnih vama štete na pčelinjaku bi sigurno bile puno veće!
Ne znam o kojim se štitnicima radi, jer takve stvari nikada nisam koristio. Nije ni sneg na letu loš: štiti od vetra, a mislim i da glodari baš ne vole da se "bave zimskim sportom" ako nameravaju da uđu u košnicu.
Mislim da je sirup 2:1 previše gust. G. Kulinčević je pre mnogo godina pisao o tome u časopisu Pčelar (o vrstama i gustini sirupa – „vrste“ se odnose na one sirupe koji se koriste u industriji). Ispitivanja su pokazala da je običan šećerni sirup gustine približno 1:1 najpovoljniji za pčele (u suštini i nektar je vrlo tečan - pčele retko kada donose gust nektar, može kao med iz pljačke ili kada paša to uslovljava). Bez dodataka (kao što je je jabukovo sirće i slične stvari). Ako tamo negde, u drugoj polovini septembra neka društva imaju i prevelike vence i u sredini, nemoj to da te sekira. Postepenim povećanjem zaliha hrane, pčele polako svode aktivnosti na minimum i određuju pčele koje će zimovati. Tako da se ne gubi ništa. Ide jesen a ne proleće i ne pokušavaj da leglo previše proširuješ. Već ova prva prohladna jutra usmeravaju pčele da određuju deo zimskih pčela. Treba dopustiti i pčelama da se hrane polenom, a ne da hrane iznuđeno leglo.
Što se tiče matica, pitanje je u kojem razdoblju si ih menjao. Kao prvo, „crvene“ matice još nisu nešto naročito stare i nisi trebao menjati. U vreme onih kišnih perioda, i ja sam nekim društvima dodavao po nekoliko matica i ubijale su ih. Ovih dana međutim, držim maticu u kavezu jedan dan i sutradan kada vidim kako se pčele ponašaju prema njima, oslobađam ih. Primaju ih bez problema. Sledeći put nemoj menjati „stare“ matice koje u stavri nisu stare. Sasvim druga priča je ako neka matica nije dobra: tu se mora nešto preduzeti.
Nisam siguran da ćeš napraviti dobru stvar sa stavljanjem tog meda u drugi nastavak na taj način. Ako u ramovima sa leglom imaš vence, dobićeš društvo koje je „ni tamo ni ovamo“. Ono će deo meda pokušati da prebaci do legla, tako da ćeš imati i neke ramove koji nisu za zimovanje. Uz to, klube će se obrazovati u delu plodišta. Ali ne zbog onih čuvenih feromona izlazećeg legla o kojem se uverljivo piše, već zato što su to ramovi sa povoljnom temperaturom i uz to imaju praznih ćelija gde će se mestiti klube.
Možda bi taj med mogao da se doda, ali tako da tom medu pridodaš sve ramove sa više meda iz plodišta (to su uglavnom bočni ramovi). Dole bi ostalo leglo i prazni ramovi do legla. Ako posluži toplo vreme, pčele će vremenom otanjiti prednji deo venaca iznad legla i imati put ka ležištu klubeta u gornjem nastavku. Ako to neće da rade, možeš preventivno (i to vrlo brzo i oprezno, a najbolje kasno predveče) viljuškom malo oštetiti poklopljen med u tim vencima. Kasnije, kada postaneš iskusan pčelar i budeš imao puno košnica, ovakve stvari nećeš raditi i biće ti simpatično smešne :). Ovo se rešava na drugi način i ranije.
Ako su to deblji venci, ja ne bih nikako to stavljao u drugi nastavak. Možeš dodati taj med ako budeš podbacivao nastavke i to direktno ispod klubete (ili gnezda ako bude malo legla). Tako da bi dva tri društva dobila med ispod klubeta.
Do negdjeprije (dok su bile vrućine) sam davao 1:1 sirup a sada sam ga podebljao na 2:1, negdje sam čuo da je dobro staviti malo limunske kiseline zbog neznam više čega, tako da malo zakiselim i sa limunskom.
Citat: Dragan Šošić
Što se tiče matica, pitanje je u kojem razdoblju si ih menjao. Kao prvo, „crvene“ matice još nisu nešto naročito stare.....
Kupio sam košnice sa starim pčelama u kojima matice nisu bile označene pa sam ih sam označio crveno čisto da ih prije nađem na okviru. Mijenjao sam ih baš u "nevrijeme" pa su bile jako ljute ali nisam imao previše izbora jer su mi matice stigle u kuverti i nisam ih mogao držati u "vitrini" danima. Kako se pčele moraju ponašati da bi dobro prihvatile maticu? Kad sam ja dodavao matice sve su se pčele skupile na onom plastičnom kavezu.
Citat: Dragan Šošić
Ako u ramovima sa leglom imaš vence, dobićeš društvo koje je „ni tamo ni ovamo“.....
Društvo je bilo dosta vremena bez matice i ostali su samo okviri sa mednim vjencima 3-4 prsta i otklopljenim medom
Ne znam o kojim se štitnicima radi, jer takve stvari nikada nisam koristio. Nije ni sneg na letu loš: štiti od vetra, a mislim i da glodari baš ne vole da se "bave zimskim sportom" ako nameravaju da uđu u košnicu.
Ako mozete da pojasnite ovaj citat radi se o prebacivanju klubeta u drugi nastavak,posle lose pripreme za zimovanje.U temi,Kako udesetostruciti pcelinjak,odgovor#34: "Između ramova sa leglom se kasnije ponekada (ne uvek, ako je klube krenulo u drugi nastavak)mora ubaciti dva prazna rama, ali je to lak i brz posao. I imaju početak ležišta klubeta u drugom nastavku"
Zbog cega se tacno ubacuju prazni ramovi izmedju legla:zbog vencica meda u centralnim ramovima u 1.nastavku-plodistu,ili da se klube nevrati u taj donji nastavak na podnjaci? hoce li drustvo imati problema da odrzi leglo kada se ubace ramovi izmedju,iako se radi u vanrednoj situaciji?
[/size]Odgovor #519 poslato:[/size] Avgust 27, 2014, 21:40:40 Med u polumedištima, koji je iznad LR plodišta je poklopljen, a plodišta mnogih dru[tava imaju ogromne površine sa leglom i malo meda. Stavljanjem punog polumedišta na podnjaču bih ugrozio društva do te mere da u jedmom momentu uginu od gladi. Da li je ovo Vaša konačna verzija zazimljavanja:polumedište iznad plodišta?Čitao sam Vaš post o položaju polumedišta prilikom zimovanja pčela u kojem pišete da bi pčele radile dupli posao ukoliko bi smo stavili polumedište ispod plodišta,tj. da bi ponovo otvarale poklopljen med u polumedištu i prenosile ga u plodište praveći mednu kapu.Možda je ovo dobra verzija ukoliko bi pčele ispod polumedišta lagerovale još desetak kg.meda kako bi imale do proleća a onda prešle u polumedište kada niske temperature ne bi bile štetne za njihovo klube i dalji razvoj.Mnogi "velemajstori"pčelarstva polumedište podbacuju ispod plodišta sredinom ili početkom avgusta kako bi pčele blagovremeno prenele med iznad klubeta i pripremile dobru mednu kapu za uspešno prezimljavanje. Pitam se šta je bolje za pčele.Šta je sa tim smrtnim prostorom koji tokom zime može da bude poguban za klube? Sve što sam naučio,naučio sam na sopstvenim greškama.U stvari ništa nisam naučio. Ja sam početkom avgusta u plodišnom delu sa dva LR nastaka stavio u gornji kao krajne ramove sa pergom a ostale sa leglom(ukupno 9) birajući ramove sa starijim saćem.U plodišnom nastavku ispod ovog stavio sam ostatak legla i prazno saće u centralnom delu sa tamnim saćem i time ponudio matici da i u donjem nastavku zaleže ako ne bude bilo mesta u nastavku iznad.Ispod ova dva poldišna nastavka podmetnu sam prelazni RV nastavak sa medom kao prvi na podnjači.Izvršio sam nakon par dana intenzivnu prihranu u nekoliko navrata sa ukupnom količinom sirupa 3:2 od oko 8-10 lit.Plodišni nastavci su pri prevešavanju bili suvi kao barut.Moja je greška što sam pergu stavio kao krajne ramove.Mislio sam bolje njih kraj legla nego umesto njih prazno saće. Voleo bih da znam šta sam opet zabrljao i može li nešto da se uspravi.Shvatio sam da su uslovi da bi neko bio dobar pčelar njegove osobine:dobro opažanje(oko sokolovo),logično razmišljanje(uglavnom mnogo je pčelara filozofa),eksperimentisanje(nema mi ravnog).Jednostavno ako hoćemo da uspešno pčelarimo treba dobro da kapiramo i mislimo svojom glavom.
Ovo što je napisano u rečenici koju si citirao je nevoljna konačna verzija zazimljavanja. Ostalim društvima koja imaju vence meda iznad legla sam podbacio polumedište. Ako je med u polumedištu u najvećoj meri poklopljen i ako su venci baš tanki na svim LR ramovima, prihranjujem ih neko vreme.
Zašto kažem nevoljna konačna verzija zazimljavanja? Zato što je zazimljavanje sa polumedištem kao prvim nastavkom najbezbednije. Čak i vrlo slabo društvo čije je gnezdo dugo bilo u tom polumedištu ne ostaje dole, već vrlo brzo prelazi u LR nastavak kada zahladi.
Da bih efikasnije koristio PM nastavak (visina 162 mm) dozvoljavam da tu bude legla. To je „prošireno“ plodište do određenog momenta (početka bagrema). Kasnije ide iznad rešetke.
Onako kako sam opisao pojedina društva (samo leglo u LR plodištu i to 8 ramova legla, sa ukupno oko 1kg nepoklopljenog meda), nije problem zazimiti, ali nije najbezbednije bez obzira na tu snagu, ako je polumedište puno. Ta društva imaju prazne LR ramove i klube mora da se približava hrani. Ali u slučaju blage zime u prvom delu pojave legla i obrazovanja gnezda (koje daleko nepovoljnija forma od klubeta u toku zime) i nailaska vrlo jakog talasa hladnoće, to društvo može stradati od gladi.
Polumedište ispod plodišta mogu podbaciti (i to i radim ovih dana), ako u LR nastavku postoje pristojni venci. Pčele će neko vreme koristiti med iz prednjeg dela poluramova, a kada bude više hladnijjih dana, prestaju da prenose med. Ali ga koriste na obodu klubeta prilično dugo, čuvajući vence iznad. Prenošenje meda je moguće ako je najveća količina meda nepoklopljena i ako ima gde da se skladišti. Ako je leglo preveliko, pčele neće puno preneti, još ako uz to ima nekog i najmanjeg unosa. Ukoliko prerano zahladi, taj med ostade ispod klubeta i uz to iznad su vrlo tanki venci koji još i udaljavaju od tog podbačenog meda.
Bilo je ovih dana kraće rasprave (na forumu SPOS-a) o tome kako pčele koriste i kojom brzinom prenose med. Bilo je tvrdnji da se koristi voda za taj posao?! Da pčele koriste sekret pljvačnih žlezda, pa je dalje to posmatrano sa evolutivnog aspekta i posećivanja pojilica kada se troše rezerve meda itd. Sa tog gledišta se može posmatrati i pojava da pčele ostave ispod klubeta nepoklopljen med: nemaju gde da ga skladište, jer bi pretrpale prostor za klube, a pčelinje klube zahteva prazne ćelije.
Smrtni prostor kod korišćenja polumedišta kao plodišta i delom legla u medištu, ne postoji. Drugačija je priča kod LR nastavka: ipak je to preveliki prostor, gde pčele mogu da obrazuju tanje vence poklopljenog meda i ostanu u donjem nastavku. Za pčele je najbolje da prvi LR nastavak bude potpuno bez meda, a drugi pun meda, sa malim ležištem za klube i da je uz to med poklopljen. To se može postići blagovremenom prihranom ili obilnom pašom, kao boljim rešenjem, naravno. Društvo mora biti jako.
Ne bi bilo bolje da pčele ispod polumedišta uskladište još oko 10 kg meda (pretpostavljam da si mislio na raspored nastavaka: LR kao prvi nastavak, a PM kao drugi). Tada svakako ostaju u donjem LR nastavku. I to traje dok traje, odnosno do prve neprilike i jakog zahlađenja a med na LR ramovima bude potrošen. Videli smo koliko silno nevreme može da se desi ove godine. Uvek pretpostavljam da tako može biti, kada zazimljavam, što je i logično: retko kada je bilo +30 ºC zimi :).
O ramovima u frižideru u stvari nemam neko „jako“ mišljenje, osim da mi se to nikako ne sviđa. Ja sam čuvao oko 40 nastavaka sa medom, i poslednji 15 nastavaka je stavljeno na košnice krajem maja. Greškom mi je ostalo 8 ramova sa velikim mednim vencima. Bili su idealni i za voskovog moljca: bilo je praznih ćelija ispod velikih venaca i u njima je bilo i perge. Moljac je napravio štetu na tom delu rama, i stavio sam ih u slabe rojeve koji su to popravili i to belim saćem, a ne tamnim. Tako da se to vidi kao neko „ostrvo“. Ova godina nije pogodovala razvoju moljca i nije dalje oštećivao saće (a te ramove sam "otkrio" početkom jula!). Zato mislim da ne treba raditi takve stvari, kao što je čuvanje moljca u frižideru. Već su nastala hladnije jutra i pre ćeš videti voskovog moljca ispod krova košnice na mreži zbega, nego u nekoj prostoriji sa promajom. Ramovi sa poklopljenim medom mogu biti samo ovlaš napadnuti od strane moljca i to na površini saća i tu dalje prestaje širenje moljca. Ne širi se moljac u medu.
Ako mozete da pojasnite ovaj citat radi se o prebacivanju klubeta u drugi nastavak,posle lose pripreme za zimovanje.U temi,Kako udesetostruciti pcelinjak,odgovor#34: "Između ramova sa leglom se kasnije ponekada (ne uvek, ako je klube krenulo u drugi nastavak)mora ubaciti dva prazna rama, ali je to lak i brz posao. I imaju početak ležišta klubeta u drugom nastavku"
Zbog cega se tacno ubacuju prazni ramovi izmedju legla:zbog vencica meda u centralnim ramovima u 1.nastavku-plodistu,ili da se klube nevrati u taj donji nastavak na podnjaci? hoce li drustvo imati problema da odrzi leglo kada se ubace ramovi izmedju,iako se radi u vanrednoj situaciji?
Izostavim poneku sitnicu koja svakako zahteva dodatno objašnjenje. U prethodnoj poruci sam napisao da je najbolje da je donji nastavak LR košnice potpuno bez hrane, a gornji pun i sa poklopljenim medom (idealno je ako ima neveliko početno ležište za klube - donji deo rama bez meda). Klube mora da se kreće prema gore, jer u tom slučaju nema ni nepoklopljenog meda, koji pčele mogu prenositi dole u prazne ramove (a hoće to da rade, ako je dole starije saće, a gore mlado).
Cilj je da se pčele usmere i navedu na kretanje ka gore, prema hrani.
Ako društvo ima venčiće meda iznad legla u prvom nastavku može ostati u tom nastavku i tu stradati. Pčele hoće da pređu u gornji nastavak, ali ako imaju priliku da to urade. Ako nastupe hladni dani i silom prilika ostanu u donjem nastavku duže ili odgajanje kasnog legla potraje, ostaju dole.
Proceni se kakvo je stanje legla i ako leglo treba ubrzo da se izleže, svrha tih praznih ramova je da se pčele bolje usmere ka prelasku u drugi nastavak (vrh klubeta će biti visoko postavljen u prvom nastavku). Ako ostanu i najtanji venčići, klube će biti ispod njih. Tako da je središnji deo klubeta već iznad venčića. Kako troše te vence, pčele zagrevaju i saće i satonošu i lakše prelaze u gornji nastavak za hranom.
Ukoliko je gotovo svo leglo izašlo, može se staviti i više od dva prazna rama, ali je ta poruka pisana sa osvrtom na društvo gde je sužen prostor. Sužen prostor ne mora podrazumevati postojanje pregrada, to se može izvesti samo rasporedom ramova sa leglom (ako ga ima) i medom i različito starim saćem. Postoje i skice u toj poruci.
I to nije obavezno raditi, ako su pčele već krenule u drugi nastavak. Mogu krenuti, ako je svo leglo izašlo pre zahlađenja i ako im odgovara prostor na saću da obrazuju klube, a ponekad i napuste deo legla koje je na obodu gnezda. „Velemajstori“ papagajske opcije koji su naučili stav jednog profe da se kuga najbolje vidi kasno u jesen*, odmah posegnu za čačkalicom :D. Ako je klube krenulo u drugi nastavak, nema potrebe da se bilo šta radi.
* Ko ovako razmišlja i prihvati ovakve stavove, bolje da ne pčelari. Ako neko pre svega dozvoli da zavlada kuga (ATL) i to prepoznaja tek zimi, od tog posla nema ništa.
O ramovima u frižideru u stvari nemam neko „jako“ mišljenje, osim da mi se to nikako ne sviđa. Ja sam čuvao oko 40 nastavaka sa medom, i poslednji 15 nastavaka je stavljeno na košnice krajem maja. Greškom mi je ostalo 8 ramova sa velikim mednim vencima. Bili su idealni i za voskovog moljca: bilo je praznih ćelija ispod velikih venaca i u njima je bilo i perge. Moljac je napravio štetu na tom delu rama, i stavio sam ih u slabe rojeve koji su to popravili i to belim saćem, a ne tamnim. Tako da se to vidi kao neko „ostrvo“. Ova godina nije pogodovala razvoju moljca i nije dalje oštećivao saće (a te ramove sam "otkrio" početkom jula!). Zato mislim da ne treba raditi takve stvari, kao što je čuvanje moljca u frižideru. Već su nastala hladnije jutra i pre ćeš videti voskovog moljca ispod krova košnice na mreži zbega, nego u nekoj prostoriji sa promajom. Ramovi sa poklopljenim medom mogu biti samo ovlaš napadnuti od strane moljca i to na površini saća i tu dalje prestaje širenje moljca. Ne širi se moljac u medu.
Evo fotografije saća koje je ošteti moljac i pčele poprave. Kada sam sklonio svu onu “paučinu”, ostala je rupa na saću. Ali nije bilo ni jednog crva moljca koji je u saću, iako je bio početak jula.
PS
I pade mi na pamet jedan naučni biser jednog “stručnjaka” koji je ponovio dilemu da li pčele razgrađuju, pa ponovo grade saće. A u stvari ušao miš i “glocnuo” malo voska. Kažem “stručnjak” jer je i on braneći “sistem” znao da uči pameti sagovornike u nekim temama, a bilo je bolje da je nešto naučio (radi se o “liku” iz Jarmenovaca i mislim da nije na ovom forumu, a možda i jeste…pa bi mogao da pogleda ove fotografije). Pčele hoće da unište deo saća, ali uglavnom ono što je na neki način oštećeno ili ako su tu bili matičnjaci, onda ih pčele vremenom uništavaju potpuno i ako se pojavi praznina, dograde trutovske ćelije (retko kada radiličke, ali nije isključeno).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушSeptembar 01, 2014, 20:37:38
Шоле, према облику дограђеног саћа, рекао бих да ти је Бетмен био у посети на раму. :) Иначе, свака ти част на текстовима. Оволико знања је тешко покупити једним кругом ишчитавања. Свако добро.
Postovane kolege pitao bih jedno pitanje. Naime svi pricaju o ventilaciji u kosnici u zimskom periodu, da nebi doslo do velike vlaznosti. Sta je moja nedomica nigde nisam nasao sta se tacno podrazumeva pod ventilacijom to jest, prakticno sta pcelar konkretno treba da uradi u zimskom periodu da bi bila dobra ventilacija. Zamolio bih iskusnije kolege koji imaju dobru volju da podele svoja iskustva mislim da bi mnogima dobro dosao savet po ovom pitanju.
Evo kolega Ranko prvo ću ja nešto reći.Nisi naveo tip košnice ali svejedno.Vlaga tokom večeg djela zimskog perioda nije nikakav problem.Problema može biti tek pojavom veče količine legla u koš., a to je u kontinentalnom djelu početkom 3 mjeseca. Leglo koje se zna pojaviti tokoim 1 mjeseca je malo(ako ima topli period) i ponekad ga pčele pojedu ako naglo zahladi na -10 i više.Tko u zimskom periodu dodaje pogače i tako potiče leglo po mojem mišljenju greši. Sa tim iscrpljuje i pčele i sebe, a ujedno potiče i vlagu u košnici.Tokom dugogodišnjeg pčelarenja primjetio sam da pčelama u zimskom periodu hladnoča ne smeta.Čak naprotiv, opasnije su tople zime, a onda hladno prolječe i mraz u aprilu.A sad što se može učiniti protiv vlage. Ne baš mnogo. Možeš staviti novine ili ljepenku odozgora , ako se radi o nastavljačama , to če malo povuči vlagu ali neče skroz rješiti problem. Skroz bi rješilo problem podizanje poklopca za koji mm, ali onda gubiš toplinu jer je nastavljača ko dimnjak. Imao sam neke stare več rasušene koš. unjima nikad nisam imao vlage, dok su mi nove tako nabrekle(až) da ih dugo nisam mogao otvoriti.Znači u zimi vlaga nije problem, a na prolječe molo odškrini koš. ako baš ima puno vlage. Ako je to nešto malo nemoraš raditi ništa, za 3- 4 tjedna više je neče biti. Pozdrav brzi
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar NadrljanskiNovembar 13, 2014, 20:05:15
Kod AV-podnjace da li treba drzati fioke na njima otvorene .ako treba od kada i dokle ih drzati otvorene .A ako ne treba drzati otvoriti ,koji su razlozi. Da naglasim da su LR -kosnice u pitanju .
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajNovembar 14, 2014, 13:01:04
Aco to je tvoj izbor, ne postoji pravilo...Ako su ti pčele samo na jednom nastavku ja to ne bih preporučio, mislim da je potrebno najmanje dva LR nastavka za zimovanje na otvorenoj podnjači. Ono što se dobija otvaranjem podnjače preko zime je manje vlage u košnici, pčele bolje osete vanjske klimatske uslove pa pre zaustavljaju leglo i smanjuju aktivnosti pa se javlja manji utrošak hrane u početnim zimskim mesecima (novembar, decembar) ne dolazi do pročisnih letova suviše rano, tek u najtoplijem delu pogodnog zimskog dana. Nema opasnosti da će uginule pčele ili sneg zapušiti leto i da će doći do gušenja pčela. Ono na šta treba paziti je da košnice budu zaštićene od jakih vetrova ISPOD košnice, pogotovo kod LR-a jer je kod RV i EV ukrštanjem ramova ovaj problem delimično ublažen ( manje duva). Uvlaku treba zatvoriti kad se pokrene leglo nevezano za datum ( obično druga polovina februara, kasniće za zatvorenom podnjačom), jer će pčele nastojati da podignu temperaturu klubeta a zbog otvorene podnjače trebaće im više energije (čitaj veći utrošak hrane u februaru i martu).
Ja lično otvaram podnjače kada završi medobranje, završe AV tretmani i eventualna prihrana, tj kada presložim košnice za zimu, a zatvaram negde u martu ili čak i kasnije ( još nisam baš utvrdio kad treba) ali obavezno nosim na uljanu repicu gde ne idem na prinos nego nadoknađujem zaostajanje u razvoju zbog kasnog zatvaranja podnjače.
Negativne strane otvorene podnjače su veće oscilacije u temperaturi unutar košnice jer kod zatvorene podnjače promena temperature u košnici kasni za vanjskom 2 sata, čak i do 8 sati ako su pčele u zatvorenom paviljonu( kamion, kontejner), a svaka promena temperature povlači sa sobom veću potrošnju energije (raspuštanje i skupljanje klubeta) odnodno trošenja i energije (hrane)i pčela. Najnoviji podaci su da pčele na otvorenoj podnjači potroše i do 10% hrane više nego na zatvorenoj, što može predstavljati veliku razliku ko ima npr 100 košnica, ali meni još ne znači...
Ipak, smanjenje vlage je osnovni razlog što držim otvorenu podnjaču jer je vlaga pogodno tlo za sve vrste plijesni i bolesti, pa i propadanje drveta od koga su izrađene košnice i voljan sam zbog toga reskirati koju kilu meda...
Nesto smo raspravljali na debatnom klubu pcelara o nacinu pripreme za zimu ,a povezano sa slabljenjem zajednica posle suncokreta ,blokadom legla ,malo pcela itd. Dodjosmo do Volohovica i Amerikanaca koji zimi uguse pcele i sav med izvrcaju,da bi na kraju zakljucili da probamo svako na svom pcelinjaku sledece godine posle tretmana varoe da spajamo po dva drustva negde gde ima potrebe i vise .Tako bi makar teoretski povecali zalihe meda i polena za zimu,smanjili broj nastavaka koja su izlozena atmosverilijama ,izvrcali visak meda i poboljsali finansije i manje trosili zimsku pcelu jer ne rade dve matice vec jedna tako da imati manje legla za hranjenje u septembru pa ce odmornija i ne istrosena lakse prebrodeti zimu i bolje gajiti leglo u prolece .Odnosno duze ce ziveti samim tim vise generacija pcela odgajiti. Ujedno bi se izbeglo stimulativno prehranjivanje u avgustu mesecu. Spajanje bi bilo negde od polovine avgusta do polovine septembra zavisno od godine i pase. Jos jedna pogodnos je ta selekcija odnosno skartiranje 50% matica . Sad me zanima vase iskustvo ili vase razmisljanje o tome .
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Branko RadovanovićNovembar 14, 2014, 17:26:17
Davno sam pročitao iskustvo jednog mislim Švajcarca koji je tako nešto radio jer su se javljali problemi u toku zimovanja između pčela koje nisu od iste matice verovatno nisu bili prava celina. Ne pamtim detalje ali u svakom slučaju probajte pa objavite
Taj sistem sa gušenjem pčela što rade ameri smatram kriminalom,stvarno su prokletinje kad zbog šake dolara rade takve stvari.....priroda će im uzvratiti istom merom,samo je pitanje momenta.....
Što se tiče spajanja društava,opredelio bih se za takvu varijantu ako baš mora,zbog nestašice hrane i slabih društava,s tim što bi slabo društvo obavezno trebalo spojiti sa jakim,jer od 2 sirotana leba nema....no to smatram radikalnim merama za kojim generalno nije bilo potrebe u ovih 10 godina.Lično ostavim pčelama koliko im je neophodno,a višak kada ga ima vrcam naravno.Pčele uzvrate,pitanje je momenta,med na medu rađa ne na belom šećeru.Društva ostaju zdrava i vitalna,a u godinama sa slabim prinosom uvek se može prodati nešto društava,da se izgura sezona do momenta kada dođe vreme dobrog prinosa,vrcanja i prihodovanja.
To je našin kako ja pčelarim i ne bih preko leba tražio pogaču :)
Siniša, i ja sam spajao društva, u kasno leto, sa ciljem da se oslobodim slabića, ali nikad tako ciljano, da ne kažem agresivno. Nekako sam to radio kukavički, (što neko reče)kao da je važno broj krovova. U suštini sam znao šta treba ali...Tako da mi je ova tvoja ideja sasvim jasna. Naravno nisam za onu Američku metodu.
E sad, nakon spajanja društva, nastaju slatke muke: - šta sa viškom matica? (ne mora valda kao Ameri) - šta sa viškom ramova meda?(to je u stvari polen-perga iz plodišta)
Nema viska matica najbolja opstaje ostale stradaju u borbi.Ili pozitivna selekcija ,masovna ili kako vec. Med izvrcamo,ramove sa polenom dodamo drustvu. Nisam ni sumnjao da cete biti protiv gusenja niko nije za to samo sam naveo primer racionalizacije u cilju smanjenja troskova .Kod nas posto mogucnost dobijanja ranih paketnih rojeva ne postoji ,a rane pase ima ,a ne kao kod njih pocinje od jula i traje skoro dva meseca. Ali zato probati na nekoliko komada sa spajanjem i to neka spojiti polovinom avgusta ,a neka pocetkom septembra pa pratiti prezimljavanje i prolecni razvoj i beleziti.Normalno i prinos na bagremu istih i onda izvlaciti zakljucak + ili -.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićFebruar 01, 2015, 13:52:03
Drugari,kakav je ovaj med.Kupljen kod jednog pcelara a donet kod mene na dijagnostiku.Ukristalisao se posle dva dana i dobio ovu divnu saru.Rekao bih da je to ne dobro promesana mesavina.Da li suncokreta i repice....ili neceg drugog....Kristaliveoma fini...kao puter..
Od uljane repice iskristališe za dva dana nakon vrcanja. Od suncokreta iskristališe za 5-6 dana pa do 50-60 dana. Znao bi kada bih ga probao. Ovako sa slike pre bih rekao da je od suncokreta. Pozdrav...
Ne znam da li je to vlaga. Verovatno je pena koja se stvara pri rastapanju meda. Kada je med sipan, vrtlog je vukao tu penu ka sredini i ostala je tu, jer je med bio na hladnom.
Ne mora biti uzrok delimičnog kvarenja, ali može. To je nešto kao alkoholno vrenje i vrlo je slabo. Ne znam da li je baš ta vrsta delimičnog kvarenja, ali napisao sam to što mislim*. Pčelama ne smeta.
Naravno, dok je hladno, mikroorganizmi nisu puno aktivni i za sada nema frke.
* Inače, Kulinčević je pisao davno u Pčelaru o kvascima koji nisu čak ni imali ime nego su nazivani „na šećer tolerantni kvasci“. Ne kažem da su oni u pitanju, ali je sve moguće.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajFebruar 02, 2015, 00:36:12
Brzina kristalizacije ne mora da znači, zavisi kad je i kako bio dekristalisan, zavisi od postotka vode u medu, od omera šećera (ne kristal, nego onih prirodnih), temperature na kojoj je držan...Liči na Suncokret iako mi boja malo svetlija ali ne mora uopšte da bude sortni, možda je neka livada u pitanju..., i meni se tako kristalisao nejednako u kanti pre 3 godine. Najverovatnije je do sorte suncokreta ili vrste cveća na livadi. Što se tiče nejednake mešavine pokazaću ti kako to izgleda, samo sa uslikam imam jednu takvu...
To je suncokretov med, vidi se po boji, a to na vrhu je tzv "medni kajmak" a to su kristali čiste glukoze koji su se izdvojili u gornjem sloju prilikom kristalizacije meda. Neki medovi ga imaju a neki ne, za suncokret je karakterističan a bagrem ga nema.
...kad reče:"...bagrem ga nema". Pre jedno 6-7 godina nabavio sam staklene teglice od(mislim) 2dl, sa namerom da u njih punim bagremov med a koji bi služio kao poklon, prezentacija. To su one tegle koje imaju zatvarač"hermetički"(plastika na zatvaraču)- takve tegle, malo veće koriste se za kafu, šećer. Ta količina teglica se brzo potrošila i ja sam skoro zaboravio na njih, dok nisam, posle 6-7 godina nabasao na jednu(negde se zavukla), a u njoj je med bio još uvek sasvim bistar!(možda za nijansu tamniji). Teglica je stajala u prostoriji-medari, gde je temperatura relativno ujednačena, u mraku. Ostaviću je da vidim dokle će...!?
Колега Дуле, Никакав проблем, стрпи се само пар хиљада година, па нам јави каква је ситуација са тим медом :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićFebruar 02, 2015, 17:43:21
Drugari,u toj tegli kao da je dve vrste meda,kao da je taj sto je beli u sredini naknadno nalivan po malo..
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićFebruar 02, 2015, 18:09:27
Sole,taj u sredini je upravo kao svinjska mast ,zato sumnjam da je u suncokret nalivao po koji deci repicinog da ga potrosi a nije ga promesao.Kad su ga kupili bio je jos topao,verovatno izvadjen iz dekristalizatora. Iskristalizovao se za dva dana a posle topljenja i muckanja sad vec 10 dana ne kristalise.
Suncokretov med koji prilikom dekristalizacije nije potpuno dekristalisan nego samo delimično ako se ostavi u neku hladniju i vlažnu prostoriju za par dana ponovo se ukristališe, što verujem da je bilo u ovom slučaju. Mislim da kolega Stantić dao najpreciznije pojašnjenje. Miroslave to je sve samo suncokretov med, mada po nekad u tom suncokretovom medu bude i primesa belog bosiljka koji ima sitne fine kristale ali taj med od belog bosiljka koliko znam malo sporije kristališe od suncokreta.. Pozdrav svima..
Vojo imam i dobru domacu sljivku za degustiranje zaboravio sam da je slikam pored ovih tegli ako budes u prolazu navrati a za dva meseca ako dolazis u Kamenovo pozivam te u goste. Pozdrav.
Prošle godine sam od starih crvenih matica napravio dvojni nukleus u LR tijelu. Ova društva bih ove godine iskoristio kao pomoćne zajednice. Dali bi mi bilo bolje da ih pri proljetnom pregledu odmah stavim svaku u svoju košnicu te ih ograničim pregradom ili da ostanu ovako svaka na 4 LR okvira?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan IvanovicFebruar 15, 2015, 20:55:46
Pocetnik sam u ovom poslu i treba mi savet. Situacija je sledeca, na danasnjem pregledu kosnica na jednoj RV koju imam , ona je na dva nastavka. Na prvom nastavku koji je na podnjaci primetio sam da mi se na ramovima uhvtilo malo budji to jes pri krajevima satonose i bocnim letvicama, na konta strani od leta i ramovi su na hladno. Ja sam nastavak rotirao za 180 stepeni jer utom trenutku nisam znao sta drugo da uradim. Ovo sam zaboravio, ramovi su puni meda. Sta treba da uradim ?
Prošle godine sam od starih crvenih matica napravio dvojni nukleus u LR tijelu. Ova društva bih ove godine iskoristio kao pomoćne zajednice. Dali bi mi bilo bolje da ih pri proljetnom pregledu odmah stavim svaku u svoju košnicu te ih ograničim pregradom ili da ostanu ovako svaka na 4 LR okvira?
Anto, ako dozvoliš... Ja tu ništa ne bih dirao. Samo bih pri prvom"proljetnom pregledu"(kako ti reče), ustanovio koliko svako društvo tačno zaposeda ramova, pa u zavisnosti od toga, svako društvo(nukleus)bih zasebno ogrničio, smanjio dodatno(ako je potrebno) sa još jednom pregradnom daskom. Tako ih ostaviti dok ne dođe do potpune smene zimskih pčela(kad je to-moraćeš sam da proceniš). Dotle i onako tu nemaš šta da radiš(ako si u prvom pregledu ustanovio dovoljnu količinu hrane, prisutnost matice...). Polovinom ili krajem marta, kad nuleusi budu "tražili" proširenje, tad ćeš odlučiti; ili proširenje odraditi u okviru istih, ili jedno od njih izmestiti a dalja proširenje raditi (opet sa pregradnom daskom) u okviru sada zasebnih društava. Ovo je samo moje razmišljanje, nemam baš velikog iskustva, pa bih voleo da još neko prokomentariše. Sretno.
Kada sam zazimljavao dva pomoćna društva u jednom LR nastavku, klube je bilo u oba prema sredini nastavka (izgledalo je kao jedno jedinstveno klube sa pčelama okupljenim oko pregrade).
Problem kod ovakvih društava je trošenje hrane u ramovima do pregrade. Nije dobro da se dodaje ram sa medom do same pregrade i uglavnom sam približavao jedan ram do ona dva sa leglom (ili jednog sa leglom, što zavisi od snage društva). Kasnije se može dodati samo jedan ram i to pod uslovom da nisu počele da skladište polen u ram koji treba skloniti. Ako ne može da se menja taj ram, stavljao sam kristalisan med na satonoše.
Leta su bila u uglovima nastavka, jer se mora pretpostaviti da će u jednom momentu morati i da se razdvoje ta društva. Leta su lako napravljena jednom običnom četvrtastom letvicom, koja je skraćena, tako da su oba imala leta u uglu.
Sa razdvajanjem ne treba žuriti, dok se odeljci ne prepune pčelom. To znači da ne razdvajaš pri prvom pregledu, nikako (mislim da ne razdvajaš prerano).
Za razdvajanje se mora koristiti nastavci potpuno iste boje (oba LR nastavka iste boje i iste nijanse) i u boji kakva je bila dok su zimovale. Košnice su jedna uz drugu. U momentu kada razdvajaš pokosi travu da izgube obeležja na koja su naviknute. Ili stavi ispred leta po jednu ciglu ili kamen, koje ćeš kasnije pomeriti ispred leta razdvojenih košnica. S obzirom da su leta u uglovima, pčele se relativno lako naviknu da ulaze i na leta razdvojenih rojeva. Ali su oni kod mene bili tako postavljeni da pčele ne ulaze u susedne košnice. Problem je što ne možeš pokupiti svu pčelu iz odeljka. Ja sam to radio tako što je pregrada ostala i tu sam ubacio jedan ram. Uveče prebacim, a ono pčela što ostane se sutra lako pridruži onom (do tada) susednom društvu. Radiš kada pčele pretrpaju prostor polenom i ima puno poklopljnog legla koje izlazi. Tako leglo ni jednog društvo neće biti ugroženo.
Osnovno je da ne žuriš, jer se pčele naviknu na topliji režim u košnici (koriste uzajamno toplotu) i u skladu sa tim bude više legla nego u jednomatišnim društvima solidne snage (ovo zavisi koliko su jaki u startu; ako imaju snage, postizao sam bez problema da imaju 30-40% više legla od jakih košnica u početku - kasnije nedostaje prostora). Nije preporučljivo da im se oduzimaju ramovi sa medom i pergom i dodaju prazni u cilju razdvoja. Osnovni princip dobrog razvoja jeste blokada koju stvaraju i daju pčelama vremena da "predahnu" i da se obilno hrane polenom i shodno tome da izuzetno dobro hrane i oržavaju leglo. To je inače pravilan i neophodan postupak kod svakog društva koje je nešto više oslabilo tokom zimovanja.
Inače i kod društava koja se ovako zazime nema neke "čarolije". I ona se razvijaju prema snazi koju imaju.
PS
Fotografiši kada nađeš vremena, da vidim na šta liče (koliko su jaka i gde je klube, leta itd).
Kada sam zazimljavao dva pomoćna društva u jednom LR nastavku, klube je bilo u oba prema sredini nastavka (izgledalo je kao jedno jedinstveno klube sa pčelama okupljenim oko pregrade).
Tako je i kod mene, kao da je klube presječeno pregradom. Otprilike na 2-3 okvira lijevo i desno s prednje strane. Zašto nije dobro da se to poluklupko centrira između mednih okvira?
Citat: Dragan Šošić
Leta su bila u uglovima nastavka, jer se mora pretpostaviti da će u jednom momentu morati i da se razdvoje ta društva. Leta su lako napravljena jednom običnom četvrtastom letvicom, koja je skraćena, tako da su oba imala leta u uglu. Sa razdvajanjem ne treba žuriti, dok se odeljci ne prepune pčelom. To znači da ne razdvajaš pri prvom pregledu, nikako (mislim da ne razdvajaš prerano). Za razdvajanje se mora koristiti nastavci potpuno iste boje (oba LR nastavka iste boje i iste nijanse) i u boji kakva je bila dok su zimovale. Košnice su jedna uz drugu. U momentu kada razdvajaš pokosi travu da izgube obeležja na koja su naviknute. Ili stavi ispred leta po jednu ciglu ili kamen,...
Planiram i te nukleuse ubaciti u kontejner jer ima mjesta. Držat ću ih zajedno dok se ne popune pčelom, onda ću jedan prebaciti u LR nastavak i odnjeti na drugu lokaciju a ovoga u drugi LR nastavak i ostaviti na starom mjestu. Za 15-ak dana mogu vratiti i drugo društvo u kontejner
Citat: Dragan Šošić
Nije preporučljivo da im se oduzimaju ramovi sa medom i pergom i dodaju prazni u cilju razdvoja. Osnovni princip dobrog razvoja jeste blokada koju stvaraju i daju pčelama vremena da "predahnu" i da se obilno hrane polenom i shodno tome da izuzetno dobro hrane i oržavaju leglo. To je inače pravilan i neophodan postupak kod svakog društva koje je nešto više oslabilo tokom zimovanja.
U tim društvima su stare matice i ne očekujem od njih neki "boom" ali bi mi mogle dobro doći za pojačavanje proizvodnih zajednica sa zatvorenim leglom. Ako bude sve kako treba u 8. mjesecu im dodam novu maticu i imat ću društvo za nagodinu
Citat: Dragan Šošić
Fotografiši kada nađeš vremena, da vidim na šta liče (koliko su jaka i gde je klube, leta itd).
Trenutno baš i nije neko vrijeme za rovanje po košnicama a i imam sada dosta posla oko kontejnera i novih košnica, kada bude vrijeme dopustilo svakako ću napraviti par fotografija.
Napisao sam razlog zbog kojeg nije dobro da ih odaljiš od pregrade. Korišćenje uzajamnog grejanja. To su ti i pčele pokazale kada se grupišu oko pregrade. Ako ih ti postaviš između mednih okvira, opet će vremenom pomerati gnezgo ka pregradi jer je tu toplije. Korišćenje uzajamne toplote koristi pčelama da mogu imati više izletnica i samim tim doneti više polena ili nektara.
Ako ih odvojiš, muče se pčele oko odgajanja legla i to leglo će svakako biti slabijeg kvaliteta od legla koje je odgajeno pri povoljnim temperaturama. U tim uslovima je i prerada polena u pergu lošija. Svodiš drušva na parametre dva slaba društva umesto da su u uslovima jakog društava. Pri tome, ponoviću, za mene je jako društvo svako društvo koje bez problema kontroliše uslove u košnici iako ne zadovoljava proizvodne kriterijume pčelara. To je i uslov zdravlja pčela.
Pazi, ako oba mala društva imaju snage, razvijaju puno legla i kod njih je problem hrana i pri tome mislim više na med, ali smanjivaće se i prostor za uneti polen. U jednom momentu mogu ostati bez hrane. Ja sam takvim društvima dodavao ramove pune meda, a kada to više nije bilo moguće, razdvojio sam ih.
PS
Pisao sam za postupak kao da su duštva na postolju, a ne na košnici. Imao sam i jedne i druge. One koje su bile gore na košnicama sam tu i razdvajao: na krovovima košnica, po istom postupku samo što problem orijentacije nije postojao. Kada sam razdvojio, društva su pred bagrem imala po 9 ramova legla velike površine! Deveti je bio ceo građevnjak, jer sam zaboravio da im ubacim jedan ram. Ali su ta društva dobijala baš ogromne količine meda koji je sačuvan u neizvrcanim ramovima. Društva sa kojima se dobro postupa to uvek uzvrate. S obzirom na uslove koji su tada vladali, bilo je to ogromno leglo. Toje bilo 1994-te godine. Ne bih da pišem o problemima onih od kojih sam učio pčelarstvo. Njima su i proizvodna društva slabila (smanjivala leglo), jer su takvi uslovi paše bili tada. To je takođe bila godina sa ranim cvetanjem bilja.
"...jako društvo-svako društvo koje bez problema kontroliše uslove u košnici iako ne zadovoljava proizvodne kriterijume pčelara. To je i uslov zdravlja pčela."
Ovo je aksiom! Svaka čast. Pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan IvanovicMart 17, 2015, 12:54:08
Interesuje me kakvo je kedar drvo? Da li je dobro za izradu kosnica?
Od nedelje me muci stanje u jednoj kosnici,naime primetio kao tragove proliva na kesi od pogace unutar kosnice dosta cisto na limu nema nikakvih tragova! (http://www.dodaj.rs/f/j/r6/4878p5We/img20150315133008141.jpg)
Dejane nije baš čisto u košnici. Vide se tragovi i na satonošama u zadnjem delu košnice (donji deo slike). Ne mora da znači da će biti problema, ali nije baš svejedno.
Bilo je pisnja o tome (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1824.msg37449#msg37449) u temi Zimski gubici, ali su kolege (kolege koje su se samoisključile) skoro hteli da se “rasplaču” zato što smo bili kritični prema dodavanju pogače ako u košnici ima dovoljno meda. I kada mora da se dodaje pogača, moji saveti su bili da se ne daje po celoj površini (cela pogača), da bi društvo bilo više u stanju mirovanja.
Nauka je svoje rekla. Ali vršilac ogleda uporno pokušava upravo to da nametne da svi iznose kritike na osnovu pročitanog, a ne na osnovu iskustva. Ne mogu da govorim u ime drugih, ali vrlo dobro znam šta pogača može da napravi u određenim uslovima. Što znači da sam odavno to zapazio, ali ne iz knige nego pogledom u košnice tokom više godina. Što znači da nisam išao po udruženjima i vršio propagandu za ličnu korist i funkciju, nego posmatrao pčele u svim uslovima.
Nevolje mogu doći kasnije. To sve zavisi od toga kakva je zima i koliko ima dana za pročisni let, kakav je položaj klubeta i niz drugih stvari.
Može se primetiti da je jedan kolega postavio sliku gde se vide tragovi „pročisnog leta“ ali po pogači. To je jedna od loših stvari do kojih pogača može dovesti. Posle se to svaljuje na nozemu. Idi begaj...
PS
Verujem da Zoran prati šta se događa u pčelarskim krugovima. Par puta sam ga putem maila pitao za neka objašnjenja i prekinuo tu praksu. Imao sam pitanja, ali mi bilo neugodno. Smatram da čovek ima puno obaveza i da nije lepo da ga opterećujem da me sada uči hemiji (ko mi je kriv što nisam učio kada je to trebalo).
Sada moraš da obratiš paćnju da to društvo razvijaš što je moguće pažljivije. Ne sme se dozvoliti da šiti previše legla koje neće moći kvalitetno da odgaje i zapuste čišćenje košnice.
Hvala na odgovoru inace to drustvo sam gledao do sada najpazljivije jer je to od gazde ciji plac koristim za pcelinjak tako da mi to i stvara jos veci problem !Inace pogace su pravljene sa nozevojem!
Dejo prijatelju, iskusnom Šoletovom oku ništa ne promiče. Vide se na postavljenoj slici pored pogače tragovi proliva koji je posledica velikih problema. Preprskaj pčele Nozevojom najmanje dva puta, pčele utopli i prati snagu zajednice. Ovakve zajednice teško održe leglo i dočekaju 2-3 rama mladih pčela. Pozdrav svima...
Za društva koja su imala nepovoljije zimovanje je najbolje da se suze uspravnom pregradom. Pisao sam podrobnije o tome, ali sada nemam vremena da postavim vezu sa tom (ili tim porukama - mislim da sam o tome pisao u više poruka).
Sužava se ako ima smisla (ako ima pčela koje bi mogle uopšte da se smatraju nekakvom zajednicom, da ne bi bila rasadnik zaraze).
Pri sužavanju ne preporučujem da u susednoj pregradi uopšte bude ramova, koji bi privlačili neke pčele da tu dolaze i ugrožavaju i sebe i gnezdo.
PS
Nisam za bilo kakvo korišćenje rastvora jer mogu imati i loše nuspojave. Ili previše vlage ili postojanje dezifijensa koji pored štetnih uništava i korisne mikroorganizme.
Ja ne smatram da nije preporučljiv. Mislim da je štetan.
Potpuniji odgovor bi se dobio kada se još odgovori i na ovo: kako pomaže povidon jod i čemu služi?
Ako se još zna da je sve u prirodi suživot i saradnja bakterija i ostalog "sveta" ne vidim način da se po košnici rasipa sve i svašta. I pergu čine bakterije onim što jeste.
Ako se dezinfikuje košnica povidon jodom, dobijamo alopatski pristup prividnog "lečenja". Ovo je poznati pristup koji pogoduje trgovcima koji prodaju "lekove" i spada u vrhunski svetski bizniz, pri čemu se ne gleda na rezultate po ljude i ostali živi svet. I sve je više bolesnih...i bolesti.
Ja ne smatram da nije preporučljiv. Mislim da je štetan.
Potpuniji odgovor bi se dobio kada se još odgovori i na ovo: kako pomaže povidon jod i čemu služi?
Ako se još zna da je sve u prirodi suživot i saradnja bakterija i ostalog "sveta" ne vidim način da se po košnici rasipa sve i svašta. I pergu čine bakterije onim što jeste.
Ako se dezinfikuje košnica povidon jodom, dobijamo alopatski pristup prividnog "lečenja". Ovo je poznati pristup koji pogoduje trgovcima koji prodaju "lekove" i spada u vrhunski svetski bizniz, pri čemu se ne gleda na rezultate po ljude i ostali živi svet. I sve je više bolesnih...i bolesti.
Hrana je lek, a ne otrovi.
Kolega Dragane,svaka čast na ovoj analizi,rekli ste suštinu problema sa kojim se susrećemo.Nadam se da će dosta kolega biti dovoljno mudri da ovo shvate i primene.Kad se samo setim kolega iz priloga na početku ove godine,kako kažu dali pogaču još u decembru,pa kad su ponovo došli par nedelja kasnije,a ono belaj na celom pčelinjaku.
Nažalost i moj rodjak već zadnjih 7 ,8 godina sličan problem,redovno krene još u novembru sa pogačama i redovno mu preživi par društava a većina strada tokom zime.Al čovek pročitao negde kako tako rade iskusni vele pčelari i eto belaja i kod njega.Šta da se radi.
Ako prebacimo,prevesimo otvoreno leglo sa pcelama iznad snelgrove daske(na podnjaci je matica) sa zicanim otvorom,pcele ce osecati prisustvo matice preko mreze ali nece imati kontakt sa maticom.Kako ce se pcele iznad s.daske ponasati hoce li u tom slucaju vuci prisilne maticnjake,ili mozda postati lazne matice?
Ako prebacimo,prevesimo otvoreno leglo sa pcelama iznad snelgrove daske(na podnjaci je matica) sa zicanim otvorom,pcele ce osecati prisustvo matice preko mreze ali nece imati kontakt sa maticom.Kako ce se pcele iznad s.daske ponasati hoce li u tom slucaju vuci prisilne maticnjake,ili mozda postati lazne matice?
Počeće da odgaja matičnjake, ali ne zna se kada. Postoji jedna stvar koje je nezgodna a to je da pčele ne budu naviknute na drugo leto (odavno sam pisao o ovome, kao dodatak Peletovom načinu odvajanja roja). Tada se može desiti da puno pčela krene ka donjem letu i ugrozi leglo. Drugo je to što se društvo slabi i ne može se uvek koristiti ovaj metod. Naravno da može biti od koristi, jer se može raditi i pre prve glavne paše (bagrema) ako postoji mogućnost da društvo uđe u rojevi nagon. Najbolje bi bilo da matica zanese matičnjake (momenat zanošenja matičnjaka nije opasan jer se rojevi nagon može lako prekinuti) i iskoriste ti matičnjaci iznad razdvojne table. Mogu se koristiti ramovi sa leglom iz druge košnice gde ima rojevih matičnjaka. Oprezno se odstarane pčele četkom, pri čemu bi ram morao da stoji uspravno i da se što manje potresa. Ovde stoji ona bitna činjenica da rojevi matičnjaci nisu najpouzdaniji, jer se uglavnom ne zna u kojem su uzrastu.
Ako se dobro odradi, može se vremenom razraditi dobar način dobijanja prvih ranih rojeva. Napisao sam samo par stvari bez nekog preteranog razmišljanja (mislim, "nabacao" sam neke mogućnosti na brzinu) i treba svako sebi da prilagodi način rada i osmisli kako će sve uraditi a da ne ugrozi leglo.
Nešto što sam za malo zaboravio, ali je vrlo bitno. Horizontalna pregrada bi trebala biti sa zatvorenom mrežom, ako su pčele naviknute na drugo leto (tada je to osnovno leto gornjeg društva – roja). Ne mora se odmah zatvoriti, ali bi trebalo za par dana.
Sole,sta mislis o ovome?http://pcelarske-majstorije.50webs.com/tehnike-prilog7.html
Nemam vremena da čitam ceo tekst. Može se iskoristiti i pisao sam o nečemu što bi pomoglo ovom načinu dobijanja matičnjaka. To je korišćenje izolatora. Ovako spremljen ram bi mogao da se stavi u izolator koji već ulazi u prirodni postupak odgajanja matičnjaka (kada sam pisao o ovom načinu mogućeg dobijanja matičnjaka, napisao sam i da nisam siguran da li su to rojevi ili matičnjaci tihe smene).
Ali, mora se pogledati svakog dana da se vidi kada je matica zanela matičnjake i prati uzrast matičnjaka.
I ja moram da postavim isto pitanje narocito na varijantu 4 - proizvodnja matica ovom metodom?
Ubi nas pusta teorija. I ja sam nekada razmišljao na sličan način (prateći „prepisivačku industriju“ i razne „stručne“ domete) samo što za ovih 30 i kusur godina rada sa većim brojem matica praktično nisam video ono što zovu posledicom inbridinga (šareno leglo).
Najbolje bi bilo da matica zanese matičnjake (momenat zanošenja matičnjaka nije opasan jer se rojevi nagon može lako prekinuti) i iskoriste ti matičnjaci iznad razdvojne table. Mogu se koristiti ramovi sa leglom iz druge košnice gde ima rojevih matičnjaka.
Ako iskoristimo te,tek zalezene maticnjake iznad razdvojene table,ili ih prebacimo na novu podnjacu.i iz ostalih kosnica pridodamo otvoreno leglo razlicitog uzrasta,hoce li pcele zapoceti maticnjake na starijem leglu(da sto pre dodju do matice)ili nastavljju negu tek zalezenih maticnjaka,bez gradnje novih?
Postavio bih jedno pitanje za iskusnije kolege, koliko bi bilo pametno da se u hranilice sipa voda, dali bi je pcele uzimale, posto je veoma lose vreme i pcele slabo izlaze a sad im je potrebna voda zbog legla, sta vi mislite o dodavanju vode u hranilicu. Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMart 30, 2015, 22:06:16
Ja to ne bih radio...Postavi pojilicu sasvim blizu košnicama bolje nego da im sipaš
Najbolje bi bilo da matica zanese matičnjake (momenat zanošenja matičnjaka nije opasan jer se rojevi nagon može lako prekinuti) i iskoriste ti matičnjaci iznad razdvojne table. Mogu se koristiti ramovi sa leglom iz druge košnice gde ima rojevih matičnjaka.
Ako iskoristimo te,tek zalezene maticnjake iznad razdvojene table,ili ih prebacimo na novu podnjacu.i iz ostalih kosnica pridodamo otvoreno leglo razlicitog uzrasta,hoce li pcele zapoceti maticnjake na starijem leglu(da sto pre dodju do matice)ili nastavljju negu tek zalezenih maticnjaka,bez gradnje novih?
Na koji način misliš da se doda otvoreno leglo? Pazi, sa leglom se ne igra kada je prohladno vreme.
Postavio bih jedno pitanje za iskusnije kolege, koliko bi bilo pametno da se u hranilice sipa voda, dali bi je pcele uzimale, posto je veoma lose vreme i pcele slabo izlaze a sad im je potrebna voda zbog legla, sta vi mislite o dodavanju vode u hranilicu. Hvala.
Voda koja se dodaje u hranilicu je beskorisna. Ako več misliš da im treba voda, dodaje se sirup. Sirup se dodaje kada je povoljno vreme za to i ako je košnica ranije pripremljena ili ima npr. ram hranilicu. Ako je vreme prohladno, sipa se vrlo malo sirupa.
Na koji način misliš da se doda otvoreno leglo? Pazi, sa leglom se ne igra kada je prohladno vreme.
Hoće da odgajaju i matičnjake na leglu.
Nisam mislio sada vec kasnije kada bude zalezenih maticnjaka..hteo sam da pitam npr. ako nekom drustvu oduzmemo ram sa tek zalezenim maticnjacima bez stare matice(stadijum jajeta) i stavimo na novo mesto+dodamo otvoreno leglo(u kojima ima i starijih larvi)iz ostalih kosnica,kako se pcele ponasaju?hoce li poceti sa odgojem maticnjaka na starijim larvama(da sto pre dobiju maticu) ili nastavljaju odgoj ovih otvorenih(tek zalezenih) bez gradnje maticnjaka na starijem leglu?
Hoće, započeće matičnjake i na leglu i odgajaće one koje su rojevi matičnjaci. Samo to ne znači da će neka matica koja je odgajena sa legla biti prva izležena.
Moja zapažanja su da prihvate dobru maticu. Kako to pčele odrede, neću mnogo da špekulišem. Postoji velika mogućnost da je deo matica koje odgajaju sa legla hranjen nekakvom mešavinom mleča koji odlaže njihovo izleganje (moja pretpostavka na osnovu odgajanja "blizanaca" u matičnjaku - jedno je matica, a jedno pčela ili nekakv vrlo sitna prelazna forma između matice i pčele).
U svakom slučaju je bolje sutradan uništiti matičnjake na radiličkom leglu.
Postavio bih jedno pitanje za iskusnije kolege, koliko bi bilo pametno da se u hranilice sipa voda, dali bi je pcele uzimale, posto je veoma lose vreme i pcele slabo izlaze a sad im je potrebna voda zbog legla, sta vi mislite o dodavanju vode u hranilicu. Hvala.
Ја им нисам никада додавао воду. Мислим да по лошем времену може да се да мала количина ретког сирупа ако се раније кренуло са прихраном.. Ако се није кренуло са прихраном онда им је боље не додавати ништа и пустити пчеле да се саме реше вишка отвореног легла. Поздрав свима...
Nisam mislio sada vec kasnije kada bude zalezenih maticnjaka..hteo sam da pitam npr. ako nekom drustvu oduzmemo ram sa tek zalezenim maticnjacima bez stare matice(stadijum jajeta) i stavimo na novo mesto+dodamo otvoreno leglo(u kojima ima i starijih larvi)iz ostalih kosnica,kako se pcele ponasaju?hoce li poceti sa odgojem maticnjaka na starijim larvama(da sto pre dobiju maticu) ili nastavljaju odgoj ovih otvorenih(tek zalezenih) bez gradnje maticnjaka na starijem leglu?
Drži se slijepčevog pravila: "Najvolio bih vidjeti!" Uradi, detaljno zabilježi pa zaključi. To nije problematično, 2-3 puta ćeš otvoriti košnicu i vidjeti šta se stvarno dešava.
Planiram ove godine uvesti polunastavke kao dio plodišta. Nemam izgrađenih polu-okvira. Trenutno su mi pčele na 7-8 LR okvira (na 1 LR nastavku) . Dali bi bilo rano da sada stavim jedan okvir polunastavka sa SO u centar legla da ga pčele izgrade te kada ga matica zaleže dići ga iznad da privučem pčele da grade ostale okvire polunastavka? Prije 10-ak dana bilo je legla na 3-4 okvira sada pretpostavljam da svaka ima legla bar na 5 okvira.
Pozdrav kolega Anto, pošto se još niko od iskusnijih kolega ne javlja, da ja iznesem svoje skromno mišljenje, neznam kakve su vremenske prilike i dali ima unosa kod vas, ali mislim da je još rano da se pregradjuje leglo sa satnom osnovom, mozda bi eventualno mogla da se doda sa strane ali i to zavisi od jačine društva , nek me isprave iskusnije kolege ako grešim. A iskreno mislim da nemaš potrebe za žurbom, jer ce jako društvo brzo izvući satne osnove polumedišta. Medno.
Planiram ove godine uvesti polunastavke kao dio plodišta. Nemam izgrađenih polu-okvira. Trenutno su mi pčele na 7-8 LR okvira (na 1 LR nastavku) . Dali bi bilo rano da sada stavim jedan okvir polunastavka sa SO u centar legla da ga pčele izgrade te kada ga matica zaleže dići ga iznad da privučem pčele da grade ostale okvire polunastavka? Prije 10-ak dana bilo je legla na 3-4 okvira sada pretpostavljam da svaka ima legla bar na 5 okvira.
Ne traži đavola, ne igraj se. Vidiš i sam kakvo je vrijeme.
Najbolje znaš kakvo ti je stanje u košnicama. Stavljanjem polurama ćeš povećati potrošnju jer će sigurno u produžetku rama graditi trutovski građevnjak. Tvoje je da proceniš kakvo je stanje hrane i prihvatiš rizik i proceniš svoje mogućnosti da dodaješ hrane kada treba. Polena će donsiti pri svakoj mogućnosti da rade, a nektara baš i neće. Što znači, sirup ili pogača zavisno od temperature.
Ako si procenu vršio po nešto hladnjem vremenu 7-8 ulica nije malo i izaći će i nešto legla. Možeš do zida ostaviti ram sa medom i do njega ram na kojem je polen i najbolje je ako se pčele šire i tu ima malo mladog legla. Do njega ide poluram. Ostalo za sada ostaje kako jeste (ništa ne premeštaš od legla uz uslov da nisi imao izvađen ram i da već ima nešto legla na tom poslednjem ramu do praznog prostora). Ukoliko je gnezdo na toj strani gde je izvađen ram, sa surotne strane se prebaci ram koji je bio do zida i poluram stavi na tu stranu. Opet imaš malo posla i malo uznemiravaš pčele, jer ostale ramove ne diraš, već grupno pomeraš do zida. Ako pčele odluče da u izgrađeni poluram stavljaju polen, izgubićeš samo ono malo legla (larvica) na ramu sa polenom (pregom).
Druga mogućnost je da dodaš poluram do legla i kasnije, kada ga izgrade ubaciš između legla, ali ne u sredinu gnezda.
Ovo možeš uraditi prvog sunčanog dana kada pčele rade. Radi se brzo, jer je leglo na bokovima manjih površina i ne tumbaš puno po gnezdu.
Inače ja sam nekima do legla stavio po dva polurama do legla. To je urađeno na nekoliko društava i neće biti problema, jer imaju hrane i unele su polena, dovoljno za sada.
Onda ću kad zauzmu sve okvire jednostaviti staviti polunastavak na plodište pa ako imaju volju neka rade :)
Ne tako. Tako će se prije rojiti nego li preći gore u PN i graditi. Kad ugrije, a društvo bude jako: iz sredine P1 izvadi 1 ram zatvorenog legla sa pčelama i stavi ga nakratko sa strane košnice. Potom na P1 stavi PN sa 9 poluramova, a onaj izvađeni plodišni ram s leglom stavi u PN tako da prolazi i kroz PN i kroz P1. Maticu ne moraš tražiti, dakle - za minut-dva sve riješiš i zatvoriš, a na satonoše dodaj 1/2 pogače (može i cijela), a ako može, dodaj u hranilicu 2-5 dl rijetkog sirupa 1:1. Poslije 7-10 dana vidjećeš milinu: pčele započele graditi PN, a na prevješenom plodišnom ramu nadogradile saće: ako je trutovsko - ide u topionik, a ako je radiličko, ubaciš ga u 1 poluram, malo učvrstiš rafijom (špagom, žicom) i središ stanje kako je prije bilo, a to znači: u P1 10 plodišnih, u PN 10 poluramova. Dalje je sve logično. Sretno!
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Ma, negdje sam ja ovo već objašnjavao i potkrijepio slikama sa svog pčelinjaka. Možda negdje u temi o DB-u, ili na nekom drugom forumu. Protragaj malo, a ja ću pogledati jesu li mi te slike ovdje ili na kompjuteru kod kuće.
Želim da iznesem svoja uskustva u vezi dodavanja polurama sa satnom osnovom.Nije mi namera da da dajem savete jer sam početnik i bez pčelarskog iskustva. Ja sam prošle godine 31.marta dodavao do legla, u plodište LR košnica, po jedan RV ram sa satnom osnovom.Nakon četiri dana satne osnove su bile obostrano izgrađene i na nekim RV ramovima matica je zalegla.Pčele su počele da dograđiju saće na RV ramovima jer su manje površine od LR ramova.Naravno,kasnije,bilo je i trutovskog legla ispod donje letvice RV rama.U vreme dodavanja satnih osnova vršio sam stimulativnu prihranu sirupom 1:1. Napomenuo bih da su prošle godine pri početnom prolećnom razvoju pčela vremenski uslovi bili znatno povoljniji od ovogodišnjih.Džanarika i kajsija su procvetale u mom kraju još oko 17. marta,a temperature su veći broj dana bile u rasponu od 20 oC do 26 oC. Oni pčelari koji su ranije počeli sa forsiranjem razvoja legla imali su većih neprilika od onih koji nisu vršili stimulativnu prihranu,jel nakon proširenja legla usledile su niske temperature i izbacivanje uginulih larvi
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićApril 02, 2015, 17:41:54
Ovo što sam predlagao Anti je moglo danas da se radi. Ja sam radio oko 4 košnice (8 društava jer su dvomatične) i to kada je već lepo osvežilo, od 17-18 časova (ne kažem da je dobro se radi u to doba dana, ali pre podne sam na poslu u firmi).
Želim da iznesem svoja uskustva u vezi dodavanja polurama sa satnom osnovom.Nije mi namera da da dajem savete jer sam početnik i bez pčelarskog iskustva. Ja sam prošle godine 31.marta dodavao do legla, u plodište LR košnica, po jedan RV ram sa satnom osnovom.Nakon četiri dana satne osnove su bile obostrano izgrađene i na nekim RV ramovima matica je zalegla.Pčele su počele da dograđiju saće na RV ramovima jer su manje površine od LR ramova.Naravno,kasnije,bilo je i trutovskog legla ispod donje letvice RV rama.U vreme dodavanja satnih osnova vršio sam stimulativnu prihranu sirupom 1:1. Napomenuo bih da su prošle godine pri početnom prolećnom razvoju pčela vremenski uslovi bili znatno povoljniji od ovogodišnjih.Džanarika i kajsija su procvetale u mom kraju još oko 17. marta,a temperature su veći broj dana bile u rasponu od 20 oC do 26 oC. Oni pčelari koji su ranije počeli sa forsiranjem razvoja legla imali su većih neprilika od onih koji nisu vršili stimulativnu prihranu,jel nakon proširenja legla usledile su niske temperature i izbacivanje uginulih larvi
Kada se vidi da je vreme lošije, ne hrani se stimulativno, nego se hrani malo više. Kao to sam napisao, pčele će polena naći a nektara će biti malo. Cilj je da se dobiju poklopljeni venci meda kada pčele još nisu sklone rojenju. Tako se dobiju zalihe poklopljenog meda ako je vreme lošije. U slučaju da bagrem zamedi dobije se više meda za vrcanje i zadržava zaliha hrane u plodištu. Leglo se takođe drži u nekom razumnom obimu, sve dok ne krene jača paša. Nije problem prestati sa dodavanjem sirupa ako se vreme prolepša i ima dovoljno nektara.
Moja pretpostaka je nažalost bila tačna. Dren su pčele kod mene vrlo malo iskoristile, a "džanu" onako polovično. Ima je ješ u cvetu i ponešto i u pupoljku, ali je vreme loše. Leglo se širi i potrošiće još puno hrane.
Ne pišem o stanju hrane kod mene, jer imam još prilično hrane u košnicama (i u zalihama u prostoriji), ali je med koji je nastao preradom sirupa dosta potrošen (pisao sam negde da je potrošnja meda koji nije kristalisan veća i da je i razvoj bolji, ali uz opasno smanjenje količine hrane u košnici). Bilo bi pametno pripremiti i poneku pogaču ako ponestaje hrane i dati sirup na vreme.
U ovoj poruci sam napisao da treba popunjavati zalihe na vreme. Tako se ostvare bezbedne zalihe i poklopljeni prerađeni med ne može biti pomešan sa medom za vrcanje. Da se ne bi stimulisalo preobimno leglo daje se više sirupa (pogača može stajati sve vreme dok je ne potroše). Lako je sloniti neki dobro popunjen ram za rojeve ako bude trebalo i na njegovo mesto staviti osnovu ili prazan ram.
Polena će donsiti pri svakoj mogućnosti da rade, a nektara baš i neće. Što znači, sirup ili pogača zavisno od temperature.
Temparature su od 2-5 po noći dali je to malo prehladno za sirup makar i stimulativni? Što se tiče dodavanja polurama, možda bi bezopasnije bilo ako cijeli ram sa leglom iz plodišta podignem u polunastavak tako da zauzima polunastavak i pola nastavka a ne presjecam leglo?Do njega gore normalno poluramovi sa SO. Pčele uredno nose polen ali nektara (i rezervi meda) je sve manje. Dao sam svim društvima stimulativne pogače, neznam kad bi trebao preći na sirup? Jedan dupli nukleus u LR tijelu sam razdvojio, jedno društvo ostalo na starom mjestu a drugo prebacio na udaljenu lokaciju. Dali bi bilo prerano da ih vratim za 7 dana?
Sa stimulativnom prihranom je bolje i malo okasniti nego malo poraniti, sve zavisi od terena do terena (nadmorske visine) gdje se pcelari, ne cveta isto dzanarika na 100mnv i na 400mnv 500 600... (da li je to drvo na juznoj ili severnoj padini, da li u dolini da li na brdu) tako i sljiva, tako i jabuka, tresnja visnja, bagrem, lipa, livada....
Kod mene je dzanarika tek iscvetala, nije sva ima je jos koja ce se otvoriti tek za 5-6 dana, tako da ce bar od te poslednje nesto biti za pcele nektara, a ova hladnoca od nedelje do srede ce sve da zaustavi, a posle toga nadam se da ce doci konacno i lepo vreme...
Ja cu da pratim sljivu,(stenlej i cacanka rodna) one manje omanu nego dzanarika koja na zubato sunce iscvati, pravi veci unos nektara je u sljivi i tada je idealno za stimulativnu prihranu (tako sam radio prosle godine pa i ove cu), kako sada stoje stvari sljiva kod mene nece iscvetati pre 12. 13. aprila, tako da ocekujem posle 15. aprila pravo prolece (bar po sljivi sto vidim i ostalom vocu na vocnajku).
Moraju se pratiti vrmenske prilike i neprilike i pratiti priroda (i flora i fauna), pa tako i reagovati i raditi na pcelinjaku, prirodu moramo postovati i ne trcati pred rudu...
Naravno da je pogača najbolja opcija kada je hladno. Prvi topao dan možeš iskoristiti da pripremiš i prihranu sirupom, bez obzira na to što imaju i pogaču. Sipaj vrlo malo za početak, jer treba malo vremena da se priviknu na sirup.
I sirup i pogača su uzeti u obzir u prethodnim porukama.
Takođe, i za gradnju osnova u PM imaš dve mogućnosti. Sada stavljati polumedište sa osnovama je vrlo loše rešenje. Nije dobro da rano dodaš polumedište, a ako se kasnije stavi može doneti druge probleme.
PS
Nije reč samo o stimulativnoj prihrani nego i dopunjavanju zaliha meda. Vreme je prohladno, a čekati bagrem sa ramovima koji "zveče" prazni nije dobro.
Naravno da je pogača najbolja opcija kada je hladno. Prvi topao dan možeš iskoristiti da pripremiš i prihranu sirupom, bez obzira na to što imaju i pogaču. Sipaj vrlo malo za početak, jer treba malo vremena da se priviknu na sirup.
I sirup i pogača su uzeti u obzir u prethodnim porukama.
Takođe, i za gradnju osnova u PM imaš dve mogućnosti. Sada stavljati polumedište sa osnovama je vrlo loše rešenje. Nije dobro da rano dodaš polumedište, a ako se kasnije stavi može doneti druge probleme.
PS
Nije reč samo o stimulativnoj prihrani nego i dopunjavanju zaliha meda. Vreme je prohladno, a čekati bagrem sa ramovima koji "zveče" prazni nije dobro.
(kako si ovo lepo docarao-napisao pravo u epicentar)
A zasto ramovi zvece prazni? Odlicno pitanje za sve koji su u ovoj situaciji sada u nevreme. Sada treba odmotati film i zapitati se kada je to trebalo uraditi? Ili nismo znali, nismo imali dobrog mentora, nekoga da nam da pravi savet kako uzimti zajednice ili smo se drzali onih losih saveta "pcelara" nace one sebi za zime uzmi ti njima sve...oce oce malo juce Dragorade....
Da ne bude da popujem i nekom pristajem na muku, ucimo sto vise na tudjim greskama. Zelim samo da sto pre ugreje i otopli vreme, jer vidim i cujem u okolini a i sire da su se mnogi "pcelari" uzvrtili i postali su veci lazovi od lovaca i ribolovaca po pitanju gubitaka (vec se mnogi raspituju za paketne rojeve i rojeve na ramovima, hoce kako kazu da prosire pcelinjak).
Nećemo sada o tome. Valjda će svako ko je pravio greške izvući pouku. Neki loši mentori su postali viđeniji predavači u poslednje vreme. Kao što sam pre par godina pisao, oni koji su se reklamirali trovanjem amitrazom cele godine sada drže predavanja o tretiranju oksalnom kiselinom pa će još malo preći na „organska“ predavanja bez pokrića. Isto oni koji su za to da se ništa ne dira oko košnice od oktobra do marta lagano drže predavanja o tome kako treba raditi i zimi oko pčela, ako se mora (a u međuvremenu se nađe već uveliko pobuđalo klube ili je otpočeo proces truljenja). Isto će biti i sa pravovremenom prihranom. Ne prihranjuju a drže slovo kako se to radi i kada (prepisano znanje).
Sada imamo stanje kakvo imamo i trba rešavati proble s obzirom da je hladno i uz to i vetrovito.Već sam par puta napisao da pčele mnogo brže troše med koji nije kristalisan. Malo je onih koji nisu hranili sirupom krajem leta. Tako da u uslovima ovog varljivog vremena brže troše hranu i leglo se brže širi, a to je dodatna uvećana potrošnja. Može se desiti i da je društvo koje je po svim kriterijumima imalo i previše hrane sada potroši i bude na ivici gladi (veće leglo, veća potrošnja i na gajenju i grejanju gnezda).
Zato mislim da treba staviti pogaču ako je društvo pri kraju zaliha i još uz to hraniti i sirupom (samo pogača neće stvoriti vidne zalihe). Za konkretni Antin slučaj je to važno i pri dodavanju polumedišta na gradnju. Ako na vreme obezbedi vence (i jače bokove) hrane i to pčele poklope, a krene unos koji može kasnije biti vrcan, sprečava se da velika količina šećera završi u medu. Sada se hrani dok je plodište „gore“ i pčele tu i skladište med (tu će ga i poklopiti - neće biti prenošen u medište). Za jedan pošteni rad i ovo je najbolje. Na račun tog mešanog meda sa šećerom koji i dalje ostaje kao zaliha, može se izvrcati više iz medišta a da se ne ugrozi društvo.
Kasnje, kada topli i pojavi se paša, nektar će ići u novoizgrađene ramove. Nije važno koja je vrsta meda. Neka se voćni med pomeša sa bagremom , ali to će biti MED (treba se setiti koliko je bilo prošlogodišnje „vrcanje“ npr. bagremovog meda). Uglavnom loše i košnice su ostajale prazne i gladne.
Pored sigurnosti i povoljnijeg razvoja, to bi bila svrha dopune zalih u uslovima prohladnog vremena, kada pčele mogu uneti polen, a nektara samo simbolično.
PS
To se dešavalo i krajem leta. Vidi se da pčele puno rade, a malo i neredovno unose nektar. Taj slabi varljivi unos stimuliše na veću potrošnju.
Ponovio sam neke stvari više puta u porukama i o nekije i ranije pisano, sa namerom da se shvati princip boljeg i pravovremenog hranjenja pčela. Ne bi bilo dobro da se čeka kao jesenas, kada se čekao aster, pa bršljan i na kraju hrana svela na minimum i to pripisivano "svakojakoj" grabeži.
Zato mislim da treba staviti pogaču ako je društvo pri kraju zaliha i još uz to hraniti i sirupom (samo pogača neće stvoriti vidne zalihe). Za konkretni Antin slučaj je to važno i pri dodavanju polumedišta na gradnju. Ako na vreme obezbedi vence (i jače bokove) hrane i to pčele poklope, a krene unos koji može kasnije biti vrcan, sprečava se da velika količina šećera završi u medu. Sada se hrani dok je plodište „gore“ i pčele tu i skladište med (tu će ga i poklopiti - neće biti prenošen u medište). Za jedan pošteni rad i ovo je najbolje. Na račun tog mešanog meda sa šećerom koji i dalje ostaje kao zaliha, može se izvrcati više iz medišta a da se ne ugrozi društvo.
Pored sigurnosti i povoljnijeg razvoja, to bi bila svrha dopune zalih u uslovima prohladnog vremena, kada pčele mogu uneti polen, a nektara samo simbolično.
Sada imam par pitanja, ako dajemo sada i sirup pored pogace, koliko ce to stimulisati maticu da zaleze i ako je napolju lose vreme (koji je to odnos secera u sirupu i vode i kolike porcije) ako se radi o dopunama zaliha?
Sta se desava u kosnici u kojoj je data dopuna zaliha sa sirupom a napolju nocu pred zoru tmperatura ode u minus par stepeni, pa preko dana kisa a negde i sneg?
A sta bi bilo kada bi dali samo pogacu proteinsku bez sirupa? Kako bi se to odrazilo na maticu, potrosnju pogace, odgoj legla, a u kosnici kako rece "zvece" ramovi?
Ako bi u narednih sedam dana vreme okrenulo na dvocifrene u + dnevne temperature, da li bi bila dovoljna jedna pogoca da drustva izdrze do lepseg vremena (polena i nektara)?
Ili zajednica ne moze opstati na tvrdoj hrani-pogaci pa mora i sirup?
Stimulisanje matice postoji. Sada je vreme razvoja i dok ima bilo kakve paše, neće prestati, ne sa zaleganjem nego i sa širenjem legla. Koliko je povećanje legla zavisiće samo od stanja zajednice, odnosno od priliva mlade pčele. S obzirom da pčele koriste svaki iole povoljan momenat one unose nešto polena, to ih stimuliše. Potpuni prestanak izleta bi zadržao leglo i imao bi samo poklopljeno leglo (to se i desilo tamo negde u martu, kada je otoplilo par dana a onda zahladilo).
S obzirom da nema unosa nektara, pogača je prva pomoć. Ako je previše hladno ne sipa se sirup i zato je potrebna pogača. Ovo je potrebno društvima koja su pri kraju sa hranom (i pogača i sirup kada je to moguće). Sirup se sipa po mogućnosti i to je već napisano, par poruka unazad. Ako otopli, koristi se prva pogodnost za sipanje sirupa. Mislim da je juče bio dan sa manje vetra i bilo je sunčano (kod mene). Tada je mogao da se da sirup u meri da ga pčele odnesu. Danas je već bilo problematično (možda je i moglo, ali nisam bio kod kuće da se uverim, bio sam u firmi a možda je moglo da se sipa nešto sirupa). Ako su već naviknute na sirup, nosiće ga. Ako nisu sipa se malo da se navikavaju i prvom prilikom se povećava količina.
Na raznim sajtovima je pisano da se sirup može dati u po bela dana. Tu nema ništa sporno. Ako je sunčan dan bez vetra, i uslovi dozvoljavaju da se pčele mogu vratiti nakon kraćeg leta, sipa se sirup. Sunce zagreva košnicu, a unutra je već toplo zbog legla. Ovakva mera se preduzima ako je društvo ugroženo nedostatkom hrane. Ako nije sipa se pri povoljnijem vremenu i to opet danju. Tako da se izbegava loš uticaj noćnog zahlađenja.
Dati proteinsku pogaču (pogaču sa polenom) je dobro, ali još ne mora. I dalje ima polena. Samo što pogačom ne mogu da se stvore vidljive zalihe kao sa sirupom i to je jedini problem. A da će pomoći društvu sa malo hrane, hoće privremeno. Da se stvore zalihe mora sirup ili ako bude sreće jak unos nektara.
Ako bi se povećala temperatura može biti povoljno sa velikim pitanjem koja je dvocifrena. Na 11ºC će biti polena i kratko će raditi. Ako je to 20, onda medi sve što je cvetalo. Pogača bi bila dovoljna, ako je to bliže onih 11ºC. Kada se potroši daje se druga. „Tvrda“ hrana jeste problem, jer sa mnogo legla postoji potreba za prilično vode, zato bi bilo dobro da se doda sirup. Kako će to neko uraditi, zavisi od tipa hranilice. Kada otopli, možeš kako hoćeš.
PS
Malo kasni odgovor, imao sam goste, ali nikad nije kasno. :)
U svakom slucaju hvala na odgovorima, ja hvala Bogu nemam potrebe za ovim merama,ali nije zgorega znati i u tim situacijama kako reagovati. Kod mene sva drustva imaju dovoljno hrane i pogace u rezervi iznad, mada pogace ne trose brzo jer u centralnim ramovima ima jos venaca meda, krajnji ramovi po dva tri sa strana su prazni skroz dok u ostalim centralnim ima, na podnjaci vidim da se leglo siri ka zadnjem delu kosnice jer pcele otvaraju med u zadnjem delu venaca i prave prostora matici to se vidi na centralnih 4-5 ramova, mada i na krajnjim ima jos po koja celija sa medom koju pcele ciste i prenose oko legla...
Unos polen je vise nego dobar, vodu imaju uz sam pcelinjak, danas su najvise unosile polen maslacka i ako je bio hladan vetar one su uspevale i pored toga da izadju i iskoriste svaki suncani period.
Sa stimulativnom prihranom necu krenuti bez preko +15 stepeni, a to vreme ce nadam se biti iduceg vikenda.Ja se nadam da ce bar voce da pokupe kako valja jer po onome sto sada vidim voce obecava dobar rod i dobar izvor nektara samo da vreme posluzi i bice idealno za brz i buran razvoj zajednica do bagrema i lipe.
Za to što je sada kod tebe dobro, nema zamerke. Ima ljudi koji imaju problem i treba ga rešiti (što znači da stvari posmatramo mi, a ne ja). Ja imam oko 20 nastavaka sa medom u prostoriji. Ali veruj mi uvek se desi da negde ne bude dobro. Bude primera da neko vrlo jako društvo ostane bez hrane i treba znati šta se može uraditi, kada i kako.
Ja npr. moram pripremiti pomoćna društva za oplodnjake i to znači pored ostalog da moraju imati puno hrane i najbolje je da je poklopljena. Što znači prilično sirupa. Da bi to ostvario moram staviti zbegove, a to znači da već ohlađujem gnezdo koje je primereno ranijim uslovima u košnici (bez hladnog prostora iznad satonoša). Društva koja su slabija ne mogu da se hrane preko zbega, jer ih previše ohlađujem i prihrana se vrši u poklopcima za tegle. Ispod uokvirene poklopne daske se stavi 10 poklopčića za tegle i prve dve ture prihrane su kristalisani med, a dalje sirup (na satonošama je najlon, da ne grade saće). Što znači da trenutno stanje hrane ne mora da odgovara budućim potrebama i to se mora uraditi u svim uslovima. I uradi se...
Ako vreme posluži...e to već ne znamo (u međuvremenu dok smo mislili da će poslužiti ponegde je pao i sneg), ali samo jedne godine (2001) sam čekao bagrem da popune ramčiće i nikada više. Bilo je hladno i pre i posle bagrema i bila je muka hraniti 300 i kusur oplodnjaka do pola (jako kišnog) leta.
Verujem da je sve tako, tolike godine drugovati sa pcelama nije mala stvar, tvoje iskustvo i znanje koje imas je najvece bogatstvo.
Znanje je blago koje svog vlasnika uvijek prati.
Daj coveku ribu i nahranices ga jedan dan, a nauci ga da peca nahranices ga za ceo zivot.
Tako i mi zahvaljuci tebi i tvojoj volji i zelji da nam prenosis znanje ucimo da pecamo-pcelarimo za ceo zivot.
P.S. Obozavam Drinu i plovak (droga) ali samo leti pecam.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar NadrljanskiApril 03, 2015, 22:22:50
Pcelarim sa LR-kosnice ,koje su zazimljene na dva tela .Prilikom pregleda na jednoj PZ. koja je na dva tela zazimljena ima u gornjem telu tj. plodistu sest rama legla i sa jedne i druge na celom ramu .polena i med ..a u drugom ,donjem telu 4 rama legla na celom delu rama i peti zapocet .polen i med ..inace ta PZ je proslogodisnji roj prvak .. Da li bi trebalo da im ubacim po jedan izgradjeni (kafejni)ram izmedju legla i polena ili .... Da li treba da obratim paznju ,jer verovatnoca je da ce podici maticnjake .. Zeleo bi vasa misljenja tj.savet ..
Toliko legla u prvom nastavku i još više drugom nije baš normalno stanje. Verovatno ti je početno leglo bilo prvom nastavku i dalje se gnezdo širi ka svodu košnice (prelazi u gornji nastavak jer je tu je toplije). U ovo doba i u ovim uslovima je najbolje kada je svo leglo u drugom nastavku.
Moguć je izuzetak. To bi bilo neko neverovatno jako društvo koje obično ide na tih smenu. Društva koja imaju jako mnogo legla obično hoće da menjaju maticu.
PS
Mislim da nisi dobro prikazao stvarno stanje. Napisao si 6 ramova legla na celom ramu i u prvom nastavku 4 rama legla na celom ramu...deluje mi nestvarno.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar NadrljanskiApril 03, 2015, 22:41:26
Moguć je izuzetak. To bi bilo neko neverovatno jako društvo koje obično ide na tih smenu. Društva koja imaju jako mnogo legla obično hoće da menjaju maticu.
Ramove sa medom sam isarao ,to nisam napisao ... Sta bi povasem misljenju trebao da uradim..
Pretpostavljam da si loše naveo koliko ima legla. Ne bih da potcenim tvoj zaključak, ali verovatno ima na 6 ramova legala sa vencima u drugom nastavku i da je matica sišla sa nešto legla na 4 donja rama. Ovo se dešava ako ima puno hrane u vencima na sredini i puni ramovi meda bočno.
Ako je Aco tako kako kažeš u gornjem nastavku leglo na 6 celih ramova a dole na 4 cela rama onda je moguće da imaš dve matice i da su to u stvari dve zajednice koje su odvojeno zimovale u jednoj košnici. Mislim da je Šole potpuno u pravu i da je nemoguče da u ovo vreme u ovako nepovoljnom martu neka zajednica proširi leglo na 6+4 to jest 10 celih LR ramova. Čak i da je po dve trećine tih ramova sa leglom to je 67000 radiličkih ćeija : 3=22333x2=44.666 a to je oko 45.000 radiličkih ćelija. Mislim da je ovo nemoguće i da je u pitanju ili pogrešno predstavljanje stanja ili kao što sa rekao da su u pitanju dve zajednic. Čak i da su u pitanju dve zajednice to je više nego odlično stanje jer u tom slučaju one u proseku imaju više od 20.000 legla po jednoj zajednici.
Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa zivicApril 04, 2015, 11:16:32
Aco, ja sam već dobio kompleks niže vrste...toliko legla?
Pisano je prilično o sirupu i samo na prethodne dve strane je reč sirup spomenuta 39 puta! Najviše puta sam upravo ja napisao reč sirup. Da se ne pomisli da je to osnov pčelarenja, ali i dalje je pravilo kada se mora mora se.
Bilo je sumnje da će pčele nositi sirup po hladnom vremenu i pisao sam da treba koristiti minimum povoljnog vremena da se sipa. Danas sam na one 4 dvojne košnice sipao sirup i odnele su (hranim samo donje društvo). Sipao sam još jednom (ukupno oko 0,6 l). Gustina je nešto oko 60:40 (šećer voda).
Ako nema dovoljno hrane, ostajem pri prethodnim savetima da stavite i pogaču i hranite sirupom kada se ukaže prilika (kao npr, danas iako je tempreratura bila samo 13 °C – naizgled nedovoljno, ali su pčele nosile polen i išle na pojilo).
Sole,kada ces poceti sa maticnjacima,mogu li se odgajati u ovakvim uslovima ili se jos ceka na bolje vreme? Koji su znaci da su drustva spremna za odgoj npr. pojava zvoncica i ostalo...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar NadrljanskiApril 04, 2015, 20:29:44
Ako je Aco tako kako kažeš u gornjem nastavku leglo na 6 celih ramova a dole na 4 cela rama onda je moguće da imaš dve matice i da su to u stvari dve zajednice koje su odvojeno zimovale u jednoj košnici. Mislim da je Šole potpuno u pravu i da je nemoguče da u ovo vreme u ovako nepovoljnom martu neka zajednica proširi leglo na 6+4 to jest 10 celih LR ramova. Čak i da je po dve trećine tih ramova sa leglom to je 67000 radiličkih ćeija : 3=22333x2=44.666 a to je oko 45.000 radiličkih ćelija. Mislim da je ovo nemoguće i da je u pitanju ili pogrešno predstavljanje stanja ili kao što sa rekao da su u pitanju dve zajednic. Čak i da su u pitanju dve zajednice to je više nego odlično stanje jer u tom slučaju one u proseku imaju više od 20.000 legla po jednoj zajednici.
Pozdrav svima...
Pozdrav Vojo i kolege . Nisam ni ja verovao .. a drugo stanje je tako kako sam i rekao ..danas sam opet pregledao tu Pz. i konstatovao da je tako ,,i ubacio sam jedan ram kafeini izmedju polena i legla ,, Vojo ako neverujes nije Sanad daleko od tebe mozes da navratis i da se uveris u ono sto sam i izneo .. Pozdrav iz Sanada
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicApril 04, 2015, 20:30:45
Imao sam jednu nedoumicu da li da sipam sirup ili ne po ovako hladnom vremenu, posto mi je jedno drustvo ostalo skoro potpuno bez hrane a nisam izvrcao ni kilogram meda. Krenulo je leglo i nisam znao sta mi je pametno ciniti, ali kada sam procitao tekst gospodina Sosica, koji ima toliko neverovatno korisnih tekstova i gomilu iskustva iza sebe, nisam se razmisljao ni najmanje, danas sam napravio sirup u odnosu 1.5 prema 1 u korist secera u dodao nozevoja. Sipao sam i pogledao posle pola sata, hranilica je bila puna, mislim da su sve odnele. Hvala jos jednom na veoma korisnom savetu za ovako hladno vreme :)
Sole,kada ces poceti sa maticnjacima,mogu li se odgajati u ovakvim uslovima ili se jos ceka na bolje vreme? Koji su znaci da su drustva spremna za odgoj npr. pojava zvoncica i ostalo...
Mogu da se odgajaju matičnjaci bez problema (matičnjake možeš odgajiti i usred zime iako sam negde u januaru ili februaru video pisanije jednog od onih koji pčelare „100 godina“ i tvrde da zimi ne može biti matičnjaka u društvu!!). s obzirom da čoek često koristi narodne izreke (član je i Redakcije Pčelara) moglo bi se napisati u duhu narodne izreke: budala ostaje budala bez obzira na pređeni put (put od „100 godina pčelarenja“).
Problem je što loše vreme ne dozvoljava da se pripremi posao. Prošle godine je bilo slično i kasnio sam sa punjenjem oplodanjaka, jer je bilo hladno ili kišovito. U međuvremenu je bačeno par storina prvoklasnih matičnjaka, odgojenih vrlo rano.
I odgoj matica će malo kasniti (mislim, kasniće prema vremenu kada ja odgajim prve matice).
Ako je Aco tako kako kažeš u gornjem nastavku leglo na 6 celih ramova a dole na 4 cela rama onda je moguće da imaš dve matice i da su to u stvari dve zajednice koje su odvojeno zimovale u jednoj košnici. Mislim da je Šole potpuno u pravu i da je nemoguče da u ovo vreme u ovako nepovoljnom martu neka zajednica proširi leglo na 6+4 to jest 10 celih LR ramova. Čak i da je po dve trećine tih ramova sa leglom to je 67000 radiličkih ćeija : 3=22333x2=44.666 a to je oko 45.000 radiličkih ćelija. Mislim da je ovo nemoguće i da je u pitanju ili pogrešno predstavljanje stanja ili kao što sa rekao da su u pitanju dve zajednic. Čak i da su u pitanju dve zajednice to je više nego odlično stanje jer u tom slučaju one u proseku imaju više od 20.000 legla po jednoj zajednici.
Pozdrav svima...
Pozdrav Vojo i kolege . Nisam ni ja verovao .. a drugo stanje je tako kako sam i rekao ..danas sam opet pregledao tu Pz. i konstatovao da je tako ,,i ubacio sam jedan ram kafeini izmedju polena i legla ,, Vojo ako neverujes nije Sanad daleko od tebe mozes da navratis i da se uveris u ono sto sam i izneo .. Pozdrav iz Sanada
I dalje smatram da leglo treba da bude u gornjem nastavku (s obzirom na moguće zahlađenje). Ostaje nejasno kako ranije nisi video da to društvo ima mnogo legla, podigao leglo gore, a med spustio dole. Sada je tako kako je. Što se tiče toga šta bih ja uradio, ja bih danas presložio leglo u drugi nastavak, jer je kod mene bilo 13 °C. Ram koji si dodao je suvišan dok je hladno, jer si udaljio polen od legla i to se ne radi. Ali, radi kako ti misliš da treba.
Imao sam jednu nedoumicu da li da sipam sirup ili ne po ovako hladnom vremenu, posto mi je jedno drustvo ostalo skoro potpuno bez hrane a nisam izvrcao ni kilogram meda. Krenulo je leglo i nisam znao sta mi je pametno ciniti, ali kada sam procitao tekst gospodina Sosica, koji ima toliko neverovatno korisnih tekstova i gomilu iskustva iza sebe, nisam se razmisljao ni najmanje, danas sam napravio sirup u odnosu 1.5 prema 1 u korist secera u dodao nozevoja. Sipao sam i pogledao posle pola sata, hranilica je bila puna, mislim da su sve odnele. Hvala jos jednom na veoma korisnom savetu za ovako hladno vreme :)
Pripazi da hranilica ne curi. Ako do sada nisi dodava sirup i vrlo brzo odnesu i to je moguće. Ako nose normalno, bolje za tebe i njih :). Ako baš nema hrane u košnici, može se dodati ram sa sirupom do legla. Bilo je pisanja o tome odavno i jedan kolega je predlžio da to bude i razređen med ili nešto slično (uglavnom povoljnije za pčele).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicApril 04, 2015, 20:49:52
Citat
Pripazi da hranilica ne curi. Ako do sada nisi dodava sirup i vrlo brzo odnesu i to je moguće. Ako nose normalno, bolje za tebe i njih . Ako baš nema hrane u košnici, može se dodati ram sa sirupom do legla. Bilo je pisanja o tome odavno i jedan kolega je predlžio da to bude i razređen med ili nešto slično (uglavnom povoljnije za pčele).
Imam plasticne hranilice koje sam danas montirao, tako da sigurno ne cure. Mislim da sirup nose normalno, posto se kolicina sirupa nije drasticno smanjila za tih pola sata. Iskreno pcelama nisam do danas davao sirup ove godine, a uplasilo me sto hrane ima veoma malo. Ako i sutra bude povoljne temperature ponovicu proces. Hvala Vam jos jednom na nesebicno deljenje Vaseg iskustva, koje je bar za mene dragoceno.
Ako je Aco tako kako kažeš u gornjem nastavku leglo na 6 celih ramova a dole na 4 cela rama onda je moguće da imaš dve matice i da su to u stvari dve zajednice koje su odvojeno zimovale u jednoj košnici. Mislim da je Šole potpuno u pravu i da je nemoguče da u ovo vreme u ovako nepovoljnom martu neka zajednica proširi leglo na 6+4 to jest 10 celih LR ramova. Čak i da je po dve trećine tih ramova sa leglom to je 67000 radiličkih ćeija : 3=22333x2=44.666 a to je oko 45.000 radiličkih ćelija. Mislim da je ovo nemoguće i da je u pitanju ili pogrešno predstavljanje stanja ili kao što sa rekao da su u pitanju dve zajednic. Čak i da su u pitanju dve zajednice to je više nego odlično stanje jer u tom slučaju one u proseku imaju više od 20.000 legla po jednoj zajednici.
Pozdrav svima...
Pozdrav Vojo i kolege . Nisam ni ja verovao .. a drugo stanje je tako kako sam i rekao ..danas sam opet pregledao tu Pz. i konstatovao da je tako ,,i ubacio sam jedan ram kafeini izmedju polena i legla ,, Vojo ako neverujes nije Sanad daleko od tebe mozes da navratis i da se uveris u ono sto sam i izneo .. Pozdrav iz Sanada
Verujem ti Aco ali mi je to zaista veoma neobično za ovo doba. Ove godine je veoma interesantno i neobično proleće. Kikinda i severno kao i zapadno od Kikinde danima je bilo za nekoliko stepeni toplije nego u Zrenjaninu ili Novom Sadu koji se nalaze jugoistočno ili južno od Kikinde. Kod kolege Miroslava ove godine u Kikindi je za nekoliko dana počela ranije da cveta kajsija od mojih kajsija a imam ih nekoliko vrsta u Novom Miloševu. Ako je pčelinjak zaklonjen od vetrova u selu onda je moguće da su zadnjih dana pčele značajnije proširile leglo.
Ja sam danas kod mene obišao pčelinjak i proverio stanje legla u košnicama. Otvorio sam 7-8 košnica i našao od 4 do 6 ramova sa leglom. U proseku u košnicama je od 10.000 do 15.000 legla i mislim da je oko polovine legla otvoreno leglo.. Neki grmovi tranjine su počeli da cvetaju ali to je otprilike ne više od 10% trnja. Taman kada prođe ovo zahlađenje za 5-6 dana počeće pravo cvetanje trnjine.
Ako je Aco tako kako kažeš u gornjem nastavku leglo na 6 celih ramova a dole na 4 cela rama onda je moguće da imaš dve matice i da su to u stvari dve zajednice koje su odvojeno zimovale u jednoj košnici. Mislim da je Šole potpuno u pravu i da je nemoguče da u ovo vreme u ovako nepovoljnom martu neka zajednica proširi leglo na 6+4 to jest 10 celih LR ramova. Čak i da je po dve trećine tih ramova sa leglom to je 67000 radiličkih ćeija : 3=22333x2=44.666 a to je oko 45.000 radiličkih ćelija. Mislim da je ovo nemoguće i da je u pitanju ili pogrešno predstavljanje stanja ili kao što sa rekao da su u pitanju dve zajednic. Čak i da su u pitanju dve zajednice to je više nego odlično stanje jer u tom slučaju one u proseku imaju više od 20.000 legla po jednoj zajednici.
Pozdrav svima...
Pozdrav Vojo i kolege . Nisam ni ja verovao .. a drugo stanje je tako kako sam i rekao ..danas sam opet pregledao tu Pz. i konstatovao da je tako ,,i ubacio sam jedan ram kafeini izmedju polena i legla ,, Vojo ako neverujes nije Sanad daleko od tebe mozes da navratis i da se uveris u ono sto sam i izneo .. Pozdrav iz Sanada
Kako god da jeste, ne sumnjamo više u procenu, ipak obrati pažnju na to društvo. Odavno sam rešio taj problem sa preterano jakim društvima. Ranije sam kada naiđem na društvo koje je mnogi jače od najjačih presađivao u njega. Vlo brzo je dolazilo do problema i dešavalo se čak i neverovatno slabljenje društva ili ubijanje matice. To je posledica tehnike pri odgoju matica i nije pravilo za društva koja su u uobičajenom postupku. Taj „problem“ sam rešio što više ne presađujem i društvo koje je daleko jače od prosečno jakih zajednica.
Problem je što se može desiti da se takvi društvo u jednom momentu izroji ili da jednostavno nestane matica. Ako se uhvati roj (koji je manji od uobičajenog prvog roja) i uspe sparivanje matice u ostatku društva sve je u redu. Ali, može se desiti i da roj ode i da matica ne uspe. Zato kažem da treba obratiti pažnju na prejaka društva. Mada ja tihu smenu kod takvih društava nazivam „dobrom tihom smenom“ za razliku od loše tihe smen kada matica godinu dana smanjuje leglo i slabi društvo ne dozvoljavajući da je smene. Na kraju i ona nestane. Vrlo je moguće da će to društvo menjati maticu.
PS
Dodao bih nešto što se tiče količine legla. Nemojte „brojati“ leglo. To dovodi pčelara da pomisli da je malo legla i da se neće razviti za bagrem (pa i da svi drugi na pčelinjacima imaju više legla!? a to je pitanje nekakvog "prestiža") i onda ide neoprezno sečenje legla, pa razvlačenje legla sa opravdanjem da će pčele morati da povežu gnezdo itd. Sve je to dobro, ali ima još vremena do bagrema. Pa i da ne bude sve spremno za bagrem, postoje razne tehnike pojačavanja i to nije problem. Tako da se ostvare jaka društva koja će raditi i deo oslabi i ne pravi probleme sa rojenjem i slično (smanjuje se posao na pčelinjaku). Za sve ima rešenja.
,Pozdrav kolege, imao bih jedno pitanje za iskusnije kolege, prekjuče pomažući drugu inače takođe mladom kolegi pčelaru u brzom pregledu društava, našli smo u četiri košnice šest ramova krajnjih sa lepim vencima meda koji su u donjem delu gde je perga celi pobeleli kao ubuđali, šta uraditi sa takvim ramovima. Ja sam mu preporučio da ih spustimo u donji nastavak da pcele iskoriste i prenesu med, a da zatim izvadi i pretopi to saće, dali sam pogresio , hvala. Inače nisam se sretao do sad sa time na svom pčelinjaku.
To je verovatno sve od vlage i ako je tako onda po mom mišljenju ne treba ništa dirati osim ostaviti u taj donji nastavak i pustiti da to pčele kada se razviju postepeno počiste i dovedu u red. Pozdrav svima...
Hvala na odgovoru kolega Vojo. To sam propustio da napišem, na zidovima košnice nije bilo vlage a i ramovi su čisti i suvi, ali moguće je da je od kondezacije pošto su krajnji ramovi i nije ih obuhvatalo klube, hvala i veliki pozdrav.
Molim savjet od Dragana Šošića. U vezi dodavanja i izgradnje polunastavaka: pošto ne bih htjeo uprskati godinu svojim (ne)znanjem što misliš o ideji da društva normalno razvijem na dva lr nastavka pa onda kada krene repica ubacim polunastavak između ova dva nastavka? Na ovaj način bih izbjegao kojekakva rezanja legla u nesigurnoj vremenskoj situaciji a kada se polunastavak nađe između dva puna nastavka (pčelama) i još u dobroj paši ne bi trebao biti problem da ga izgrade na brzinu?
Sada već možeš da biraš kako ćeš. Ne bi trebalo da bude više preterano hladno.
Ako staviš nastavak satnih osnova, može se desiti da ništa ne započnu. Sve zavisi kakva će paša biti.
Mislim da je ipak bilo bolje da si ubacio 1 PM ram i sada već može da ide u sred legla. Čim matica zanese, stavljaš u polumedište. Posle pomeraš ramove kako ih grade i do legla stavljaš satne osnove. Na mesto podignutog zaleženog polurama može se staviti drugi, dok imaju volje da se šire i na mladom saću. Kada zanesu i taj drugi poluram, podižeš gore u polumedište. Sve vreme hraniš i to oko litar sirupa. To je u principu vrlo jednostavan posao.
Bolje bi bilo da posle staviš izgrađeno saće i LR nastavak iznad, kada kreneš na repicu. Naravno, ne znam kada kod tebe kreće repica i ravnaj se prema tome.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушApril 08, 2015, 22:57:48
Шоле, Ја бих у својству стимулативне прихране код ДБ кошнице убацио плодишни рам са медом који није потрошен у средину легла (имам их једно 3 или 4, морам проверити). Да ли би то било паметно урадити ових дана с обзиром да ноћне температуре не би требале бити ниже од 3 до 5 степени?
Ako je društvo vrlo jako može. Sa velikim ramom bolje sačekaj par dana. Stavi ga do legla.
Veliki ram je i velika „pregrada“ ako društvo nije jako ili ima već veliku površinu legla. Poluram ne deli toliko izrazito.
PS
Da li izbegavaš hranjenje sirupom? Ipak pripazi da ne isprazne zalihe. Ako imaš dosta vrbe blizu, onda samo zavisiš od toga kakvo će biti vreme. Ne zaboravi da je jedna jaka medonoša (džanarika) pri kraju.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушApril 08, 2015, 23:33:40
Пааа гледам да избегнем сируп ако могу... Друштво је јаче. 29.03. је имало 4 рама легла велике површине (више него што раширена шака може да обухвати). Полурамове немам (ни изграђене ни са медом). Део плодишта са леглом сада има 6 рамова од којих је једна СО додата као предзадњи рам, па рам са медом који сам малко нагребао у задњем делу рама па преградна даска иза које је остатак рамова са медом (још 3 комада). Пчеле су густо збијене у том плодишном делу. Мислио сам да прегледам сутра да видим какво је стање са тим рамом м са медом, па ако га нису значајније начеле, да га убацим у средину... Џанарика је при крају, мада видим да трњине тек почињу, бресква и крушка. Јабука још чека. Пчеле имају негде око 500-600 метара до Дунава ваздушном линијом. Тамо има доста тополе и врбе.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушApril 08, 2015, 23:42:20
Иначе прошли викенд сам убацио тај рам са медом до СО коју су започеле да граде, а која је убачена 3-4 дана пре тога...
da li ko moze da mi odgovori.od kako sam pcele prebacio na novu lokaciju,kod jedne ima nenormalno mnogo pcelinjeg lema(valjda se to zove propolis),da jedva podizem zbeg,kada hocú da otvorim kosnicu.toliko su zalepljeni ramovi za poklopac da ih podizem sa poklopcem.meni deluje da je uslepano i to uvek.jos primecujem da su pcele jako ljute i agresivne iz ove kosnice.samo ova.zasto.
Imam i ja jedno pitanje danas naisao na jednog malo je reci slabica malo pcela maticu nisam nasao leglo svega na dva rama rastrkano velicine pesnice!Meni deluje da su mozda u pitanju lazne matice ali :-\ (http://www.dodaj.rs/f/1V/JR/1vIrv4PN/img20150411145149025.jpg) (http://www.dodaj.rs/f/1S/Z5/1gLKIP9y/img20150411145153291.jpg)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 12, 2015, 19:35:22
Lažne matice se prepoznaju po više jajašaca snesenih u istu ćeliju...Meni ovo više liči na bezmatak (matica izgubljena iz ko zna kog razloga).Ukoliko ne sumnjaš na neku bolest, spoji ovo sa nekim drugim društvom. Ako budeš brzo dodao samo maticu možda će i tako da se izvuče, ali izgleda mi da je tu premalo pčela da bi se društvo samo spasilo....
Malo je pcela jer vise je bilo na mom odelu nego u kosnici >:( nesto se desilo pa je mali broj pcela bas neynam iy kog razloga jer je uzimljeno kao solidno verovatno cu da ga spojim jer da se bakcem sa slabicima ne pada mi napamet!E sad i tamo gde ga budem spojio dal ce imati efekta jer to yimske pcele uglavnom kojih moyda ima ya jedan paketan roj :( !evo slika kako je ono izgledalo krajem septembra i i krajek godine (http://www.dodaj.rs/f/3D/cd/2ni07XGD/img20140927144954443.jpg) (http://www.dodaj.rs/f/1Z/7W/3S8t0Gtt/img20141219130242205.jpg)
Дејо пројатељу, стање је вероватно исто као и код колеге Миломира где сам на постављено питање дао одговор: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg38750#msg38750 Ово бело на сатоношама доње слике је вероватно од погаче. Ако си још зимус додавао погаче ту може бити узрок убрзаног слабљења и пропадања заједнице. Може то све да буде од варое, касног додавања хране у циљу повећања зимских залиха, прерано додавање погача итд. Ако је легло исправно распореди саће по осталим заједницама а ако имаш јаких заједница можеш заједницу и да мало појачаш леглом и пчелама.. Никако само леглом.
Поздрав свима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 12, 2015, 22:42:10
@Ante
Lažne matice- radilice koje nose slika 1 poklopljeno leglo je raštrkano....
matica trutuša-redovna matica koja nosi neoplođena jaja slika 2
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 12, 2015, 23:00:38
Imam ja jedno pitanje vezano za oprašivanje višanja. Imam ponudu da idem na veliki voćnjak višanja (preko 180ha od toga 1/3 kruške). Zaštitar tvrdi da u cvetu neće biti prskanja insekticidima i da je radna karenca za sve inskticide prošla, eventualno da će biti prskanja fungicidima koji nisu otrovni za insekte i to u zoni ispod grana voća nije onaj kružni atomizer već sasvim druga mašina prska samo na dole nisko i da će biti vršeno noću, a nemam razloga da sumnjam da neće biti tako (sve izvoze za EU, stroga kontrola).Ispod voćaka nema nikakvog cveća, redovno se kosi između voćki a između redova je bez rastinja. Koliko fungicidi mogu dospeti u med?Ima li neko iskustva oko ovih stvari?
Не бих ризиковао Борисе, а ти ради како мислиш да је најбоље. Мислим да ће се у нектару одразити сваки третман са фунгицидима у време цветања. Иначе не читам пуно шта ко пише по том питању, некада давно сам читао нека истраживања и ту су тврдили да су после сваког прскања у нектару после налазили исти препарат у некој количини. После овог сазнања бежим даље од сваког третмана и од сваког воћњака кога третирају било инсектицидима, хербицидима или фунгицидима. Наш народ лепо каже, ко се чува и Бог га чува!
Imam ja jedno pitanje vezano za oprašivanje višanja. Imam ponudu da idem na veliki voćnjak višanja (preko 180ha od toga 1/3 kruške). Zaštitar tvrdi da u cvetu neće biti prskanja insekticidima i da je radna karenca za sve inskticide prošla, eventualno da će biti prskanja fungicidima koji nisu otrovni za insekte i to u zoni ispod grana voća nije onaj kružni atomizer već sasvim druga mašina prska samo na dole nisko i da će biti vršeno noću, a nemam razloga da sumnjam da neće biti tako (sve izvoze za EU, stroga kontrola).Ispod voćaka nema nikakvog cveća, redovno se kosi između voćki a između redova je bez rastinja. Koliko fungicidi mogu dospeti u med?Ima li neko iskustva oko ovih stvari?
Prepričaću ti iskustvo nekih kolega koji su išli na oprašivanje semenskog suncokreta, na nekom poljoprivrednom dobru: sve u svemu, nakon "dobrog"dogovora i uspešnog oprašivanja, kad je sledila nadoknada za učinjeno- dobili su izvinjenje i (ili) isplata u suncokretovoj sačmi ili u debelim svinjama. O monokulturi da ne pričamo... Želim ti sreće i mudrosti.
Lažne matice- radilice koje nose slika 1 poklopljeno leglo je raštrkano....
matica trutuša-redovna matica koja nosi neoplođena jaja slika 2
Борисе, ово на другој слици јесте од нормалне матице а не би се могло рећи да је од трутуше. на слици се види и матичњак а од броја матаичњака долазимо до закључка да ле је у питању трутуша или нормална матица у друштву са ројевим нагоном. Овај рам са трутовским саћем може бити узрок оваквог легла и може пчелара да наведе на погрешан закључак. Ако је овакво стање и на осталим рамовима и ако пчеле радиличко саће претварају у трутовско тада можемо рећи да матица не ваља и да је треба заменити. Само на основу једног оваквог рама не може се донети одговарајући закључак. Поздрав свима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 12, 2015, 23:33:23
samo postavih sliku skinutu odnegde, da se vidi razlika...
Pri pregledu naišao na košnicu (LR) sa samo jednim matičnjakom (zaležen i otvoren), u košnici nije bila baš tolika gužva da bi došlo do rojevog nagona. Dali je moguće da je to matičnjak tihe smjene? Ja sam ga porušio jer nisam imao pametnije rješenje. Druga stvar koja mi se događa u zadnje vrijeme je da su pčele razbacale pergu po skoro svim okvirima. Aktivirat ću skupljače da malo smanjim unos praha u saća a nešto ću morati prevjesiti iznad da oslobodim prostor matici. Molio bih savjet od iskusnijih kolega. Hvala!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajApril 17, 2015, 16:03:59
Pre će biti da je prisilni...(primetile da su bez matice pa povukle od otvorenog legla)
Pomoc na brzinu: dve kosnice su mi izdvojene od glavnine pcelinjaka nekih 50m. Hocu da ih prebacim do ostalih ali svi znamo problem. Da li bi moglo na sledeci nacin: pomerim kosnicu na mesto gde je zelim a na njeno mesto stavim nastavak sa nesto saca malo meda i perge. Tu se vrste sve izletnice normalno. Posle jedno dva tri dana - da ne dodje do pojave lazne matice - taj nastavak spojim preko novinske hartije sa kosnicom gde mu je matica. Hoce li se pcele posto progrizu hartiju vratiti na mesto sare kosnice ili ce ostati tu gde im je mstica?
Osnovnu kosnicu ces oslabiti. To se tako nikada ne radi. Dobar deo izletnica ces izgubiti. Preseli neki km dalje na 2 - 3 nedelje pa posle vrati gde hoces.
Trenutno ne mogu da selim a interesuje me jeste li Vi to probali na ovaj nacin ili ne? Ajte recite ako je neko radio pa mu nije uspelo ali kad bi se gubile izletnice spajanjem preko hartije drustava onda to niko ne bi radio. Znaci dva pitanja- koliko treba drustvu bez matice i legla da stvori laznu maticu i da li je neko u svojoj praksi radio na ovaj nacin ili citao o tome - ako nije napravicu ja eksperiment slikati i posle pomeranja i spajanja izletnica sa starom maticom stavicu trecu kosnicu na mesto pomerene da vidimo koliko se izletnica stvarno vrati prilikom spajanja drusava preko hartije.
Imam i ja jedno pitanje danas naisao na jednog malo je reci slabica malo pcela maticu nisam nasao leglo svega na dva rama rastrkano velicine pesnice!Meni deluje da su mozda u pitanju lazne matice ali :-\
Ako dobro vidim, ja na slikama vidim slabo, ali normalno radiličko leglo. Mislim da si morao vidjeti i jaja, jesi li? Ako si vidio normalna jaja, i matica je tu. Koliko ti je stara matica? Kad si čistio podnjače, ako si čistio, morao se naći puno mrtvih pčela (stara pčela). Moguće da si ih ujesen dokasno prihranjivao i iscrpio. Ne igraj se ni spajanjem niti pojačavanjem pošto je moguće da je i o bolesti riječ jer slabice su izvor svih belaja. Provjeri čačkalicom ATL. Moraš odgonetnuti zašto je jako postalo skroz slabo. Ja bih tako, ti kako hoćeš.
Ne boluj od broja društava. Bolje jedno uništiti, nego da ti ono, dok ga "spašavaš", uništi ostala društva.
Pri pregledu naišao na košnicu (LR) sa samo jednim matičnjakom (zaležen i otvoren), u košnici nije bila baš tolika gužva da bi došlo do rojevog nagona. Dali je moguće da je to matičnjak tihe smjene? Ja sam ga porušio jer nisam imao pametnije rješenje. Druga stvar koja mi se događa u zadnje vrijeme je da su pčele razbacale pergu po skoro svim okvirima. Aktivirat ću skupljače da malo smanjim unos praha u saća a nešto ću morati prevjesiti iznad da oslobodim prostor matici. Molio bih savjet od iskusnijih kolega. Hvala!
Pored tog matičnjaka (ja ga ne bih porušio dok ne utvrdim detaljno stanje), da li si vidio normalno otvoreno i zatvoreno leglo (postojanje stare matice)? Da li je bio baš samo 1 matičnjak? Koliko je jako društvo i na koliko nastavaka?
Normalno je da pčele unose prah, to su od jeseni pa tokom cijele zime i čekale. Ja se tu puno ne miješam. No, ako su već blokirane polenom pa matica zaista nema gdje nesti, onda ti svaka čast - društva su ti bombe. Moja nisu.
Pomoc na brzinu: dve kosnice su mi izdvojene od glavnine pcelinjaka nekih 50m. Hocu da ih prebacim do ostalih ali svi znamo problem. Da li bi moglo na sledeci nacin: pomerim kosnicu na mesto gde je zelim a na njeno mesto stavim nastavak sa nesto saca malo meda i perge. Tu se vrste sve izletnice normalno. Posle jedno dva tri dana - da ne dodje do pojave lazne matice - taj nastavak spojim preko novinske hartije sa kosnicom gde mu je matica. Hoce li se pcele posto progrizu hartiju vratiti na mesto sare kosnice ili ce ostati tu gde im je mstica?
1. Probaj ono što su davno već rekli: u sumrak ih prenesi gdje želiš i ispred poletaljke stavi staklo ili dasku (drvenu ploču), dakle prepreku koja će im smetati da normalno izlijeću iz košnice, a to znači da će ponovo kružiti i uzimati orijentir nove lokacije. Pravilo bi bilo da na starom mjestu odmah ukloniš sve tragove njihovog postojanja (postolja, letve, prazne nastavke...).
2. Možeš sve uraditi kao pod 1., ali na starom mjestu ostaviti jednu potpuno praznu košnicu sa jednim nastavkom i, eventualno, jednim ramom praznog saća. Tako ćeš uveče vidjeti koliko izletnica je ostalo na starom mjestu pa ih jednostavno uveče preneseš i streseš na dasku prislonjenu uz leta premještenih košnica (tako sam uradio tokom tri večeri i kasnije sve bilo uredu, više se izletnice nisu vraćale na staro mjesto).
3. Najčešće sam radio ovako: jednostavno prenesem društva gdje želim (uveče). U hranilicu im dam vrlo rijetkog sirupa. Zatvorim češljem leto (plastični češalj ima perforaciju za ulaz vazduha). Trećeg dana u sami mrak otvorim leto. Naravno, tokom ta tri dana "zatvora", kroz mrežu sam im jednom dnevno špricao malo vode.
Smatra se da pčele za tri dana zaborave staru lokaciju (nisu u potpunosti, ali nije to ni neki problem) pa zato ima ova ista verzija i sa mahovinom i sl., a ti probaj kako ti misliš da treba pa nam kaži iskustva.
Vjerujem da znaš i za ono: prvo odnijeti negdje 3-7 km daleko pa kasnije vratiti na željenu lokaciju. Nisam to radio jer nisam htio praviti sam sebi dupli posao.
Prošle godine sam izgubio maticu u pregledu (pobjegla iz štipaljke) za 2 dana sve je vrvjelo od matičnjaka
Da nemaju tu mogućnost (tzv. "prisilni" matičnjaci), davno bismo mi njih uništili svojim raznoraznim manipulacijama. Eh, time si čačnuo u pitanje vječnih rasprava o maticama, protragaj malo i skontaćeš o čemu govorim.
Zanimljivo mi je da je "pobjegla" iz štipaljke. Kako: provukla se ili prhnula kad si otvorio štipaljku? Ako se toga bojiš, ubuduće maticu jednostavno malo špricni vodom i - nema prhanja, nego je tako okupanu iz štipaljke vratiš na ram (neka ti je matica uvujek u hladu). Kupi lokatore i maticu fiksiraj na ramu na kojem si je našao i problem riješen. Probaj štošta još. Meni je više puta i na razne načine matica kidnula, ali se u 99 % slučajeva vratila bez da sam je čekao nad otvorenom košnicom: premda sam vidio da je prhnula, ja je nisam čekao, nego samo zatvorim košnicu i idem dalje, a znaš za pravilo da, kad prhne matica, treba čekati nekoliko minuta i ništa ne dirati jer postoji velika vjerovatnoća vraćanja matice, i upravu su - doživio sam i to nekoliko puta kad nisam žurio i imao strpljenja da je čekam. Lijep je to doživljaj: prvo joj čuješ helikopterski mukli zvuk krila, pa malo kruženja, i onda sleti - na ram, na stranicu košnice, na poletaljku..., jednom meni tačno na lijevu ruku.
Trenutno ne mogu da selim a interesuje me jeste li Vi to probali na ovaj nacin ili ne? Ajte recite ako je neko radio pa mu nije uspelo ali kad bi se gubile izletnice spajanjem preko hartije drustava onda to niko ne bi radio. Znaci dva pitanja- koliko treba drustvu bez matice i legla da stvori laznu maticu i da li je neko u svojoj praksi radio na ovaj nacin ili citao o tome - ako nije napravicu ja eksperiment slikati i posle pomeranja i spajanja izletnica sa starom maticom stavicu trecu kosnicu na mesto pomerene da vidimo koliko se izletnica stvarno vrati prilikom spajanja drusava preko hartije.
Ja nisam probao taj način, i ne bih jer ne vidim svrhu, osim da se malo, kako Brnda ima običaj reći, igraš.
Za koje društvo pitaš ovo o vremenu potrebnom za postanak lažnih matica (pčele hoće da postanu matice)? Za pravo društvo, ili za ovo na kojem bi ti eksperimentisao? Jer, ovo drugo niti je društvo niti se takvim može nazvati pošto je prisilno sastavljeno samo od jedne vrste pčela: izletnica.
Postoje pravila, i ona nisu teška, izuzeci su kvrgavi. Eh, sad bih ja tebe mogao nešto pitati. Šta bi bilo kad bi na starom mjestu, pored meda i perge (rekao si da bi to ostavio na starom mjestu), ostavio i 1 ram s pčelama i leglom svih uzrasta? Šta bi bilo i da im sparenu maticu ostaviš u kafezu ili slobodnu? Šta bi bilo kad bi im ostavio i njihovu maticu, ali bez legla i mlade pčele, nego samo izletnice, itd.? A, šta ako umjesto svega, dobiješ - grabež?
Trenutno ne mogu da selim a interesuje me jeste li Vi to probali na ovaj nacin ili ne? Ajte recite ako je neko radio pa mu nije uspelo ali kad bi se gubile izletnice spajanjem preko hartije drustava onda to niko ne bi radio. Znaci dva pitanja- koliko treba drustvu bez matice i legla da stvori laznu maticu i da li je neko u svojoj praksi radio na ovaj nacin ili citao o tome - ako nije napravicu ja eksperiment slikati i posle pomeranja i spajanja izletnica sa starom maticom stavicu trecu kosnicu na mesto pomerene da vidimokoliko se izletnica stvarno vrati prilikom spajanja drusava preko hartije.
Miodraze, ti ne spajas drustva vec preseljavas kosnicu. Totalno je druga prica kada se spajaju razlicita drustva, ali ocigledno da ti odgovor ne treba, ti vec sve znas
Znam vrlo malo ali mi nikad nije dosta znanja pa da prestanem da razmisljam svojom glavom i probam nesto novo a ovde se radi o preselenju kosnice na 50 m iz dva puta - a vi ako vam sujeta dopusti recite - ne nisam tako nikad radio ili jesam radio ili procitao tu i tu da se tako ne radi a tema je Razna pitanja i nigde ne pise Razna pametna pitanja ili Razna glupa pitanja pa moje pitanje moze da stoji ovde jos kad bi neko konkretno odgovorio bilo bi lepo npr koliko drustvu treba da neka pcela postane lazna matica - eto to ne znam pa pitam a ako ne znate nemojte druge okarakterisati na takav nekulturan nacin.
Esade nije mi cilj da na mestu sa koga selim ostane bilo sta vec samo prostor za voce pa ti ne bih odgovarao na pitanja - meni nije tesko da kazem ne znam jer to nije sramota sramota je ukrasti ili ne daj boze ubiti (ah taj Bora Todorovic) a da li je taj nacin preseljenja dobar ili ne ne znam znacu kad probam - necu da se lomatam po planini da bih ponerio kosnicu 50 metara. A pravo da ti kazem cim jedno drustvo podelis na dva dela imas dva drustva s tim sto je ovde jedno samo od izletnica. A da Brnda voli da se igra voli voli i Voja pa ga jos uvek pljuju i podmecu klipove pod tockove - svako radoznao ima taj problem nikad nije zadovoljan onim sto drugi smatraju normalnim pa i ti kalemis sta bese krusku na dzanariku a to i nije normalno....
Zatvori leto cetvorostruko presavijenim novinskim papirom na kome izbusis 2-3 rupice promera 1mm i slobodno prenesi gde hoces.Sipaj im 500 ml redjeg sirupa.Dok pcele progrizu papir prodje dan dva i bice sve OK. Ja sam pre mesec dana na ovaj nacin premestio kompletan pcelinjak za 25 metara i nisam imao nikakvih problema. Pozdrav
I pored baš ljudske želje da ljudski razgovaramo, ti si to izvrnuo i nekako na svoj način protumačio (sujeta, kalemljenje...), pa zato vidim da sam pogriješio što sam uopšte komentarisao. Izvini, nećeš više doživjeti moj komentar vezan za tebe i tvoje radove. Sretno!
Zorane lep odgovor Sosicu takodje Esade ne znan cemu ljutnja moje pitanje je bilo vezano za konkretan problem oko 2 kosnice i moje razmisljanje oko preseljenja gde je pola posla vezano za nacin na koji se spajaju dva drustva preko novinsje hartije. Konkretno pitanje oko stvaranja lazne matice je vezano za termin kaf drustvo sastavljeno samo od izletnica napravi laznu maticu i time postane potpuno samostalno drustvo (sa greskom) a kad ja mogu par ili vise dana pre toga da ga dpojim sa preseljenom kosnicom. A za kalemljenje sam poslusao tvoj savet a ti kako joces.....
Pretpostavljam da pišeš sa mobilnog, nema tačke i zareza i vezuješ sve reči. Ne znam zašto smatraš ljutnjom ako neko želi da ti pomogne i ko se sve "ljuti".
Ako smatraš da ne treba, nemoj da pitaš ili stavi neke ljude na ignor listu (nisam to radio i valjda to blokira nečije poruke da ne vidiš).
Suština je u tome da pri pomeranju celog pčelinjaka pčele nemaju gde, nalaze najčešće svoju košnicu (ako se ne menjaju nastavci) i obično je manje problema. Kada se premešta deo košnica može se ostati bez dela izletnica. Povremeno sam pisao da je "svaka pčela dragocena". Uglavnom je obavljena smena generacija i leglo je toliko prošireno da ga pčele relativno lako održavaju pri dnevnoj temperaturi od 25-30 °C. Kada zahladi (kao što je sada zahladilo i još je i vetrovito), potrebno je više energije da se održi leglo.
O tome se radi, a ne o nekom bezvrednom pametovanju. Mada pretpostavljam da ti to sve znaš, da nas proveravaš. Da li ćemo “isrčati” sa svojim mišljenjem i da nam saopštiš da se ne mešamo. U tom slučaju je OK. Cenim svačije znanje.
PS
Pre neki dan je Esad pitao Neškovića da li stvarno ne zna šta je demariranje (delovalo je i prekorno pitanje i čovek se čudio pomalo tom pitanju). Ko je nešto bar čitao zna šta je demariranje. Nije bilo nikakve zajebancije sa Esadove strane. Ovo je samo primer kako se neko zanimanje za nešto može smatrati “ljutnjom”.
Da pisem sa mobilnog ima puno gresaka a a mali je mob ali u ovo doba jedina zabava. Niti koga proveravam niti se ljutim a tesko je napisati nesto vise ili okaciti slike. Eto danas sam probao sa fivljom krusko ono sto je Esad napisao za dzanariku- kad je poboo prut zanarike kao potporu u zemlju a ona se primila ja sam to odradio sa lastarima proslogodisnjim - nema potrebe za ljutnjom ali u jedno verujem sve ostalo bih da probam ako ne zadovolji moju znatizelju. Pozz
Prilikom pregleda društava, na par sam zapazio svježe zaležen matičnjak. Mislim da društvo nije otišlo u rojevi nagon jer bi onda trebalo biti više matičnjaka. Radi li se ovdje možda o tihoj smjeni ?
Nemoj da brigaš. Bilo je reči o tome. Pored moguće zamene starijih matica, može doći i do tihe smene prošlogodišnjih matica. Vreme je bilo takvo da je sparivanje povremeno bilo malo otežano.
Pazi samo da u postupku tihe smene ne dođe do slabljenja (kada matica ruši matičnjake tihe smene i smanjuje zaleganje). Ako je u pitanju nevažno oštećenje matice (ukočenost nožice pa i nedostatak nožice ili oštećena krila) uglavnom ne slabi društvo.
Može i da izađe i rojčić sa mladim (ili starom maticim) pri tihoj smeni i na ov obrati pažnju. Ovo zahlađenje je malo usporilo takvu mogućnost, ali ipak pripazi (mislim da ne ode roj, a društvu ništa neće nedostajati).
Ako se to desi stavi taj rojčić baz na košnicu iz koje je izašao roj (ako to vidiš). Kasnije ti je on rezerva, a možeš ga i skloniti kada se u društvu spari matica.
Sutra planiram da jacim drustvima dodam i treci nastravak (LR), sada su mi kosnice na dva tela matica i leglo su u gornjem a u donjem su ramovi od medista i deo legla spustenog o pre nekoliko dana koje vec polako izlazi, dodavo sam SO u plodiste na pozicije 2 i 8 spustao dva rama zrelog poklopljenog legla dole, sve su izgradile SO i pocele da pune medom, pocele su i zaperke da povlace u zbegu, jako je puno pcela, i sobzirom da nema gdje da rasteretim plodiste i napravim novog prostora matici moram dodati trece telo.
Kako i na koji je nacin najbolje to uraditi, sa kojim rasporedom nastavaka da idem, da li da matica ostane u sredini ili da je sputam dole na pod, a gde ovaj nastavak koji je vec dobro popunnjen medom i ovaj sa SO i nesto izgradjenog saca?
Da li je dobro da zatvoreno leglo razbacam po dva rama po sredini nastavaka a u plodiste matici ubaciti mix SO i ramova sa leglom iz plodista?
Da jos i napomenom da necu jos da stavljam maticne resetke, do tamo pred bagrem, pa zato pitam kako je najbolje sada bez resetke raditi sa tri tela-nastavka?
Nemoj da brigaš. Bilo je reči o tome. Pored moguće zamene starijih matica, može doći i do tihe smene prošlogodišnjih matica. Vreme je bilo takvo da je sparivanje povremeno bilo malo otežano....
U svom neznanju nisam znao šta napraviti pa sam ih porušio i dao društvu praznih okvira da imaju šta raditi (a i matica). Kupio sam gotovih društava koja su bila na dva nastavka pa smo ih zgurali na jedan nastavak (u kontejneru je malo tjesno za ubacivanje). Za jedan dan su poljepili cijelu mrežu ventolacije, to se smanjilo kad sam im dodao još jedan nastavak i satnih osnova. Pomislio sam da je zbog te "gužve" društvo dobilo nagon prema rojenju...
Sutra planiram da jacim drustvima dodam i treci nastravak (LR), sada su mi kosnice na dva tela matica i leglo su u gornjem a u donjem su ramovi od medista i deo legla spustenog o pre nekoliko dana koje vec polako izlazi, dodavo sam SO u plodiste na pozicije 2 i 8 spustao dva rama zrelog poklopljenog legla dole, sve su izgradile SO i pocele da pune medom, pocele su i zaperke da povlace u zbegu, jako je puno pcela, i sobzirom da nema gdje da rasteretim plodiste i napravim novog prostora matici moram dodati trece telo.
Kako i na koji je nacin najbolje to uraditi, sa kojim rasporedom nastavaka da idem, da li da matica ostane u sredini ili da je sputam dole na pod, a gde ovaj nastavak koji je vec dobro popunnjen medom i ovaj sa SO i nesto izgradjenog saca?
Da li je dobro da zatvoreno leglo razbacam po dva rama po sredini nastavaka a u plodiste matici ubaciti mix SO i ramova sa leglom iz plodista?
Da jos i napomenom da necu jos da stavljam maticne resetke, do tamo pred bagrem, pa zato pitam kako je najbolje sada bez resetke raditi sa tri tela-nastavka?
Pozdrav
Ako su na dva nastavka, a gnezdo je u drugom, normalno je da grade zaperke u zbegu. Pčele nerado premeštaju leglo u donji nastavak ako imaš u njemu mlado saće. Jesi li to gledao? Pitanje je kako mogu da grade zaperke u zbegu. Zašto nema poklopne daske.
Može se staviti treći nastavak, ali koliko sam video kod tebe kasni cvetanje kasni u odnosu na moj teren bar 7 dana (mislim da je i malo više).
Nemoj da te zavara ako u prvom nastavku vidiš „puno pčela“ na satonošama. To može biti samo do satonoša, a da dole ima relativno malo pčela. Prvo presloži na dva nastavka. Lako ćeš dodati treči. Kao i u Antinom slučaju, ne seci leglo. Mlađe leglo podigni gore.
Pusti taj mix (ako si možda pomislio - ram legla osnova ram legla itd TO SE NE RADI). Leglo ne treba puno razbijati.
Nemoj da brigaš. Bilo je reči o tome. Pored moguće zamene starijih matica, može doći i do tihe smene prošlogodišnjih matica. Vreme je bilo takvo da je sparivanje povremeno bilo malo otežano....
U svom neznanju nisam znao šta napraviti pa sam ih porušio i dao društvu praznih okvira da imaju šta raditi (a i matica). Kupio sam gotovih društava koja su bila na dva nastavka pa smo ih zgurali na jedan nastavak (u kontejneru je malo tjesno za ubacivanje). Za jedan dan su poljepili cijelu mrežu ventolacije, to se smanjilo kad sam im dodao još jedan nastavak i satnih osnova. Pomislio sam da je zbog te "gužve" društvo dobilo nagon prema rojenju...
Može tako dobiti rojevi nagon. Jesi li malo to presložio. Leglo se složi podeleno u prvi i drugi nastavak, ali da se ne razdvaja puno (npr. 4 rama u prvi i 4 gore leglo iznad legla). U momentima kada paša naglo smanji (kao sada) neće da grade saće i stvarno mogu ući u rojevi nagon iako ima prostora iznad. Tu svakako mogu biti izuzetak košnice manjeg promera, kao fararke ili RV.
Kada postoji mali broj matičnjaka to se ne uništava. Ima momenata kada matica više i ne može da zaleže matičnjak i imaš problem. Problem je u tome što pčele grade i neprestano ojačavaju matične ćelije (zvončiće) i mogu čak i kao kod bezmatka da grade i čaure na polenu u krajnjem slučaju. I ne počinju da gaje matičnjake sa legla jer je matica tu.
Stavljao sam po 2 okvira zatvorenog legla u sredinu drugog nastavka a do njega prazno saće pa satna osnova. Matica je za dva dana prešla u gornji nastavak i zalegla ga. Znači ako opet naprave samo jedan matičnjak da ga ne diram? Ako je tiha smjena onda je moguće da ostanu i obje matice u košnici dok stariju ne zapostave. Još jedan "problem" sam imao a to je da nisam mogao naći maticu mada je društvo bilo na preko 8 okvira legla. Pošto moram ograničiti maticu digao sam skoro svo leglo i med u gorni nastavak gdje matica nije imala šta raditi a dole ostavio uglavno prazne ćelije i satne osnove, za dva dana ću postaviti matičnu rešetku pa ako nađem mlado leglo u donjem nastavku posao je već gotov. Možda sam trebao napraviti kontra da oslobodim gornji nastavak pa da ga poslije rotiram?
Hvala Sosicu na odgovoru, upravu si kod mene dosta kasni vegetacija dosta nego kod vas.
Razumeo sam ovo oko slaganja ramova sa leglom i SO, da ne treba previse iseci leglo sa SO, reci mi samo jos ako budem morao ovo trece telo dodati na koju poziciju da ga postavim, gde maticu i mlado leglo a gde ovo sada sto je na podnjaci?
Da li je dobro da treci stavim samo preko ovih postojecih na trecu poziciju na vrh, a da srednji plodiste rasteretim zatvorenog legla podignem ga u taj treci, a matica i mlado leglo ostaje u sredini?
Kolega ti je lepo odgovorio, izvinjavam se sto se mesam, Nije to jos za treci nastavak. Preslozi mlado u drugi a starije dole i cekaj. Meni se cini da si ti resio da dodas treci i sad samo trazis potvrdu od nekoga. ;D
Kolega ti je lepo odgovorio, izvinjavam se sto se mesam, Nije to jos za treci nastavak. Preslozi mlado u drugi a starije dole i cekaj. Meni se cini da si ti resio da dodas treci i sad samo trazis potvrdu od nekoga. ;D
Problem je sledeci, sto je u donjem nastavku sve zasuto medom i polenom, jos ima legla koje izlazi u srednjim ramovima koji su spusteni, u donjem nemam praznih ramova da ih ubacim u plodiste matici, a iz plodista da izvadim dva rama sa leglom dole, koje ramove odozdo da vadim kada nisu ni upola sobodni....
Prosto nema praznih celija saca na rmaovima jako malo...najvise ima sada mesta recimo u one dve zadnje SO sto su izgradjene, matica ih jos nije pocela da zaleze, ali zato pcele su vence pocele odozgo da pune medom...
Ili da odozdo da biram ramove koji imaju njavise praznih celija da ih dizem gore umesto punih legla?
Tačno kolega Vasiću. Ali potvrde neče biti. Ja ne bih nikada savetovao nekome da požuri, tako da smo saglasni :) oko ovog pitanja (ovo sam napisao kao da smo neki konzilijum, ‘jde malo da i sebi podignemo cenu :) ).
Može društvo da odgaji ogromnu količinu legla u odnosu na prosečno jake. Pisao sam da je to uglavnom ”dobra tih smena”.
Kada budeš stavljao treći nastavak, opet bi bilo dobro da imaš legla u drugom nastavku i to na mlađem saću i da u treći nastavak podigneš ram ili dva sa medom. Ali nemoj požuriti sa dodavanjem trećeg. Ako prvi nastavak nije kvalitetno zaposednut (sa pomeranjem gnezda ka letu - što je prirodno "kretanje" gnezda ka delu košice gde pčele poudano brane gnezdo i ima dovoljno kiseonika, u položaj gde po nagonu mogu da skladište med iznad gnezda, itd) nisi uticao na odlaganje rojevog nagona, naročito kada je u prvom nastavku mlado saće.
Pčele mogu pri jakom unosu nektara da koriste taj prostor za privremeno skladištenje nektara, a kada ga prerade prenose iznad u treći nastavak, koji je u stvari "drugi" nastavak. Znači da ti treba i četvrti. Nepotrebno.
PS
Rojevi nagon je nešto što je donelo mnogo problema u pčelarstvu, odnosno “suzbijanje rojevog” nagona, kako zbog razbijanja gnezda usled neblagovremenog sređivanja gnezda tako i zbog selekcije i “stvaranja pčela koje se ne roje” (koristiću i ovde primereni rečnik - GLUPOST na kvadrat).
To je kao kada bi goveče šutnuli u jajca i koristili tu “liniju” za rasplod. Time se ne ukida nagon ka razmnožavanju. Kada se to ukine, to je pobeda “satanizma” odnosno poremećenih umova.
Danas sam bio sa jos jednim kolegom pcelarom i on je morao da doda trece nastavke na jaca drustva jer nema vise mesta ni zasto, ni za leglo ni za med i polen...zamedilo je pravo.
Sutra cu da vidim koliko gdje ima praznih celija i da li ce to biti dovoljno za prosirenje legla matici ili da dodam treci nastavak, imam i izgradjenog mladog saca iz koga je izvodjeno leglo od prosle godine, i njega bi rado ubacio u plodiste matici, ali gdje cu sa ramom legla kojeg cu izvaditi odatle?
Ako si ti ubeđen da treba da staviš treći nastavak to je u redu i to na osnovu pregleda košnice. Ali ako te neko ubeđuje da tako treba, to nije dobro.
Imam više dvomatičnih društava koja imaju 14-15 LR ramova legla i još i na 5-7 ramova legla u polumedištu. LR ramovi su sa vrlo velikim površinama. I dalje su u 2 LR nastavka sa još jednim polumedištem.
Juče i danas sam sekao zaperke na mestima gde su nedostajali ramovi. To su ogromni zaperci koji još i silaze u prvo polumedište. Na njima ima nešto malo meda. A bili su puni meda (bilo nekada :) pojele pčele - mislim potrošile na leglo).
Ako već misliš da staviš treći nastavak, ja bih ti predložio sledeće (ako več nisam ranije). Prepakuj to lepo u dva nastavka, izreži najlonsku foliju koja je po destak milimetara manja od unutrašnje površine nastavka i iznad toga stavi treći nastavak. Ako posluži unos, možeš prebaciti neke ramove sa medom u treći. Uvek računaj da može opet zahladiti i da sepčela sabije dole ako je prostor preveliki i nisi umanjio rojevi nagon, nego pojačao.
Ovo sa folijom traži malo povremenog rada oko premeštanja ramova, ali je dobro. Šta misliš,kako ja obuzdavam ove moje dvomatične aždaje. Pa kada napune ramove medom, prebacujem iznad Milerove hranilice. Tu stavljam i ramove sa medom i polenom i ostaje kao zaliha. Ne troše i ne prenose ako ne moraju. To ti je sličan principa kao kod najlonske folije. Pčele moraju da "šetaju" i u tom delu košnice i pripremaju saće za ubuduće. Naterao si pčelu da više radi,a to je osnovno za suzbijanje rojenja.
Kasnije foliju samo skloniš kada ima dovoljno pčela i ne može više biti ugroženo leglo ako zahladi. To je bar lako.
PS
Ako misliš da to nije dobro, radi kako ti misliš. I kod mene je bio unos da nema gde da "stane". A onda ne da nema gde da stane, nego polako nestade :) skoro sve (ram meda za odgoj rama legla).
Hvala u svakom slucaju na strucnom odgovoru iz velikog iskustva, nije me niko nagovorio mislio sam da je to lakse tako, ali sada vidim da to u praksi nije najbolje resenje. Mene je samo zabrinulo puno unosa nektara i polena svuda po ramovima, zato sam razmisljao da dodam trece telo.
Sada mi doslo jos jedno pitanje, da li bi bilo odbro da sada slozim ramove u ova dva tela, i da im zamenim mesta, da sada spustim maticu dole i mlado leglo a nesto zatvornog gore sa medom, da li je rano?
To što nose polen svuda po ramovima, nemoj da te brine. To je u toku burnog razvoja uobičajeno ili kod unosa puno polena. Kasnije pčele potroše taj polen i na na njegovom mestu bude leglo. Pčele i med i polen trpaju svuda gde ima mesta i onda nastaju neviđene teorije kako pčela nosi med ispod legla u prirodnom staništu i kako to niko nije zapazio, a "moguće je" :). Pa nosi, jer ima nagon za unošenjem. Kada to ne može da ispunjava, pojačava ishranu jedinki i roji se.
2013, kada je krenuo onaj strahoviti unos meda od voća i ostlog što cveta u to vreme, unos polena je bio „na letnjem režimu“ (skladište nešto malo polena na ramove do legla i unose samo onoliko polena koliko je neophodno – to je prirodno rešeno, jer ujutro je prohlano, slabije medi i nose polen). Već sam to pisao. To je normalno. Kada pčele osete obilje nektara, smanjuju unos polena* (polen moraju da unose kada je prohladno, jer slabije ima nektara). Ovo rade zato što se pčela od smog početka proleće priprema za narednu zimu. Ako znaš ove stvari, lako predvidiš šta dalje i šta raditi.
Što bi menjao mesta nastavcima. Presloži leglo u dva nastavka (bez sečenja legla) i ako ne stavljaš rešetku (a ne treba jer je rano) maticu ne premeštaš ti nigde. Ona sam ide gde joj pčele spreme i nađu mesto za leglo. Obično ide u gornji nastavak, dok je još prohadno i dok je unos meda (koji skladište iznad legla) ne „potisne“ na dole, u prvi nastavak. Tada i stavljaš rešetku. Nije rano kada gnezdo složiš po visini u dva nastavka i smatraš da je društvo toliko snažno (sam si rekao da jeste, ja mislim dajoš nije za neke preterane mere).
Ja bih dole stavio dva rama zatvorenog legla (sa najmanjim vencima), a ostalo iznad (bez sečenja legla). Zatvoreno leglo polako izlazi, a pčele se šire gore sa leglom. Kada dole ima legla, nosiće polen i dole oko legla i to prilično. S obzirom da je bilo legla i dole, matica može preći i dole.
PS
Malo više pišem, da ponovim o uobičajenom ponašanju pčela. Sam posao je vrlo jednostavan. Ali sve ovo je "šablon" i treba znati tačno šta će pčele uraditi. Zato koristi deo poruke za koji smatraš da ti je koristan :). Ako preterano objašnjavam zašto to pčele rade, skrenite mi pažnju i neću to raditi osim u temama Ponašanje pčela i Tehnika pčelarenja je primerenauslovima...
* Letnji režim i unos manje polena znači i slabiju ishranu jedinki. Te pčele imaju i kraći životni vek. Pčele to nadoknađuju brojnošću. Kada osete da ima previše starih pčela, na kraju jake paše kreću u obnovu društva. Zato sam često pisao da je i u košnici koja je prepuna pčela nastala obnova društva - tu ima previše starih pčela. To je vreme kada nema opasnosti od rojenja (neko vreme), iako deluje da ima previše pčela.
Dodao bih (ako nisam bio jasan) da je „letnja šema“ ishrane tek da se ishrani leglo i to zavisi od prostora staništa. To znači da je jako siromašnija polenom u odnosu na pripremu za zimu ili rojenje. Praktično odgoj legla pčele malo „zbrze“ i „otaljaju“. Razlog tome je prostor košnice kojim teže da ovladaju. To mogu samo brojnšću i drugi razlog je taj što su nezajažljive u popunjavanju tog prostora i jure još nektara.
Uslovno rečeno nezajažljive - teže da prikupe hrane prema trenutnoj brojnosti pčela uz obiman prostor košnice (pisao sam da sam zapazio da pčele imaju "binarni način razmišljanja"). Kasnije se to svede na razumnu meru smanjenjem paše, što uslovljava smanjenjenje brojnosti i zaposedanje prostora koji mogu da održavaju (npr. zato italijanska pčela prirodno održava brojnost jer potiče iz podnjeblja sa više povoljnijih dana za pašu).
Još jedan od razloga je i to što polen može da se prerađuje u pergu bezbedno i brojnost pčela omogućava povoljne uslove za to. Dalje, nije potrebno da polen „čuva“ toplotu oko legla, i nemaju potrebu da ga trpaju svuda oko legla. Ima verovatno još ponešto, ali spava mi se :).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: aleksandar stanicApril 22, 2015, 09:14:45
pozdrav,kolega Vojo imam jedan veliki problem pa mi treba dobar savjet.Ovako,: blizini moga pcelinjaka covjek odlucio da posadi 2 duluma krastavaca.to je udaljeno od pcelinjaka nekih 30-ak metara.Covek mi rekao da ce ih prskati konstantno posle kise kako bi cvat opstao.protiv neke plemenjace ili slicno.mene zanima da li su mi pcele ugrozene i dali je neminovno da iselim pcelinjak?Koristan savjet bi mi dobro dosao.Hvala u napred.
Danas sam na dve kosnice primetio,nesto mrtve pcele na letu,moze li se po njihovim mrtvim telima prepoznati razlog uginuca,grabez,varoa,hrana ,trovanje itd.?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan BelinsanApril 22, 2015, 14:54:26
Mozda starost? Mozda su to zimske pcele. Ne znam, lupam, nagadjam... @Dragane, molim te, uputi me gde si pisao o "binarnom" razmisljanju pcela. To mi deluje interesantno i cenim da ce mi dosta pomoci u razumevanju njihovog ponasanja. Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: aleksandar stanicApril 23, 2015, 22:03:09
ima li ko na ovom forumu da mi da koristan savjet?pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушApril 23, 2015, 22:16:52
Колега Александре, Нисам стручњак за заштиту пољопривредног биља, али колико видим на интернету, пламењача се третира фунгицидима јер је изазива гљивица. Фунгицид не би требало да буде штетан по пчеле, али никад се не зна шта још онај који прска може да умеша с њим. Било би добро да питаш комшију кад и чиме третира краставце, па отићи у пољопривредну апотеку да вам они објасне да ли је то средство штетно за пчеле или не. Чак можете и телефоном да назовете неку пољопривредну апотеку да вам кажу потребне информације. Овако је мало незахвално давати савете пошто је заштита биља комплексна тема. Свако добро. Надам се да нећете морати да селите пчеле. Ево и пар линкова о томе: http://www.znanjenapoklon.rs/clanci/zastita-bilja/plamenjaca-krastavca.html http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/povrcarstvo/krastavac/zastita-krastavaca-od-bolesti
ima li ko na ovom forumu da mi da koristan savjet?pozdrav
Александре, одговорио ти је колега Славиша: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=565.msg39187#msg39187 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=565.msg39187#msg39187) одговор број 25.
Danas sam na dve kosnice primetio,nesto mrtve pcele na letu,moze li se po njihovim mrtvim telima prepoznati razlog uginuca,grabez,varoa,hrana ,trovanje itd.?
Nešto mrtve pčele može biti otrovano. Ako je to jako malo pčela, teško je zaključiti čime su otrovane. Može se desiti i zaletanje pčela, pri čemu dolazi do borbe. I te pčele su otrovane ubodom žaoke :). Ako ih je više, onda su išle u neki voćnjak koji se prska insekticidom.
Mozda starost? Mozda su to zimske pcele. Ne znam, lupam, nagadjam... @Dragane, molim te, uputi me gde si pisao o "binarnom" razmisljanju pcela. To mi deluje interesantno i cenim da ce mi dosta pomoci u razumevanju njihovog ponasanja. Hvala.
Binarni način razmišljanja nisam opisivao nešto naročito, to sam naveo samo kao neko moje zapažanje (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=543.msg34641#msg34641).
Inače, to je uobičajeno ponašanje životinje koja nema mogućnost da svesno razmišlja (pčelama se nekada daju odličja ljudi ili se mnogo se veliča pčelina inteligencija). Svojevrmeno sam u vreme kada smo organizovali predavanja u udruženju u Obrenovcu (1998 godine), predlagao temu koju bih predavao i to je „Uticaj prostora na ponašanje pčela“. Naravno, gledali su me belo. To je mnogo uobičajenih stavki koje se mogu zapaziti pri posmatranju pčela u košnici (ako budem imao vremena potražiću orginalni koncept tog predavanja).
Preči poslovi pčela su takođe niz uobičajenih poslova koje će pčele raditi iako pčelari smatraju da će pčele raditi drugi posao (uglavnom onaj koji pčelaru odgovara ili koji deluje logično). To svakako nije filozofija nego stvarno stanje. Smatra se da npr. pčele idealno održavaju košnicu. Tokom pojave prvog polena, ćišćenje košnice je u drugom planu – pčele prolaze pored dela uginulog klubeta i izlaze u potrazi za polenom. To im je važnije. Čistiće košnicu kada bude imalo dovoljno pčela da to rade. Zato treba učiniti da ima dovoljno pčela koje će kvalitetno održavato košnicu. To je uslov zdravlja društva i od životne je važnosti za pčele – suzi se prostor i omoguću dobro održavanje prostora i najpovoljnija moguća ishrana i održavanje gnezda (pisao sam da je jako društvo ono koje kvalitetno održava prostor staništa, što znači da i dve-tri ulice pčela mogu imati odlike jakog društva jer ne oboljevaju i dobro prerađuju hranu, pri čemu u tom prilagođenom prostoru imaju vremena i da neko vreme odmore pčele i da se svaka jedinka obilno hrani polenom – to je odlika jakog društva). Kako to pčelar doživljava, sasvim je drugo pitanje.
Primer bi bio i zaštita gnezda pri jako visokim temperaturama u skučnoj košnici (uopše, pčele će se uhvatiti u bradu ako nema nektara ili nečeg drugog zanimljivog). To rade da smanje opasan porast temperarure u košnici. U malim skučenim košnicama (oplodnjacima), pčele pri porastu temperature izađu iz košnice u bradu i to u toj meri da se zapostavi leglo. U jednoj raspravi na forumu SPOS-a, napisao sam da se pri jakim vrućinama pojavi krečno leglo zbog „efekta oplodnjaka“. Primedba Rodoljuba Živadinovića je bila da nikada nije razmišljao o tome na taj način. Verujem da nije, jer o tome ni ja nigde nisam čitao. Pčele izađu u bradu, ali je leglo vrlo slabo posećeno i čišćenje košnice je vrlo slabo. Tako se i pri jakim vrućinama javi krečno leglo i to se smatra naslednom lošom osobinom pčela. Krečno leglo je takođe „tehnička“ bolest.
U prilog ovome mogu reći da ni u jednoj košnici i ni jednom oplodnjaku prošl godine nisam priemtio krečno leglo (pri pojavi krečnog legla ne mora biti samo izbacivanaj „okamenjenih“ lutki – pčele mogu izbacivati i nešto nalik na prašinu čisteći krečno leglo). Krečnom leglu pogoduje jaka vlaga, a toga je bilo prošle godine. Uprkos tome, nije ga bilo. Razlog je taj što su pčele dugo vremena bile u košnici i dobro održavale leglo i košnicu.
Odbrana gnezda pri jakoj paši je tipičan primer „binarnog razmišljanja“. Pčele su potpuno posvećene prikupljanju i preradi nektara i vrlo su miroljubive pri jakoj bagrmovoj paši. Pri otvaranju košnice beže u unutrašnjost košnice ako se krene rukom ka njima (umesto da napadaju). Čak i zapostavljaju čuvanje legla. Mogu napustiti nastavak sa leglom, tako što deo pčela odleti, a jedan deo se uhvati u bradu ispod donjih letvica (uobičajeno je da su pčele na leglu). Kada se izvadi ram sa pčelama, vrlo brzo se razbeže sa rama ostavljajući leglo (sa njima u bekstvo krene i matica koja je na ramu – pisao sam o ovoj pojavi sa namerom da poštedim pčelare gubitka matice). Inače, ovo jasno pokazuje da košnicom upravljaju starije pčele (u ovoj poruci se to vidi na nekoliko poslednjih slika gde starije pčela predvode igru mladih pčela (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=669.msg9490#msg9490)).
To su samo neki primeri i možeš pratiti ponašanje pčela i izvesti zaključak. S obzirom da sam jako umoran, jednostavno ovog momenta ne mogu da se setim više primera.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan BelinsanApril 24, 2015, 01:46:29
Možda je već ponovljeno pitanje... Htjeo bih pojačati neka slabija društva sa zatvorenim leglom . Neka su mi društva na 10 okvira legla što je za 2,5 nastavka sasvim dovoljno dok su neka još na 5. Dali mi je pametnije samo omesti pčelu i dodati čisto zatvoreno leglo u slabija društva (možda po dva okvira za početak) ili da im dodam i nešto kućne pčele? Ako dodajem kućnu pčelu kako da mi na okviru ostane samo mlada pčela(možda da odstoji malo sa strane) ?
Uglavnom je teško odredti koje će pčele biti na ramu. Zato mislim da je bolje dodati ramove sa leglom, bez pčele.
Može da se desi da bude i pčela na ramu i da sve bude u redu, ali u najvećem broju slučajeva se dešava da se pčele međusobno pobiju ili da neka čak i ošteti domaću maticu. Bolje je raditi ono što je sigurnije.
Da li se u DB-12 dodaju ramovi sa satnim osnovama u plodište,ako je dodat polunastavak u kojem su tri, četri polurama sa satnim osnovama?
Normalno da možeš i u plodište dodavati satne osnove, ali je pitanje koje ćeš ramove izbaciti - možda one koje ćeš pretapati. Druga verzija je prevješavanje jer dva polumedišta iste su visine kao jedno plodište pa, ako su iznad plodišta dva polumedišta, jednostavno prevjesiš nekoliko ramova iz plodišta u ta dva polumedišta, a u plodište staviš satne osnove.
Čest slučaj je da pčele neće da pređu u prazna polumedišta i eto ti rojenja. Da bih primamio pčele u polumedište, podizao sam 1 ram legla iz plodišta u jedno polumedište i stvar riješena; negdje sam to već rekao u temi o DB košnici pa da ne ponavljam.
Možda je već ponovljeno pitanje... Htjeo bih pojačati neka slabija društva sa zatvorenim leglom . Neka su mi društva na 10 okvira legla što je za 2,5 nastavka sasvim dovoljno dok su neka još na 5. Dali mi je pametnije samo omesti pčelu i dodati čisto zatvoreno leglo u slabija društva (možda po dva okvira za početak) ili da im dodam i nešto kućne pčele? Ako dodajem kućnu pčelu kako da mi na okviru ostane samo mlada pčela(možda da odstoji malo sa strane) ?
Naravno da je sigurnije dodati samo leglo bez pčela (uslovno rečeno: sigurnije), ali ja sam uvijek dodavao leglo sa pripadajućim pčelama. Reći ću kako, a ti izaberi, mada mislim da sam ovo ovdje negdje već rekao.
Prvo i osnovno je obezbijediti da ne preneseš maticu. Dalje: ja u pčelarskoj korpi uvijek imam tri flašice sa raspršivačem; u jednoj je voda, u drugoj sirće, u trećoj vrlo rijedak sirup (jedva da je sladak). Kad izvadim ram koji ću prenositi u drugu košnicu, malo ga zadržim dok uzmem flašicu (stare pčele obično prhnu i ostane mlada pčela) i onda rijetkim sirupom ovlaš poprskam sa obe strane i ram i pčele. Potom sirupom poprskam pčele na dva susjedna rama gdje ću ubaciti taj ram iz druge košnice i ubacim ga te - zatvaram košnicu. Nikad nikakvih problema nisam imao. Zašto sam ovako radio? Zato što je problem kako će nejako društvo pokriti i grijati dodato leglo bez pčela? Meni se odlično pokazalo, a ti izaberi. Dok se pčele obližu, mir u kući siguran. Neko će reći da možeš izazvati grabež. Ne, to je trun rijetkog sirupa i nema govora o grabeži, bar je ja nikad nisam imao kad sam ovako radio, mada, u pravilu, ne volim nikakvo pojačavanje jer kad iz jedne košnice u drugu nosiš ram, nikad sa sigurnošću ne znaš šta nosiš i unosiš niti gdje unosiš, a između ostalog, možeš i bolest nosati tamo-ovamo.
Jedno drustvo mi se ekstremno dobro razvilo, na tri lr nastavka je i ima 15 ramova legla. Danas sam u kosnici nasao preko deset otvorenih maticnjaka. Zamolio bih kolege za savet, sta da uradim, razmisljao sam da ga razrojim??? :)
Jedno drustvo mi se ekstremno dobro razvilo, na tri lr nastavka je i ima 15 ramova legla. Danas sam u kosnici nasao preko deset otvorenih maticnjaka. Zamolio bih kolege za savet, sta da uradim, razmisljao sam da ga razrojim??? :)
Mislim da si svojim predstavljanjem dao sve odgovore, a evo tog tvog posta:
"Pozdrav svima, ja sam Miloš Piculović iz Bora sam. Imam 23 godine, završavam fakultet bezbednosti u Beogradu. Sa pčelama se družim od malih nogu, pošto je očev hobi pčelarstvo. Imam 16 pčelinjih društava, 10 u lr košnicama i 6 u pološkama. U budućnosti bih želeo da proširim pčelinjak i probam pčelarenje sa rv košnicama. Nadam se da ću dosta toga naučiti u diskusijama sa starijim i iskusnijim kolegama. Srdačan pozdrav iz Bora!"
Šta da uradiš? Pa, ono što ti želiš. Koja knjiga o pčelarstvu je tvoja vodilja, i jesi li je baš iščitao?
Rešio sam idemo u širenje pčelinjaka. Iskren da budem što se tiče literature nisam imao vremena za čitanje pošto imam još par ispita koje moram da položim pa ću posle početi sa ozbiljnim čitanjem i ozbiljnijim bavljenjem pčelarstvom. Hvala na odgovoru. Šta mislite koliko rojeva je najoptimalnije formirati kako bi se sprečio dalji rojevni nagon. Pozdrav!
Rešio sam idemo u širenje pčelinjaka. Iskren da budem što se tiče literature nisam imao vremena za čitanje pošto imam još par ispita koje moram da položim pa ću posle početi sa ozbiljnim čitanjem i ozbiljnijim bavljenjem pčelarstvom. Hvala na odgovoru. Šta mislite koliko rojeva je najoptimalnije formirati kako bi se sprečio dalji rojevni nagon. Pozdrav!
Heh, mudar si ti mlad čovjek, ali tako i treba.
Kad rojenje krene, teško ga je zaustaviti, nego treba raditi na tome da ne dođe do njega, a to je, u osnovi - proširenje prostora. No, ti veliš da hoćeš povećati broj društava. Eto, Bog ti je uslišio želju. Ne može i pare i jare pa od tog društva formiraj tri. Kako? Na starom mjestu neka ti ostane matica sa 2 rama legla i pripadajućim pčelama (bez ijednog matičnjaka), 1 ram sa pergom i 1 sa nektarom (medom), a ostalo popuni satnim osnovama i saćem i dodaj 1 pogaču. Dakle, eto ti odličnog i jakog "roja" sa starom maticom na starom mjestu na jednom plodišnom nastavku. Hajmo dalje.
Prema tvojim informacijama, ostalo je još 2 nastavka u kojima je još 13 ramova legla, naravno da je tu dosta i hrane. Eh, pošto je rano proljeće, možeš formirati još tri društva ("roja"), ili još samo dva, kako hoćeš. Idemo redom. Ja ću govoriti kao da formiramo još tri društva. Postaviš tri podnjače na tri nova mjesta i na njih ona dva preostala nastavka sa stare košnice i treba ti iz magacina još 1 nastavak. U svaki nastavak u sredinu sortiraš po 4 rama legla sa pčelama (u jednom će biti 5 ramova legla jer ih ukupno imamo 13). Leglo stavljaš u sredinu nastavka i to ram do rama, bez razmicanja. Sa strana dodaj saće ili satne osnove i sa strana po 1 ram hrane (pošto je ostalo 7 ramova s hranom, jedno će dobiti samo 1 ram hrane). U svako novoformirano društvo dodaj po pogaču. Smanji leta na 1-2 cm. OBAVEZNO u svakom od ta tri novoformirana društva mora biti bar 1 ispravan matičnjak (sigurnije je da budu po 2). Zatvori košnice i time je tvoj posao oko formiranja novih društava - završen. Poslije 15 dana, u ta tri društva ofarbaj mlade matice i, ako sve bude uredu, bogatiji si za tri društva. Naravno, sva društva trebaće prihranu.
Najbrže će ti se razvijati ono društvo sa starom maticom, zato ga prati i kad napuni nastavak, dodaj drugi i tu će negdje biti i zazimljavanje. Za sva četiri društva važi: pošto su to "rojevi", nova društva iz kojih nećeš vrcati, društvo sa starom maticom možeš odmah tretirati protiv varoe, a ona tri tek kad imadnu sparenu maticu. Eto. Ako sam nešto progutao, slobodno kritikuj, a tu su i drugi pa neka se nadovežu.
Naravno, ima tu još varijanti, ali, bogami, mrsko mi sad "roman" pisati. Zato ti i jesam spominjao knjigu, forum i čitanje. Npr., možeš uzeti samo 1 roj i ići na medenje.
A, sad odgovor na tvoje pitanje. Po meni, u cilju sprečavanja rojenja, opravdano je uzeti 1 roj bez neke štete po pčelinje društvo. A, što se tiče rojenja, pčele su najbolje "kazale", tri roja: prvenac, drugenac i trećenac. Postoje i izuzeci.
I, opet ponavljam: čitaj, jer niko od nas ne može bolje od tebe, i ne treba, raditi tvoj posao. Sretno!
Esade,šta da radimo ako pri pregledu košnice naiđemo na otvorene rojeve matičnjake?Kako da znamo kada su rojevi matičnjaci dovoljno zreli za formiranje rojeva?Sigurnije je dodati svakom novoformiranom roju po dva matičnjaka.Neki pčelari postupak razrojavanja vrše dodavanjem jednog matičnjaka.Razumeo sam da je moguće da pčelepčele napuste košnicu po izlasku prve matice, jer su u rojevom nagonu.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićApril 28, 2015, 19:27:13
Citam pa ne mogu da odolim da ne komentarisem.Ljudi,pa ova nasa trojka je pravi drim tim balkanskog pcelarstva.Kako se samo nadovezuju.....kad nema jednog uskace u pomoc drugi.....bravo za Eska,Voju i Soleta........
Kolega Esade hvala puno na ovim detaljnim smernicama. Nema šta više da se pita, sve je jasno kao dan. Hvala još jednom. Srdačan pozdrav!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićApril 28, 2015, 20:40:26
Miroslav Šugić: Citam pa ne mogu da odolim da ne komentarisem.Ljudi,pa ova nasa trojka je pravi drim tim balkanskog pcelarstva.Kako se samo nadovezuju.....kad nema jednog uskace u pomoc drugi.....bravo za Eska,Voju i Soleta........ Ako te čuju drugovi članovi ... :-D :-D :-D :-D :-D
Kolega Esade hvala puno na ovim detaljnim smernicama. Nema šta više da se pita, sve je jasno kao dan. Hvala još jednom. Srdačan pozdrav!
Moram ti priznati dvije stvari.
1. Bilo mi je mrsko pisati sve ono jer smo to ovdje (ili na drugim forumima) više puta ponavljali, ali opet mi bilo žao ne odgovoriti. 2. Drugo što me je ponukalo na odgovor jeste da si mlad čovjek i da završavaš nešto slično što je moj stariji sin već zvršio: ti bezbjednost, on kriminalistiku. Neka ste živi i zdravi i uzbrdo brzi.
Esade,šta da radimo ako pri pregledu košnice naiđemo na otvorene rojeve matičnjake?Kako da znamo kada su rojevi matičnjaci dovoljno zreli za formiranje rojeva?Sigurnije je dodati svakom novoformiranom roju po dva matičnjaka.Neki pčelari postupak razrojavanja vrše dodavanjem jednog matičnjaka.Razumeo sam da je moguće da pčelepčele napuste košnicu po izlasku prve matice, jer su u rojevom nagonu.
Ako naiđeš na rojeve matičnjake, prvo što trebaš pomisliti jeste da si zakasnio u nečemu (najčešće u proširenju prostora), ali utjeha je da je rojenje Božji dar koji čuva pčele od nas i ostalih neprijatelja pčela.
Kad naiđeš na rojeve matičnjake, ti odlučuješ šta ćeš: zamjena mjesta, dvostruka zamjena mjesta, oduzimanje matice, proširenje prostora, formiranje novih društava, rušenje matičnjaka (najteže i meni najmrže) itd. Valja znati da je rojenje odličan i, po meni, najbolji način da se domognemo najboljih, rojevih matica, mada će mnogi reći da sam zbog toga nazadan, ali neka, nema veze.
Ja o zrelosti matičnjaka nikad nisam razmišljao, ali sam mu prilično dobro određivao starost na osnovu evidencije o društvu i iskustva. Rojevi matičnjak je rojevi, bilo da je otvoren ili zatvoren (starosna struktura je troslojna: za prvenac, za drugenac, za trećenac i zato u jednom društvu imaš i po 20-30 matičnjaka različite starosti; otvoreni, pri zatvaranju i zatvoreni). Dakle, rojevi matičnjaci su za mene "zreli" za formiranje novih društava onda kad ih otkriješ i tu nema odgađanja. Jer, odgodiš 1 dan, a onda pljusne kiša nekoliko dana i kad stane, već je kasno - rojevi na grani (za mene roj na grani nije: kasno, nije kasno ni kad pobjegne, moramo i mi malo vratiti prirodi od onoga što smo ukrali davno). No, istina je, kad god sam u pčelarstvu nešto odgodio za sutra, a mogao uraditi odmah, to me vrlo brzo opalilo po nosu, leđima i džepu. Dakle, nema odgađanja, a kokoš je rekla: kako-ko.
Da, neki razrojavanje vrše pomoću 1 matičnjaka, ali na svjetlosti provjere je li ispravan. No, iako je ispravan, u slučaju stradavanja matice, zato postoji onaj drugi matičnjak. Ali, sad tu počinje cijela filozofija: matičnjaci iste ili različite starosti; prva matica ubija onu u matičnjaku ili ne jer je pčele brane itd. Zašto formiraju sa 1 matičnjakom? To su, najčešće, proizvođači matica. Pa, to je dupla ušteda. Jasan račun. Jer, 1 matica je oko 8 eura/evra.
Ovo tvoje ne razumijem:
"Razumeo sam da je moguće da pčelepčele napuste košnicu po izlasku prve matice, jer su u rojevom nagonu."
Ako misliš na izlazak roja prvenca, onda shvatam, ali ako misliš da SVE pčele NAPUSTE košnicu, onda ne razumijem.
Jesam li sve odgovorio? Ako nisam, slobodno zagalami.
Citam pa ne mogu da odolim da ne komentarisem.Ljudi,pa ova nasa trojka je pravi drim tim balkanskog pcelarstva.Kako se samo nadovezuju.....kad nema jednog uskace u pomoc drugi.....bravo za Eska,Voju i Soleta........
Pčelarstvo zaista jeste droga. I neka je. Pošto na mlađima svijet ostaje, očekujem da i ti drugima isto ovako pomažeš, naravno ako ovo moje piskaranje smatraš nekom vrstom pomoći.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićApril 29, 2015, 10:11:32
Esade,naravno da ga smatram kao pomoc.To sam i mislio kad sam napisao......kad nema jednog uskace u pomoc drugi........jos jednom vam hvala na ovoj nesebicnoj pomoci i savetima....
Esade,naravno da ga smatram kao pomoc.To sam i mislio kad sam napisao......kad nema jednog uskace u pomoc drugi........jos jednom vam hvala na ovoj nesebicnoj pomoci i savetima....
Esade,šta da radimo ako pri pregledu košnice naiđemo na otvorene rojeve matičnjake?Kako da znamo kada su rojevi matičnjaci dovoljno zreli za formiranje rojeva?Sigurnije je dodati svakom novoformiranom roju po dva matičnjaka.Neki pčelari postupak razrojavanja vrše dodavanjem jednog matičnjaka.Razumeo sam da je moguće da pčelepčele napuste košnicu po izlasku prve matice, jer su u rojevom nagonu.
Ako naiđeš na rojeve matičnjake, prvo što trebaš pomisliti jeste da si zakasnio u nečemu (najčešće u proširenju prostora), ali utjeha je da je rojenje Božji dar koji čuva pčele od nas i ostalih neprijatelja pčela.
Kad naiđeš na rojeve matičnjake, ti odlučuješ šta ćeš: zamjena mjesta, dvostruka zamjena mjesta, oduzimanje matice, proširenje prostora, formiranje novih društava, rušenje matičnjaka (najteže i meni najmrže) itd. Valja znati da je rojenje odličan i, po meni, najbolji način da se domognemo najboljih, rojevih matica, mada će mnogi reći da sam zbog toga nazadan, ali neka, nema veze.
Ja o zrelosti matičnjaka nikad nisam razmišljao, ali sam mu prilično dobro određivao starost na osnovu evidencije o društvu i iskustva. Rojevi matičnjak je rojevi, bilo da je otvoren ili zatvoren (starosna struktura je troslojna: za prvenac, za drugenac, za trećenac i zato u jednom društvu imaš i po 20-30 matičnjaka različite starosti; otvoreni, pri zatvaranju i zatvoreni). Dakle, rojevi matičnjaci su za mene "zreli" za formiranje novih društava onda kad ih otkriješ i tu nema odgađanja. Jer, odgodiš 1 dan, a onda pljusne kiša nekoliko dana i kad stane, već je kasno - rojevi na grani (za mene roj na grani nije: kasno, nije kasno ni kad pobjegne, moramo i mi malo vratiti prirodi od onoga što smo ukrali davno). No, istina je, kad god sam u pčelarstvu nešto odgodio za sutra, a mogao uraditi odmah, to me vrlo brzo opalilo po nosu, leđima i džepu. Dakle, nema odgađanja, a kokoš je rekla: kako-ko.
Da, neki razrojavanje vrše pomoću 1 matičnjaka, ali na svjetlosti provjere je li ispravan. No, iako je ispravan, u slučaju stradavanja matice, zato postoji onaj drugi matičnjak. Ali, sad tu počinje cijela filozofija: matičnjaci iste ili različite starosti; prva matica ubija onu u matičnjaku ili ne jer je pčele brane itd. Zašto formiraju sa 1 matičnjakom? To su, najčešće, proizvođači matica. Pa, to je dupla ušteda. Jasan račun. Jer, 1 matica je oko 8 eura/evra.
Pozdrav, svako dobro!
Ovako pisu pcelari prakticari koji znaju znanje sa pcelama. Svaka cast za post Esade, ovo sve potpisujem tako me je i moj mentor ucio a i njega njegov mentor, a jednog dana cu i ja svoje znanje da sirim dalje kako sam ga i ja dobio da ga isto i jos bolje prosledim mladim kolegama.
Pcelarstvo je tako lako kada vas u njega uvode majstori svog zanata, pa se uz to jos procita brdo tekstova i knjiga pa se odvoji vremenom zito od kukolja i to je to, kristalno jasno i cisto znanje i sama srz i bit pcelarstva i pcelarenja.
Danas sam iz jednog drustva koje je uslo u rojev nagon razroio novo drustvo sa starom maticom, postavio na novo mesto (planiram da prosirim jos pcelinjak) u starom drustvu sam ostavio tri dobra zatvorena maticnjaka (najveca) ostale sam porusio pa cu da pratim stanje, pcelinjak je na vocnjaku a volim i da skidam rojeve nece daleko odmaci od kosnice....
Pozdrav i medno.
P.S. sto bi rekli prodavaci matica, njihove matice su otkivane i kaljene u kovacnici, one se ne roje, one legu i kada nema unosa, njihova drustva donose po 50kg meda, one su bolje od rojevih matica, a obavezno se menjaju svake godine jedanput a moze i vise puta...
P.S. sto bi rekli prodavaci matica, njihove matice su otkivane i kaljene u kovacnici, one se ne roje, one legu i kada nema unosa, njihova drustva donose po 50kg meda, one su bolje od rojevih matica, a obavezno se menjaju svake godine jedanput a moze i vise puta...
Prodavači matica (ili prodavci matica kako reče jedan kolega sa namerom da ukaže da je neko nepošten ili bezosećajan . odnosilo se uglavnom na mene lično) je zanimljiv izraz. S obzirom da ja ne poklanjam matice nego ih prodajem, spadam u ovu kategoriju prodavaca matica.
Bilo bi dobro zbog pčelara i pčelarske prakse navesti koji su to “prodavači matica” koji sve ovo tvrde. Uopštavanje nije dobro. Nije dobro između ostalog jer je budalaština tvrdti da se matice menjaju dva puta godišnje. A da je mlada matica bolja od stare, to je opšte poznato i suprotnu tvrdnju može navesti samo neko ko ima stvarno neke “škartove” od matica ili ima slabije pčelarsko znanje.
Nedavno sam video sličnu poruku jednog iskusnog pčelara (poruka na slici) koji je hteo da ili omalovaži ili u pravom svetlu predstavi nekog profesora koji nešto slično tvrdi. U tom smislu taj profesor ne ume da odgaji dobre matice ili ne zna kako se to radi (možda je vešti manipulant čiča Milija hteo da javnosti pokaže kako zna nekog profesora koji ne zna što on zna i zato je član redakcije – odnosno mulja u svoju korist, kao i obično).
PS
Objašnjavao sam zašto i puno rojevih matica ne mora biti dobro i mislim da više nema potrebe da opet ponavljam.
P.S. sto bi rekli prodavaci matica, njihove matice su otkivane i kaljene u kovacnici, one se ne roje, one legu i kada nema unosa, njihova drustva donose po 50kg meda, one su bolje od rojevih matica, a obavezno se menjaju svake godine jedanput a moze i vise puta...
Prodavači matica (ili prodavci matica kako reče jedan kolega sa namerom da ukaže da je neko nepošten ili bezosećajan . odnosilo se uglavnom na mene lično) je zanimljiv izraz. S obzirom da ja ne poklanjam matice nego ih prodajem, spadam u ovu kategoriju prodavaca matica.
Bilo bi dobro zbog pčelara i pčelarske prakse navesti koji su to “prodavači matica” koji sve ovo tvrde. Uopštavanje nije dobro. Nije dobro između ostalog jer je budalaština tvrdti da se matice menjaju dva puta godišnje. A da je mlada matica bolja od stare, to je opšte poznato i suprotnu tvrdnju može navesti samo neko ko ima stvarno neke “škartove” od matica ili ima slabije pčelarsko znanje.
Nedavno sam video sličnu poruku jednog iskusnog pčelara (poruka na slici) koji je hteo da ili omalovaži ili u pravom svetlu predstavi nekog profesora koji nešto slično tvrdi. U tom smislu taj profesor ne ume da odgaji dobre matice ili ne zna kako se to radi (možda je vešti manipulant čiča Milija hteo da javnosti pokaže kako zna nekog profesora koji ne zna što on zna i zato je član redakcije – odnosno mulja u svoju korist, kao i obično).
PS
Objašnjavao sam zašto i puno rojevih matica ne mora biti dobro i mislim da više nema potrebe da opet ponavljam.
Uz duzno postovanje Sosicu moj P.S. se ne odnosi na vas licno, niti na sve proizvodjace matica od reda, nego na sve one koji isto to tvrde sto sam napisao za svoje matice kao i ovo sto ste vi napisali a sve zarad svoje reklame (svaki ciga svoga konja hvali) sto prosipaju maglu nama pocetnicima zarad svog biznisa i prodaje, zato sam napisao prodavaci (prodavci)... a ovog cicu niti poznajem niti imamm veze sa njim, ovo je cisto moje misljenje-vidjenje stvari danas po ovom pitanju u vezi matica a nadovezao sam se iz Esadove price-posta na rojeve matice, dobar glas daleko se cuje, a los jos dalje-najbolja reklama.Danas ima jako puno prodavaca matica a kako bi drugacije skrenuli paznju na sebe nego dobrom pricom-reklamom, kao na vasaru-pijaci, navali raja jos malo pa nestalo kod mene je najbolje i njapovoljnije....
Za mene pcelarsto i pcelarenje nije iskljicivo i samo proizvodnja matica, rojeva, niti prozivodnja bilo koje vrste repromaterijala za pcelarstvo, to je cist biznis, za mene je prozivodnja pcelinjih prozivoda kao sto su med, polen, propolis, vosak pcelarstvo to je ljubav prema pcelama sto me je i privuklo njima...sta bi bilo kada bi svi proizvodili matice, rojeve, kosnice...
Ovo je ponavljam moje misljenje i vidjenje stvari, mozda ga nisam trebao javno izneti ako nekoga vredja i smeta ja se izvinjavam molim redakciju neka ga obrise a ja ostajem pri istom.
Ponekada ne razumem zašto su neki početnici bezrazložno „antiprotivni“ po pitanju mnogih stvari, dok kroz praksu ne shvate neke stvari.
Znači, kvalifikacija se odnosila se i na mene jer vidim da se nešto shvata kao moja neprincipijelna reklama i kako svaki ciga svoga konja hvali i zanimalo bi me da se ipak objasni ovakvo pisanje. Kažem, ne zbog ličnog osećaja, nego pčelarske prakse: šta je sporno sa gledišta pčelarske prakse? A radi se o činjenicama koje nisu plod mišljenja nego prakse.
Da se ne svede na nešto lično, napisao sam da se razjasni upravo zbog početnika da ne natrče na nekoga ko im uvaljuje škart matice koje se moraju menjati dva puta godišnje (ili se moraju menjati naredne godine). Moj princip je da svako nauči da odgaja matice i o tome sam više puta pisao. Matice koje se kupuju se ne kupuju zbog nekih nejasnih stvari i rezultata ubeđivanja, nego zbog interesa. Pčelar koji zna da odgaji matice, neće to da uradi, jer mu se ne isplati. Odgaji deo matica, a ostale potrebne količine jednostavno kupi, jer mu se višestruko isplati. Lepo čovek odseli na repicu (npr) ili neku drugu pašu i kada pada kiša, gleda SMS vagu ili vremensku prognozu u toploj sobi, a „poneki odgajivač“ matica napravi vanredno stanje i otvara košnice po kiši (kao što je to danas slučaj). Juče su npr. radnici bili u šumama i livadama i okretali prasiće, a „poneki odgajivač matica“ je ceo dan na pčelinjaku (ima tu neke simbolike koja se tiče rada).
U sledećem citatu je moj savet pčelarima da odgajaju matice čak i na način koji ne podrazumeva korišćenje rojevih matičnjaka (ili kupovinu matica), u skladu sa svojim interesom i ne vidim da ja tu „nekog svog konja hvalim“ (citat je samo jedan od mojih mnogih javno izrečenih stavova da se pčelar ponaša prema svom interesu i nauči da sam odgaja matice ili ih kupi ako to trenutno stanje, odnosno lični interes nalaže). Ne treba sve čitati u narednom citatu, dovoljno je ono što je naglašeno (boldirano), jer se rasprava odnosi na povremeno odgajanje matičnjaka pri podizanju legla iznad rešetke (prevešavanju).
Bio sam neko vreme odsutan sa foruma, i primetio sam da se raspravlja o nekim stvarima na pogrešan način. Razrađuje se tvrdnja da prisilne matice nisu matice tihe izmene. To bi bilo kao da sam rekao da lažne matice nisu matice iz tihe izmene. Nema smisla. Moj odgovor u prvoj rečenici prve poruke se odnosi na Elvisov, nažalost kratak i nepotpun prikaz i stanja u društvu i uslova u kojima se to događa ali sve ukazuje na tihu smenu matice, sa mogućnošću da je podignut tek zaležen matičnjak tihe izmene. Dalje govorim o započinjanju matičnjaka sa radiličkiog legla (navodim da je to sporadično) i prihvatanju tako odgajenih matica po principu tihe izmene. To sam takođe i uslovio nekim stanjima društva i vremenskih i pašnih uslova. Po tom principu će prihvatiti i maticu iz rojevog matičnjaka ako se izvrše određene radnje. Zato se ne može isključivo tvrditi da su to prisilno odgajene matice. Nastale su ili namerom ili previdom pčelara prilikom demariranja. Pčele mogu odgajiti matičnjak ali prijem matice je neizvesan. Ako ih pčele prihvate to se verovatno dešava po nekom, pčeli prihvatljivom obrascu. Sve se dešava u prisustvu stare matice. Navešću ponovo zašto to zovem PRINCIPOM tihe izmene, a ne tihom izmenom (kako se to tumači): 1) Dešava se u prisustvu stare matice (u odgovarajućim uslovima) 2) Nema vidljivo uočljivih poremećaja u aktivnosti društva 3) Broj započetih matičnjaka 4) Odnos društva prema takvoj novoodgajenoj matici 5) Nova prihvaćena matica (u prisustvu stare) sasvim dobro nosi u određenim neophodnim uslovima (vrlo dobar kvalitet) 6) Neke uočljive karakteristike koje su odraz odnosa pčela prema matičnjacima i koji ukazuju na vanrednu pažnju koju im posvećuju (nosivost, krupnoća matice i sl.) 7) Nastavljanje obavljanja funkcija po sistemu majka-kćer (nikada nisam zapazio antagonizam kod ovih matica, odnosno da kidišu jedna na drugu kroz rešetku, kao da nemaju drugog posla, ako je pri tom obezbeđena jedna sitnica a to je dovoljno pčela negovateljica u oba dela podeljenog gnezda) 8.) Može se desiti i da ostanu obe matice i kada se ukloni rešetka, da prezime i u proleće normalno nose (mogu ostati u dužem roku dve matice u bliskom fizičkom kontaktu, takođe sa odnosom majka-kćer) 9) Procenat sparenih matica u prvom pokušaju (Kod puno društva koje nema maticu i odgajaju prisilne matičnjake, taj broj je manji i mislim da se zato kao rezultat na kraju imaju matice lošijeg kvaliteta. Društvo je demoralisano, pa mislim da ima neodređen odnos prema prvim izleženim maticama i ne proprati proces sparivanja, odnosno prvi izlet mlade matice. Možda tome doprinosi i veliki broj matičnjaka koji pčelama daje prividnu sigurnost, pored ostalih faktora. Dešava se da i kod izlaska roja matica u preostalom osnovnom delu društva - izrojenoj košnici, pronese sa većim zakašnjanjem i to vrlo često jer ima još puno preostalih matičnjaka različite starosti. Praćenje procesa sparivanja se najbolje može videti baš kod društava koje vrše tihu izmenu. Pčele sa velikom pažnjom prate i čuvaju maticu i usmeravaju je ka svom letu. Imam često slučaj da se u oplodnjacima kojima je dodat matičnjak sa zakašnjenjem nađe matica koja je vizuelno prilično lošija od onih kakve smo uočili u matičnjaku. Sve matičnjake pre dodavanja pregledamo nasuprot svetlu, pa su takve greške, koje se tiču bar jednog faktora-veličine i izgleda matice isključeni. Drugi faktor se odnosi na kašnjenje u početku zanošenja legla u odnosu na ostale iz iste grupe). Ja sam mnoge od navedenih pojava posmatrao. Ali i ako nešto od navedenog nije tačno ili ništa od toga nije tačno, neka ovu moju tezu pčelari opovrgnu jasnim argumentima. Čovek-pčelar se meša u život pčelinje zajednice stalno. Ako podeli jedno društvo na dva društva, obično se kaže dva društva ili dva roja, a nikako dva prisilna društva. I to je nedovoljno ako se poštuju pravila logičke indukcije (u ovom slučaju nepotpune). Za sada manje argumenta protivnih mojoj tezi. I da budemo do kraja jasni: pčele mogu započeti matičnjake i graditi ih čisto refleksno,kao odgovor na poremećaj strukture legla i da ih u momentu bliskom izlasku mladih matica oštete i poruše. Isto se dešava ako se dodaju matičnjaci da ih odgaje. Ali sasvim je nešto drugo kada se matica iz tih matičnjaka izleže i one je prihvate, a već imaju maticu. Pri ovom metodu pčelama nije imperativ da odgaje maticu i ako i ne prihvate maticu ili ona nestane u procesu sparivanja, nema nikakvih posledica. U obezmatičenom društvu je imperativ da se odgaji nova matica pa često i pčele naprave grešku i odgaje vrlo lošu maticu ili čak maticu koja se ne može spariti i to ima posledice po zajednicu. S obzirom da postoji neki motiv odgajanja matice u prisustvu stare koja zatim ostaje da vrši svoje funkcije skoro uobičajeno, pokušavam da ga razumem i objasnim po kom principu je moguće. Da li ovo može imati i praktične posledice? Može. Npr. ako se nekome savetuje odgajanje matica ovim metodom i kaže da su to prisilno odgajene matice, ukazuje na to da su matice u proseku lošeg kvaliteta (i u tome se uglavnom slažemo) pa zainteresovani lako može odustati. Prisilno odgajanje matičnjaka se naravno dešava, kada u društvu nemaa matice. Ovo nije „politički korektno“ sa moje strane. Neko ko proizvodi matice za tržište ne bi trebao da podstiče pčelare da na ovaj način odgajaju maticu, jer mu „kvare posao“. Sa gledišta pčelarstva, uopšte, vrlo je korisno jer se ne sužava genetski fond. Zato, pčelari proizvodite matice na ovaj način jer je jednostavan, a matice zadovoljavajućeg ili odličnog kvaliteta. Ima u okviru ove teme i stvari obrazonog karaktera. Nešto novo sam naučio. Nisam znao da matica zanese jaje pa onda pčele oko tog stožera, jednodnevnog jajeta grade matičnjak. Takođe mi je bilo nepoznato da i pčele i sa radiličkog legla oko jednodnevnog jajeta formiraju matičnjak. Pre bih smatrao da pčele pri započinjanju matičnjaka sa legla čekaju da se larva izleže i one na neki svoj, nama nedokučiv način, vrše izbor (tako nešto sam viđao, ali da sa jajeta započinje matičnjak nisam). Sa stanovišta opstanka društva ovo se može opravdati pojavom koji se zove teletokija. Svojstveno je pčeli A. m. capensis. To je pojava pri kojoj se dešava da se iz neoplođenih jaja odgaje radilice i matice. Mislim da smo bili u situaciji da nešto slično primetimo na svojim pčelinjacima. Prisećam se, da sam negde pročitao i da pčele mogu promeniti pol larvice u jednom kratkom vremenu po izleganju, ali nisam siguran gde. Potvrđeno je i eksperimentima. Ako nađem nešto staviću na sajt. (mada par godina skoro ništa ne čitam, ili je to površno preletanje preko nekih tekstova). U drugim slučejevima prvo se gradi osnova matičnjaka. Položaj matičnjaka takođe nije isključivo određen i ako postoje takve tvrdnje, one jednostavno nisu tačne. Tako da bi iskusni pčelari morali biti jasniji u prikazu neke pojave u košnici. Bilo da ih iznose kao tezu ili činjenicu. Kada je reč o principu, podrazumeva i principijelnost (doslednost) u jasnom prikazivanju dostignutog nivoa znanja u pčelarstvu.
Ponekada ne razumem zašto su neki početnici bezrazložno „antiprotivni“ po pitanju mnogih stvari, dok kroz praksu ne shvate neke stvari.
Znači, kvalifikacija se odnosila se i na mene jer vidim da se nešto shvata kao moja neprincipijelna reklama i kako svaki ciga svoga konja hvali i zanimalo bi me da se ipak objasni ovakvo pisanje. Kažem, ne zbog ličnog osećaja, nego pčelarske prakse: šta je sporno sa gledišta pčelarske prakse? A radi se o činjenicama koje nisu plod mišljenja nego prakse.
Da se ne svede na nešto lično, napisao sam da se razjasni upravo zbog početnika da ne natrče na nekoga ko im uvaljuje škart matice koje se moraju menjati dva puta godišnje (ili se moraju menjati naredne godine). Moj princip je da svako nauči da odgaja matice i o tome sam više puta pisao. Matice koje se kupuju se ne kupuju zbog nekih nejasnih stvari i rezultata ubeđivanja, nego zboginteresa. Pčelar koji zna da odgaji matice, neće to da uradi, jer mu se ne isplati. Odgaji deo matica, a ostale potrebne količine jednostavno kupi, jer mu sevišestruko isplati. Lepo čovek odseli na repicu (npr) ili neku drugu pašu i kada pada kiša, gleda SMS vagu ili vremensku prognozu u toploj sobi, a „poneki odgajivač“ matica napravi vanredno stanje i otvara košnice po kiši (kao što je to danas slučaj). Juče su npr. radnici bili u šumama i livadama i okretali prasiće, a „poneki odgajivač matica“ je ceo dan na pčelinjaku (ima tu neke simbolike koja se tiče rada).
Sosicu kao prvo nisam ni znao da ste uzgajivac matica, pa da se moje pisanje odnosi na Vas licno, evo necu vise da se ponavljam lepo si ovo napisao sto sam obelezio kao crvenom bojom, eto zbog cega sam napisao onaj gore P.S.
I svaka cast za ove dole tvoje dve recenice,to potpisujem. Ja licno nisam nikada kupovao matice niti cu, ja sam za onu use i u svoje kljuse, a ko hoce da kupuje slobodno ali savetujem da se doro raspita od koga kupuje i sta....
Nemoj da ovo shvatas licno, ali ja i dalje stojim iza svog misljenja i vidjenja stvari za ove sto uvaljuju otpad od matica, jedno je pcelarska praksa dobrih postenih domacina a jedno je realnost na terenu sa kojom se susrecemo, a ja se nadam Sosicu da ti nisi medju njima pa nema potrebe da se osecas prozvanim i sl., ako imas kvalitet od matica i radis posteno kao i svaki posten covek sto ima obraz a ne opanak, skidam ti kapu i samo napred, a o znanju i savetima iz pcelarstva si se vise nego dokazao da je suvisan svaki komentar...
Veliki problem jednog dela pocetnika je sledeci Prvo nabavljaju kosnicu, pa roj ili drustvo a sledece je proizvodnja matica za svoje potrebe uz obaveznu kritiku komercijalnih proizvodjaca. Ne ide to tako bas... Uzgojiti dobru maticu je vrhunac u pcelarstvu. Rojeve matice jesu dobre ali je tesko imati ih onda kada su potrebne a o starosti maticnjaka i da ne pricam. Jedina zaista dobra rojeva matica je ona koja se izvela i sparila u drustvu posle izlaska roja bez mesanja pcelara, sve ostalo su eksperimanti a vrlo cesto dobijemo losije nego one koje smo kupili ;D
A kakve argumente zelis? Menjam matice krajem avgusta posle dolaska iz Banata i verovatno bi trebao pocetkom avgusta da imam rojeve maticnjake da ubacujem u oplodnjake da bi matice bile sparene do zamene ili da ih uzgojim u maju ili pocetkom juna i da ih cuvam 2,5 meseca ;D
A o starosti.. pa to zezanje moze da bude na nekoliko oplodnjaka, a ako ih punis 50 ili 100 treba da svaki dan otvaras da i proveravas izvodjenje i pronosenje, a to je super zato sto je lako isplanirati turnus i sledece punjenje ;D
Jenter i presadjivanje su daleko bolji, pouzdaniji i sigurniji nacini za uzgoj matica, naravno uz ispunjenje ostalih uslova, da ne idemo sad u detalje
Prisilno odgajanje matičnjaka se naravno dešava, kada u društvu nemaa matice.
A kod proizvodnje/uzgoja matica, da li tu u "društvu" ima sparena matica?
Koja je za tebe razlika između matice koju nazivaš prisilnom jer je odgojena u društvu bez sparene stare matice i matice koja je odgojena uz prisustvo stare matice, ali iznad H.R.?
Jenter i presadjivanje su daleko bolji, pouzdaniji i sigurniji nacini za uzgoj matica,
Mislio sam malo obrazložiti, ali kad sam vidio ovo tvoje koje sam citirao, odustao sam jer si mi time sve rekao. Plastika je "najbolja" pa više ni žene nećemo opterećivati trudnoćama, carskim rezovima, bolovima - jednostavno spermu i jajašce u plastiku i poslije devet mjeseci: evo nam bebe, a do tada mi se fino šetkamo i čekamo bebu uz sladoled, na moru i sl. Sreća pa izmisliše plastiku, baš sreća.
Kad se pomene matica,kod pcelara budi razlicita misljenja i stavove,megjutim,pcelarstvom se bave razliciti ljudi pa tako se i ponasaju,prirodnjaci su uvek protiv jenter aparata(tu i ja spadam) hobisti vole i po neki prirodan roj.....e a profi pcelari si ne mogu priustiti da im se drustva roje,pa tako maksimalno to uguse jer znamo roj na granu meda nema itd. Moramo razumeti i nauku,jer nam ona pomaze sigurno,mnogo toga nam rekla i pomogla. A sada cu napisati moj stav,meni matice trebaju tokom cele sezone na pcelinjaku,stalno nesto eksperimentiram,e za takve stvari rojevske ne mogu imati kad ja hocu i trebam,pa zato radim matice kad mi trebaju i trudim se da mi uslovi budu idealni kod uzgoja matica,samo tako mozemo dobiti dobre matice! pozdrav
Veliki problem jednog dela pocetnika je sledeci Prvo nabavljaju kosnicu, pa roj ili drustvo a sledece je proizvodnja matica za svoje potrebe uz obaveznu kritiku komercijalnih proizvodjaca. Ne ide to tako bas... Uzgojiti dobru maticu je vrhunac u pcelarstvu. Rojeve matice jesu dobre ali je tesko imati ih onda kada su potrebne a o starosti maticnjaka i da ne pricam. Jedina zaista dobra rojeva matica je ona koja se izvela i sparila u drustvu posle izlaska roja bez mesanja pcelara, sve ostalo su eksperimanti a vrlo cesto dobijemo losije nego one koje smo kupili ;D
Milojko je potpuno u pravu. I ne bude tu samo proizvodnje za sebe (to nije sporno) nego ima onih koji misle da je to „laka lova“ i krenu da rade matice i za tržište a ne umeju da zazime ili prepakuju košnicu kako treba. Komercijalnih odgajivača ima raznih. Meni je dovoljno kada vidim da neko fotografiše matičnjake i okrene ih naopako. Da ne pričam o šetnji rama sa matičnjacima po pčelinjaku i "mlaćenju" rama dok traje dodavanje matičnjaka (to je mnogo lakše nego donositi u oplodnjak pojedinačno matičnjake), uz to „bućnu“ matičnjak među satonoše i smatraju da je posao gotov. Tako se to ne radi. Što znači i da ima neozbiljnih „profesionalaca“.
Rojeve matice jesu dobre ali je tesko imati ih onda kada su potrebne a o starosti maticnjaka i da ne pricam.
A kad je to teško imati ih? I, šta o starosti matičnjaka?
Zasad samo to, mada je cijeli tvoj post sve zaključak do zaključka bez argumenata.
Pozdrav, svako dobro!
O ovome sam odavno pisao na forumu SPOS-a, ako ne grešim, a možda ponešto i na ovom forumu. Postoje problemi kod rojevih matičnjaka i pored starosti matičnjaka. Može biti matičnjaka koji su zamrli npr. usled zahlađenja ili da bude u matičnjaku samo kašasta masa (verovatno su neke bakterije „odradile posao“ jer je larva uginula). Zatim postoji očigledan problem odvajanja matičnjaka koji deluje kao lak posao. Međutim, kada se odredi matičnjak koji pčelar želi da koristi može biti povrećivanja matičnjaka. Položaj matičnjaka nije uvek idealan. Ovo se dešava kada se radi u više turnusa. Najbolja je mogućnost da se koriste ramovi sa matičnjacima. O uzrastu matičnjaka (starosti lutke ili možda čak i larve) je Milojko napisao. To može biti problem.
Prisilno odgajanje matičnjaka se naravno dešava, kada u društvu nemaa matice.
A kod proizvodnje/uzgoja matica, da li tu u "društvu" ima sparena matica?
Koja je za tebe razlika između matice koju nazivaš prisilnom jer je odgojena u društvu bez sparene stare matice i matice koja je odgojena uz prisustvo stare matice, ali iznad H.R.?
Pozdrav, svako dobro!
Ova poruka je u kontekstu podizanja legla iznad rešetke (temu je otvorio Elvis Mujović) tako da se ne posmatra samo pogled na odgajanje matičnjaka u bezmatku.
Odgajanje matičnjaka u bezmatku može biti i kod nekih metoda odgoja matičnjaka. Postoji mogućnost da te matice ne budu dobre iako ima ogroman broj mladih pčela. To su sistemi kada se odgoj matičnjaka vrši u društvu koje je bez matice. Sećam se kada sam počinjao sa odgojem matica (1985. godine – inače oko matica radim od samog početka pčelarenja počeo sam da pčelarim 1984 i cele prve sezone pomagao stricu oko rada sa maticama), da je profesor Kulinčević rekao da je najbolje da oko matičnjaka ima mladog legla. Ovo se može posmatrati i da u košnici ima mladog legla. Razlog je mogućnost da i matičnjaci budu hranjeni nepodobnim mlečom. Obično se izbegava da bude mladog legla, jer pčele započnu odgoj vrlo velikog boroja matičnjaka na mladom leglu i to utiče da ponuđeni matičnjaci ne budu najbolje hranjeni. Ovo sam ozbiljno shvatio i kasnije imao jasne dokaze da pčele na neki čudan način u matičnjaku sa dve larve odgaje i maticu i pčelu. Tu bi bila razlika. Može se desiti da matica koja prva izađe iz matičnjaka uništi ostale odmah (nije pravilo). Kasnije ta matica ne može da se spari ili brzo prekine sa leglom i ako se spari. Što označi da se ne radi samo o odsustvu matice nego i odsustvu mladog, nepoklopljenog legla.
Matičnjaci odgajeni u društvu gde postoji matica su odgajeni po dva principa. Jedan sam naveo u toj dugačkoj poruci (princip tihe smene), a drugi je rojevi nagon – što znači da su odgajani matičnjaci koje je pčelar stavio na odgajanje odgajani kao rojevi matičnjaci. Koliko koji princip utiče, teško je reći i zavisi i od doba godine kada se radi. Ne treba zanemariti i da će pčele odgajati matičnjake "po navici da rade". takođe se prisećam kada je g. Kulinčević jednom rekao da će pčele odgajati matičnjake kao posao koji je u ravni sa ostalim obavezama u košnici. Svakako da je neophodno da pčelar sredi košnicu i dobije najbolje odgajene matičnjake i u uslovima kada prirodno nema rojevog nagona.
Ako bi u delu plodišta, društva koje odgaja matičnjake, bilo samo nekoliko matičnjaka, to može bitno uticati na kvalitet matičnjaka koje je pčelar stavio na odgoj. Pisao sam to već u temama koje se tiču odgoja matičnjaka o ovome. Svaki, ali baš svaki matičnjak u delu plodišta gde je matica mora biti uništen (makar i da je jedan matičnjak u pitanju). Postavlja se pitanje da li svaki komercijalni odgajivač matica ovome poklanja pažnju. To nije mali posao. Deluje lako i jednostavno, ali ako je pčelar zaokupljen i radom na pčelinjaku koji je određen za proizvodnju meda, ako pada kiša, ako je uz to zaposlen u preduzeću (kao što sam ja), onda je to stvarno ogroman i ozbiljan posao jer iste košnice mora gledati više puta iako naizgled za to nema potrebe (ovih "ali" ima prilično i kod odgoja matičnjaka, nema nikakvog "ali" - posao mora da se odradi u svim uslovima, pa ikada kiša lije).
Posao odgoja matica je vrlo ozbiljan, bez obzira da li se radi o odgoju za sebe ili prodaju. Pri prodaji matica, odgovornost je još veća.
PS
Posao ogoja matica nije nešto neverovatno teško, ali zahteva baš puno ozbiljnog i posvećenog rada. Problem je što ljudi doživljavaju i to (kao što neki doživljavaju i pčelarstvo) kao „lako ćemo“. To je mišljenje koje je van vremena. Potiče još iz vremena kada je bilo puno paše, nije bilo varoe i bilo je relativno lako pčelariti. Više nije tako. Dodao bih po ovom pitanju da ima mnogo pčelara koji i ne znaju šta je to beli bosiljak, a nekada se od njega vrcao med. Sada je umesto belog bosiljka na mnogo njiva ili sirak ili oranje (zavisno od tipa zemlje). Da ne govorimo o livadama koje više to i nisu u onom pravom smislu, kada su pasla stada po livadama. Sada i na livadama preovladava dve tri vrste trava koje su praktično nebitne za pčele ili invazivne vrste (kao npr. ambrozija).
Da bi se iskoristile siromašnije paše, uopšte nije suvišno da se neko opredeli za kupovinu matica. Interes je presudan, ali mora postojati i kvalitet, kao rezultat ozbiljnog rada.
Dragane, ti znaš da ja cijenim i tvoj i svačiji rad jer je pčelarstvo, više puta sam rekao, teško i kao hobi i kao zanimanje. No, iznad svega cijenim iskustvenost i iskrenost.
Vjeruj da mi je mrsko sada ići cjelinu po cjelinu pa pitati ili odgovarati pošto si ti spojio Milojkove i svoje poglede u jedan post, a onda razudio pričom o uzgoju matica, mada sam lično tebi postavio samo dva kratka konkretna pitanja.
Dobijao sam (kupovao) i Kulinčevićeve matice; bio sam na oplodnom centru Ferida Velagića u Tuzli (850 oplodnjaka; jedno vrijeme su on i Franjo G. Tomažin zajedno radili); uspio sam dobiti i Tomažinove "teške" matice jer su mi poznanici išli u posjet Franji (ja nisam tada mogao ići, a jedan od tih je sada nadomak mene proizvođač matica); dobijao sam još matica sa raznih strana; radio sam i Jenterom i Nicotom, pa Miler, Dulitl itd., i odlučio: samo rojeve matice. To je moj izbor. Sam sebi rekao sam da se ne trebam mučiti kad mi Bog i priroda svake godine daju i viška dobrih matica. I ponavljam i tvrdim: svake godine pčelar ima viška dobrih matica bez ikakve posebne proizvodnje, nego samo ako malo obrati pažnju na svoja društva. Nije to nikakav problem dokazati (i prošle godine sam ih imao viška).
Ovo nikako ne znači da ja umanjujem tvoj rad i vrijednost proizvoda tvoga rada jer sam već rekao o svoj toj težini, a posebno kad je čovjek zaposlen pa navrat-nanos, bio bolestan ili zdrav, raspoložen ili ne, sunce ili kiša, mora odraditi sve one detalje (da ih sada ne nabrajam jer su poznati i tebi i meni kao i drugima, a posebno u svemu je: izolovanost oplodnog centra).
Vojo Brstina, složićemo se, nije mali pčelar niti hobista pa bih ga molio da kaže kad on i kako mijenja matice te da li ih od koga kupuje (izuzimam poneku kupovinu zarad izmjene krvi protiv incesta). Naravno, to je pitanje i za druge, pod uslovom da su voljni govoriti jer krenulo je proljeće, radova ima na sve strane i sve traži čovjekovu pažnju, tako da sam Prvi maj "slavio" i evo me kao da su me čerečili, toliko sam umoran.
Narode ala ste ga iskomplikovali ;D ;D ;D . Pcelari kojima je pcelarstvo jedini i osnovni posao normalno je da proizvode matice i za sebe i za prodaju. Pcelari kojima je pcelarstvo dodatna delatnost ili hobisti treba da imaju nekoga od koga mogu da kupe maticu kada im zatreba iz raznoraznih razloga. Prosle godine je moj prijatelj kupio maticu od jednog iskusnog pcelara jer je ostao bez matice i mogu vam reci da je ta matica napravila cudo, to je sada najjace drustvo u pcelinjaku. Ja sam do sada koristio samo rojeve matice i nemam nijednu zamerku na njih, ali ne bih bezao od toga da kupim neku maticu ako bi se nasao u takvoj situaciji.
U par košnica našao sparenu mladu maticu a da nije bilo rojenja (košnice su pune pčela). Ispravite me, ali dali se tu radi o tihoj smjeni jer je matičnjaka bilo relativo malo? I još jedno pitanje, kakva je kvaliteta takvih matica s obzirom da su bile mezimice u košnici?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 06, 2015, 22:10:54
Ево док се Шоле или неко други искуснији не јави, да ти пренесем моје искуство (и било би добро да ме неко исправи ако грешим у некој констатацији)... Вероватно јесте реч о тихој смени јер тада повуку мањи број матичњака (до десетак). Мислим да су матице тихе смене веома квалитетне матице (под условом да се квалитетно спаре). Мислим да су боље и од ројевих зато што добију максималну могућу пажњу при одгоју и верујем да пчеле врло пажљиво одаберу јаје које ће бити нова матица. Код ројевих матичњака сам виђао и врло лоше храњене матичњаке, односно са много мање млечи него други матичњаци приближно исте старости. Код мене је једно друштво прошле године заменило матицу из 2013 тихом сменом и то је једна од најбољих матица на пчелињаку. Све прошлогодишње ројеве матице су ми лошије од ове једне из тихе смене. Верујем да је код тебе реч о истом оном друштву код којег си већ порушио неке матичњаке пре пар или неколико недеља (не сећам се више).
U par košnica našao sparenu mladu maticu a da nije bilo rojenja (košnice su pune pčela). Ispravite me, ali dali se tu radi o tihoj smjeni jer je matičnjaka bilo relativo malo? I još jedno pitanje, kakva je kvaliteta takvih matica s obzirom da su bile mezimice u košnici?
Možemo tvrditi da je tiha smjena samo ako smo to stvarno i utvrdili. Jer, neko prignječi maticu, dobije novu mladu i veli - tiha smjena. Ja sam to dosta puta pratio, postavljao sam i slike majke i kćerke kako jedna preko druge prelaze i svaka svoj posao radi, a znate šta kažu pravila u mnogim knjigama. Zato i jesam dosta puta ponovio: nisu teška pravila, problematični su izuzeci.
Matica iz tihe smjene može biti i loša, i dobra i odlična. Znaju se desiti po 2-3 tihe smjene u istoj košnici i sezoni, a to nešto kazuje. Matica iz tihe smjene može biti bolja i od rojeve. No ne smije se izvoditi pravilo da je bolja od rojeve, a posebno ne izvoditi pravilo tipa: "mislim" jer mislim je samo teorija. Ako je u košnici bila loša ili osrednja matica pa došlo do tihe smjene, ne možemo očekivati vrhunsku maticu pa taman da je bio samo 1 matičnjak i da ga je hranilo 100 000 pčela jer nasljeđivanje je pogolema zavrzlama. Dakle, teško da od loše majke bude odlična kćerka, bez obzira što pravilo nasljeđivanja ide 50:50 % (nekad su govorili 70 % u korist truta).
To mi nesto nije jasno oko nasledjivanja i odgoja matica ocu reci "selekcije" - ako ide i do 70 % u korist truta - pa i neka 50% - o kavoj mi selekciji pricamo kada niti znamo s kojim trutovima se sparuju matice niti kako su odgajani (sem Brndine igre i price oko odgajanja trutova) a opet sa druge strane ako se radi o izolovanim pcelinjacima tu kazu - sparuju se u srodstvu pa su matice i pcele "losijeg" kvaliteta - a sve u vezi afrikanizovanih pcela koje imaju DNK (najveci deo) kao i osobine oko 40-tak donetih matica (plus jos koja ilegalno). U njima nista od evropskih trutova ne osta vec svi ti milioni drustava (matica) imaju osobine i "genetiku" africkih.
Pa se lepo pitam kakva je tu prica o "selekciji" matica kad ne znamo ko nam je pricepi uz neki plot i odradi posao. Pa mi se nekako cini da to oko matica vodi u smeru satnih osnova, prohrom i ostalih zica, raznih dodataka ishrani za bolje zaleganje matica itd itd - a u stvari samo uzimanje para od pcelara od strane onih koji zive od pcelara.
Pitao juce u Leskovcu posto satne osnove - kazu 1200 din / kilo znaci za DB treba 1100 din - nikad necu dati toliko kad gledam kod sebe kako zaobilaze u tim istim DB osnovu i grade samo ram a poteraju maticu da zalegne satic od pola sake ...
Pa se lepo pitam kakva je tu prica o "selekciji" matica kad ne znamo ko nam je pricepi uz neki plot i odradi posao. Pa mi se nekako cini da to oko matica vodi u smeru satnih osnova, prohrom i ostalih zica, raznih dodataka ishrani za bolje zaleganje matica itd itd - a u stvari samo uzimanje para od pcelara od strane onih koji zive od pcelara.
Da je tako jednostavno pcele bi davno izumrle. Priroda je to fino regulisala zato i opstaju milionima godina. U izolovanim sparivalistima se uzgajaju zajednice druge linije gde se izvode trutovi u velikom broju a matice majke daju jaja iz kojih se izvode matice. Vrlo se to fino moze uraditi i van izolivanih sparivalista na isti sistem.
Ево док се Шоле или неко други искуснији не јави, да ти пренесем моје искуство (и било би добро да ме неко исправи ако грешим у некој констатацији)... Вероватно јесте реч о тихој смени јер тада повуку мањи број матичњака (до десетак). Мислим да су матице тихе смене веома квалитетне матице (под условом да се квалитетно спаре). Мислим да су боље и од ројевих зато што добију максималну могућу пажњу при одгоју и верујем да пчеле врло пажљиво одаберу јаје које ће бити нова матица. Код ројевих матичњака сам виђао и врло лоше храњене матичњаке, односно са много мање млечи него други матичњаци приближно исте старости. Код мене је једно друштво прошле године заменило матицу из 2013 тихом сменом и то је једна од најбољих матица на пчелињаку. Све прошлогодишње ројеве матице су ми лошије од ове једне из тихе смене. Верујем да је код тебе реч о истом оном друштву код којег си већ порушио неке матичњаке пре пар или неколико недеља (не сећам се више).
Ništa ne grešiš. Sedi, 5+ :)
PS
Samo se mani selekcije i genetike i imaćeš dobre matice i bićeš dobar pčelar :)
Da upravo je tako jednostavno. Ali vidim da sve vise parova (ljudskih) ne moze da ima decu pa im treba pomoc - vantelesna, donatori, hormonske terapije - uskoro ce verovatno neko reci (pretpostavljam dobitnik najvecih naucnih priznanja) kako deca dobijena najjednostavnijim nacinom (udjes - izadjes gotovo) nisu tog kvaliteta kao ona dobijena na naucni nacin - uz par hiljada evra po pokusaju (a i velika je verovatnoca da se dobiju blizanci ili trojke - odma omlatis kasnije zezanje sa jednostavnoscu i mozes se posvetiti samo bitnim stvarima stvaranja viska vrednosti koji se preliva u privatnu akumulaciju - eh taj Marks i prijatelj mu ....) ...
Da je postojala "selekcija" kakva se danas radi pcela bi odavno izumrla ... ali trudimo se nema sta. Osta pitanje oko afrikanizovanih pcela koje je u suprotnosti sa dobrom odgajivackom praksom i pricom oko "slekcija" matica - uz pitanje za koliko roj stvori laznu maticu kad ostane bez svoje a nema mogucnosti da povuce maticnjak ...
Inace eksperiment oko preseljenja kosnice na drugo mesto nije mi uspeo - pa od pocetka da predstavim stvar pre sledeceg pokusaja:
Fali slika pocetnog stanja - dve RV kosnice koje su izdvojene. RV koja se premestala je bila na mestu ove DB koja je postavljena na njeno mesto - naucno egzaktno ... (http://s24.postimg.org/lbvup8l1d/2015_04_30_08_37_50.jpg) (http://postimg.org/image/lbvup8l1d/)
Ovo je njena unutrasnjost posle postavljanja - samo jedan ram sa SO na kojoj ima malo meda ali nije nikad zavrsena izgradnja saca pa nema dubinu za zaleganje (srafovi su tu jer je ram nekada bio vertikalno u Brndinoj kosnici).
Kosnica je prebacena 50-tak metara dalje i to je ova na tri nastavka sa gornjim nastavkom gde je okruglo leto - kad vec spominjemo Brndu i igranje - bice par sa okruglim otvorom da proverimo i te Brndine "igrarije" - nista ne kosta a zabavno ...
Prekosutra ujutro je stanje na starom mestu ovako izgleda - odakle je RV pomerena a ujutro jer pcele nisu jos pocele da izlecu - broj izletnica koje su se vratile na staro mesto je zanemarljiv (pogled sa obe strane rama):
Znaci pomeranje je uspelo na razdaljinu od 50 m bez gubitka izletnica ali eksperiment je propao - razlozi za takvo stanje: hteo sam da vidim da li se izletnice koje se vrate na staro mesto mogu preko hartije spojiti sa starim drustvom iz koga poticu i kako bi to uticalo na vracanje izletnica na mesto sa koga je pomerana kosnica. Posto je broj izletnica koje su se vratile na staro mesto zanemarljiv samo su istresene na travu i zivot je otisao dalje. Mali broj vracenih izletnica objasnjavam cinjenicom da je dva dana pre pomeranja padala kisa kao i cinjenici da je promenjeno leto pa su pcele vrsile ponovnu orjentaciju pri izletanju (lepo reko kolega da je to dobar nacin ...).
Posto mi je ostala druga kosnica izdvojena od ponedeljka cu nju pomerati pa ponoviti eksperiment - mozda dobijem odgovor na nedoumice koje imam...
Sta sa ramovima punim polena?!?U svakoj kosnici po pet-sest ramova krcata polenom,sta raditi i kako ih rasporediti ,sta ce se desiti ako ih podignem iznad MR?
Sta sa ramovima punim polena?!?U svakoj kosnici po pet-sest ramova krcata polenom,sta raditi i kako ih rasporediti ,sta ce se desiti ako ih podignem iznad MR?
1. Izvaditi poneki i čuvati za rezervu, a ubaciti satne i sl. 2. Sad je osnovno: obezbijediti dovoljno prostora pčelama i posebno matici, a to znači i proširenje, i prevješavanje... 3. Ako si podizao leglo iznad H.R., a uvjeren sam da jesi, onda nije neprirodno da podigneš i 1-2 rama polena sa strana legla
Imam problem i ne znam kako da ga resim zato molim za pravu informaciju.
Po nagovoru komsije i pomalo njegovog mentora inace iskusnog pcelara pre nekih 20-ak dana sam kupio dve LR kosnice sa drustima. Medjutim u ovom periodu jos nisam uspeo da pronadjem odgovarajuce medisne nastavke. Posto pcelari od kojih ucim koriste LR sa Farar nastavcima i ja sam odlucio da pcelarim istom tehnikom. Problem nastaje kod nabavke ramova. Rec je o ramovima namenjenim armiranim satnim osnovama, medjutim visina rama je 152 mm odnosno visina nastavka je 162 mm sto je 8 mm manje od standardnih ramova i nastavaka. Oni su prosle godine nabavili ramove i nastavke u tim dimenzijama za svoje potrebe medjutim ove godine proizvodjac ih nema posto mu niko nije trazio a meni treba svega 5-6 takvih nastavaka sa ramovima.
Trenutno sam problem resio time sto sam pozajmio 2 nastavka i postavio ih na svoje kosnice ali je to samo kratkorocno. Vec kada se ti nastavci napune ponovo sam u problemu posto necu imati sta da dodam a necu imati ni mogucnost da pozajmim (sto u kucu treba u crkvu se ne daje, zar ne?)
Molim za informaciju ako neko zna gde se mogu nabaviti Farar ramovi cija je visina 152 mm i koji se ne buse vec se na njih postavlja armirana satna osnova. Sam nastavak mogu da resim skracivanjem standardnog za 8 mm ali ramovi ostaju problem. Hvala unapred.
Ako mogu da kazem, kad vec kreces nemoj pogresno. Zasto bi uzimao te od 162 mm, uzmi standardne od 170 i resio si problem. Sa tom drugom mero uvek ces imati muku. Ja ne znam da ih iko radi sem po narudzbi a za to treba kolicina. I da pitam, koji je razlog da trazis od 162 mm?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: aleksandar stanicMaj 10, 2015, 09:18:28
izvinjavam se sto ovako upadam!imam 2 pitanja!Zanima me kao pocetnika pcelara,zasto mi se pustio roj i taman kada sam se pripremao da ga stresem,on se vratio opet u kosnicu?A druga stvar,zasto je plodiste puno meda a mediste puno legla,i ako nenam maticnu resetku opet mi je to jako neobicno i cudno.moze li mi ko pojasniti sve ovo.hvala
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMaj 10, 2015, 19:35:44
ako se roj vratio u košnicu, znači da sa njim nije izašla matica, pa se zato vratio..A ovo drugo, nije plodište tamo gde si ti nameračio da ono teba biti, već gde su pčele odlučile da ga naprave, a ti najverovatnije nisi zamenio mesta nastavcima na vreme (da plodište bude dole a medište gore...). Tek kad staviš MR onda postoji podela na plodište i medište...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: aleksandar stanicMaj 10, 2015, 19:43:26
ok,razumeo sam odgovor!Nego,da li je je kasno sada mijenjati mijesta ili je bolje ipak ne dirati?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMaj 10, 2015, 23:14:11
Zavisi od stanja u košnici, ne mogu ti to ovako napamet.
Pčele držim u LR kontejneru. Čovjek koji je radio kontejner mi je rekao da stane 3,5 nastavka po redu pa sam se odlučio ubaciti polunastavak na svaku košnicu kao dio plodišta. Problem je nastao kada sam složio sve košnice s polunastavcima nije bilo više mjesta za dva nastavka, MR, zbjeg,... stoga sam se odlučio na kombinaciju sa 2 nastavka i 2 polunastavka koji stanu do "pod krov". Polunastavci mi nisu bili izgrađeni pa sam društva razvijao prvo na 2 nastavka. Kada su oba nastavka bila puna (na repici) ubacio sam pounastavak sa SO između njih. Pčele ih nisu htjele ni taknuti već sam u par košnica u gornjim nastavcima našao da povlače matičnjake. Onda sam svakih par dana u plodište ubacivao poluokvire kao građevnjake te ih kad ih izgrade prebacivao u polunastavak naizmjence sa praznim poluokvirima. Tako je to funkcioniralo ali je problem bio što me već uveliko uhvatila i bagremova paša. Kada su izgradile (i skoro napunile cijeli polunastavak) dodao sam još jedan polunastavak s tim što sam sada opet izmješao u oba polunastavka pune i prazne poluokvire da potaknem pčele da ih grade. Tako sada imam skoro izgrađena i napunjena medom 2 polunastavka, medište koje nije do kraja napunjeno medom (ali su svi okviri sa medom) i plodište koje je puno legla, dosta meda i peludi a više nemam mjesta za proširenje. Neznam što mi je za raditi, trebao bih u plodište dati matici novog prostora za leglo a nemam više puno prostora za manipulaciju. Med ne mogu vrcati jer je još nezrel. Očito da sam imao problem na početku sa polunastavcima i da ga neće biti u idućoj sezoni. Problem su mi i samo 2 nastavka, na repici mi je bilo jako puno okvira sa medom koje nisam mogao vrcati jer su bili još sa poklopljenim leglom. Bagrem polako prolazi i morat ću se boriti sa rojevim nagonima, sad je krenula i Amorfa (bagremac) a čeka me suncokret pa bih molio par savjeta iskusnijih da što manje za...bem ovako dobru godinu.
Pčele držim u LR kontejneru. Čovjek koji je radio kontejner mi je rekao da stane 3,5 nastavka po redu pa sam se odlučio ubaciti polunastavak na svaku košnicu kao dio plodišta. Problem je nastao kada sam složio sve košnice s polunastavcima nije bilo više mjesta za dva nastavka, MR, zbjeg,... stoga sam se odlučio na kombinaciju sa 2 nastavka i 2 polunastavka koji stanu do "pod krov". Polunastavci mi nisu bili izgrađeni pa sam društva razvijao prvo na 2 nastavka. Kada su oba nastavka bila puna (na repici) ubacio sam pounastavak sa SO između njih. Pčele ih nisu htjele ni taknuti već sam u par košnica u gornjim nastavcima našao da povlače matičnjake. Onda sam svakih par dana u plodište ubacivao poluokvire kao građevnjake te ih kad ih izgrade prebacivao u polunastavak naizmjence sa praznim poluokvirima. Tako je to funkcioniralo ali je problem bio što me već uveliko uhvatila i bagremova paša. Kada su izgradile (i skoro napunile cijeli polunastavak) dodao sam još jedan polunastavak s tim što sam sada opet izmješao u oba polunastavka pune i prazne poluokvire da potaknem pčele da ih grade. Tako sada imam skoro izgrađena i napunjena medom 2 polunastavka, medište koje nije do kraja napunjeno medom (ali su svi okviri sa medom) i plodište koje je puno legla, dosta meda i peludi a više nemam mjesta za proširenje. Neznam što mi je za raditi, trebao bih u plodište dati matici novog prostora za leglo a nemam više puno prostora za manipulaciju. Med ne mogu vrcati jer je još nezrel. Očito da sam imao problem na početku sa polunastavcima i da ga neće biti u idućoj sezoni. Problem su mi i samo 2 nastavka, na repici mi je bilo jako puno okvira sa medom koje nisam mogao vrcati jer su bili još sa poklopljenim leglom. Bagrem polako prolazi i morat ću se boriti sa rojevim nagonima, sad je krenula i Amorfa (bagremac) a čeka me suncokret pa bih molio par savjeta iskusnijih da što manje za...bem ovako dobru godinu.
Ti ćeš tu imati miješani med, što je za mene najbolji med. Ima li kod tebe slabijih društava? Ako ima, izvadi iz jakih 1-3 rama legla i pomozi slabe, a u jake prazne ramove i eto prostora. Informiši se malo o pritvaranju matica, Đerzonovom Dijamantnom pravilu, stvaranje rezervnih društava od oduzetog legla i pčela (rojevi)... I nezreo med možeš vrcati ako nužda natjera pa kasnije vratiti u nekom obliku i načinu.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa zivicMaj 15, 2015, 14:32:28
Pobeđen je onaj ko ne ustane posle pada...zato glavu gore. I zapamti : Bitno je da su ljudi živi i zdravi a pčela će biti.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićMaj 15, 2015, 19:01:24
Imam VEOMA ozbiljno pitanje. Dali matica polaže jaje u matičnjak ili ga pčele prenesu?
I ja da dodam - kako matica oplodjuje jaje - u telu pre zaleganja ili kad zalegne jaje u celiju - kako kontrolise taj postupak jer nekad oplodi jaje a nekad ne - pcela ili trut ali kako kontolise oplodnju samog jajeta?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićMaj 15, 2015, 20:58:03
Pitao sam i ranije neke iskusnije pčelare. Dali matica polaže jaje u matičnjak ili ga pčele prenesu? Mišljenja su podeljena. Ipak pčele prenose jaje u matičnjak ili u najmanju ruku moguća je i ta varijanta. Lično sam se uverio. Imam tri pološke po sistemu Belčića. Matica je na 15 dana pred bagrem odvojena matičnom rešetkom u odeljak sa 5 ramova. Matičnjaci koji su se pojavili u delu bez matice porušeni 7 i 9 dan. Početkom cvetanja bagrema matična je zamenjena žičanom mrežom a tada je večina legla izašla. Danas na ramu gde više nema nikakvog legla nađem nezatvoren matičnjak.
Po jedan ovako zanesen matičnjak sam često viđao u roju koji ima mladu neoplođenu maticu.
Izgleda da su pčele stekle sposobnost da prenesu samo jedno jaje. Deluje li ovo vama logično. U principu deluje smešno ta krađa jajeta.
Ako je krađa u pitanju, kako se tumači izuzetno pravilno postavljanje jajeta u ćeliju. Jaje stoji uspravno u ćeliji. U tom slučaju bi i lažne matice postavljale jaja uspravno.
Inače, postoji i pojava koja se naziva teletokija pa se može ponešto posmatrati i sa ovog stanovišta. Krađu jajeta niko do sada nije dokazao.
PS
Neka pitanja zahtevaju i malo čitanja knjiga i treba ponešto pročitati.
Izgleda da su pčele stekle sposobnost da prenesu samo jedno jaje. Deluje li ovo vama logično. U principu deluje smešno ta krađa jajeta.
Bogami, ja nisam siguran šta si htio reći. U krađu jajeta vjerovaću sve dok ne dokažu drukčije. Sad neću ni o logici niti o smijehu, no bar tri puta sam pažljivo pratio i jaje nije ni putem filmskih trikova moglo biti u društvu, a onda matičnjak, pustio da vidim šta će biti i sve bilo uredu (imam više puta sve detaljno zapisano o tome u dnevnicima).
Reci mi, jesi li ikad prstom nježno dodirnuo jaje i ako jesi, šta se desilo? Odgovori mi večeras, ne sutra.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Ja uvijek i iskreno ponavljam da malo znam o pčelama. Pčelarstvo je preduboka i nebistra "voda". Za mene jeste.
Danas pregledom društava nađem na jedno u kojoj je sve ličilo na leglo lažnih matica: trči-trči pa trutovska ćelija. Mladog legla skoro da i nema, ali nađem i zelenu maticu ?? Doduše bila je nešto sitnija nego što bi bilo normalno. Zaključio sam da se matica očito iznesla i da od nje više nema vajde pa sam ju prignječio :'( Dali je već netko imao sličnih iskustava ili sam je trebao ostaviti na životu?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 10, 2015, 22:29:50
Поздрав Анто,
И ја сам ове године пред багрем имао исти проблем. Чак сам виђао да је матица заносила по три јајета у један од матичњака који су јој пчеле припремиле, а припремиле су неколико комада. И мени је било жао да је елиминишем, али се морало. Иначе у питању је била матица од прошле године. Том друштву сам додао рам са најмлађим леглом и јајашцима из друге кошнице у којој је добра матица и након неколико дана порушио затворене матичњаке. Осим тога, виљушком сам повадио трутовске лутке пошто их је било баш доста. За сада је све ОК. Матица се излегла, спарила и за сад је добра. Чак је то друштво донело и негде око 15-ак кила меда у багрему. :) Мислим да ниси погрешио. Јесте тешко убити живуљку, али је бар било брзо и хумано.
Ako mogu da kazem, kad vec kreces nemoj pogresno. Zasto bi uzimao te od 162 mm, uzmi standardne od 170 i resio si problem. Sa tom drugom mero uvek ces imati muku. Ja ne znam da ih iko radi sem po narudzbi a za to treba kolicina. I da pitam, koji je razlog da trazis od 162 mm?
Ipak sam nabavio standardne. Hteo sam da budem kompatibilan sa mentorom i dvojicom komsija pcelara, nisam pronasao tu dimenziju, nabavio sam standardne i to je to. U svakom slucaju hvala na odgovoru koji sam tek sada video posto nisam dobio obavestenje.
Pozdrav! Imam jedno pitanje, posto nemam iskustva sa RV jer tek od ove godine polako prelazim sa LR na RV. Dosta sam razrojavala ove godine i nadam se da ce mi se nova drustva dovoljno razviti do zime da bi dovoljno jake uspjele prezimit. Problem je sto trebaju izgraditi dovoljno SO i jos ojacat i na kraju zaleci dovoljno zimske pcele. Pitanje je dali drustvo moze prezimiti u jednom RV nastavku? Ako drustvo ne bude dovoljno jako za dva nastavka, a cini mi se da RV nema nukleuse ( ili ja nisam cula za njih), dali je moguce zazimit ih u jednom nastavku jer je on vrlo nizi od LR ili DB plodista? Unaprijed hvala na odgovoru.
Поштована колегинице, Има сасвим довољно времена да се ројеви у рв довољно развију до зиме. Што се тиче твог питања, одговор је потврдан. Пчеле ће без икаквих проблема презимити и у једном рв наставку. Поздрав и свако добро.
Pozdrav! Imam jedno pitanje, posto nemam iskustva sa RV jer tek od ove godine polako prelazim sa LR na RV. Dosta sam razrojavala ove godine i nadam se da ce mi se nova drustva dovoljno razviti do zime da bi dovoljno jake uspjele prezimit. Problem je sto trebaju izgraditi dovoljno SO i jos ojacat i na kraju zaleci dovoljno zimske pcele. Pitanje je dali drustvo moze prezimiti u jednom RV nastavku? Ako drustvo ne bude dovoljno jako za dva nastavka, a cini mi se da RV nema nukleuse ( ili ja nisam cula za njih), dali je moguce zazimit ih u jednom nastavku jer je on vrlo nizi od LR ili DB plodista? Unaprijed hvala na odgovoru.
Obavezni tretmani protiv varoe i praćenje stanja, stalna prihrana da se društvanca maksimalno razviju bar u jednom nastavku, a zazimiti tako što pod nastavak u kojem će zimovati podbaciš kao za "verandu" (predulaz) još jedan nastavak.
Dosta si razrojavala? Neka si, i sretno. No, koliko su sada jaka ta društvanca (broj punih ulica) i da li su u njima mlade ili stare matice, ili matičnjaci, leglo, hrana...?
Svaka košnica ima nukleuse pa i RV, a RV nije "vrlo niži" od LR-a, niži je 42 mm, ali je zato kraći, što u konačnici jeste zapreminski prilično manja košnica od LR-a.
Pozdrav! Imam jedno pitanje, posto nemam iskustva sa RV jer tek od ove godine polako prelazim sa LR na RV. Dosta sam razrojavala ove godine i nadam se da ce mi se nova drustva dovoljno razviti do zime da bi dovoljno jake uspjele prezimit. Problem je sto trebaju izgraditi dovoljno SO i jos ojacat i na kraju zaleci dovoljno zimske pcele. Pitanje je dali drustvo moze prezimiti u jednom RV nastavku? Ako drustvo ne bude dovoljno jako za dva nastavka, a cini mi se da RV nema nukleuse ( ili ja nisam cula za njih), dali je moguce zazimit ih u jednom nastavku jer je on vrlo nizi od LR ili DB plodista? Unaprijed hvala na odgovoru.
Obavezni tretmani protiv varoe i praćenje stanja, stalna prihrana da se društvanca maksimalno razviju bar u jednom nastavku, a zazimiti tako što pod nastavak u kojem će zimovati podbaciš kao za "verandu" (predulaz) još jedan nastavak.
Dosta si razrojavala? Neka si, i sretno. No, koliko su sada jaka ta društvanca (broj punih ulica) i da li su u njima mlade ili stare matice, ili matičnjaci, leglo, hrana...?
Svaka košnica ima nukleuse pa i RV, a RV nije "vrlo niži" od LR-a, niži je 42 mm, ali je zato kraći, što u konačnici jeste zapreminski prilično manja košnica od LR-a.
Pozdrav, svako dobro, i sretno u svakom pogledu!
Eh, tesko pitanje o jacini drustava, jer je stanje vrlo saroliko. Prelazak sa jednog tipa kosnica na drugi je dugotrajan proces. Probat cu sto krace opisat radove. Iz zime izaslo 9 od 9 zazimljenih drustava. U proljece procjenila da su 4 jaca, a 5 slabijih. Dvadeset dana prije bagrema ovih 5 slabijih pretresla u RV kao goli roj i njih vise nisam dirala. S leglom iz tih kosnica pojacala ova 4 jaca drustva i pripremila za bagrem tako da sam dolje u plodiste stavila maticu s okvirom mladog legla a ostalo sam poslagala So na okvirima od RV zavezane za satonose od LR okvira. Poslije bagrema razrojavala s leglom koje se nije izleglo iz te 4 kosnice. Razrojavala sam vecinom s tri okvira legla, natreseno pcela i maticnjak. U meduvremenu mi se jedna od te 4 zarojila, pa sam izvukla maticu s isto 2-3 okvira legla u novu kosnicu, a maticnjake iskoristila. Jedna od te 4 je krenila u TI, pa sam i tu maticu izvukla u novu kosnicu, a jos jedan maticnjak iskoristila za razrojavanje ( bila samo dva). Nekoliko maticnjaka sam dobila Pelletovom metodom. Na kraju sam i te 4 glavne prebacila u RV jer je matica u meduvremenu zalegla u plodistu sve okvire od RV, a gore su se LRovi izlegli ili sam ih oduzela. Stanje na pcelinjaku je sada ovako: 10 zajednica u RV. Ostalo u LR. Sve ukupno 21 kosnica+ 1 japanka. Jos se ceka 8 matica da se izlegu i oplode, ostale su to uspjesno obavile, s tim da je jedna bila neuspjesna ( nadrimatice). Jacina drustava varira od 3-4 ulice pcela, do normalno jakih zajednica. Eto probala sam biti kraca, al ne ide :) Uglavnom hvala na odgovoru!
Поштована колегинице, Има сасвим довољно времена да се ројеви у рв довољно развију до зиме. Што се тиче твог питања, одговор је потврдан. Пчеле ће без икаквих проблема презимити и у једном рв наставку. Поздрав и свако добро.
Hvala puno na odgovoru! Nadam se da ce mi se drustva razviti na dva nastavka, ali ako ne uspiju, dobro je znati da mogu prezimiti i u jednom.
Jos sam zaboravila dodat da sam od te 4 proizvodne zajednice izvrcala 13 kg vockovca, blizu 80 kg bagrema i sad je u toku vrcanje medljike koje nece biti vise od 10 kg. Sve u svemu sam zadovoljna, samo da sve dobro prode sa novim zajednicama i da se ne dogodi neki belaj kao grabez ili slicno.
Поштоване колеге и ја имам једно питање, ако неко може да ми одговори. 1. јуна сам купио и донео селектовану и оплођену матицу (бар су ми тако рекли). Додао сам је у нуклеус који сам припремио вече пре тога, у њега сам стресао младих пчела са три рама из друге кошнице, додао рам са затвореним леглом. Одмах сам им дао стимулативну погачу, као и сируп. Нуклеус је утопљен прилично. МАТИЦА НИ ДО ДАНАС НИЈЕ ПОЧЕЛА СА ПОЛАГАЊЕМ ЈАЈА. Да ли је она можда инвалидна или је нешто друго у питању?
Pa nukleus sam gledao svaki dan, matica je oslobođena nakon 48 - 55 sati. Zatim sam ga pregledao sedmično, sve u nadi da ću naći leglo. Sada nukleus ima izletnice, ima perge, ima meda, prihranjujem ga sve vreme, a i dodao sam mu prošlog vikenda ram sa zatvorenim leglom.
Pa nukleus sam gledao svaki dan, matica je oslobođena nakon 48 - 55 sati. Zatim sam ga pregledao sedmično, sve u nadi da ću naći leglo. Sada nukleus ima izletnice, ima perge, ima meda, prihranjujem ga sve vreme, a i dodao sam mu prošlog vikenda ram sa zatvorenim leglom.
Ček, ček, nešto tu nije uredu. Jesi li ti siguran da je matica unutra i da nema jaja? Potpuno siguran? Da li je matica bila ofarbana i kojom bojom ako jeste? Jesi li primijetio ikakve matičnjake?
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 20, 2015, 00:22:14
U vezi selektiranih matica -kupio sam prije cetiri dana dvije selektirane matice preko lokalnog udruzenja. Bile su u pvc kavezima sa pratiljama,kada sam ih vidjeo tuga me obuzela. Moje stare matice(dvogodisnje) su za ove dzambo dzetovi.Mozda velicina nije bitna i nece uticati na plodnost,rojevni nagon i druge osobine ali kad ih vidim onako jadne tuga me obuzme.Hoce li ove jade biti krupnije sa vremenom ili ce ostati ovakve?Danas sam izvadio kaveze sad da sacekam koji dan da vidim hoce li poceti da lezu.
U vezi selektiranih matica -kupio sam prije cetiri dana dvije selektirane matice preko lokalnog udruzenja. Bile su u pvc kavezima sa pratiljama,kada sam ih vidjeo tuga me obuzela. Moje stare matice(dvogodisnje) su za ove dzambo dzetovi.Mozda velicina nije bitna i nece uticati na plodnost,rojevni nagon i druge osobine ali kad ih vidim onako jadne tuga me obuzme.Hoce li ove jade biti krupnije sa vremenom ili ce ostati ovakve?Danas sam izvadio kaveze sad da sacekam koji dan da vidim hoce li poceti da lezu.
To sto su u kafezima male, ne znaci da kad ih drustva prime da budu opet male!Znaj da sad (u kafezu) matice nisu doviljno hranjene adekvatnom hranom,imaju izgubljen nagon nosenja i najbitnije je sto su pod strsom! Raspitaj se koliko sati/dana su u kafezu?I na kraju,nisra se neboj,bice sve u redu bices prijatno iznenagjen kad ih vidis po sacu kakve su tada velicine! Ovo vazi da je sa maticama sve u redu,ako nije i posle ovoga onda ih reklamiraj!
U društvu za koje sam već posumnjao da ima lažne matice, pronađem ovu nakon 20 i više dana od izlaska iz matičnjaka. Dali je moguće da je tek sada pronesla ?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 22, 2015, 23:37:50
Hoce li ove jade biti krupnije sa vremenom ili ce ostati ovakve?
Svako živo biće raste pa i matice, a sve ostalo ćeš i sam vidjeti pa ćeš nam, ako budeš voljan, reći šta si vidio.
Pozdrav, svako dobro!
Kao sto si i rekao Esade,danas sam pregledao kosnice, obe nove matice su pocele da nose.Jednu sam vidjeo i izgleda mnogo bolje i ljepse,onako kako treba da izgleda kraljica. Sa uzivanjem sam je posmatrao dok se sa pratnjom setala po sacu svejsna svoje vaznosti i kao da mi je govorila:Pogledaj me sad!,Sumnjas li jos u mene?Bolje da prekinem,evo slika-
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 23, 2015, 00:02:40
To sto su u kafezima male, ne znaci da kad ih drustva prime da budu opet male!Znaj da sad (u kafezu) matice nisu doviljno hranjene adekvatnom hranom,imaju izgubljen nagon nosenja i najbitnije je sto su pod strsom! Raspitaj se koliko sati/dana su u kafezu?I na kraju,nisra se neboj,bice sve u redu bices prijatno iznenagjen kad ih vidis po sacu kakve su tada velicine! Ovo vazi da je sa maticama sve u redu,ako nije i posle ovoga onda ih reklamiraj! [/quote]Tacno tako kako ste rekli ti i Esad. Zahvaljujem na odgovorima i za to sto ste bili u pravu na moju veliku radost.Pozz.
U društvu za koje sam već posumnjao da ima lažne matice, pronađem ovu nakon 20 i više dana od izlaska iz matičnjaka. Dali je moguće da je tek sada pronesla ?
A je li moguće da si ti negdje omahnuo? Provjeri opet bilješke.
Ti bi nama trebao reći šta se desilo jer si ti pratio situaciju, a mi naše oči i misli naslanjamo na tvoje oči i misli i trudimo se biti što tačniji i tako pripomoći. Ja tako dug problematičan period sa mladom maticom nisam doživio. Dopuštaš li mogućnost da si u žurbi (loša svjetlost, ljutnja, žurba...) previdio jaja? Jer, kad smo ljuti, mrak nam je na očima, je l' da?
Može jedna molba? Hajde mi u tom društvu za 7-8 dana ponovo uslikaj leglo te matice.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Dvoumio sam se i prije i maloprije: hoću reći, neću, hoću... i, evo, hoću. Kad bi moj rahmetli otac prodavao selekcionisane matice, rekao bih mu da mi ne trebaju jer na prvom mjestu ja postavljam i ostavljam samo rojevu maticu.
To sto su u kafezima male, ne znaci da kad ih drustva prime da budu opet male!Znaj da sad (u kafezu) matice nisu doviljno hranjene adekvatnom hranom,imaju izgubljen nagon nosenja i najbitnije je sto su pod strsom!
Rekao sam već da i matice rastu. No, ništa im u kafezu ne može toliko smetati da selekcionisane sparene matice budu manje od nesparenih rojevih matica. Morao sam ti ovo reći.
Fino si ovo rekao, ali sam namjerno prešutio i nisam htio reagovati, a upravu si. Sjetićeš se ti ovih svojih riječi 100 % ti tvrdim.
Pozdrav, svako dobro!
Nemam iskustva da bih nesto tvrdio u vezi ovoga ali mogu vjerovati ocima.Logicno je da robija ostavlja trag na svakom zivom bicu( a matica jeste zivo bice) i ocigledna promjena nakon oslobadjana iz kaveza je dokaz toga. Rojevne matice po mom misljenu dolaze iz jakog drustva koje je svjesno svoje snage i potrebe za djeljenjem.Istina i selektirane matice dolaze iz jakih drustava ali koje je odabrao covjek i uglavnom pospjesio jacanje istog na ovaj ili onaj nacin. Takve zajednice nazivaju bilder drustva a ja imam amonizitet prema bilderima i svemu onome sto ovaj pojam prati(sport nije sigurno).Mislim da se ne mogu porediti rojevne i selektirane matice ali opet ponavljam da je moje misljenje nije zasnovano na iskustvu i praksi i vjerovatno nije ispravno ali imam pravo da razmisljam slobodno. Sa druge strane svjestan sam da su selektirane matice neophodne iz mnogo razloga i da se ne moze bez njih, mada i slatkisi su potreba i imaju divan ukus ali koliko su zdravi to je vec druga stvar. PS.slike gnijezda za par dana.Pozdrav.
A je li moguće da si ti negdje omahnuo? Provjeri opet bilješke.
Ti bi nama trebao reći šta se desilo jer si ti pratio situaciju, a mi naše oči i misli naslanjamo na tvoje oči i misli i trudimo se biti što tačniji i tako pripomoći. Ja tako dug problematičan period sa mladom maticom nisam doživio. Dopuštaš li mogućnost da si u žurbi (loša svjetlost, ljutnja, žurba...) previdio jaja? Jer, kad smo ljuti, mrak nam je na očima, je l' da?
Pozdrav, svako dobro!
Pozdrav Esade, evo mojih bilješki: 11.05. Matičnjaci - nema mladog legla (još je bila stara matica) 19.05. Nema matičnjaka niti legla 12.06. Jednodnevno leglo na poluokviru - malo pčele moguće lažne matice?? 22.06. Mlada matica i nešto jajašaca
Na slici se vidi da su joj krila dosta oštećena, moguće da je zbog toga što mi je ostao aktiviran skupljač polena (mada ima izlaz za trutove) pa se jadnica nekako morala provući kroz te male rupice ::) Ostavt ću je još koji dan da vidim šta radi...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 23, 2015, 16:28:33
Moze li mi neko reci sta je ovo? Mlada pcela,stara pcela,polen ili sta vec,ja ovakve do sad nisam gledao.
To sto su u kafezima male, ne znaci da kad ih drustva prime da budu opet male!Znaj da sad (u kafezu) matice nisu doviljno hranjene adekvatnom hranom,imaju izgubljen nagon nosenja i najbitnije je sto su pod strsom!
Rekao sam već da i matice rastu. No, ništa im u kafezu ne može toliko smetati da selekcionisane sparene matice budu manje od nesparenih rojevih matica. Morao sam ti ovo reći.
Pozdrav, svako dobro!
Da budem iskren,Esade ja bas i nemam nekog iskustva sa rojevim maticama il nesto sasvim malo iskustva u eksperimentisanju! Ja i nisam video neku veliku razliku u velicini rojevih matica i ovih mojih sa presagjivanjem,na protiv ove moje mi nekako krupnije gledaju od r.matica!Jedina razlika koju sam ja video je da su brze i zilavije od ove moje koje ja proizvodim presagjivanjem u nosenju i velicini ama bas nikakvu razliku,ko sto i rekoh da su moje malo tromavije a to znaci da su i krupnije po logici stvari! E sada namerno nisam pomenuo selekcionisane jer da ne dogje do zabunu,jer ih i ja selektujem(ti znas da selektujem matice vec 6 godina za redom na svom pcelinjaku od sopstvenih linija) al se toliko i ne zamaram sa tim izrazima,meni je bitno da mi matica da jako drustvo koje ce dobro prezimeti i burno razviti u proljece iduce godine,a posto zadnjih godina meda nema bar da za sebe sakupi da ne bi jela secer cele zime.Normalno da je blage naravi i da se ne veram po vocnjaku,da sada to po mom nekom kriterijumu uspevam solidno pa sad boze zdravlja videcemo dalje kako ce da bude! Pozdrav Esade!
A je li moguće da si ti negdje omahnuo? Provjeri opet bilješke.
Ti bi nama trebao reći šta se desilo jer si ti pratio situaciju, a mi naše oči i misli naslanjamo na tvoje oči i misli i trudimo se biti što tačniji i tako pripomoći. Ja tako dug problematičan period sa mladom maticom nisam doživio. Dopuštaš li mogućnost da si u žurbi (loša svjetlost, ljutnja, žurba...) previdio jaja? Jer, kad smo ljuti, mrak nam je na očima, je l' da?
Pozdrav, svako dobro!
Pozdrav Esade, evo mojih bilješki: 11.05. Matičnjaci - nema mladog legla (još je bila stara matica) 19.05. Nema matičnjaka niti legla 12.06. Jednodnevno leglo na poluokviru - malo pčele moguće lažne matice?? 22.06. Mlada matica i nešto jajašaca
Na slici se vidi da su joj krila dosta oštećena, moguće da je zbog toga što mi je ostao aktiviran skupljač polena (mada ima izlaz za trutove) pa se jadnica nekako morala provući kroz te male rupice ::) Ostavt ću je još koji dan da vidim šta radi...
Ante kada vidiš ovakvu maticu, a mlada je (tek nedavno je počela da nosi – i pitanje je da li ona nosi), treba da znaš da ona mora znati da pronađe svoju košnicu. U ovakvim situacijama takvu maticu bacim i posmatram može li da leti. Ako ne može, žao mi je i doviđenja – ubijam je.
PS
Pisao sam više puta da se u roju može naći više matica i da pčele mogu pri odabiranju da ih i sve i pobiju (ili oštete preostalu). Ovakav izgled krila je nastao pri izbacivanju matice iz košnice. Pčel čeljustima hvataju maticu za krila i tako ih otanje baš kao na slici. Znači, baciš je i ako ne može da leti od nje nema ništa (kažem, ja tako radim uvek).
Pozdrav Esade, evo mojih bilješki: 11.05. Matičnjaci - nema mladog legla (još je bila stara matica) 19.05. Nema matičnjaka niti legla 12.06. Jednodnevno leglo na poluokviru - malo pčele moguće lažne matice?? 22.06. Mlada matica i nešto jajašaca
Na slici se vidi da su joj krila dosta oštećena, moguće da je zbog toga što mi je ostao aktiviran skupljač polena (mada ima izlaz za trutove) pa se jadnica nekako morala provući kroz te male rupice ::) Ostavt ću je još koji dan da vidim šta radi...
Krenuću ozada. Kažeš da su matici krila dosta oštećena. Vidio sam sliku i meni matica (ono koliko je vidim) izgleda fino. Da li ti je stara matica bila obilježena? Pitam zato što je možda ovdje u pitanju stara matica, a ti misliš da je mlada. Hajdemo sada na tvoje bilješke.
Kažeš: "11.05. Matičnjaci - nema mladog legla (još je bila stara matica)" Koji matičnjaci? Nije svejedno da li su sa tek položenim jajetom, larvicom, larvom pred zatvaranjem matičnjaka, ili zatvoreni matičnjaci. Da bi mogao dalje unaprijed računati, moraš sve što detaljnije zabilježiti pa ćeš onda moći što približnije izračunati ono 8+8=16 dana (izlazak mlade matice). Veliš tu da nije bilo mladog legla, a bila stara matica. Predrojevno stanje ili tiha smjena?
19. 05. veliš da nije bilo ni matičnjaka ni legla. Šta je moglo biti? Od prve bilješke do druge prošlo ti je 8 dana, a taman toliko je potrebno da matica izađe poslije zatvaranja matičnjaka (8+8) pa i nije moglo biti legla, ali jeste moguće da si čačkao baš kad nije trebalo jer po izlasku mlade matice i još 5-6 dana poslije treba biti oprezan (izlazak iz matičnjaka, prvi letovi za upoznavanje okoline pa sparivanje). No, ovdje je opet sporna ona stara matica (jesi li nju vidio?).
Poslije 24 dana, dakle, 12. 06., vidio si jaja i malo pčela (društvo je do tad već dobro nazadovalo), a 10 dana kasnije opet samo jaja ("nešto jajašaca"). Kakvih jajašaca, koliko u ćeliji i gdje u ćeliji?
Pazi, ako je 12. 06. bilo jaja, onda si 22. 06. morao imati zatvorenog legla. Je li ga bilo?
Ovo je društvo skroz krenulo nizbrdo i do sada je potpuno nazadovalo pa se pitam ima li sada ulicu-dvije pčele. Moguće je da se dvaput odigrala tiha smjena, to sam više puta ispratio, posebno kad sam dodavao kupljene sparene matice (nekad).
I, finiš: društvo je skoro mjesec i po dana bilo bez legla, a to je potpuno nizbrdo i može ti poslužiti samo za neku vrstu učenja koje ćeš kasnije znati navrijeme primijeniti. Jer, dok se čovjek bakće oko problematičnog i slabog društva, kojeg na kraju opet izgubi, do tada mu dobra društva trpe i na to svako mora misliti. Dakle, jednostavnije je, ekonomičnije i bolje ostati bez jednog društva (spojiti), nego da ti 5, 10 ili više društava krenu nazad zbog tog jednog lošeg. Ali, uvijek ima ali, čovjek voli čačkati, ja naročito, a cijena i naplata za sve ima i dođe pa ne treba žaliti ako smo odabrali nezgodan način učenja i savladavanja problema. Eto, ja toliko.
Da budem iskren,Esade ja bas i nemam nekog iskustva sa rojevim maticama il nesto sasvim malo iskustva u eksperimentisanju! Ja i nisam video neku veliku razliku u velicini rojevih matica i ovih mojih sa presagjivanjem,na protiv ove moje mi nekako krupnije gledaju od r.matica!Jedina razlika koju sam ja video je da su brze i zilavije od ove moje koje ja proizvodim presagjivanjem u nosenju i velicini ama bas nikakvu razliku,ko sto i rekoh da su moje malo tromavije a to znaci da su i krupnije po logici stvari! E sada namerno nisam pomenuo selekcionisane jer da ne dogje do zabunu,jer ih i ja selektujem(ti znas da selektujem matice vec 6 godina za redom na svom pcelinjaku od sopstvenih linija) al se toliko i ne zamaram sa tim izrazima,meni je bitno da mi matica da jako drustvo koje ce dobro prezimeti i burno razviti u proljece iduce godine,a posto zadnjih godina meda nema bar da za sebe sakupi da ne bi jela secer cele zime.Normalno da je blage naravi i da se ne veram po vocnjaku,da sada to po mom nekom kriterijumu uspevam solidno pa sad boze zdravlja videcemo dalje kako ce da bude! Pozdrav Esade!
Blagoja, govorio sam o konkretnom primjeru koji je čovjek napisao, gledajući svojim očima, a to sam i ja dosta puta gledao, zato sam o konkretnom slučaju i rekao tebi ovo:
Citat
Rekao sam već da i matice rastu. No, ništa im u kafezu ne može toliko smetati da selekcionisane sparene matice budu manje od nesparenih rojevih matica. Morao sam ti ovo reći.
Lično tebi želim sreću u svemu (ni drugima ništa manje) pa i u selekciji. Svi mi ponešto čačkamo, pokušavamo, uspijevamo, griješimo..., a to i jeste pčelarstvo i to ne treba biti nikakva smetnja, samo što je poželjna iskrenost, a nepoželjna samoljubivost i sveznadarstvo. O spomenutoj selekciji reći ću ti nešto. Kupovao sam matice sa raznih strana i, kunem se, nisam bio zadovoljan. Svaku sam uspješno dodao, primile, počele nesti, a onda, u većini slučajeva - smjena. One koje su opstale, loše su se pokazale pa sam ih ja smijenio. Npr. dobijao sam (kupovao) i Kulinčevićeve matice i još nekih drugih i prestao s tim te se oslonio na rojevne i zadovoljan sam. Bio sam na oplodnom centru Ferida Velagića koji ima turnus 850 oplodnjaka. On je nekad radio oko matica zajedno sa Franjom G. Tomažinom. Ni sa tim maticama nisam bio zadovoljan (ne samo ja, nego grupa nas koji se družimo). Išao sam i kod Zdravka Avrama u Sarajevo. O tome ne bih, toliko je gadno.
Pazi, ako si ti zadovoljan svojom selekcijom, to je dobro. Da si bliže, kupio bih koju i iskreno ti rekao šta sam zapazio. Nisam ti rekao da sam radio i Jenterom, i Nicotom, i Dulitl metodom..., odustao od svega i ostao kod rojevih. Moja logika: šta će mi išta kad mi Bog svake godine da i viška dobrih rojevih matica, meni najboljih matica?
Ti veliš da su tvoje selekcionisane matice krupnije od rojevih. Nisam vidio i ne mogu ništa reći, i neću, ali mogu i hoću reći ono što jesam vidio: posmatrao sam na velikom stolu u prodavnici friško spakovan vrlo veliki turnus selekcionisanih matica za prodaju i, kunem se, NIJEDNA ta sparena nije veličinom bila ni blizu nesparene rojeve matice i to sam javno rekao tom selekcionisti pred nekoliko pčelara. Taj se i dalje bavi uzgojem matica (odlična zarada), izdaje knjige, drži predavanja..., pravi gazda. No, vidi sad ovo. Malo sam ga činjenicama zezao pa mu zavirio negdje tamo i ponudio mu koliko hoće para za jednu maticu koja mi je zapela za oko. Nije mi dao nipošto.
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: drazen.kasapovicJun 24, 2015, 09:26:13
Citiraću Dr Luku Kolarevića : ,, proizvodnja rojidbenih i prinudnih matica predstavlja najteži oblik antiselekcije''. Činjenica je da se na našim prostorima uzgaja nisko produktivni soj pčela, dokaz tome je da se sa sličnim i istim mogućnostima kojima raspolaže naše pčelarstvo nalazimo na dnu svetskog proseka. Za loš prijem novih selekcionisanih matica utiče veliki broj faktora a mislim da je u 90% slučajeva najveći krivac pčelar. Tvrdnje kako su loše matice naših svetski priznatih selekcionera loše ,jako mi je smešna.
Citiraću Dr Luku Kolarevića : ,, proizvodnja rojidbenih i prinudnih matica predstavlja najteži oblik antiselekcije''. Činjenica je da se na našim prostorima uzgaja nisko produktivni soj pčela, dokaz tome je da se sa sličnim i istim mogućnostima kojima raspolaže naše pčelarstvo nalazimo na dnu svetskog proseka. Za loš prijem novih selekcionisanih matica utiče veliki broj faktora a mislim da je u 90% slučajeva najveći krivac pčelar. Tvrdnje kako su loše matice naših svetski priznatih selekcionera loše ,jako mi je smešna.
Kad čovjek nešto iole pametno i argumentovano kaže, fino je odgovoriti mu, ali kad ovako buba, onda se to zaobilazi jer: argumenti, argumenti... Sad bih ja trebao gubiti vrijeme na dokazivanje iz vlastitog iskustva i iskustava mojih kolega i šire te još koristiti i razna "citiranja". Ne pada mi napamet.
Mora da se i ti baviš "selekcijom"? A selekcija ima raznih, dobrih i loših, samo ne znam da li si ti i čuo za njih. Kako ono Njemci "izselekcionisaše" kravlje ludilo? Kako selekcionisti ne mogu selekcijom da riješe nijednu bolest niti nametnika? Kako umire toliko društava širom svijeta? I, je li bit selekcije da dođe čova, npr. u Hrvatsku i prodaje jednu maticu po cijeni kao da prodaje kravu? Hajde, bolan, čitaj malo, razmišljaj, upoređuj, odvagaj pa tek onda nešto kaži. Ti meni nisi smiješan, niti tvoja priča, nešto je to drugo, a otkriće se i to drugo.
Citat
Za loš prijem novih selekcionisanih matica utiče veliki broj faktora a mislim da je u 90% slučajeva najveći krivac pčelar.
E, ovo ti je pravi "biser". Gdje sam ja govorio o lošem prijemu matica?
Da sam imao sparenih matica ne bih čekao već bih ubacio odmah novu maticu. Upravo si riješavam stacionar na kojem će mi biti oplodnjaci, nukleusi, pomoćna društva... U ovom društvu o kojem smo raspravljali nisam našao staru maticu (mada je bila označena) već samo par zrelih matičnjaka i društvo bez mladog legla. Po meni to nebi trebali biti rojevi matičnjaci ako je samo par matičnjaka ali mi nije jasno zašto je stara matica prestala nesti. Maticu sam tražio, po par puta pregledavao okvire ali ju nisam mogao naći. Neznam kako vi možete točno odrediti koliko je star matičnjak (osim ako ne otvarate košnicu svaki dan). Sada planiram voziti pčele na suncokret. Uvidio sam problem bespašnog perioda između bagrema i suncokreta, nemogu maticu natjerati da više zaleže jaja. Dali bi bilo dobro možda uzeti njihov okvir sa medom i staviti ga u hranilicu tako da simuliram unos? Za sada rijetko koja ide preko 6 okvira legla a to mi je premalo ako suncokret dobro zamedi? Jedan koega mi je sugerirao da je možda problem što sam u nekim košnicama prevjesio čak po 4 okvira zatvorenog legla a ostavio im 3 okvira mlađeg pa je većina pčela otišla iz plodišta i zbog toga i matica slabije zanosi prazne okvire
Anto, odoh ja u čaršiju piti kahvu jer pada kiša pa ću malo pričukati sa pčelarima, a vjerujem da će ti do tada sve odgovore dati ovaj Kasapović jer on baš "kasapi" iskustveno i znanstveno
Pozdrav, svako dobro!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: drazen.kasapovicJun 24, 2015, 15:39:05
Kad čovjek nešto iole pametno i argumentovano kaže, fino je odgovoriti mu, ali kad ovako buba, onda se to zaobilazi jer: argumenti, argumenti... Sad bih ja trebao gubiti vrijeme na dokazivanje iz vlastitog iskustva i iskustava mojih kolega i šire te još koristiti i razna "citiranja". Ne pada mi napamet.
Sve su to dokazali veliki pcelarski strucnjaci nema potrebe da gubite vreme.
Mora da se i ti baviš "selekcijom"?
U onoj meri koliko i svaki pcelar ,na osnovnih par stvari.
A selekcija ima raznih, dobrih i loših, samo ne znam da li si ti i čuo za njih
Bio,video,procitao ,naucio od velikih strucnjaka.
Kako ono Njemci "izselekcionisaše" kravlje ludilo?
Istina da su ludilo otkrila dva Nemca ali ovo nema nikakvu sponu sa selekcijom pčela. Sirenje epidemije je uzrokovano ishranom ostacima zivotinja i kostanim brasnom.
Kako selekcionisti ne mogu selekcijom da riješe nijednu bolest niti nametnika?
Ova tvrdnja nema veze sa istinom.O ovom bas vi imate jako puno da pročitate.
Kako umire toliko društava širom svijeta?
I o ovom ima puno za čitanje, uglavnom ljudski faktor:,zagadjenost prirodne okoline,insekticidi,ishrana pčela bazirana na zamenama itd. Opet nema veze sa selekcijom.
I, je li bit selekcije da dođe čova, npr. u Hrvatsku i prodaje jednu maticu po cijeni kao da prodaje kravu?
Može on da dodje i da prodaje sta hoće ,neko ima para mozda i takve da kupi. Uglavnom vi je niste kupovali I ja isto tako .Vi ste kupovali i nabavljali od nasih selekcionera ali nisu zadovoljili vase kriterijume. Ja sam prezadovoljan I naravno necu da nikog reklamiram.
Za loš prijem novih selekcionisanih matica utiče veliki broj faktora a mislim da je u 90% slučajeva najveći krivac pčelar.
Ovde vas nisam pomenuo uopšte.
Ja sam napisao prošli post ali kako kazete da sam bubao bez argumenata. Previse stvari primate lično a zaista nema potrebe da se vredjamo.Opet aludirate na neku zaveru ,nemam lično nikakve koristi od ovoga. Vi tvrdite jedno a ja drugo. Za 15 godina iskustva kroz učenje i druženje sa velikim pčelarima i sopstveno iskustvo uvideo sam velike razlike izmedju istine i šuplje priče. Moj savet je pogotovu početnicima da nabave kvalitetne matice od proverenih stručnjaka. Skratit ćete vreme podizanja kvalitetnog pcelinjaka. Stanje u kome smo sada i jeste zahvaljujuci nazovi ekspertima za pčelarstvo.
Citiraću Dr Luku Kolarevića : ,, proizvodnja rojidbenih i prinudnih matica predstavlja najteži oblik antiselekcije''. Činjenica je da se na našim prostorima uzgaja nisko produktivni soj pčela, dokaz tome je da se sa sličnim i istim mogućnostima kojima raspolaže naše pčelarstvo nalazimo na dnu svetskog proseka. Za loš prijem novih selekcionisanih matica utiče veliki broj faktora a mislim da je u 90% slučajeva najveći krivac pčelar. Tvrdnje kako su loše matice naših svetski priznatih selekcionera loše ,jako mi je smešna.
Ne pada mi napamet odgovarati na tvoj posljednji post, ali me jesi dobro nasmijao i na tome ti hvala. No, kad već voliš citate, hajde, velim, da i ja jedan postavim, a pošto si se družio s "velikim stručnjacima" i "naučio", onda ti ne moram spominjati ni autora niti knjigu, ti to već sve znaš:
“Pčelar, koji razmišlja, dolazi neminovno do zaključka da čovjek ne može prirodne zakone podrediti svojim uskim interesima, već se mora prilagoditi tim zakonima i svoje interese uskladiti s njima.”
“Mi pčelari ne možemo proizvoditi matice na industrijskoj osnovi kao drugu robu, jer su matice živa bića, koja nastaju pod vrlo složenim režimom ishrane u određenim uvjetima i vremenu i pod složenim zakonitostima nasljeđivanja.”
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Hajde da te zamolim nešto. Nemoj me više nasmijavati. Ista meta isto odstojanje.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: drazen.kasapovicJun 26, 2015, 12:46:52
Drago mi je da sam vas nasmejao. Hteo bih vas samo pitati dve stvari a to su uticaj velicine jajeta na kvalitet matice i njenog budućeg društva ,posmatrajući sve vrste matičnjaka koji se mogu naći u košnici? Uticaj temperature na razvoj matične larve u toku celog ili samo povremenog razvoja?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar MiletićJun 26, 2015, 15:24:00
Pozdrav svima
Imam pitanje u vezi broja košnica na samom početku bavljenja pčelarstvom. Koliki je optimalni broj košnica za pčelara početnika. Da dobro "ispeče" zanat za prvu godinu, i da stekne elementarno iskustvo. Takođe me interesuje da li je za pčelarenje sa EV ili RV košnicama potrebno prethodno iskutvo recimo na LR košnicama ili to nije neophodno.
Aleksandre, pozdravljam te. Danas dan kakav je, dobar je jedino za ovakva ćaskanja.
Mislim da već ima slična tema o ovome ali... Jedno društvo - ko ni jedno! Dva društva - nešto bolja varijanta (bar ćeš znati koje je bolje). Ako ti jedno (ne daj Bože) strada - to je pola pčelinjaka. Tri društva - prava kombinacija. Više društava - izuzetno, ako su ti baš takve ambicije (onda to traži i dobrog - pouzdanog mentora...).
Drugo pitanje: mislim da je nepotrebno (nije neophodno) iskustvo sa drugim košnicama, mislim da si odabrao pravu košnicu za početak. Svako dobro.
Drago mi je da sam vas nasmejao. Hteo bih vas samo pitati dve stvari a to su uticaj velicine jajeta na kvalitet matice i njenog budućeg društva ,posmatrajući sve vrste matičnjaka koji se mogu naći u košnici? Uticaj temperature na razvoj matične larve u toku celog ili samo povremenog razvoja?
Nemaš me potrebe pitati kad već sve znaš. Očito da nisi shvatio "nasmijavanje". Kad bih ti i htio odgovoriti, prvo bih ti morao argumentovano isjeći onaj post u kojem na kraju veliš: "Stanje u kome smo sada i jeste zahvaljujuci nazovi ekspertima za pčelarstvo. ", ali rekao sam da neću, i neću jer bih tako ja neuk učio nekoga ko već sve zna. Sugestija, zaobiđi me kulturno, i ja ću isto.
Imam pitanje u vezi broja košnica na samom početku bavljenja pčelarstvom. Koliki je optimalni broj košnica za pčelara početnika. Da dobro "ispeče" zanat za prvu godinu, i da stekne elementarno iskustvo. Takođe me interesuje da li je za pčelarenje sa EV ili RV košnicama potrebno prethodno iskutvo recimo na LR košnicama ili to nije neophodno.
Hvala, Aleksandar
Pitanje na pitanje.
Jesi li do sada kupio i pročitao ijednu knjigu o pčelarstvu? Jesi li kadgod radio s nekim pčelarom i razgovarao o pčelarstvu, ili bar posmatrao šta pčelar radi? Imaš li ikakvog iskustva?
Neznam kako vi možete točno odrediti koliko je star matičnjak (osim ako ne otvarate košnicu svaki dan).
Jesi li me ovo zezao? Hajde malo upotrijebi stečeno znanje pa računaj: jaje u tri položaja-larvica-larva-matičnjak pred zatvaranjem-zatvoren matičnjak, a sve skupa je 16 dana. I, zašto onda otvarati košnice svaki dan?
Veliš:
Citat
Jedan koega mi je sugerirao da je možda problem što sam u nekim košnicama prevjesio čak po 4 okvira zatvorenog legla a ostavio im 3 okvira mlađeg pa je većina pčela otišla iz plodišta i zbog toga i matica slabije zanosi prazne okvire
Ovdje se krije nešto za što ja lično imam običaj reći: kad stavimo H.R., mi od jednog društva silom stvorimo dva i onda svoje radove prema tome trebamo ravnati. Dokaz tome je redovno povlačenje matičnjaka u medištima. To je samo jedan dokaz.
Ma ne zezam te, nekada jednostavno nađem zatvoren matičnjak i neznam koliko je dana već zatvoren
A vodiš li evidenciju radova? Tu su mnoge odgonetke.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Maloprije me zvao jedan pčelar, kojeg sam propčelario i potpomogao, a pomažem i sada. Zamolio me da odemo kod mog starog poznanika, koji se bavi uzgojem selekcionisanih matica, pa da kupi dvije matice jer hoće da vidi, da kupi i proba. Obećao sam mu da ćemo ići sutra oko 10.00. Taj selekcionista je jednom, na moju sugestiju, išao u posjetu Franji G. Tomažinu. Njegov rad i moj rad ne sprečavaju nas da budemo prijatelji i da se potpomažemo. Dvoumim se da li ponijeti foto aparat pa slikati i postaviti ovdje jer je bilo govora o raznim maticama.
Ovo sam ja slikao na jednom sajmu prije nekoliko godina. Pošto je ovo tema za razna pitanja, evo slika kao pitanje, posebno početnicima, a onda i svima - dokle bi pčelar trebao stići.
Ma ne zezam te, nekada jednostavno nađem zatvoren matičnjak i neznam koliko je dana već zatvoren
A vodiš li evidenciju radova? Tu su mnoge odgonetke.
Pozdrav, svako dobro!
P.S. Maloprije me zvao jedan pčelar, kojeg sam propčelario i potpomogao, a pomažem i sada. Zamolio me da odemo kod mog starog poznanika, koji se bavi uzgojem selekcionisanih matica, pa da kupi dvije matice jer hoće da vidi, da kupi i proba. Obećao sam mu da ćemo ići sutra oko 10.00. Taj selekcionista je jednom, na moju sugestiju, išao u posjetu Franji G. Tomažinu. Njegov rad i moj rad ne sprečavaju nas da budemo prijatelji i da se potpomažemo. Dvoumim se da li ponijeti foto aparat pa slikati i postaviti ovdje jer je bilo govora o raznim maticama.
Koliko može pomoći evidencija pri proceni starosti matičnjaka ako čovek otvori košnicu i vidi zatvoren matičnjak, a pre toga je nije otvarao dva meseca.
Kad sam već tu i ovo mi je malo sporno. Ovo (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40367#msg40367) ne bi trebalo da je nikakva pčela. U tom slučaju i insekt na slici bi mogao biti pčela, a nije. Mislim da se radi o nekom insektu iz roda Syrphidae.
Koliko može pomoći evidencija pri proceni starosti matičnjaka ako čovek otvori košnicu i vidi zatvoren matičnjak, a pre toga je nije otvarao dva meseca.
O, i ti si tu? Ja pomislio da su te nekakve iznenadne pare trefile pa ti od znojenja pobjegao na ljetovanje.
Znači, da izvedem zaključak: ti košnicu otvoriš, npr. 1. maja i ponovo tek 1. jula; ili: 1. aprila i opet tek 1. juna? Da ne ideš malo u krajnost? Nije potrebno nadmudrivanje, nego pomoći čovjeku, zato sam tipovao na evidenciju, znaš ti to dobro, ali ti nastojiš čuvati svoj stil. Dobro, čuvaj ga. No, ne čitamo ovo samo ti i ja, nego i drugi, a svako za sebe sam zaključuje na osnovu viđenog (pročitanog).
Kakvu krajnost? Ne razumem...Šta je tu nadmudrivanje. Lepo pišem: koliko je evidencija od pomoći ako otvori košnicu i vidi poklopljen matičnjak (tako sam razumeo nedoumicu kolege Ante). I ja posle 30 i kusur godina pogrešim u proceni starosti matičnjaka.
Na primer: oko 70 % košnica otvorim početkom bagrema (pretposlednji put) i prilikom zazimljavanja (poslednji put). Šta je tu neobično. To nije stil, nego nepotreban rad oko košnica. Osim ako imam vremena, ja uživam u pregledu košnica.
PS
Obično letujem na pčelinjaku (pa i zimujem na pčelinjaku).
Ante, postoji još jedna mogućnost, a to je da ova matica sa slike u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40350#msg40350) nosi normalno i da je normalno oplođena (trbuh matice izgleda kao da je matica počela da nosi).
To je ulazak oplođene matice u košnicu. Tada pčele pokušavaju da je izbace i nanesu joj oštećenja. Oplođena matica može poticati iz druge košnice tako što prilikom pregleda spadne sa rama i uđe u neku košnicu. Najčešće se dešava da mlade matice pri oplodnji pogreše i uđu u drugu košnicu. Kada je promenljivo vreme ovo nije retkost (nagli nailazak nepogode).
Ja bih sačekao i pratio šta se dešava. Moguće je da se društvo „sredi“ i postane normalno, ali da jako oslabi. Pisao sam o uporedom nošenju matice i lažnih matica i da to često odstupa od onoga u literaturi, gde uglavnom piše da lažne matice prestaju sa nošenjem kada pronese matica. Moja posmatranja i zaključak su drugačiji i to uporedo nošenje može trajati i više od 20 dana. Ne smatram da je društvo baš potpuno nazadovalo. Pčele još deluju lepo naizgled, ali će se brojnost svakako smanjivati. Ipak bi mogao da proveriš šta će biti, jer je društvo uglavnom izgubljeno i nemaš „neplanirani“ gubitak.
Koliko može pomoći evidencija pri proceni starosti matičnjaka ako čovek otvori košnicu i vidi zatvoren matičnjak, a pre toga je nije otvarao dva meseca.
Tragao sam po moru mojih slika sa pčelinjaka, a ti navalio na pisanje, zato ću ti prvo ovo postaviti pa onda tek pročitati tvoje nove postove. A, valjalo bi i ići spavati jer sutra imam čast posjetiti kolegu koji uzgaja matice.
Zašto slika Dnevnika evidencije o društvima? Zato što meni ne moraš vjerovati, dam ti dnevnike pa čitaj i zaključuj. Nisi valjda protiv evidencije?
Nije mi jasno šta želiš da postigneš postavljanjem dnevnika evidencije. Kako ti ono kažeš, čitaju ovo i drugi. Pitanje kolege Ante je jasno, a ti mene pitaš vodim li evidenciju. To je epohalno.
Pitaš mene nisam li možda protiv evidencije. Pa ja savetujem ljudima da rade na osnovu evidencije i ti sada konstruišeš neke priče šta sam ja rekao i kao nikada nećeš da citiraš. Šta da citiraš? Imaš pitanje i tvoj odgovor, vodi li čovek evidenciju.
PS
O evidenciji i to vrlo složenoj i preglednoj (od ove poruke i nadalje – i još i objašnjenja kolegama putem pp).
Jasno je tamo u postu da nisam ništa loše ni rekao ni, ne daj Bože, mislio. Samo sam rekao da si ti pisao dok sam ja tragao po moru slika. Jedino može biti sporna riječ: "navalio". Ako si pomislio da je nešto loše u pitanju, nije sigurno, ali opet se izvinjavam jer hoću da sačuvam odnos: čovjek-čovjek. Eto, je li uredu.
Ante, postoji još jedna mogućnost, a to je da ova matica sa slike u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40350#msg40350) nosi normalno i da je normalno oplođena (trbuh matice izgleda kao da je matica počela da nosi).....
Danas sam ponovno pregledao nakon 3 dana i nema jaja (interesantno nema ni te matice više) a ono leglo što je i bilo su počele "nadograđivati" u trutovsko, tako da sam isterao sve pčele iz plodišta te"žrtvovao" jedno staru "crvenu" maticu i nešto njenog legla iz nukleusa te ostale nastavke spojio preko novina. Za koji dan selim na suncokret i nemam više vremena za eksperimentisanje.
Ostala su mi još dva bezmatka koje ću najvjerovatnije spojiti kad krene paša na suncokretu da ih bar donekle iskoristim a za nagodinu pripremiti nukleuse na stacionaru. Pretpostavljam da je sada već kasno za proizvodnju nekih kvalitetnijih matica da popunim prazna mjesta na kontejneru?
Što se tiče priče o starosti matičnjaka svakom se može desiti da previdi neki zaleženi zvončić i poslje nedelju dana više nisi siguran dali je star 8 ili 15 dana (bar nama početnicima), inače košnice obično otvaram svakih 7-10 dana iz razloga što ih ne želim često uznemiravati a drugi razlog što često i ne stignem zbog posla (od kojeg živim)
Dosta je bilo govora o starosti matičnjaka. Da pomognem ako mogu. Najmerodavnije je pogledatj vrh matičnjaka i ako je prekriven voskom, matičnjak je maksimalno u 14 danu starosti. Ako je pčela uklonila vosak i jasno se vidi paučinasti kokon, matica je živa i aktivna i kroz max 2 dana izlazi. Još jedna stvar koja nije 100% sigurna je to da tek zatvoren matičnjak ima svetliji vosak pri vrhu, znači od 8 do 10, recimo, dana i pogledom na suncu u vršnom delu se vidi šupljina bez izraženog kokona. u periodu do 14 dana u glavnom matičnjak pri vrhu poprimi tamniju boju.
Sledeće pitanje se ticalo kvaliteta selekcije matica. Sama ćerka matica ne nosi osobine isključivo majke već i očeve gene. Njeno uparivanje, bar kod nas, ne može da bude kontrolisano i po meni, to je dobro. Pčele - deca - biće mešavina osobina matice i NEKOG truta. Ne ulazim u genetiku jer nisam stručan. Mogu samo da vam predložim da mlade matice ne sparujete u bližoj okolini vašeg pčelinjaka! To iskustvo sam platio gubljenjem krvnih linija u drugoj ili trećoj generaciji. Unuka mi nije bila kvalitetna ni približno kao baka. Problem selektivne degeneracije nije moguće ispraviti. Verovali vi meni ili ne. Instant matice, kao u Nemačkoj, recimo, koje su veštački oplođene su najbolje. Ali samo u toj generaciji. Nastavak reprodukcije ćerki će dovesti do degeneracije. Znači, pustite prirodu da odradi svoje. Ostale stvari mimo pčelarstva mislim da ne zaslužuju da budu komenterisane. Svi smo mi ljudi od krvi i mesa sa svešću i dušom i u prah se vraćamo.
Dosta je bilo govora o starosti matičnjaka. Da pomognem ako mogu. Najmerodavnije je pogledatj vrh matičnjaka i ako je prekriven voskom, matičnjak je maksimalno u 14 danu starosti. Ako je pčela uklonila vosak i jasno se vidi paučinasti kokon, matica je živa i aktivna i kroz max 2 dana izlazi. Još jedna stvar koja nije 100% sigurna je to da tek zatvoren matičnjak ima svetliji vosak pri vrhu, znači od 8 do 10, recimo, dana i pogledom na suncu u vršnom delu se vidi šupljina bez izraženog kokona. u periodu do 14 dana u glavnom matičnjak pri vrhu poprimi tamniju boju.
Problem sa procenom starosti matičnjaka je vezan za uslove paše (kao imnogo toga kod pčela) i stanja društva. Ako je paša obilna, pčele luče vosak i neće uvek skidati vosak sa poklopljenog legla. Tako je i sa matičnjacima. Ovih dana se može videti da je na leglu koje treba da se izleže nešto kao mreža (ostaje samo kokon, a vosak i propolis je skinut). U doba obilnog unosa, poklopci legla koje se izleže su „puniji“ i nije skidan sadržaj sa njihove površine).
Nekada su matičnjaci potpuno neprozirni i ništa se ne može videti kada se pogledaju naspram jakog izvora svetla. To je vreme kada postoji obilje u prirodi i kada se pčele najčešće roje.
Ovo se može videti i po ponašanju pčela koje u nekim uslovima masovno skidaju vosak i propolis sa opreme (nastavaka, matičnih rešetki) ili se na zatvorenim pukotinama košnice pojave otvori. Pčele spolja i iznutra sklanjaju propolis.
Procena starosti matičnjaka je najvažnija u momentu kada ga treba dodati drugoj košnici. Tada bi trebalo da su u pitanju sati, a ako su u pitanju dani, nastaje problem planiranja i praćenja pronošenja matice. Nije nevažno ako se negde seli ili bude u pitanju neki drugi razlog za potrebu potpunog praćenja novoizležene matice.
PS
Na internetu (ili u časopisima) možete videti tvrdnju da drušvu sa mladom maticom ne sme da se dodaje mlado leglo. Ovo može imati posledice po društvo. Bilo da je u pitanju mlada nesparena matica ili mlada matica koja se dodaje društvu, može se vršiti procena stanja u košnici dodavanjem legla.
Jedno društvo koje se odavno izrojilo (sin ga je selio na drugi bagrem) je bez matice. Maticu u kavezu su dodali Biljana i Vujadin 18.juna. Po svim pokazateljima, trebalo bi da je pronela do sada. Međutim, nije. Juče smo pogledali i društvo je izgledalo kao bezmatak (čuje se jako brujanje i velika je uznemirenost pčela). Dodao sam ram sa leglom. Danas sam našao društvo u smirenom stanju koje je izgledalo kao da ima nekoliko ramova legla. Matica je tu na leglu i spremaju je da pronese (vidi se po trbuhu koji se povećava).
Važnost ovakve procene je u tome što društvo već ulazi u stanje da lažne matice započnu da nose i neće da hrani maticu. Ne pišem van procene starosti matičnjaka, jer zbog pogrešne procene se mogu pojaviti lažne matice i tada prisustvo matice ne znači puno jednostavno je pčele ne hrane ili nose uporedo sa njom.
Mlado leglo zadovoljava neke potrebe pčela i drugačije je ponašanje pčela i odnosprema novododatoj matici.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 29, 2015, 19:26:21
Mlado leglo zadovoljava neke potrebe pčela i drugačije je ponašanje pčela i odnosprema novododatoj matici.
[/quote] Dragane mozes li malo pojasniti. Zanima me dali ti predlazes da se mlado leglo dodaje uvijek kada se dodaje matica ili samo kod pojave laznih matica i hoce li recimo kad se formira novo drustvo te potrebe pcela biti zadovoljene ako se stavi ram na kojem ima i mladog legla a matica lakse prihvacena?
Šta tačno utiče na pojavu lažnih matica bi moglo verovatno da se nađe u literaturi, ako je neko vrlo stručan vršio detaljne analize promena na samim pčelama (telesne promene, odnosno promene na određenim žlezdama itd). Ja mogu samo iskazati svoje mišljenje, a to je da postoji mogućnost uticaja koji započinju nemogućnošću da pčele luče mleč i je to jedan od činilaca koji dovodi do promena. Naravno, te promene su kompleksnije. Potreba za leglom je od životne važnosti za pčele. Potom, mislim da kao posledica dolazi i do hormonalnih poremećaja kod radilica (ovo o hormonalnom poremećaju pišem po prisećanju nečega što sam davno čitao - čak je moguće da i nisam dobro formulisao, jer se radi o promeni na jajnicima radilica).
Pisao sam da sam posmatrao poslednjih godina šta se dešava i koliko dugo nose lažne matice uz sasvim normalnu maticu. Pri tome je najgore što se leglo koje je očigledno zanela matica gubi. Kako, ne znam, ali je bilo samo poklopljenog trutovskog legla. Kasnije počinje da se pojavljuje i radiličko, ali je društvo već jako oslabljeno i ne može da održava leglo koje propada i počinje da truli u saću. Napominjao sam par puta da u literaturi piše drugačije (da lažne matice odmah prestaju sa aktivnostima kada se doda oplođena matica; to nije potpuno tačno i ne dešava se uvek, jer oplođenu maticu mogu zapostaviti do te mere da više nije u mogućnosti da nosi – to sam zapazio prvi put negde 1996. godine).
Takođe sam pisao moje zapažanje da prisustvo matičnjaka koji pčele odgajaju (znači, ne zatvorenog matičnjaka) smanjuje nošenje lažnih matica. Mlado leglo koje se dodaje usmerava pčele na odgoj legla (reč je o mladom leglu, odnosno larvicama i delu legla gde ima i jaja, a ne samo jajima - što ne znači da ne sme na istom ramu biti i legla svih starosnih doba). Ako nema matice, pčele će započeti i odgoj matičnjaka (zanimljivo je da sam primetio da u ovakvim slučajevima vrlo često odabiraju najmlađe larve za odgoj matičnjaka). Tako da leglo treba dodati pre no što se dođe u stanje da se lažne matice aktiviraju. To ne mora značiti da odmah treba dodati pri dodavanju mlade matice i ram sa mladim leglom. Ali, ako je društvo duže bez matice, ja to uvek uradim (i uglavnom i pre dodavanja mlade matice, jer ne mogu biti siguran postoji li nekakva matica – ili neki prelazni oblik između matice i pčele u košnici).
Uglavnom, kada odvajaš roj tu ima i mladog legla i time je pčela zadovoljena prisustvom mladog legla koje nastavlja da odgaja. Ali društvo koje se više puta izrojilo treba dodati mlado leglo. I kao meru provere i kao pogodnost koja pomaže pčelama da ne dođu u poremećaje koji dovodedo promena jedinki i otpočinjanja zanošenja legla. Može se zapaziti da u takvim društvima postoji obilje perge i svakako se i pčele hrane obilno pergom. Na osnovu toga se može videti da prvo leglo „pliva“ u ogromnim količinama mleča. Logično je da tako dobro hranjene pčele mogu brže doći do određenih poremećaja i doći u stanje da postanu lažne matice ukoliko ne mogu odgajati leglo.
PS
Mislim da su pčelari došli do zaključka da pčele ubiju mladu maticu kada se doda ram sa mladim leglom tako što prvo danima „trkeljišu“ košnicu tražeći mladu maticu do iznemoglosti. Pri tome mogu da je oštete ili ometaju društvo u praćenju matice koja je u postupku sparivanja. Pčele mogu uz ovakvo postupanje pčelara biti agresivne prema mladoj matici i da je jednostavno ubiju. Onda se u međuvremenu doda ram mladog legla (kao krajnja mera, umesto blagovremena i „mirnija“ mera provere prisustva matice, sa vrlo malim uznemiravanjem društva i navedenim prednostima koje to leglo ima za pčele koje su već opterećene nedostatkom matice). Sledi zaključak da su pčele ubile maticu jer je dodato mlado leglo. Do sada u svojoj pčelarskoj praksi nisam zapazio da se prisustvo legla negativno odražava na pčele, što je i prirodno (leglo im je neophodno).
Ako nema matice, pčele će započeti i odgoj matičnjaka (zanimljivo je da sam primetio da u ovakvim slučajevima vrlo često odabiraju najmlađe larve za odgoj matičnjaka).
Ово сам негдје недавно прочитао, не могу се сјетити гдје. Углавном, радило се о новијем истраживању. Провлачи се и теза да матичњаке који раније буду затворени пчеле или прогризу или не дозволе излазак матица које се у њима налазе чекајући да се испили она права. Ако се потврди да пчеле заиста одабирају најмлађе ларве чак и за присилне матичњаке онда у воду пада стара теза која се може прочитати у скоро свакој књизи, да оне бирају старије ларве да би што прије дошле до матице. Самим тим и правило рушења трећег дана неће бити релевантно.
Имао сам недавно занимљив случај. Једна ројева матица одуговлачила је са спаривањем и проношењем. Негдје 15 дана по пиљењу нађем је на крајњем раму са медом. По понашању је било јасно да није пронијела. Седам дана касније иста ситуација, поново на истом мјесту с том разликом да су је пчеле "уклупчавале" вјероватно је тјерајући ван. Одмах додам један рам са јајима и младим ларвама рачунајући да ће пчеле повући матичњаке а присутну матицу ликвидирати. Погледам поново након три дана и видим да су заиста повукле 3-4 матичњака. Неких седам дана касније затичем неочекивану ситуацију; порушене матичњаке, залежена два рама легла од којих је један дјелимично покривен а легло је нормално радиличко. Заиста не треба журити са закључком да се матица није спарила и да ће постати трутуша. П.С. Изненађујуће успјешно спаривање ове сезоне код мене...све матице су се спариле; њих +- 20-так, дакле 100%.
Nisam čitao, ali svake godine u smiraj sezone matica (u avgustu ili septembru) nam se to događa u oplodnjacima. Nekoliko dana je vrlo teško zaključiti ima li tu matice. Ne radi se samo o jednom, već o prilično mnogo oplodnjaka. Ni po jednom od uobičajenih pokazatelja bezmatka se ne može zaključiti da nema matice, dok ne krene odgoj jednog ili dva matičnjaka od vrlo pažljivo biranih larvica (najčešće je samo jedan matilnjak. Ali je najzanimljivije što odgoj matičnjaka krene dva ili čak tri dana od uklanjanja matice (prema tim oplodnjacima čije nam je stanje poznato izvodim zaključak i za ostale).
Razlog nedostatka matice je što fizički ne stižemo da ih pogledamo (mislim Biljana ne stiže, jer j imam posla oko zazimljavanja) i izlegu se „prisilne“ matice. Neke od njih Biljana vidi i ne ubija ih. Zaključuje da su odlične i traži da i ja proverim. Kako bi drugačije i moglo biti, kada pčele pažljivo odabiraju larvu i odgajaju jedan matičnjak (kao kod tihe smene). Do sada nije bilo greške- sve su bile izvanredne. Te matice inače ostaju meni, jer mi ostale ionako „pokupe“. Zato sam i imao smelosti da često kažem da i prisilna matica može biti u ravni sa ostalim, prirodno odgajenim maticama. Takođe i one priče o tome da mala društva ne mogu odgajiti dobru maticu su površne (pišu ljudi što im neko rek'o).
I u košnicama tokom povoljnijih delova sezone je to normalno. Pitanje je samo da li je doba obilja, kada pčele imaju sve što im je potrebno (osim matice) i dobro prate maticu pri sparivanju ili je to u nekom delu sezone kada su uslovi loši i pčele to dožive teže. Tako da se dešava da dobra matica strada pri oplodnji a spari se neka sitnija i lošija. To su moji lični zaključci koji nemaju nikakvo uporište u literaturi i primite ih obavezno sa rezervom – kao i mnoge druge stvari koje pišem, sve dok ne proverite i potvrdite. Što se tiče odgoja matice od starije larve, mogu reći samo svoju teoriju (opravdanu) da nisam primetio da pčele odabiraju maticu, ali jesam primetio da „uspore“ razvoj nekih matica hranom – mlečom (i ovo je u skladu sa prethodnom teorijom - šta da se radi, ubi me teorija :) , neću više odo' na spavanje ).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 29, 2015, 23:21:30
Ako sam te dobro razumio,mlado leglo aktivira mlecne zlijezde kod pcela a lucenje mleca sprecava poremecaje i pojavu laznih matica. Drustvo bez matice a sa mladim leglom gradice maticnjake i nece se javiti lazna matica,kao sto i dodavanje otvorenog maticnjaka aktivira mlecne zlijezde kod pcela i one ga prihvataju i pored lazne matice. Ovo oko matice mi lici kao da su je pcele ucijenile,pa se brzo dovela u red.
Ne sprečava potpuno, već smanjuje zaleganje na manju površinu trotvskog legla na dva tri rama (a može ih biti puno više i puno veće površine legla). Odnosi se navreme kada su lažne matice već aktivne.
Ako ima legla, pčela ga odgajaju, odgajaju i matičnjake i čekaju maticu. Leglo lažnih matica se inače vidi kada više nema uopšte radiličkog legla, to je bar očigledno. Zato su moje tvrdnje (ne pretpostavke, nego tvrdnje ovakve).
Otvoren matičnjak može biti i sa legla lažnih matica. Uglavnom, tamo gde sam video da ima matičnjaka, površine sa leglom su male. Tamo gde nema nikakvog matičnjaka, vrlo su velike i imao sam slučaj da je legla lažnih matica bilo u tri nastavka razbacano.
Kako bi bilo da se doda samo zatvoren matičnjak, ne znam – nisam probavao. Obično za to nema vremena, jer mi nije interes da se lažne matice aktiviraju i to nisam ni pokušao.
Hranjenje pergom i nemogućnost da se pčele „osobode“ viška energije je jedan od činilaca poremećaja kod pčela (to bi trebalo da bude „energetski stres“ sa posledicama u odnosu na onu foru koju je „prosuo“ jedan profa i ostao živ (energetski stres usred zime – mo'ž misliti, pa bar zimi ima gde da se utroši energija).
Na koje oko matice misliš? To za „ucenu“...
PS
Naravno, opet ponavljam i podvalačim da je to moje viđenje takvih stanja i ponašanja pčela. Napisao sam da bi pravu istinu mogli saznati kod detaljnih ispitivanja u vrlo preciznim uslovima i sa preciznom opremom.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJun 29, 2015, 23:55:18
U svakom slucaju prisustvo mladog legla ne moze da skodi pa iako ne sprecava u potpunosti leglo lazne matice. U Vezi oplodnjaka,zasto su ostali bez matice(nije stavljena,nije prihvacena matica-maticnjak ili nesto drugo) i dali se to desava samo u tom periodu. Mislio sam na maticu koju pominje Radoje. Zahvaljujem na odgovorima i strpljenju.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Moderator 3Jun 30, 2015, 09:16:30
Poštovani korisnici foruma Košnice Voja,
verovatno ste primetili da su neke poruke izbrisane sa teme "RAZNA PITANJA". Da bi onima koji možda nisu u toku o čemu se tačno radilo bilo jasno, te poruke su kršile članove Pravilnika 8. i 12. Prethodno sam i najavio da će poruke koje su u koliziji sa pravilnikom i dobrim ukusom biti izbrisane.
Forum jeste mesto gde je bila i gde će biti dozvoljena svaka konstruktivna diskusija. Verujem da je svima jasno da na forumu Košnice Voja postoji najviša moguća sloboda pisanja i rasprave i da urednički tim teži da ostane što manje vidljiv. Kada se prekrši pravilnik nastojimo da upozorimo korisnika prvenstveno privatnom porukom i tako na minimum svedemo mogućnost javne prepirke. Dešavalo se da se pojedini korisnici na takve molbe i upozorenja ogluše a onda ih javno komentarišu. Za takvo ponašanje nema opravdanja i propisane su sankcije. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Želeo bih da dodam još nešto. Primetno je da pojedini članovi foruma sugerišu drugima da postave ličnu fotografiju u avatar.
Član 16. Pravilnika glasi: Zabranjeni oblici ponašanja na forumu: "Prozivati ostale korisnike zbog toga što nemaju avatar ili nisu stavili svoju sliku u avataru. Avatar je lična stvar svakog korisnika, i samo od njih samih zavisi da li će postaviti avatar i kakav će on biti, dokle god je u skladu sa Pravilnikom foruma."
Ovde ne utvrđujemo lični identitet, svakome je ostavljena sloboda na koji način će se predstaviti. Postavljanje lične fotografije svakako jeste poželjno i odraz je neke lične kulture u javnoj komunikaciji ali nije obaveza.
Писао сам о матици којој је дуго требало да се спари. Данас пронађена и обиљежена. Право је чудо како је уопше могла одлетјети на спаривање... Иако по габаритима није никаква капиталка, по брзини залијегања и количини легла вриједило је чекати.
Ne sprečava potpuno, već smanjuje zaleganje na manju površinu trotvskog legla na dva tri rama (a može ih biti puno više i puno veće površine legla). Odnosi se navreme kada su lažne matice već aktivne.
Ako ima legla, pčela ga odgajaju, odgajaju i matičnjake i čekaju maticu. Leglo lažnih matica se inače vidi kada više nema uopšte radiličkog legla, to je bar očigledno. Zato su moje tvrdnje (ne pretpostavke, nego tvrdnje ovakve).
Otvoren matičnjak može biti i sa legla lažnih matica. Uglavnom, tamo gde sam video da ima matičnjaka, površine sa leglom su male. Tamo gde nema nikakvog matičnjaka, vrlo su velike i imao sam slučaj da je legla lažnih matica bilo u tri nastavka razbacano.
Kako bi bilo da se doda samo zatvoren matičnjak, ne znam – nisam probavao. Obično za to nema vremena, jer mi nije interes da se lažne matice aktiviraju i to nisam ni pokušao.
Hranjenje pergom i nemogućnost da se pčele „osobode“ viška energije je jedan od činilaca poremećaja kod pčela (to bi trebalo da bude „energetski stres“ sa posledicama u odnosu na onu foru koju je „prosuo“ jedan profa i ostao živ (energetski stres usred zime – mo'ž misliti, pa bar zimi ima gde da se utroši energija).
Na koje oko matice misliš? To za „ucenu“...
PS
Naravno, opet ponavljam i podvalačim da je to moje viđenje takvih stanja i ponašanja pčela. Napisao sam da bi pravu istinu mogli saznati kod detaljnih ispitivanja u vrlo preciznim uslovima i sa preciznom opremom.
Moj slucaj formirala nukleuse pomocu maticnjaka i tri uspesno izlezene matice oplodjene i nose radilicko leglo sve ok ali cetvrti prvo nisam videla leglo pa posle kad sam otvorila ono zatvorenog samo trutovskog legla i otvorenog sto jaja sto larve. Ljuta ja pa otvarala im zatvoreno trutovsko leglo u dva navrata. Citam pozalim se kolegi i kolega mi ponudi maticu na poklon. A pre toga sam sklonila ta dva rama gde su zalegani trutovska legla. Pokusam da dodam maticu dobijenu i dodam je. Ali je dva dana nisam videla ali su pcelice koje sam dodala sa ramom na ramu napravile kao mali rojic na ivici samog rama , posto sam citala da pcele znaju da uklupcaju maticu da bih je zastitile od pcela koje jos mozda nisu spremne da je prihvate pomislila sam da je to razlog ali nista nisam dirala i nisam je vidjala. Resim da dodam maticnjak iz kosnice gde ga ima od roja sa starom maticom koji je oformio cetiri maticnjaka. Dodam uvece sutra pogledam stoji ulepljen jos bolje i citav maticnjak pcela puno oko njega. J a srecna bar to da prihvate. Medjutim juce otvorim da ponovo proverim jeli maticnjak tu kad ono nema. Tuga sve ono sto pokusah da ih spasem pade u vodu jer to su moji prvi koraci u pcelarenju pa mi je sve bitno da opstane i bude kako treba kad zaseni me crvena glavica ono ona matica koju sam dodala pre maticnjaka sreci nema mere. Posto je bilo kasno nisam uspela da vidim dali je pocela da zaleze to cu odmah dans kad stignem s posla pogledati. Ima li sanse da taj moj mali nukleus ipak krene pravim putem. Hvala na svakom odgovoru od kolega.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 09, 2015, 09:39:32
Претпоставићу да су вам се јавиле лажне матице пошто сте се надовезали на ту тему... Незахвално је рећи овако без неких детаљнијих информација и било шта прогнозирати. Мислим да има сасвим довољно времена да се нуклеус развије за зиму, уз редовно прихрањивање, а и можете га појачати са по којим рамом затвореног легла из неке јаче кошнице или више кошница (без пчела на раму). Нисам баш најбоље схватио причу како се развијала пошто је текст мало не-кохерентан. Разумео сам да сте додали рамове са пчелама и матицом на месту два склоњена рама са леглом лажних матица. Ако је тако мислим да сте имали среће у овом случају. Могло је доћи до уклупчавања матице (колико знам пчеле уклупчавају матицу која им није по вољи, а не да је заштите од других пчела). То што сте видели је можда било уклупчавање једне од лажних матица. Ако сте додали рамове са леглом и пчелама онда је могло доћи (а вероватно и јесте) до борбе између пчела. Када додајете рамове са пчелама обавезно се ради нека врста неутрализације мириса и домаћих и додатих пчела да се избегне борба (убацивањем неколико кришки црног лука на пар места у кошницу, прскање слабом ракијом - разређеном, а не би било ложе и мало заслађеном...)
Већ је било речи о решавању проблема лажних матица на форуму. Укратко, постоји неколико начина да се тај проблем реши: 1. Истресање пчела негде даље од кошнице и склањање те кошнице са пчелињака (најмање препоручљива опција) 2. Изгладњивање пчела - одузимање свих рамова са храном и затварање пчела на пар дана како би оне престале да хране лажне матице (ја сам их истресао назад у празну кошницу - без рамова - и сутрадан додао преко новина на неко јако друштво. Мислим да сам и ја имао среће по том питању - требао сам сачекати бар још један дан, али има нешто и у срећи) 3. Спајање са јаким друштвом (након изгладњивања) 4. Додавање рама са леглом и храном (након изгладњивања)
Најбитнија је превенција, те ако приметите да нема матице, а ви одмах додајте један рам са најсвежијим јајима без пчела на раму. Још ако је на раму матичњак или матичњаци... Прст у уво и певјате.
Надам се да вам је ово нешто помогло... Поздрав и свако добро.
Hvala Nikola ma skoro sve sam tako odradila :( samo sto ih nisam izgladnjivala. Neutralizaciju vrsila sa nozevojem ako je pomoglo a mislim da jeste nisam videla rezultate borbe. Maticu sam prvo dodala i posle dva dana kad je nisam videla mislila sam da je stradala -TUGA- ali to o istresanju nije mi se dalo pa sam pokusala sa maticnjakom odvojila iz druge kosnice i zalepila na ram na kom sam predhodno dodala maticu a koju posle toga nisam videla ni mrtvu ni zivu posto je malo drustvo a ona obelezena. Sutradan vidim maticu a maticnjak porusen. Ma sta da ti kazem vise srece neg pameti ;) cak sam maticu dodala i bez kaveza. Nikola naravno da si mi pomogao. Kako i nebi kad se moj deda, brat i sad najmladji unuk zove Nikola.
Meni se jedno drustvo izrojilo i 15.06 nije bilo nikakvog legla,pre dva dana je otvorim vidim da ima legla ali vrlo lose jedva na 2 rama velicine sake!i vidim da su povukli maticnjake meni lice na tihu smenu,ko da osecaju pcele da sa njom nesto nije u redu ali vidim i da je jedan maticnjak progrizen sa strane!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 09, 2015, 22:04:20
Колега мени то личи на принудне матичњаке... Какво је легло то што га има? Јеси ли видео матицу? Ако је матичњак прогрижен са стране могуће је да је матица у кошници. Пробај да додаш који рам са затвореним леглом без пчела у ту кошницу да је мало појачаш и један рам са што свежијим леглом да видиш хоће ли повући матичњаке. Ако је матица лоша не може се очекивати да кћерка буде много боља. Поздрав. Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 09, 2015, 22:07:43
Сад сам на сликама видео легло... У сваком случају пробај са додавањем рамова са леглом и да их појачаш и да им даш прилику да повуку матичњаке са квалитетних ларвица. Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 09, 2015, 22:13:00
Управо сам видео у теми о твом почетничком пчелињаку да имаш и нуклеусе... Можда је опција спајања онда најбоља с обзиром да су вероватно ослабиле ако имају тако мало легла. Ако си видео матицу, онда је вероватно тиха смена...
to mi je bilo uvek najbolje drustvo ali i dosta ljuto uvek pa sam ga izbegavao u sirokom luku ;D maticu nisam ni trazio jer sam video i jajasca!E sad postiji mogucnost da matica nije ni imala gde da zaleze jer je krcato hranom pa sam joj izvadio 2 rama i ubacio jedan izvucen i jednu s.o. pa cuda vidim sta se desava! e da matiucnjak je progrizen sa strane!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 09, 2015, 22:48:27
Онда прати стање, само пази, сад ће мало спорије да граде основу пошто више нема тако доброг уноса, али води рачуна колико бро је залегла то изграђено саће. Ако га је залегла за дан или два комплетно онда је у реду, али ако га мало залеже, па мало прескочи, није добра. Додај ти још који празан рам, неће јој шкодити. Због тог прогриженог матичњака сам и рекао да је можда матица у кошници и да би је требало потражити. Ако ти је то било најбоље друштво пре изројавања, не мора да значи да ће тако бити и у будуће. У сваком случају прошири још мало, чешће гледај то друштво и прати како мајка ради. Можда те нова мајка заволи више него стара па неће бити тако љуте. ;)
Slavice može sve biti u redu, ali mislim da je taj nukleus verovatno slab. Ako sam dobro razumeo, matica je crvena (treća godina) i neki produženi razvoj nije siguran. Može ostati kao neka rezerva, ako negde zatreba, ali bi bilo dobro da se pojača kasnije.
Могло је доћи до уклупчавања матице (колико знам пчеле уклупчавају матицу која им није по вољи, а не да је заштите од других пчела). То што сте видели је можда било уклупчавање једне од лажних матица. Ако сте додали рамове са леглом и пчелама онда је могло доћи (а вероватно и јесте) до борбе између пчела. Када додајете рамове са пчелама обавезно се ради нека врста неутрализације мириса и домаћих и додатих пчела да се избегне борба (убацивањем неколико кришки црног лука на пар места у кошницу, прскање слабом ракијом - разређеном, а не би било ложе и мало заслађеном...)
Za uklupčavanju matice postoji „jasan“ stav pčelara da pčele uklupčavaju maticu koja im nije po volji, kako kažeš. To jeste tačno, ako u košnicu koja ima maticu ubaciš drugu maticu. Međutim, u najvećem broju slučajeva to je odbrana matice. Ovo je moj stav koji nije iz „knjige“ nego je nastao posmatranjem mnogo slučajeva uklupčavanja matice (verujem da pretpostavljaš da i po ovom pitanju moje mišljenje nije u saglasnosti sa opšteprihvaćenim stavom, naravno zato što "zvanični" stav nije tačan :) ).
Do zaključka da pčele uklupčavaju maticu da bi je ubile, pčelari dolaze kao i u slučaju tvrdnje da ram sa mladim leglom utiče da ubiju mladu maticu (ima kraći opis u ovoj poruci, opisan kao postupak "trkeljisanja" :) – vidi postskriptum (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40511#msg40511)). Isto tako, pčelar razbije klupko oko matice i omogući neprijateljski raspoloženim pčelama da dođu do matice. Dešavalo mi se da posle „razbijanja“ zaštitnog klupka sam omogućim nekoj pčeli da uhvati maticu za nogicu i da bude potreban neki alat (kao sečice ili slično) da se sa nogice ukloni glava mrtve pčele koju sam pritisnuo i ubio. Rilice ostaju jako stegnute oko nogice matice. Posle uspešne odbarane (uklupčavanja), može se naći ispred košnice određen broj mrtvih pčela. Matica bude prihvaćena. Moguća su neka telesna oštećenja matice, ali da zadovoljava potrebe društva...i pčelara, naravno.
Ako želiš to da proveriš, pokušaj da vidiš koliko dugo živi matica nakon uboda pčele. Ne više od jednog minuta. To znači da pčelama ne treba „beskonačno“ uklupčavanje da bi uklonile maticu koja im ne odgovara.
Dejane, ipak pogledaj tu maticu. Matičnjaci na leglu podsećaju na prisilne matičnjake. Može biti da je sve u redu i da nosi mlada matica, ali je moguće i da nosi stara matica. Osim ako nisi siguran da je sa rojem otišla i stara matica.
Za spajanje ima još vremena i verovatno je još rano. Ali, spajanje uvek ostaje kao mogućnost ako nešto nije u redu.
PS
Matičnjak koji je oštećen ne mora da znači i da je matica dobra (može značiti da je tu u košnici, naravno i ne uvek).
Slavice može sve biti u redu, ali mislim da je taj nukleus verovatno slab. Ako sam dobro razumeo, matica je crvena (treća godina) i neki produženi razvoj nije siguran. Može ostati kao neka rezerva, ako negde zatreba, ali bi bilo dobro da se pojača kasnije.
Dragane maticu sam dobila na poklon od kolege sa foruma a crveno je obojena zato sto nije imao drugu boju tj plavu ako sam dobro zapamtila da je ovogodisnja ta boja. Matica je ove godine izlezena i pronela. Zato kazem da sam imala vise srece neg pameti. Naravno praticu i pojacati kasnije taj nukleus. Samo da krene na dobro. Ova tri nukleusa vrsnjaka sada imaju po cetiri vec rama legla. No izvukla sam pouku iz ovog prvog iskustva i vase pomoci da treba zbog sigurnosti dodati ram legla ako se sumnja i ne vidi da je matica oplodjena a i ako jeste leglo ce biti odgojeno a maticnjaci nece biti povuceni. Hvala.
Pčele na suncokretu mi zatrpavaju plodište nektarom, dok iznad njih zjapi prazno izgrađeno saće u polunastavcima. Što bi mi bilo najpametnije uraditi jer ovako blokiraju maticu u zalijeganju? Ostaju mi okviri u medištu koji nisu ni prazni ni puni. Svaki prazan okvir koji dodam u plodište odmah zatrpaju nektarom :(
Pretpostavljam da je problem u slabljenju društava. „Opravdano pretpostavljam“, jer u svim ostalim slučajevima bi bilo prenošenja u medište. Dodatno ovome doprinosi devičansko saće u medištima.
Ovo može biti veliki problem, jer postoji mogućnost zadržavanja i poklapanja meda u plodištu. Posledice mogu biti i katastrofalne (ako ima više varoe) ili društva slabe i teško i sporo se obnavljaju.
Prvom prilikom (sada dok traje unos nektara a suncokreta), rešavao sam ovo radikalnim smanjenjem prostora košnice. Najbolje (i najjeftinije i najbrže) se prostor reguliše najlonskom folijom (malo debljom – ima je u svakoj poljoprivrednoj trgovini). Ostavi se do zidova košnice 10-20 mm. Ovo omogućava da kod slabije procene pčele nose med (ne samo nektar, nego i med) iznad najlona. Ako je na plodištu matična rešetka, treba je skloniti (ne obraćati pažnju na trenutnu ometenost pčela koje koriste leto na rešetki, ako ga ima – snaći će se one).
Kasnije, ako pčele poklope med u plodištu i onemoguće širenje legla, treba vaditi ramove iz plodišta, vrcati med i vratiti ramove do legla da društvo normalno funkcioniše. Najbolje je da su ti ramovi sa starijim saćem. Ovo sam radio pre dve godine, samo što su tada bile velike vrućine, biljke su se već prilagodile ritmu vrelina (uglavnom je sve precvetalo i svelo, za razliku od ranijih vrelih leta kada je nešto i bilo) i nije bilo nekog značajnijeg unosa. Prihrana je bila samo 0,2 l sirupa (svako veče). Ovo je potrajalo i bila je izvaredna odluka. Ovako malim količinama nisam hranio pčele od početka pčelarenja, ali je dalo najbolje rezultate. Vodi se računa o mogućnosti dodatnog unosa nektara ili previše polena i bolje je izvaditi ram više i postupno pratiti popunjavanja zimnice i razvoj legla.
Kada se vraćaju vrcani ramovi, treba pravedno raspodeliti društvim ramove sa pergom, koja nakon vrcanja ostaje u saću.
Ako započnu prenositi puno meda u polumedište, najlon se lako prebaci na polumedište iznad i ovo treba pratiti i reagovati na vreme.
Trenutno blokiranje matice je uobičajeno u suncokretovoj paši i ne bi bilo neki problem.
PS
Što se tiče najlona, dešava se i da „ispravi“ grešku pčelara. Prošle godine sam sveo društvo na samo jedan nastavak, jer nisam ni znao da se izrojilo i to sam utvrdio tek na paši suncokreta. Kada sam skidao nastavke sa medom, ovo društvo je trebalo samo pogledati. Zaboravio sam da je najlon uopšte postavljen i iznenadio me zvuk sličan cepanju novina, kada sam podiga puno polumedište. U međuvremenu je društvo ojačalo, uspelo da prikupi puno polumedište i zadrži leglo na 8 ramova. Kako su postojali venčići i bokovi sa jačim vencima, med sam uzeo i nastavio sa prihranom. Sve je bilo u redu. Dobio sam neplanirano šuno polumedište i jako društvo za zimu. Ovde treba biti razuman i ne postupati u skladu sa nekim saosećajnim razmišljanjem (neka im ostane sav med), jer su postojale zalihe hrane u prvom nastavku, pčele bi ih pojačale skidanjem meda sa bočnih ramova polumedišta i ako se zazimi sa polumedištem iznad, društvo može ostati tokom zime u prvom nastavku (LR) i stradati. I ovde je opd presudnog značaja starost saća u polumedištu (mlado saće odbija pčele da pređu u drugo, bezbedno telo košnice). Ako su venci u LR plodištu toliko da nije realno podbaciti polumedište, a mogu zadržati klube u prvom nastavku, bolje je dodati zimnicu sirupom.
Ukoliko ima kasnijeg unosa i društvo proširi leglo, vraća se polumedište koje je izvrcano (najbolje rešenje) ili zadržava jedno polumedište, koje se u razumnom roku podbacuje ispod ili sklanja.
Pretpostavljam da je reč o LR košnici sa polunastavcima. I ako je DB u pitanju, može se slično postupiti.
Radi se o LR košnicama. LR plodište, polunastavak pa LR medište. Saća u PN su mi od ove godine i uglavnom djevičanska, pčele ih jednostavno preskaču iako su izgrađena. Neznam na koji način da ih privučem (ili da opet spuštam poluokvir u plodište da ga zalegu...) Imam par košnica gdje nisu bili skidači polena i tu su mi uljepile po 4-5 okvira pergom. Znam da ih mogu prevjesit u medište ali što ako i u medištu nema praznih okvira? Ponuđene satne osnove ne grade ili jako slabo grade. Ako sklonim MR i stavim najlon kako da spriječim maticu da mi se ne popne u medište?
Pregledom jedne košnice kojoj sam dodao sparenu maticu u kavezu prije 15 dana (i prije 6 dana provjerio da je primljena) primjetim da matice više nema i da se pojavilo više jaja u ćelijama, kako je moguće da su se pojavile lažne matice?
Moja greška, pretpostavio sam da su košnice sa više polumedišta (tako si napisao da je moglo da se zaključi da su sva medišta polunastavci).
Pčele preskaču to saće jer su ramovi devičanski, ali je odlučujuće medenje i unos nektara. Pčele bi punile i to devičansko saće prema medenju i snazi društva, a ako je slabije, to polumedište samo pravi probleme.
Ako imaš još dobar unos nektara, ne moraš onda stavljati najlone, kako sam napisao. Neka košnica u postojećem rasporedu. Kada unos počene da se ozbljno smanjuje, trebalo bi zameniti mesta LR nastavku i polunastavku u medišnom prostoru, ukoliko pčele nisu ništa prenosile u polumedišta (matična rešetka ostaje na plodištu). Ovaj posao se ne radi po nekom šablonu, već po potrebi i stanju društva. Ako LR ostane iznad polumedišta, pčele kojima je brojnost smanjena će opet blokirati plodište. Neke košnice koje su zadržale brojnost pčela će prebacivati i nešto meda u polumedište (koliko će to biti, zavisi od snage društva i koliko će meda uskladištiti u polumedište sa devičanskim saćem ne može se proceniti lako – mora se pogledati društvo).
Što znači da neka društva mogu ostati u rasporedu LR plodište, matična rešetka, polumedište i iznad LR kao drugo polumedište (ako je društvo jako). Ako nije, LR, rešetka i LR na rešetki. Pčele mogu nešto ćelija pripremiti da matica zaleže u devičanskom saću, ali je to malo i može biti samo jedan naraštaj. Uglavnom ćeš teško navesti društvo da zaleže devičansko saće. Čak i kada skineš LR medišta i svedeš društvo na LR plodište i polumedište sa devičanskim saćem, može se desiti da polumedište neka društva uopše ne koriste, a zaguše plodište polenom i nektarom. Tako se smanji leglo. Tu moraš biti oprezan. Možda ćeš morati da zazimiš samo u LR (jedan ili dva nastavka). Polumedišta, kao deo plodišta koristi u proleće.
Polen u plodištu ne morada te brine previše. Pčele ga dosta i troše. Ali, ako je u plodištu više mladih ramova, to može biti neugodno. Rešenje možeš imati samo kada izvrcaš LR medište i presložiš ramove, tako da u plodištu bude više tamnih ramova i šire dovoljno legla za zimu. Kako suncokret „staje“, leglo će se širiti. Deo će iskoristiti i pčele koje se hrane polenom.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicJul 17, 2015, 00:01:27
Imao bih pitanje ili mozda dva :) oko stvari koje su se desavale u dva roja koja su formirana jos u maju. Da ne duzim u jednom roju matica je izasla (radi se u oba roja o rojdbenim maticama) i formirala radilicko leglo na dva rama kompaktno bez nezalezenih celija shodno pcelama koliko je bilo na ramovima. Posle toga naglo je prestala sa zaleganjem. Sacekao sam malo vise od 2 nedelje, medjutim ni traga leglu, posle jos nekoliko dana kada sam hteo da pripojim taj roj drugoj kosnici, imam sta da vidim ram sveze zalezen :). Interesuje me zasto je prestajala (pravila pauzu) sa zaleganjem kada sam je po malo i prehranjivao?
Drugi slucaj, matica je zalegla radilicko leglo, potom samo trutovsko i prestala da zaleze, kada sam ubacio ram sa leglom u svim stadijumima razvica, primetio sam posle nekoliko dana da je ponovo pocela da zaleze (jajasca su smestena po sredini na dnu celija), ali je problem sto pored silnog truda i napora ne mogu da je nadjem. Takodje me interesuje u ovom slucaju zasto je posle radilickog legla izbacila trutovsko i zasto je posle toga prestala sa zaleganjem a po ubacivanju rama sa leglom ponovo pocela da nosi?
Ne verujem da se tu radi o nekoj pauzi ili ciljanom čišćenju trutovskog legla. Trebalo bi da se u oba slučaja radi o tihoj smeni matice. Pri tome u opšte nije bitno menjaju li mladu maticu (koja je tek nedavno pronela) ili stariju.
Kada je nedostatak hrane u pitanju (s obzirom da si spomenuo prihranjivanje), ni kada nema hrane ne obustavlja se odgoj legla (matica i dalje nosi). Samo što pri nedostatku hrane pčele unište deo legla (kanibalizam).
U drugom slučaju, ubacivanje rama sa leglom nije uticalo na to da matica „promeni odluku“ i započne da zanosi radiličko leglo. Ram legla je samo mogao biti podsticaj da se društvo malo „upristoji“ i normalno ponaša, a trutovsko leglo uglavnom ne uništvaju. Verovatno je došlo do izleganja trutovskog legla, pa ti se učinilo da su ga izbacile. Obično te patuljaste trutove pčele brzo izbace iz košnice, ali možda ponekog i možeš naći na ramu. Ipak, nemoj ih tražiti i pusti da društvo normalno radi neko vreme, bez uznemiravanja. Ako baš imaš nameru da pogledaš, radi oprezno da ne napraviš neku štetu...i ne traži maticu, nema potrebe da je gledaš. Pregled treba da bude kratak i sa ciljem da znaš šta je cilj pregleda. Što se mene tiče, nemam ništa protiv povremenog pregleda društva (iako mnogi zagovaraju tvrdnju da se pregledom društva pravi nepopravljiva greška i pčele uvode u "stresno stanje"). Ako ne gledaš, ništa i ne možeš naučiti, tako da i radoznalost može biti cilj pregleda. Samo da pregled ne uznemiri pčele previše ili košnica ne bude predugo otvorena tako da napraviš grabež ili neka strana pčela koja može dospeti u košnicu ne ošteti maticu.
Dragane imaj na umu da sam pocetnik i da sve sto sam procitala nisam dobro savladala pa te molim nemoj mi se rugati na pitanju tj onom kako sam ja shvatila da se jaja oplode unutar matice pa bude radilicko leglo a kad zaleze trutovsko ne dolazi do oplodnje tih jajasaca pa sam ja to tako shvatila da je razlog gore navedenog problema prvo trutovska legla pa radilicka. Cini mi se da sam negde procitala da tu uticu pcele pratilje neznam kako. Volela bih kad bi dao objasnjenje da bih ovo shvatila ako ima istine i ako sam dobro zapamtila.Hvala.
Upravo tako. Matica ima semenu kesicu i oplodnju vrši matica u postupku zanošenja jajeta. Ne bi to trebalo da bude razlog pojave trutovskog legla. Kod mladih matica se ponekada dešava da pri pronošenju matica zanese više jaja u ćeliju. Može biti i više od 10 jaja. Ali tu uvek bude radiličko leglo.
Postoji ustaljeno shvatanje kod pčelara da će mlada matica postati trutuša ako se ne spari u nekom razumnom roku. Ja to nisam nikada primetio i smatram da je to potpuno netačno. Mislim da postoji mehanizam na osnovu kojeg pčele procenjuju da li je matica sparena. Ako jeste, uobičajno je hrane i matica potom pronese i to bude radiličko leglo. Najčešće se dešava da matica koja nije sposobna da nosi ne nosi uopšte. Ne mora značiti da se nije sparila i može doći do nekog telesng poremećaja u međuvremenu. Pčele se ponašaju kao bezmatak iako je matica prisutna (pojačano brujanje, izgradnja matičnih ćelija – zvončića, smanjena aktivnost). Zato i mislim (praksa mi je to dokazala) da se drušvo dovodi u normalno stanje kada se doda ram sa mladim leglom. To može biti i mogućnost za tihu smenu (uslovno se može rećida se tadavrši tiha smena), jer ponekada mlada matica ne može sneti ni jedno jaje.
Najčešće pčele uklone tu maticu iz košnice, ali može biti i duže vreme u košnici čime se može otežati prijem druge matice koju pčelar dodaje.
Trutovsko leglo (leglo lažnih matica) se pojavljuje kao nužnost opstanka, ali mislim da je povezano i sa promenjenim (poboljšanim) telesnim stanjem pčela koje se hrane pergom i drugim okolnostima. Koliko se sećam, prošle godine je kolega na BH forumu izrazio čuđenje što su se pojavile lažne matice posle nekih 4 dana (ako se ne varam). Matica je sa delom pčele bila na mrežastoj podnjači i tu su pčele počele da grade saće. Blizina matice jo po mom mišljenju uslovila da se pojavi leglo lažnih matica, kao potreba pčela da odgajaju leglo. Slično sam zaključio i kod mojih LR oplodnjaka, gde je u okviru jedne pregrade bilo 4 puna rama legla lažnih matica. Leglo je bilo, kako ono kažu pčelari – ćebe. U momentu me zavaralo i mislio sam da je radiličko, jer nikada nisam vide potpuno zaležen ram od strane lažnih matica. Čak mislim da i zvuk vrlo bliskog društva koje ima maticu može ovome doprineti (društva koje je u istoj košnici sa nekom pregradom koja razdvaja dve celine). Vrsta pregrade pri ovome može imati uticaja.
U momentu pronošenja mlade matice se može javiti poneka ćelija trutovskog legla (ali samo poneka, a ne neka veća površina). Nikako nije prirodno da pčele odgajaju trutovsko leglo u razdoblju nakon nedostatka matice ili potrebe za razvojem ili obnovom društva. Ako bi se pojavila neka veća površina, pčele bi očistile to leglo u samom početku. Navešću odmah dva očigledna primera gde se ovo jasno i nedvosmisleno uočava. Kada se društvu bilo koje snage zameni matica, ona nikada ne zanosi trutovsko leglo u početku, iako je društvo vrlo jako i blizu rojevog nagona (kada je trutovsko leglo vrlo prisutno). Kad sam već naveo rojevi nagon, pčele mogu pri zameni matice prekinuto rojevi nagon (što se dešava u najvećem broju slučajeva početnog rjevog nagona). Ovo su neki pčelari uočili i primenjuju ovaj metod. Drugi primer je izbacivanje trutova iako je paša prilično obilna (nedavni primer pri dobrom medenju suncokreta). Trutovi bi bili potrebni kada društvo dostigne puni razvoj ili se pri tome poboljša i telesni sastav pčela (rojevi nagon). Ni tiha smena tu nije izuzetak. Ako je to loša tiha smena, kako sam je nazvao, a to je dugotrajno slabljenje društva usled slabosti matice, pčele će opet imati obilje perge za sopstvenu ishranu. U slučaju dobre tihe smene (sa nadprosečnom količinom legla), opet će biti postignut određeni podsticaj da pčele odgajaju trutove. Koji bi to podsticaji bili, ne bih da špekulišem. To je posao za nekog biologa ili naučnika odgovarajue struke. Podsticaji mogu biti mirisni, telesni (promenjeno ponašanje pčela zbog poboljšanog ili oslabljeno telesnog sastava), temperaturni, zvučni ili neki drugi, zajedno ili pojedinačno.
Tako bih zaključio da ne postoji prirodna potreba pčela da gaje trutovsko leglo kada je opstanak pčela u pitanju i tu nema „voljnog“ podsticaja pčela ili težnje matice ( da pčele ili matica to rade sa određenom namerom). Izuzetak je neki nedostatak matice, to ne treba zaboraviti i to je isto pitanje opstanka, ali u sasvim drugim okolnostima. Kako utiču pčele pratilje ne znam. Ne znam u smislu da postoji neko naučno objašnjenje nasalo nakon dugog i temeljnog posmatranja. Možda postoje neki podaci, ali meni nisu poznati. Na to koje će jaje gde matica zaneti, postoji tumačnje da ima uticaj promer i oblik ćelije legla i da matica vrši procnu ćelije. To ne bi trebalo da je sporno. Uticaj pratilja mi nije poznat, ali bi mogao da bude odraz opšteg stanja u društvu i i spremnost pčela da odgaje i trutovsko leglo. To bi mogli biti podsticaji koje sam naveo.
PS
Ne znam zašto upozorenje da se ne rugam. Pitanje i nedoumice početnika treba svako pitanje shvatiti ozbiljno. Ako si mislila ne neke varnice koje su „sevale“ u temi o tvom pčelinjaku...znam ponekada da budem neugodan, ali retko kada prema početnicima. Tako da nije bilo potrebe za upozorenjem da se ne rugam. Nadam se da sam svim početnicima izašao u susret koliko je to u mojoj moći.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicJul 18, 2015, 00:27:32
Hvala Vam puno na veoma opsirnom i nesebicnom odgovoru, sada mi je jasno sta se tu izdesavalo :).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 19, 2015, 16:25:02
Imam pitanje u vezi zamjene matica. 10.07.zamjenio sam stare matice u dvije LR kosnice (jedan nastavak-plodiste) sa mladim sparenim maticama u kavezima,cetvrtog dana sam izvadio kaveze a jucer pregledao kosnice. U jednoj sam vidjeo maticu i par povucenih maticnjaka (jedan sam vidjeo progrizen),takodje vidjeo sam larve ali nisam siguran u starost jer moguce je da su od stare matice (3 +6). U drugoj nema matice,pcele povukle veliki broj maticnjaka,ljute,neprestano pojacano brujanje,leglo samo zatvoreno.Kod prve predpostavljam da ce matica pronijeti i da su je prihvatile,problem je ova druga. Dali da pokusam opet sa dodavanjem matice(ako uspijem nabaviti) ili da ostavim da pcele same izvedu maticu? Velike su vrucine i pasa je losa,prihranjivao sam svako vece sirupom. Jos i ovo da pomenem,stare matice sam smjestio u lr nastavak podjeljen sa pregradom od lesonita i posebnim letima razlicitih boja sa ramovima legla i meda. U jednom nukleusu sve kako treba a u drugom nema legla nema meda,saca prazna,leglo izaslo novog nema,ni matice vjerovatno,pcele se uvece kupe po zidu iznad leta.Sta se desilo? Tiha grabez?Glad?Ili nesto trece? Uglavnom izvadio sam pregradu da se spoje pa sad sta bude.
Ta druga košnica je najverovatnije bez matice. Ali ipak proveri. Već znaš kako (uzmi iz nukleusa sa starom maticom ram sa nešto malo mladog legla). Ako je to malo legla, ne moraš ga ponovo ni vraćati u nukleus. A ako je više legla, vrati ga (pre toga možeš da uništiš matičnjake ako ih pčele započnu, a ne moraš).
Proveru treba izvršiti zato što postoji mogućnost da je matica tu, ali da je oštećena. Pretpostavku o ovome zasnivam na tome da si nukleuse sa starim maticama naoravio tu na pčelinjaku. Tada se vraća pčela iz njih u košnicu iz koje potiče i to može potrajati danima. Ako ovo nije dobra pretpostavka, ti opet ipak proveri ima li tu matice. Ne bi trebalo da ima, ali provera je dobra da ti posle ne bi pčele ubile maticu koju dodaješ. Ako nabaviš maticu, a to bi bilo najbolje, moraš uništiti sve matičnjake. Pre toga nemoj (mislim dok se ne osiguraš sa nabavkom matice).
Ako moraš da sačekaš da odgaje maticu, to će biti neizvestan posao i u najboljem slučaju bi matica pronela negde karajem prve dekade avgusta. Ako se nastavi suša i nema polena, razvoj će biti loš. U tom slučaju bi bilo bolje da podeliš društvo na dva dela i osiguraš da bar jedna matica bude sparena. Pri tome moraš paziti kakve su pregrade i koliko su sigurne.
Pregrada od lošeg lesonita može biti probušena za kratko vreme i pčele se mogu sjediniti i ostaviti drugi deo košnice (drugo društvo) bez matice i potpuno ga napustiti. To je moglo da ti se desi i kod ovod dvodelnog nukleusa. Sjedinjavanje ne mora biti putem oštećenja pregrad. Moguće je i preko leta, ako su leta blizu. Leta kod dvodelnih nukleusa treba da budu na samim uglovima košnice (udaljena jedno o drugog i to naročito ima značaja kada su velike vrućine i pčele budu u bradi. Tako se mogu spojiti (ovakvo sjedinjavanje ne mora značiti da će jedna strana ostati bez matice, ali se kod slabijih nuklusa obično to dešava - kada su društva jaka i sjedine se preko brade, ponašaju se kao dvomatično društvo i nema nikakve borbe na letu ni namere da pčele drugog društva uđu u susedno društvo sa namerom da ubiju maticu).
Zao bi bilo bolje da su leta na suprotnim stranama. Kada se spoje i pčele primoraju da ulaze samo na jedno leto, ništa se strašno ne događa. Pčele se nekoliko dana muvaju oko starih leta i na kraju moraju koristiti jedino leto koje je na raspolaganju. To radimo svake godine i sve bude u redu. Uslov je da ne bude blizu drugo slično društvo (sa letom na istoj strani) i da pčele ulaze u to društvo - a ulaziće sigurno. Ako je ovo slučaj, ukidanje suvišnih leta se radi istovremeno. Do tada pčele eventualno spojenih dvodelnih ili trodelnih nukleusa koriste sva leta.
PS
Razlog praznih ramova u pregradi dvojnog nukleusa može biti glad, ali to si mogao da znaš, ako znaš koliko ima hrane u njima. Tihu grabež kao razlog zaboravi. Tiha grabež bi se pretvorila u grabež. Nema tihe tihe grabeži, postoji grabež koja tek započinje i može se pretvoriti u pravu grabež. Ali može i prestati (ali ako bi bagrem sada zamedio :) ). Priče o tihoj grabeži u slučajevima kada se na pčelinjaku premesti stara matica i formira nukleus su odraz bujene mašte nekih pčelara koji uporno pišu da se ovo dešava. Objašnjenje je da pčele koje se vraćaju u svoju prvobitnu košnicu ulaze bez problema i u taj nukleus, jer imaju isti miris i tako "mažnjavaju" med. Koliko je ovo logično, može dati odgovor i pčelar koji je samo čitao i čak i nema pčele – znači, potpuni početnik ili „pčelar u prespektivi“. Nije logično i ne dešava se. Postoji mogućnost, ali ako je društvo postavljeno uz nukleus. Mada bi i tu nakon nekog vremen došlo do borbe na letu.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 20, 2015, 02:52:57
Da i ja bih radije sparenu maticu nego cekati da izvedu pcele novu. Probacu sa mladim leglom,mada mislim da nema matice ali bolje provjeriti.U pravu si nukleus je na pcelinjaku(pri kraju),leta su na istoj strani na krajevima, sirine 5cm.Nakon formiranja sam leta drzao zatvorena 24h i stavio granje prije otvaranja radi nove orijentacije.Posmatrao sam kako se ponasaju,na letu loseg djela nukleusa aktivnost je bila ziva dok na drugom letu gotovo da je nije bilo i sad nakon sto sam uklonio pregradu se na slabom djelu kupe iznad leta uvece.Poklopna je iz dva djela sa posebnim hranilicama.Moguce da sam stavio ram sa manje meda,nisam zapisao. Vidjecu da postavim slike sutra.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 20, 2015, 13:12:51
Dodao sam ram sa malo otvorenog legla u kosnicu sa povucenim maticnjacima.Sad da vidimo reakciju.
Reakcija može biti svakakva :). Ovi matičnjaci su blizu izleganja. Inače, ne izgledaju loše. Poneki jeste nešto sitniji, ali ima nekoliko odličnih.
Sve je moguće. Kod tebe se zeleni i može se desiti i da nešto urade i sa mladom maticom. Mada je bolje nabaviti maticu i dodati. Ali dobro pazi da ne ostane matica koja se izleže kada dodaješ maticu.
Meni se jedno drustvo izrojilo i 15.06 nije bilo nikakvog legla,pre dva dana je otvorim vidim da ima legla ali vrlo lose jedva na 2 rama velicine sake!i vidim da su povukli maticnjake meni lice na tihu smenu,ko da osecaju pcele da sa njom nesto nije u redu ali vidim i da je jedan maticnjak progrizen sa strane!
Pre 5-6 dana pregledao drustvo nisam uspeo da nadjem maticu legla ima zatvorenog na 3 rama ali na svakom od tih ramova ima i radilickog i trutovskog legla (http://www.dodaj.rs/f/1P/Nl/eXsA6Vy/image00030.jpg)
Slikao si samo deo rama i može se izvući pogrešana zaključak ako se ne vidi svo leglo. Po ovom što se vidi sve je u redu. Nije dobro kada je trutovsko leglo mešano sa radiličkim u predelu radiličkog legla. To može biti znak da matica nije dobra. Ovde su trutovske ćelije grupisane i verovatno je tako građeno saće.
Kada ima nekakve paše (relativno mali unos), puno pčela je napolju. Mlade pčele su više uznemirene i to utiče da i matica bude uznemirena i da je teže nalaziš. Može šetati i po zidu košnice, a da ti uzalud tražiš po saću. Ako te baš zanima da vidiš maticu, pogedaj kasno popodne, kada ima više strijih pčela u košnici. Tada su pčele mirnije na ramu i matica se oseća bezbedno na ramovima sa leglom.
Slika je malo mutna i ne vidim matičnjake. Da nisi ti video samo nezaležene "zvočiće".
Postoji mogućnost da je tu i dalje matica koju pčele hoće da menjaju, a ona uništava matičnjake. Bilo bi dobro da je nađeš i vidiš kakva je to matica, ako još zaleže matičnjake.
Tri rama legla je malo, ali to zavisi od količne pčela sposobnih da gaje leglo i ne mora biti pokazatelj stanja matice.
u prethodnom postu ima slika sa maticnjacima sto meni deluje na th ali ta kosnica puna sa hranom pa mozda nije ni imala gde da zaleze pa su zbog toga poceli da povlace maticnjake!
Ako misiš na ovu poruku (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40618#msg40618) (to baš i nije pethodna poruka :) - malo si me namučio da je potražim), tu ne vidim da ima jaja u ćelijama i pitanje prostora otpiši. Matica je bila loša. Ne idu pčele na tihu smenu tek tako, ako i nema prostora, a matica je dobra.
Jednu stvar sam prevideo i zaboravio da pitam. To je pitanje mladog legla u prostoru gde se izleže pčela. Ima li tu legla i kako matica to zanosi? Ako dobro nosi (svaka ćelija je popunjena i leglo je ravnomerno raspoređeno) onda je matica tu i nosi dobro. Ukupna površina legla zavisi od količine pčela sposobnih da odgajaju leglo. Postojanje prostora za leglo se podrazumeva.
Dragane - dva pitanja: U jednoj košnici imam maticu (ovogodišnju ali se nije baš pokazala) i 3-4 matičnjaka (dosta veliki) dali je pametno ostaviti ove matičnjake pa da se odradi tiha smjena ili da ih porušim?
U drugoj košnici imam jako malo pčela i mladu maticu (bio bezmatak), dali to spojiti ili im dodati iz drugih košnica zatvorenog legla pa da ju "popunim" da preživi zimu?
Možeš ostaviti matičnjake, jer tu je matica i održavaće društvo u određenoj meri da liči na nešto dok mlada ne pronese. Ali, pazi možda matica ne dozvoli tihu smenu i društvo ostane i dlje slabo.
Nisam uvek za spajanje, ako ima neke nade da društvo opstaje bar neko vreme. Razlog je što se ukaže potreba za maticom i neki slabić od društva posluži dvostrukoj svrsi: imaš maticu na raspolaganju, a pčelom i leglom pojačaš neko društvo. To sam i napisao u temi KAD I KAKO SE SPAJAJU PČELINJA DRUŠTVA (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg9366#msg9366).
Ako je potrebno pojačavanje, to možeš uraditi zatvorenim leglom, ali tu treba biti OPREZAN. Pisao sam da se pazi kada se pojačava leglom, jer uvek postoji opasnost da leglo (ili deo legla) propadne. Razlog je isti i u slučaju hladnog ili previše toplog vremena: nema ko da održava to leglo. Da li ćeš pojačavati, to ne zavisi od mog „stručnog“ mišljenja, nego od toga čime raspolažeš (koliko legla ima u društvima i kakvo je opšte stanje). Ja mogu lako "stručno" :) napisati: trpaj leglo i ne brini, a da kod tebe u košnicama bude sve blokirano u plodištima i da društva imaju malo legla (pa i njima nedostaje, a ne da se uzima od njih) ili da u tom društvancetu ima premalo pčele da se brine o tom leglu.
Najbolje bi bilo i u ovom slučaju biti umeren i realan. Pojačaj sa nekim ramom sa kojeg je počelo izlazi leglo. Neka ga neko vreme, pa ako nađeš neko društvo da mu se može uzeti malo legla, pojačaj opet. Dovoljno je da ostane u stanju pomoćnog društva (potreba za maticom ili da se nešto pojača što kasnije – spajanjem). Možda bude sreće i da mu možeš iz više puta dodati dovoljno legla da postane dobro društvo koje će prezimiti.
Proceni čime raspolažeš i uradi prema mogućnostima (ne prema željama) i prema tome ima li smisla uopšte pojačavati (da li je preslabo i da ne propadne dodato leglo).
Kad dodaješ zatvoreno leglo, dodaćeš i nešto varoe (manje ili više) i obrati pažnju i na ovu "sitnicu".
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 20, 2015, 23:55:20
Dragane kao da si na unakrsno ispitivanje,navaljujemo sa svake strane sa pitanjima.Strpljenje ti je jaca strana,na nasu radost. Kada bih samo uspio procitati sve tvoje postove na ovom i drugim forumima naucio bih mnogo toga.Sve ovo je zaista za postovanje. Sto se tice zelenila,izgled vara.Kod nas danas zvanicno 42 stepena,sve se osusi. Nije mi jasno sta kupe sa polu suvih cvjetova. Posmatrao sam kako obigravaju cvjet sa svake stane,tako detaljno i uporno iako cisto sumnjam da nesto uspiju skupiti.Sipam sirup svako vece 0,3/0,4 l i to ponesu brzo pa neznam dali bi trebalo sipati vise,mada mi je muka od seceranja.Jedna dobra kisa bi promjenila sve.Pozz.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 22, 2015, 00:50:47
Tako i bi. Danas sam pregledao kosnicu u koju sam dodao mlado leglo i nadjem dvije ne obiljezene matice. Da napomenem stare matice iz dvije kosnice su oduzete 10.07. i premjestene u dvodjelni nukleus a umjesto njih stavljene mlade sparene matice. Stanje na danasnji dan,problematicna kosnica-dvije matice ne obiljezene.Nukleus nakon sto sam makao pregradu-jedna ne obiljezena matica. Pretpostavljam da se nakon micanja pregrade jedna matica vratila ali otkud treca?Spala farba sa mlade,lazna matica nakon 10 dana?
U vezi nuleusa,kao sto se vidi,nakon micanja pregrade matica nese ali nema meda,nema larvi. Saca ociscena.Dali da dodam ram sa medom,zatvorenim leglo ili nesto drugo?Vrijedi li bilo sta raditi oko ovoga?
Sve je tu normalno. Da si bio spreman za brzu reakciju, mogao si razdvojiti te dve matice i da košnica bude sa dva dela, kao što sam ti predložio.
Zašto te brine nukleus sa starim maticama. Ako si spojio, jedna pregrada gde je matica nosila treba da ima hrane i legla (bar tako si napisao). Prazno saće iz drugog odeljka dođe kao prostor za širenje legla, koji matica zaleže i samo možeš dalje da hraniš. Hrani da ti naprave zatvorene vence. Kasnije pojačaš količlinu sirupa i trebalo bi da bude bezbedno za zimovanje.
PS
Nema ništa čudno, samo malo bolje pogledaj te dve matice. Pogledao si u momentu kada se izležu mlade matice. Na drugoj slici je mlada matica koja je tek izašla iz matičnjaka. Lažna matica nije matica: lažne matice su pčele.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 22, 2015, 18:25:19
Znam da je lazna matica pcela koja umislja da je nesto drugo. :)Kazes da si bio spreman,ne da nisam bio spreman nego su me dvije matice potpuno zatekle.Pomislio sam da je nemoguce za deset dana od oduzimanja stare matice vec izleze nova,nisam racunao starost jajeta i larve.Dali je moguce da su zapocele maticnjake isti dan kad je oduzeta matica?Naravno ako su zapocele na starijim larvama onda mogu biti zapoceti i kasnije,sto bi samo po sebi znacilo da su loseg kvaliteta. Moram pomenuti da sam najvece maticnjake pokidao,bar mislim sto ne mora biti tacno,neki sam mozda propustio.Dali je i na prvoj slici mlada matica?Meni izgledaju isto.Za sparene matice sam zakasnio,sad ne mogu da ih nadjem. Moracu cekati ove da se obracunaju i po mogucnosti jedna spari sto je opet problem,trutova skoro da nema a nisam siguran da u blizini ima drugih pcelinjaka.Sto se tice nukleusa,nakon spajanja ociscen je i drugi dio(meda nema,leglo izaslo staro,mladog nema osim onog sa slike 3)tako da nemam pojma sta se desilo.Dali su pojele leglo zbog gladi ili mozda zbog borbe matica i pcela,razlcitih mirisa ili ko zna cega ja ne znam.
Danas pri pregledu odmah provjerim košnicu na koju sam sumnjao da su lažne matice jer je bilo više jaja u ćelijama (mladu maticu nisam našao u prethodnom pregledu), međutim danas vidim zatvoreno radiličko leglo i gospođu sa plavim registarskim tablicama :D U međuvremenu su tu košnicu temeljito opljačali tako da sam morao dodati okvir meda i perge te suziti ulaz na letu.
Brine me još jedna košnica u kojoj svaki put nađem obilježenu mladu maticu ali jaja nema. Zar je moguće da matica uopće ne nese nikakva jaja?
Znam da je lazna matica pcela koja umislja da je nesto drugo. :)Kazes da si bio spreman,ne da nisam bio spreman nego su me dvije matice potpuno zatekle.Pomislio sam da je nemoguce za deset dana od oduzimanja stare matice vec izleze nova,nisam racunao starost jajeta i larve.Dali je moguce da su zapocele maticnjake isti dan kad je oduzeta matica?Naravno ako su zapocele na starijim larvama onda mogu biti zapoceti i kasnije,sto bi samo po sebi znacilo da su loseg kvaliteta. Moram pomenuti da sam najvece maticnjake pokidao,bar mislim sto ne mora biti tacno,neki sam mozda propustio.Dali je i na prvoj slici mlada matica?Meni izgledaju isto.Za sparene matice sam zakasnio,sad ne mogu da ih nadjem. Moracu cekati ove da se obracunaju i po mogucnosti jedna spari sto je opet problem,trutova skoro da nema a nisam siguran da u blizini ima drugih pcelinjaka.Sto se tice nukleusa,nakon spajanja ociscen je i drugi dio(meda nema,leglo izaslo staro,mladog nema osim onog sa slike 3)tako da nemam pojma sta se desilo.Dali su pojele leglo zbog gladi ili mozda zbog borbe matica i pcela,razlcitih mirisa ili ko zna cega ja ne znam.
Zanimljivo mi je da u oba slučaja kažete da postoji mogućnost da su društva opljačkana. Ako se nukleus odvaja na pčelinjaku, puno pčela se vrati. Svakako da se računa na to da su to izletnice. Nema ko ni vodu da donese, a da ne govorimo o unosu nektara ili polena. Tada pčele unište deo legla. Koliko legla će uništiti, zavisi od toga koliko pčela je napustilo društvo, ali i od zaliha hrane. Deo poklopljenog legla se izleže i to možeš videti na trećoj slici (vidi se nekoliko tek izleženih pčela – u gornjem desnom ugalu treće slike se vide tri vrlo mlade pčele (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg40726#msg40726)).
Da su opljačkane, pljačka bi se nastavila do potpunog napuštanja nuklusa. Mislim da nisu opljačkane, nego su potrošile hranu. S obzirom na vreme kada si oduzeo matice, može se odgajiti matica i to dobra. Ona na drugoj slici je po mojim merilima bolja.
Brine me još jedna košnica u kojoj svaki put nađem obilježenu mladu maticu ali jaja nema. Zar je moguće da matica uopće ne nese nikakva jaja?
Možese desiti da matica uopšte ne nosi (nije bitno da li je mlada ili dodata starija matica). Obično se dešava kada pčele u društvu prestare i čak i ne bude pojave lažnih matica ili da dođe do potpune dezorijentacije pčela* (zato i insistiram na tome da se doda ram sa mladim leglom). Najčešće se dešava da sa mladom maticom nešto nije u resu, ali je u praksi ima uticaja više loših uslova u kojima se drušvo nalazi. Ako si primetio, pisao sam da ubijamo matice koje ne pronesu dva do tri dana od proseka pronošenja u jednoj turi. Ako ne pronesu u to vreme, neće nikada. Takođe, još jedan vrlo siguran pokazatelj je da ako matica zanese nešto malo legla na jednom ramu i stane, ona nije dobra, bez obzira na izuzetno dobar izgled matice. Takve matice takođe ubijemo – od njih nema ništa. Ako se desi da u oplodnjaku ostane stotinak pčela (dođe doslabljenja koje se n uoči na vreme), matica i tada zanese na tr rama nešto jaja. Tako da se može izršiti procena hoće li matica biti dobra ili ne. Ima puno pčelara koji su protiv odgajivača matica (nekada opravdano, a nekada ne) i koji iznose bezvezarije da se ne može znati kakva je matica koja zaleže samo jaja i onda se isporuči kupcu. To tvrde zato što nikada nisu proveravali takve matice (ostavljam ih sebi, za svaki slučaj i nikada nisu bile problematične).
Bilo bi mi zanimljivo da neko bude siguran i potpiše tvrdnju (pod materijalnom i krivičnom odgovornošću :) ) da je matica koja je proverena tako što se dođe do stanja poklopljenog legla potpuno dobra i da će dugo nositi i održavati društvo. I takva matica može odjednom prestati da nosi. Teške greške kod dodavanja matica prolematičnim društvima su stvar učestale prakse koju pčelari sprovode i potom tvrde da matica nije dobra.
* Davno je u časopisu Pčelar bilo reči o ovome. Autor teksta je naveo da se takva dezrijentacija može ublažiti ako se pčele isprskaju nekim aromatičnim pićem (alkoholnim, mada nisam za to, jer alkohol je otrovan za pčele) ili mirišljavim rastvorom nekih biljki.
Poštovane kolege, molim vas za savet, tačnije da mi razjasnite situaciju. Napravio sam oko 01. juna jedan veštački roj, dodao mu selektovanu maticu, zatim ram sa medom i polenom, i dodao dva rama sa zatvorenim leglom. Matica nije nikada pronela, ja sve odlagao njenu likvidaciju, dodavao ram sa otvorenim leglom, računajući da će ako ova matica ne valja same pčele putem tihe smene izgraditi matičnjake i dobiti novu maticu. To se međutim nije desilo. Da tragedija bude veća, početkom jula rešim da rasformiram nukleus jer nisam imao drugu maticu, kad imam šta da vidim, u košnici nema ni jedne pčele, par mrtvih i to je sve. Matici ni traga. Samo još da kažem da sam ih radi stimulacije prihranjivao svako drugo veče sa po 0,3l šećernog sirupa u odnosu 1:1. I sada sam zbunjen, šta je to moglo da se odigra u 2 dana između dva prihranjivanja.
Kada se primeti da matica nije u redu, tu nema odlaganja i predomišljanja. Leglo ne garantuje da će pčele odgajati matičnjake ako je u košnici matica koja to ne dozvoljava. Uloga legla je da se pčele normalnije ponašaju i da imaju priliku da odgaje matičnjake ako matica koja ima neki problem nestane u međuvremenu.
Nisi napisao šta je ostalo u košnici (da li je ostalo meda u ramovima).
Pčele mogu napustiti košnicu iz dva najčešća razloga. Prvi je napad tuđice kada se nestabilno društvo pridružuje pčelama koje odnose med. Drugi slučaj napuštanja je kada matica odlazi na sparivanje. Po mojim zapažanjima ovo se najčešće dešava pri kraju procesa sparivanja. Kada sam smeštao takav rojčić u košnicu, mlada matica je vrlo brzo pronosila. Pri tome uopšte nema značaj ima li legla u košnici. Pčele jednostavno krenu za maticom i napuste leglo. Ako se vrate u istu košnicu (oplodnjak ili nukleus), ponašaju se uobičajeno - ne napuštaju je ponovo.
PS
Neki pčelari pronose priču (koju malo iskusni pčelari prihvate bez provere) kako pčele napuste košnicu usled napada varoe. Ovo se vrlo retko (ili nikako) ne dešava. Ako je ova pojava izražena, odakle onda fotografije šake pčela u košnici na kojima je puno varoe.
Hvala kolega. Mislim da se najpre desilo to sa tuđicama. Pomislio sam ja na to, ali sam zbog neiskustva često u dilemi, pa volim da pitam. Nadam se da nisam dosadan. Valjda ću i ja nekad tako biti od koristi mlađim pčelarima.
Naime, ja od kako sam uhvatio 5 rojeva (sve na istom drvetu ), i formirao 2 veštačka, krenuo sam sa njihovom prihranom svako drugo veče po 0,3l, da bi se bolje i brže razvile kao zajednice. Prirodni rojevi su napredovali bez problema, i vrlo sam zadovoljan. Ali ovi veštački.... Napravim niz grešaka, kada sam odvajao mlade pčele, da bi formirao nukleuse u jedan sam izgleda stresao mladu tek izleženu maticu (obzirom da sam kasnije u toj košnici imao čast da vidim izlazak matice iz matičnjaka), kada sam sledećeg dana dodao kupljenu selektovanu maticu u nukleus, pčele su je ubile čim je izašla iz kaveza. Kasnije pronađem ovu nehotice dodatu maticu, i obeležim je jer je počela da nosi. Ali avaj, ovaj nukleus odjednom počne slabiti, ja ga dopunim sa 2 rama zatvorenog legla, i posle par dana imam šta da vidim, matica sama šeta po ramovima sa par pčela, niti mrtvih niti živih pčela. Pomišljao sam iskreno na grabež, ali mi nije bilo jasno kako nema mrtvih pčela koje su uginule usled borbe. Da li je moguće da se radi o tihoj grabeži kod mene na mom pčelinjaku. Mislim međusobno među mojim društvima, ili su to neke sa strane? Na koji način sprečiti tihu grabež?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićJul 24, 2015, 18:41:26
Dragane,ja sam imao slicnu situaciju.Na dva nukleusa kojim sam dodao ram sa maticnjacima.Otvorim ja poklopac da sipam sirup kad ono moje hranilice pune pcela,sve vri u njima.Otvorim kosnicu kad ono puna podnjaca pcela kao da se drze u klincu a druge samo jure pored njih pravo u hranilicu.Sipam ja to vece sirup ponovo,nisam ni razmisljao da cu izazvati jos veci grabez.Isto vece sam primetio da u sumrak iz nekoliko kosnica izlecu pcele i ulecu u one dve.Radile su do kasno u vece kao u vreme najvece pase,dok su ostale mirovale.Ujutro otvorim kosnicu kad ono pcele na gornjim delovima ramova kao da su formirale klube a ove otimacice samo jure pored njih i pravac hranilica.Nije bilo mrtvih pcela na podnjaci,kao da su ih ove otimacice samo drzale dok su ih pljackale.To vece sam ih obe zatvorio,drzao zatvorene tri dana i treci premestio nekih 5.metara dalje na drugo mesto.Hranio sam ih tih dana sirupom i kad sam ih otvorio nije bilo nikakvih problema.U jednoj je matica pronela kroz nekoliko dana a drugu sam pripojio prvoj,mada nisam siguran da li je bilo matice ili je nastradala ali je u njoj bilo samo sake pcela pa nisam mogao da je gledam.
Evo postajem malo dosadan ali danasnjim pregledom video da i dalje ima dosta trutovskog legla ali i dva zatvorena maticnjaka dok su prethodna dva unistena verovatno progrizena od matice jer se izgleda ne da zameniti ;) !Inace je db 12 i puna je sa hranom idalje,evo i par slika iz te kosnice mada su malo losijeg kvaliteta!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 26, 2015, 23:12:38
U predhodnim postovima sam pominjao problem sa nukleusom koji me i dalje muci.Pominjao sam vec da su saca potpuno ispraznjena cak i juce dodati ram sa medom,pocistile su ili pojele i jaja koja je matica polozila prije tri dana a koja se vide na slici koju sam postavio(matica3) a ni nje vise nema ili je nisam mogao naci.Od svega ostalo je malo starog legla koje me brine radi ovih bijelih mrlja po njemu (da nije nekakva bolest).Uglavnom ponovo sam pregradio nukleus,drugi dio ispraznio i zatvorio leto a u dio koji ostaje dodao ram sa otvorenim leglom i ram krcat medom sve sa pcelama. Ramove isprskao sircetom,zatvorio i sippao sirup u hranilicu. Pcele ima dosta(i prije dodate).Da vidim hoce li povuci maticnjake ili eventualno stara matica ponovo nesti(ako je u zivotu jos).
Koliko tu uopšte ima hrane u tom nukleusu. Na slikama ne vidim ni jednu ćeliju sa medom.
Ram na kome su bila jaja pre nekoliko dana je možda očišćen jer su pčele gladne. Kada si već slikao, treao si slikati košnicu- nukleus odozgo, da vidimo koliko tu ima pčela. Ovako samo možemo da nagađamo šta se dešava.
Takođe je i pitanje da li si možda stavio ram sa jajima dalje od ovog sa zatvorenim leglom i u nedostatku pčela da to održavaju, one očiste to novo leglo. Kako vreme odmiče, to se pretvara u „misteriju“ i nagađam a nekim uputstvima šta se dešava i šta da radiš dalje.
Ono belo nije bolest. Izležu se mlade pčele i nakon izleganja, izlaz ćelije je nepravilan. Pčele popravljaju i zabeli se malo voska po vencu ćelije. Belasanje voska na obodima ćelije može biti i kada pčele osete malo obilja (taj ram meda što si dao) i počinju da luče vosak.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 27, 2015, 01:21:07
Hrane zero (0),osim ono malo starog legla apsolutno nista. Na jednom novom sacu malo zapocet unos polena. Sad je sveden na pet ramova sa pcelom stresenom iz drugog i dodaditim prepunim ramom meda i ramom otvorenog legla. Nemam sliku sadasnjeg stanja ali ima dosta pcele (ako se ne poubijaju stara i danas dodata na ramovima).Unisteno leglo je vjerovatno bilo udaljeno.Sipano 0/4-0/5l sirupa.
Juče sam pregledao jedno pčelinje društvo,prošlogodišnji roj,koje se nalazu Lr košnici sa tri nastavka.Zbunila me je neobična mirnoća pčela,kao da na ramovima nisu žive pčele već zalepljeni posteri sa fotografijama pčela.Pčele ,kao i matica , slabo se kreću po ramovima.Ima oko 6-7 rama popunjenih sa 30%-60% zatvorenog legla ,nešto malo(za šaku)legla u stadijumu većih larvi.Ostali ramovi u tom plodišnom nastavku su sa pergom i sa dosta praznih ćelija.Ne mogu da tvrdim da nema mladog legla u stadijumu"iglica",ali ja ga nisam uočio.Drugi nastavak je sa deset rama meda,treći nastavak je sa šest rama meda.Pčela ima više u medišnim nastavcima nego u plodišnom,prvom nastavku.Zapravo, malo ih ima na plodišnim ramovima.Više ih zanimaju poslovi u medištu nego poslovi u plodištu. Moje je pitanje da li je ovo neko predrojevo raspoloženje pčela ili je matica posustala-prestala u zaleganju.Nema nijednog povučenog matičnjaka ni "zvončića".Ja sam maticu sa četiri rama legla podigao u drugi nastavak i dodao dve S.O.(jednu između legla),a dva rama sa medom spustio sam ispod u prvi nastavak.Kao treći nastavak sada je medišni sa deset rama meda.Da li je potrebno nešto da preduzimam?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: drazen.kasapovicJul 28, 2015, 14:37:31
Drago mi je da sam vas nasmejao. Hteo bih vas samo pitati dve stvari a to su uticaj velicine jajeta na kvalitet matice i njenog budućeg društva ,posmatrajući sve vrste matičnjaka koji se mogu naći u košnici? Uticaj temperature na razvoj matične larve u toku celog ili samo povremenog razvoja?
Nemaš me potrebe pitati kad već sve znaš. Očito da nisi shvatio "nasmijavanje". Kad bih ti i htio odgovoriti, prvo bih ti morao argumentovano isjeći onaj post u kojem na kraju veliš: "Stanje u kome smo sada i jeste zahvaljujuci nazovi ekspertima za pčelarstvo. ", ali rekao sam da neću, i neću jer bih tako ja neuk učio nekoga ko već sve zna. Sugestija, zaobiđi me kulturno, i ja ću isto.
Pozdrav, svako dobro!
Nisam bio u mogucnosti da odgovorim piscu naucne fantastike . Pokusao sam da ga navedem :) da odgovori nekim konkretnim dokazima o svojim tvrdnjama ali sad je sve uzalud. PS X FILES _ Moldere vrati se sve ti verujemo.
Juče sam pregledao jedno pčelinje društvo,prošlogodišnji roj,koje se nalazu Lr košnici sa tri nastavka.Zbunila me je neobična mirnoća pčela,kao da na ramovima nisu žive pčele već zalepljeni posteri sa fotografijama pčela.Pčele ,kao i matica , slabo se kreću po ramovima.Ima oko 6-7 rama popunjenih sa 30%-60% zatvorenog legla ,nešto malo(za šaku)legla u stadijumu većih larvi.Ostali ramovi u tom plodišnom nastavku su sa pergom i sa dosta praznih ćelija.Ne mogu da tvrdim da nema mladog legla u stadijumu"iglica",ali ja ga nisam uočio.Drugi nastavak je sa deset rama meda,treći nastavak je sa šest rama meda.Pčela ima više u medišnim nastavcima nego u plodišnom,prvom nastavku.Zapravo, malo ih ima na plodišnim ramovima.Više ih zanimaju poslovi u medištu nego poslovi u plodištu. Moje je pitanje da li je ovo neko predrojevo raspoloženje pčela ili je matica posustala-prestala u zaleganju.Nema nijednog povučenog matičnjaka ni "zvončića".Ja sam maticu sa četiri rama legla podigao u drugi nastavak i dodao dve S.O.(jednu između legla),a dva rama sa medom spustio sam ispod u prvi nastavak.Kao treći nastavak sada je medišni sa deset rama meda.Da li je potrebno nešto da preduzimam?
Kao prvo, ne bi trebalo da je košnica sada sa 3 LR nastavka. Košnica u ovo doba može biti sa 3 LR nastavka ako je unos par kg i ima ogromnu količinu pčela.
Ako si podizao leglo, to je malo „zbunilo“ pčele, pod uslovom da ima unosa. To znači da su u jednom momentu blokirale plodište i da je gnezdo bilo "ni tamo ni ovamo" (u 2 LR nastavka, uz to i sa satnom osnovom). Mislim da te prazne ćelije pčele sada ponovo pripremaju za leglo. To se može zaključiti ako su ćelije uglačane. Matica će verovatno da se vrati u prvi nastavak (plodište), koji je privremeno bio pretrpan unosom (pretpostavljam da ima unosa). I ako imaš matičnu rešetku, uglačane ćelije u prvom nastavku pokazuju gde treba da bude matica. U suprotnom, pčele ne bi te ćelije ostavljale prazne nego bi tu ubacivale polen (to ti obično izgleda kao neka vrsta Renson metode).
Pčela može biti u medištu (prema onome kako si napisao, to je drugi nastavak i deo trećeg nastavka), ako si podizao mlado leglo u drugi. Matica bi trebalo da je u prvom nastavku i da prilagodiš prostor, a to je svođenje na 2 LR nastavka. Ovako nešto obično rešavam tako što višak nepoklopljenog meda stavim u treći LR nastavak iznad poklopne daske. Ako je kojim slučajem jak unos, izvadi neke ramove i izvrcaj. Na njihovo mesto možeš staviti one sa medom koji bi bili iznad poklopne daske. Satne osnove može da zaleže, ali ako to uopšte uradi (ako je primorana matca – i pčele), samo jednom ili delimično i taj ram može biti pregrada koja deli medište. Zato je bolje da je leglo u prvom LR nastavku (plodištu) i to tako složeno da ramovi sa leglom na najmlađim ramovima budu na bokovima (ako treba i do zidova), a najveći deo meda u drugom nastavku.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicJul 28, 2015, 22:55:02
Da ne ostane ne dorecena tema koju sam postovao a u vezi problema koje sam izazvao sam.Kako je to kolega Sosic u svojim postovima a kao odgovor na moja pitanja objasnio,ne postoje misterije i misteriozna desavanja bar ne kod pcela.Postoje samo greske pcelara.Ali dobro,on je to znao ja sam naucio na greskama.Dakle nakon suzavanja nukeusa na pet ramova i dodavanja rama sa leglom i rama sa medom sa sve pcelom na njima drustvo se ponasa normalno i matica opet nese a pcele nisu unustile(pojele)leglo.Prosto,zalihe hrane,prostor koji mogu da odrzavaju,leglo o kome brinu,unos hrane(sirupa) i dovoljno pcela da sve to pokriju.I to je to,ako se poremeti nesto od ovoga opet ce se desiti isto.
Da ne ostane ne dorecena tema koju sam postovao a u vezi problema koje sam izazvao sam.Kako je to kolega Sosic u svojim postovima a kao odgovor na moja pitanja objasnio,ne postoje misterije i misteriozna desavanja bar ne kod pcela.Postoje samo greske pcelara.Ali dobro,on je to znao ja sam naucio na greskama.Dakle nakon suzavanja nukeusa na pet ramova i dodavanja rama sa leglom i rama sa medom sa sve pcelom na njima drustvo se ponasa normalno i matica opet nese a pcele nisu unustile(pojele)leglo.Prosto,zalihe hrane,prostor koji mogu da odrzavaju,leglo o kome brinu,unos hrane(sirupa) i dovoljno pcela da sve to pokriju.I to je to,ako se poremeti nesto od ovoga opet ce se desiti isto.
Aleksandre, sada redovno prihranjuj taj rojčić. Redovno znači svakodnevno. Prvo sipaj malo sirupa da se naviknu, a ako već nose, odredi koliko nose i toliko im sipaj. Nemoj da gladuju i neka se usmere da više unose polen, a ne nektar. Mlade ramove stavi na bokove i ako imaš neki ram sa starijim saćem, dodaj kada bude trebalo (ne moraš odmah, ako nema pčela da zaposednu dodato saće).
Tada više nije mlada :). Pre će dostići dobru nosivost. Mnogo pre nego što si procenio, a to je – odmah. Uslovno rečeno, jer mlade matice vrlo brzo mogu da zanesu vrlo mnogo legla. Koliko će to biti ne zavisi samo od matice. Potrebno je i da je društvo potpuno u svakom smislu, odnosno da ima dovoljan broj hraniteljica - mladih pčela.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicAvgust 02, 2015, 23:02:50
Juce sam pregledao kosnice. Nukleus fino napreduje,prihranjujem uvece i do sutra sve ponesu. Ali mi je problem sa kosnicom u kojoj nije prihvacena dodata matica a izlegla se mlada(vec sam pominjao)koja se jos nije sparila.Pregledom sam utvrdio da nema novog legla,nisam ni maticu vidjeo.Do sad bi trebalo da je pronijela posto se izlegla 22/23.07.Problem je sto nema trutova ni u jednoj kosnici.Ipak dodao sam ram sa otvorenim leglom nebi li je podstrekao ili da vidim hoce li povuci maticnjake.Inace u kosnic ima jos zatvorenog legla i dosta polena su unijele.Ako nepocne da nese a ne uspijem naci sparenu maticu moracu spojiti ovu kosnicu sa nukeusom sto mi se ne radi jer sam htjeo da ostane kao razerva.
Suncokret se nije baš proslavio, tako da su mi neke košnice pune meda a druge skoro prazne :( Na dvije košnice sam primjetio da uporno prave po jedan matičnjak. Pri zadnjem pregledu sam ih porušio jer ne želim komplikacije u ovo doba godine, sva društva su uglavnom svela leglo na 5-6 okvira (LR) što je mislim dovoljno. Sada moram napraviti preraspodjelu meda, uzeti bogatima i dati sirotinji. Pošto imam u konfiguraciji polunastavke njih sam podbacio ispod plodišta mada u nekima i nema previše meda. Medne nastavke sam za sada stavio preko matične rešetke iznad plodišta. Na koji način da ih potaknem da brže prenesu taj med iz medišta u plodište? Razmišljao sam da ga stavim na podnjaču ali onda imam više posla kad ih budem skidao. Imam poklopne daske sa malim otvorom (3cm), ako bih takvu poklopnu dasku stavio između plodišta i gornjeg medišta onda bi pčele to prihvatile kao nešto tuđe i prenosile u plodište? Kada bi sve prenijele samo skinem nastavak. Također namjera mi je držati ta medišta na košnicama do prvih mrazeva da ih sačuvam od moljaca. Koliko bi uopće bila dobra takva zaštita od moljca ako bi pčele iše gore samo u "krađu" ?
Anto, odmah potpisujem ovo što si rekao:"...onda bi pčele to prihvatile kao nešto tuđe i prenosile u plodište." Ja sam izvrcane nastavke stavio preko najlona, kome sam zavrnuo jedan ćošak. Sad to tako stoji, ne znam dokle a znam da če mi smetati-treba da tretiram protiv varoe.
Što se tiče tretmana varoe: Znam da " nije važno koliko je opalo, nego koliko je ostalo varoe". Imam nameru da ispratim prirodni pad varoe. Skoro sve košnice su mi sa žičanom podnjačom (koje ću ja - uzgrd budi rečeno, jednog dana pobacati >:( ), košnice su mi blizu kuće (12 minuta biciklom), pa imam nameru da idem redovno svaki dan i da brojim prirodno opalu varou.
Šole, ajde, molim te nešto napiši na tu temu. Hvala.
Šole, prirodni pad varoe. Kako bi to trebalo ispratiti? Koliko dana brojanja? Koliko bi u ovom (kalendarski) trenutku bilo "normalno" da bude varoe? Neka tvoja lična zapažanja? Hvala.
Nemam šta bitno reći o praćenju prirodnog pada i tretmana na osnovu toga. Ne pratim to i smatram to pomalo rizičnom metodom. Zaključak o većem ili manjem prisustvu varoe donosim na osnovu ranijih pregleda (posebna pažnja se obraća na trutovsko leglo), pojave pčela bez krila ili pojave pčela "pešaka" (mlade pčele koje napustaju košnicu i smatra se da je to zbog Nozeme cerane, a nije - varoa je u pitanju). Kada nema pčela bez krila, zaraženost je podnošljiva. Ove godine sam do sada video samo jednu pčelu bez krila. Ali ni u tom roju nije bilo značajnijeg pada posle stavljanja Herbe.
Ali, imao sam prilike da u više košnica vidim prirodni pad od nekoliko hiljada varoa u jako zaraženim društvima. O tome sam pisao na forumu SPOS-a. Na osnovu toga sam i došao do zaključka da je građevnjak bolje staviti na obod gnezda (u određenim uslovima pčele unište trutovsko leglo koje je po obodu i izbace varou kao „nečistoću“). I takva društva sam uspevao da zazimim i izimim bez problema iako je bilo varoe oko 5000-10000!
Društva nisu uvek isto zaposednuta varoom. Negde je može bitu u tragovima, a negde je može biti i previše.
Ništa novo ne mogu napisati. Poznato je da je ovo već doba kada procentualna i brojna zaraženost raste i sa time se ne igra. Bolje je tretirati nego čekati. Praćenje prirodnog pada ne mora biti pokazatelj (npr. mravi mogu ometati ovaj postupak). Neka vrsta provere je trutovsko leglo. Ovih dana sam mogao naći samo par varoa na oko 100 trutovskih ćelija i to je praktično zanemarljiv broj (pri tome se obraća pažnja na izgled pčela na ramovima i mogućnost prisustva varoe na njima - uz malo prakse, ovo se lako primeti). Međutim, ipak sam za redovni tretman, bez obzira na brojnost.
Kažeš "obod gnezda"? Ja sam građevnjak uvek stavljao na mesto br.2 (br.9). Je li to obod gnezda? Zanimljivo mi je ono kad pčele unište trutovsko leglo a varou počiste?!
Da, građevnjak je 2. i 9-ti ram. U sred legla se može stavljati u proleće (ali nikako prerano), ako se zapazi da društvo ima varoe i približava se glavna paša (kod savesnih pčelara, koji neće posegnuti za serijom dimljenja amitrazom).
Pčele uništavaju trutovsko leglo u više stanja i uslova. Svaki dugotrajniji prekid paše (uz zahlađenje ili po velikim vrućinama) dovodi do toga da se pčele oslobađaju dela trutovskog legla. Tada strada trutovsko leglo baš po obodu gnezda (kada zahladi, ovo je naročito izraženo i nema veze sa snagom društva). Može se pojaviti i krečno leglo u početnom stadijumu, usled zapostaljanja trutovskog legla. Često se to i ne primeti, jer se raspoznaje oblik jedinke, ali se video končaste niti slične početnoj fazi obične plesni i nema, što pčele odmah uklanjaju i daljeg razvoja ovog obolenja legla nema (kod dobrih i jakih društava ili ako pčelar tome ne doprinese). S obzirom da moram preslagati košnice u u tim uslovima* (kada pčelari uglavnom i ne razmišljaju da priđu pčelinjaku) ovo sam više puta video. Tada strada i varoa koja je u tom leglu.
Razdoblje po završetku paše suncokreta je takođe zanimljivo po ovom pitanju. Pčele su obično iscrpljene radom, i težište odgoja legla se usmerava na radiličko leglo. U to doba, plodišta budu blokirana i gnezdo nanovo kreće obično od sredine košnice. Trutovsko leglo koje u tom momentu postojbog tih ćelija dalje od legla (npr. građevnjak ili veća površina trutovskog legla na ramu koji je zbog trutovskih ćelija postavljen do zida), često budu očišćeni i varoa odatle izbačena. Koliko će ovo biti izraženo zavisi od slabljenja društva, položaja trutovskih ćelija u odnosu na prijemčivije saće za odgoj radiličkog legla itd. Ova godina je zanimljiva, jer su pčele puno radile od voća, pa i sada puno rade na unosu nektara ili medljike. Pčele kreću u svitanje sa radom i završavaju u sam sumrak. Čak i danas po ovoj vrućini je tekao mlad med iz saća. U tim uslovima, potrebna je stalna obnova društva i male su količine trutovskog legla (ili ga uopšte nema). Kako je trutovsko leglo povoljnije za razvoj varoe, njegova redukcija redukuje i brojnost varoe (pisao sam davno da je trutovsko leglo „motor“ razvoja varoe).
Mislim da je to uticalo na smanjenje brojnosti varoe, jer nisam video u košnicama neke ogromne količine trutovskog legla iako je bilo vrlo privlačnih ćelija za trutove (na tamnom saću). Pčele u mnogim košnicama ubacuju mlad med u ove ćelije iako je radiličko leglo veliko i društvo jako (upravo danas sam ovako nešto video u nekoliko košnica). Trpske vrućine nemaju presudan uticaj, jer mi je to pokazalo svo dosadašnje iskustvo, a takođe ni selidba nema neki presudan značaj (i jedno i drugo se proglašava sudbonosnim po pitanju varoe, ali to nema neki veći značaj).
* Odgoj matica mi je omogućio da vidim mnoge stvari koje mnogi pčelari ne mogu videti, jer nemaju potrebu (i nije primereno) da se otvara košnica kada pada kiša. Ja to moram i tada da radim, a ponekada i da preslažem detaljno košnice po kiši.
PS
Ima tu još ponešto da se doda, ali umor čini svoje i ne pada mi na pamet ništa više :).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicAvgust 15, 2015, 00:33:53
Kod mene nema trutovskog legla,ne mogu da uocim varou na podnici ali za to mogu biti krivci i mravi jer ih uvjek ima kad kontrolisem dejstvo apigard pastetica.Takodje temperature od 40 stepeni mogu biti razlog zbog kojeg nema varoe ili nije aktivna.Pitam se ima li smisla tretirati sada bilo cim na ovim temperaturama?
Suncokret se nije baš proslavio, tako da su mi neke košnice pune meda a druge skoro prazne :( Na dvije košnice sam primjetio da uporno prave po jedan matičnjak. Pri zadnjem pregledu sam ih porušio jer ne želim komplikacije u ovo doba godine, sva društva su uglavnom svela leglo na 5-6 okvira (LR) što je mislim dovoljno. Sada moram napraviti preraspodjelu meda, uzeti bogatima i dati sirotinji. Pošto imam u konfiguraciji polunastavke njih sam podbacio ispod plodišta mada u nekima i nema previše meda. Medne nastavke sam za sada stavio preko matične rešetke iznad plodišta. Na koji način da ih potaknem da brže prenesu taj med iz medišta u plodište? Razmišljao sam da ga stavim na podnjaču ali onda imam više posla kad ih budem skidao. Imam poklopne daske sa malim otvorom (3cm), ako bih takvu poklopnu dasku stavio između plodišta i gornjeg medišta onda bi pčele to prihvatile kao nešto tuđe i prenosile u plodište? Kada bi sve prenijele samo skinem nastavak. Također namjera mi je držati ta medišta na košnicama do prvih mrazeva da ih sačuvam od moljaca. Koliko bi uopće bila dobra takva zaštita od moljca ako bi pčele iše gore samo u "krađu" ?
Anto, odmah potpisujem ovo što si rekao:"...onda bi pčele to prihvatile kao nešto tuđe i prenosile u plodište." Ja sam izvrcane nastavke stavio preko najlona, kome sam zavrnuo jedan ćošak. Sad to tako stoji, ne znam dokle a znam da če mi smetati-treba da tretiram protiv varoe.
Što se tiče tretmana varoe: Znam da " nije važno koliko je opalo, nego koliko je ostalo varoe". Imam nameru da ispratim prirodni pad varoe. Skoro sve košnice su mi sa žičanom podnjačom (koje ću ja - uzgrd budi rečeno, jednog dana pobacati >:( ), košnice su mi blizu kuće (12 minuta biciklom), pa imam nameru da idem redovno svaki dan i da brojim prirodno opalu varou.
Šole, ajde, molim te nešto napiši na tu temu. Hvala.
Ovo što je napisano o prenošenju meda u plodište u mojim košnicama nikako ne funkcioniše.Najveći problem prilikom svakog zazimljavanja su dovoljne količine meda ali raspoređen tako da su medne kape vrlo tanke, a u januaru ih uopšte nema na centralnim ramovima. Na mojim košnicama su se sve vreme sezone iznad plodišta nalazili medišni nastavci. Krajem avgusta medišne nastavke sam pregradio od plodišta pregradnom daskom od lesonita sa prorezom od 2 cm.Očekivao sam da sam pregradnom daskom sa malim prorezom stvorio sve uslove slične grabeži i da će pčele brzo preneti med iz medišta u plodište.Pčele su u velikom broju prešle u medište, ali nisu prenosile med već su ga dopunjavale medom.Pomislio sam, da pošto se medišni nastavak stalno nalazio iznad plodišta,pčele taj medišni nastavaku opšte ne doživljavaju kao nešto tuđe,već kao sastavni deo svoje zajednice.Videvši da ovo ne funkcioniše podmetnuo sam medišni nastavak ispod plodišta i pčele su prenele u plodište samo otvoren med koji je bio u malim količinama.Ni jednim od ova dva načina nisam uspeo da zajednicama stvorim uslove da uđu u zimu sa mednim vencima dovoljne debljine.Dopunu mednih venaca izvšio sam intenzivnom prihranom 09. septembra.Prilikom prvog prolećnog pregleda video sam da u pojedinm košnicama uopšte nema mednih venaca u centralnim ramovima a da zatvorenog meda ima u dovoljnoj količini u nastavku ispod plodišnog.Na više mesta sam pročitao da pčele nemaju informaciju o tome koliko je debela medna kapa.Da li je ona debljine 2cm ili 12cm, pčele to ne umeju da mere.Takođe sam pročitao da pčele otvaraju zatvoren med i prenose ga u krajnoj nuždi.Pa zašto ga nisu prenele kad su iznad klubeta imale 0 cm meda. Ovo je moje iskustvo o prenošenju meda u plodište.Situacija u mojim košnicama je slična onoj koju sam opisao.Imam ramove sa medom a ne znam gde da ih stavim kad ih pčele neće.
Ovo što je napisano o prenošenju meda u plodište u mojim košnicama nikako ne funkcioniše.Najveći problem prilikom svakog zazimljavanja su dovoljne količine meda ali raspoređen tako da su medne kape vrlo tanke, a u januaru ih uopšte nema na centralnim ramovima. Na mojim košnicama su se sve vreme sezone iznad plodišta nalazili medišni nastavci. Krajem avgusta medišne nastavke sam pregradio od plodišta pregradnom daskom od lesonita sa prorezom od 2 cm.Očekivao sam da sam pregradnom daskom sa malim prorezom stvorio sve uslove slične grabeži i da će pčele brzo preneti med iz medišta u plodište.Pčele su u velikom broju prešle u medište, ali nisu prenosile med već su ga dopunjavale medom.Pomislio sam, da pošto se medišni nastavak stalno nalazio iznad plodišta,pčele taj medišni nastavaku opšte ne doživljavaju kao nešto tuđe,već kao sastavni deo svoje zajednice.Videvši da ovo ne funkcioniše podmetnuo sam medišni nastavak ispod plodišta i pčele su prenele u plodište samo otvoren med koji je bio u malim količinama.Ni jednim od ova dva načina nisam uspeo da zajednicama stvorim uslove da uđu u zimu sa mednim vencima dovoljne debljine.Dopunu mednih venaca izvšio sam intenzivnom prihranom 09. septembra.Prilikom prvog prolećnog pregleda video sam da u pojedinm košnicama uopšte nema mednih venaca u centralnim ramovima a da zatvorenog meda ima u dovoljnoj količini u nastavku ispod plodišnog.Na više mesta sam pročitao da pčele nemaju informaciju o tome koliko je debela medna kapa.Da li je ona debljine 2cm ili 12cm, pčele to ne umeju da mere.Takođe sam pročitao da pčele otvaraju zatvoren med i prenose ga u krajnoj nuždi.Pa zašto ga nisu prenele kad su iznad klubeta imale 0 cm meda. Ovo je moje iskustvo o prenošenju meda u plodište.Situacija u mojim košnicama je slična onoj koju sam opisao.Imam ramove sa medom a ne znam gde da ih stavim kad ih pčele neće.
Све то може доста једноставније. Ако сам добро схватио ви пчеларите ЛР кошницом. Написаћу како ја радим пошто уз ДБ10 имам и пар ЛР-ки. Исти систем се свакако може користити и за РВ. Матичну решетку држим до краја августа на првом наставку. Током овог мјесеца приступам допунској прихрани. У наставку изнад матичне решетке буде нека количина меда коју треба допунити прихраном. Обавезно је да је саће у тим рамовима претходно било залијегано. Приликом прихране пчеле најчешће немају простора да лагерују мед у првом наставку него га лагерују у други, тј. изнад решетке. Све што треба урадити је да се пчелама обезбиједи довољна количина меда кроз сируп. Једино што остаје да се додатно уради приликом слагања зимске конфигурације је да се скине решетка и из доњег плодишног тијела нађу два рама са најмлађим леглом који су најмање до пола са медним вијенцима. Та два рама осигураће контакт клубета са горњим наставком који је пун меда. Два рама са медом који су одузети из горњег наставка спуштам у доњи у зависности стања хране на предзадње или задње позиције пострано. Пчеле зимују на укупно 16-18 равномјерно распоређених рамова. То је све.
Kod mene bi pčele trebale zimovati na polunastavku i nastavku (LR). Medište sam za sada stavio preko matične rešetke iznad plodišta, mislio sam postaviti i poklopnu dasku sa malim otvorom između plodišta i medišta pa da pčele prenose med dole ali se bojim da će to ići presporo pogotovo ako još treba negdje i dohranjivati sirupom. Dohranjivanje bi trebalo obaviti u sljedećih mjesec dana da se zimska pčela ne troši previše. Mislim da ću promjeniti trenutnu konfiguraciju tako što ću medište ipak postaviti na podnjaču pa onda polunastavak i nastavak sa plodištem a gore postaviti hranilicu za sirup. Nisam siguran ali mislim da se pčela mnogo manje "troši" ako samo prebacuje gotov med nego ako ga mora još i obrađivati (slučaj sa sirupom). Na ovaj način ću sačuvati i saća (medišta) od moljaca do prvih mrazeva kada ih mogu skinuti u skladište. Dali treba u ovom slučaju otvarati poklopce na medu da ga brže prenesu prema gore?
Sutra prebacujem dva nukleusa u kontejner jer moram riješiti neke bezmatke. Nukleusi su 5-okvirni i trebam pčele prebaciti u normalno LR tijelo. Neznam dali bi tu moglo biti problema pošto dovozim pčele na novi teren, neznaju još gdje im je mjesto a otvarat ću košnicu i prebacivati ih u novu, hoću li ostati bez izletnica? Stavio bih samo nukleus na novo mjesto ali moram isti nukleus spojiti i sa pčelom koja je ostala bez matice pa neće sva pčela stati u 5-okvirni nukleus.
Da postavim jedno pitanje koje se tice zazimljavanja RV kosnice :
Naime interesuje me polozaj prvog nastavka iznad podnjace prilikom zazimljavanja tj u kom su polozaju ramovi i da li to ima uticaj na ventilaciju u kosnici...tj da li je bolje da su okrenuti poprecno u odnosu na leto ili okrenuti pravo prema letu kao kod DB kosnice ... interesuje me zbog prodora hladnog vazduha i zbog mikroklime u kosnici...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan IvanovicAvgust 18, 2015, 09:30:19
Jedna situacija me iznenadila prilikom pregleda vidim maticu u zbegu :o inace se to drustvo rojilo jos u bagremu!Moze biti da je tiha smena jer posle toga kad sam je pregledao legla na 5 rama u svim stadijumima!
Дејане колико ја видим, матица је НА збегу, а не У збегу. Легла има у свим стадијумима, али је питање када си прегледао кошницу и има ли јаја сада.
Могуће је да је вршена тиха смена матице, али је вероватније да се то дешавало у неком другом друштву и да је, како сам већ писао у неким порукама нешто пчела пошло за матицом што је изгледало као ројење. Пчеле су изашле, а матица остала.
Делује ми као да је пчеле хране и да треба да пронесе. Али, постоји и велика могућност да је то матица из те кошнице, која је при прегледу спала испред кошнице и доспела на мрежу збега и то ми делује вероватније.
ПС
Колико се сећам, више пута сам упозоравао да треба имати поклопну даску или неку врсту фолије на сатоношама (или делу кошнице, ако имаш хранилицу-збег). Видим да упорно радиш другачије и потрудићу се да те не упозоравам више на то. Намера ми је да те упозорим (и остале) да пчеле чине повећане напоре при јаким врућинама да одрже повољне услове у кошници.
Ja sam pregledao upravo tog istog dana kad sam video maticu kako vi kazete na zbegu i bilo je jajasca!Posto sam poceo sa zbeg nekako mi je lakso sa njim raditi nego sa poklopnim daskama jedino cu vas poslusati pa ce zbeg biti zatvoren bez ove mreze!INace tad sam je prtvi put pregledao jos od kraja juna tako da ne pije vodu da je matica pri pregledu spala ispred kosnice!Pozz
Imam dosta poluokvira sa trutovskim saćem (sve djevičansko) dali da to pretapam ili da ostavim za medišta?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicAvgust 25, 2015, 23:19:00
Procitah negdje da bi sacuvali roj koji se zakacio na granu a nismo u mogucnosti to obaviti odmah pokraj roja treba okaciti ram sa mladim leglom i roj ce ostati na istom mjestu cak nekoliko dana. Navodno feromon koji luci gnijezdo privuce mlade pcele koje preuzmu brigu oko legla i time vezu roj za ram.Jeli neko probao ovaj nacin?
Imam dosta poluokvira sa trutovskim saćem (sve djevičansko) dali da to pretapam ili da ostavim za medišta?
Poluokvire koristim već 4-5 godina, neprekidno. Pretopim samo po neki koji je deformisan iz bilo kog razloga. Kako u njima, uglavnom, nije bilo legla- ni moljac ih neće. I ja, ponekad u sredinu, ubacim ram bez s.o. Takvi su mi najdraži, pa ih čuvam.
Ivan Brndušić-Brnda je pisao (a ja probao): Crne, stare, zalegane ramove potopiti u hladnu vodu (pritisnuti nekim tegom) i držati 24-48h. Posle toga blago istresti vodu sa jedne i druge strane, pa okrenute naopako, ostaviti na promaju da se suše. Posle toga i oni najcrnji dobiju crvenkastu (kao jabuka) boju i mirom mirišu! Svako dobro.
Колега Лазићу одличан савет за старе, залегане рамове. При формирању ројева показали су се као право благо јер матица у њих одмах залеже. Немам их много јер сам ове године проширио пчелињак али ћу свакако одвојити пар комада за пробу.
Pitao sam iz razloga što pčele navodno izbjegavaju trutovsko saće i za polaganje meda, mada mislim kada krene obilan unos da će gurati nektar i u rupe od šarafa
Imam dosta poluokvira sa trutovskim saćem (sve djevičansko) dali da to pretapam ili da ostavim za medišta?
Anto, trutovsko a devičansko, to mi baš nije jasno, biće da je to medno saće, ako si stavljao ram bez satne osnove u medište, pčele znaju povući malo veće ćelije za skladištenje meda od onih radiličkih, tako da je sve u redu sa tim ramovima, ostavi ih za medišta.
Ćelije su veće od radiličkih pa ih onda zovem trutovska. Nisu nikad zalijegana pa su djevičanska. Danas sam ostavio sva koja su imalo pravilno izgrađena, dok ona nepravilna i samo djelomično izgrađena su išla u reciklažu.
Зашто би остављао трутовско саће или неправилно саће. Некада сам тако добијао прилично воска. Ево, пре око 2 месеца сам решио да поново тако радим. У сваки полунаставак ћу убацивати празне рамове (са којима иначе не знам шта ћу, јер су рађени за хоризонтално ужичавање). После врцања и чишћења се ваде из кошнице и све се претопи па опет поново. Добије се тако пуно воска који се лако истопи у обичном казану за топљење масти. Посао се ради шаблонски и у серији, тако да је то једноставно.
ПС
Мој син је журио да убаци што више саћа за багремову пашу и „упуцао“ се у пределу слепоочнице (скратио ми је живот 20 година – упуцао се кламфицом од 32 мм која је цела ушла у главу) и "заглавио" у болницу. Објашњавао ми је да је хтео да све буде спремно навреме и да је то ствар изазова, а не интереса. Онда сам одржао предавање да је боље мало стати, када нешто не може да се постигне и наћи најбоље решење. Некада сам користио управо то решење: када не постигнем да убацим довољно основа, убацивао сам празне рамове. Сада се враћам на стари начин добијања више воска (али у много већем обиму, са намером да то радимо стално). Рамове за полумедишта која сам тада урадио за хоризонтално ужичавање бих морао да држим ту да сметају или бацим (понешто сам и поклонио, али то није „стратегијско решење“). Овако сам решио три проблема: не морам да ужичавам хоризонтално, јер је то смарање, употребићу непотребан ивентар и научио сам сина да увек има доброг решења за сваки проблем (само је требао да ме пита шта да (не) ради :) :) - понекада уместо додатног напора треба размислити и урадити другачије).
Не треба наглашавати да је восак прилично скуп, али и производ који већина нас помало запоставља и сматра споредним производом. А може да се ради циљано и на производњи воска.
Dragane, i ja sam ove godine stavljao prazne poluokvire ali se tu dešava jedan problem da pčele ne grade saće po sredini satonoše već i sa strane pogotovo ako se stave samo prazni okviri. Zato ću staviti na poluokvire samo početak satne osnove (1cm) i to sve u plodište tako da na donjoj letvici ujedno dobijam građevnjak za hvatanje varoe a u poluokviru mlado saće. Możda čak stavljati i po 2 poluokvira u plodište pa izrezivati građevinjake svakih 15ak dana naizmjence. Imao sam još jedan problem sa poluokvirima na u paši a to je da sam stavljao naizmjence izgrađeni pa neizgrađeni poluokvir i dešavalo mi se da onaj izgrađeni izgrade do maksimuma tako da uđe u profil ovog neizgrađenog pa dobijem pola dżinovskih poluokvira koje je teško izvrcati i pola nepravilno izgrađenih jer nisu imali mjesta da se izgrade
Наравно да постоји тамогућност да граде заперке са суседног рама или неко неправилно саће. Али то се углавном дешава ако пчеле нису јаке према простору. То ти је као када се зими извади један рам. Пчеле граде заперке са суседног рама и то више заперака. Јача друштва краћу са огромним заперком који прати обликом суседни рам. Тако да све то може да ипадне добро. Када сам стављао празне рамове, никада ми се није десило да буде неких неправилности. Само што нисам пазио где тачно постављам те рамове, па сам морао да вршим „вештачење“ које је саће радиличко а које трутовско. Зато треба радити тако да се увек зна где се постављају (као када стављам полурам као грађевњак, увек је други десно или на десној страни).
Сасвим је нормално да пчеле продубе саће до суседног неизграђеног рама, али само ако се закасни са додавањем сатних основа или нешто премешта у паши. Са тим увек треба рачунати. Када се нешто тако деси (а дешава се скоро увек), повадим те рамове који су превише проширени, а остављам оне уже. Понегде и не дирам ниша, ако немам времена да преслажем. Пчеле то у пролеће поравнају и изједначе. Може бити изузетак понеки рам који нису на неким даловима одмакле од сатне основе. Ту треба нешто предузети. Помери се да не буде до оног прешироког или се тестерастим ножем поравна угао тог прешироког. То зависи колико си расположен да се зезаш са појединим рамовима (ја углавном јесам, ако је добар за легло).
Празне рамове намеравам да поставим одмах по врцању багремовог меда, док је простор кошнице мали. Тада пчеле граде паралелно саће. Додавањем дугог наставка се могу заменити места изграђеног и неизграђеног рама. Не намеравам да стављам никакве траке (не сећам се да сам то радио ни као почетник). У суштини треба избегавати да се ради посао пчела, да тако кажем. Али ако постижеш, може то да се ради. Не ваља саби створити навику да радиш нешто што касније тешко постижеш, то је суштина. Онда улазиш у преоптерећеност послом.
Ukoliko sada dodje do prestanka legla,a ima jos potrebe za prihranom da li je bolje da nastaviti sa manjim obrocima dok ima polena ili prihraniti sa vecim kolicinama,ili je mozda bolje da ukoliko legla nema prestati sa prihranom i drustvo kasnije spojiti ako nema dovoljno?
Наравно да треба наставити са прихраном . Написао сам већ да се са умереним оброцима праве најмање грешке. Али, у овој поруци сам написао још нешто што је битно (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.msg41056#msg41056). И умерена прихрана може претрпати простор за неко могуће легло (које је вероватно пчелама потребно иначе га не би ни одгајале више). Ако је друштво већ сада бројно, са обиљем перге, не можеш направити грешку ако наставиш да прихрањујњеш, иако нема легла - ако је при томе зимница недовољна. Умерену прихрану може посматрати као неки касни унос и пчеле то лакше и боље прераде него обилне оброке. Ако већ има прилично хране и процењујеш да би било довољно, настави се још неко време са врло малим оброцима (ја им додајем 0,2 л на завршетку прихрањивања и то само друштвима за које знам да им овакав ритам прихране чини добро, а не свима).
И ако дође до појаве легла (што је врло могуће и зависи од спољних услова), простор расположив за легло није толико велики да би пчеле припремиле огроман број ћелија за легло. Тако да нема речи о штети која се добија стимулативним прихрањивањем врло малим оброцима (ово је штетно када су залихе слабе).
Bilo je već reči o ovoj pčelinjoj igri "struganja", ali nekako nedorečeno, samo predpostavke...
Дуле, не знам шта је о овоме писано, али сам пре неколико година написао мој закључак. Ако ти неје тешко, погледај легло у тој кошници и може се проверити колико је моје размишљање исправно. Зашто то раде не знам. Нисам пуно посматрао ту појаву већ сам је прихватио као такву.
Pomoc pcelarima pocetnicima « Одговор #1486 послато: 24-06-2011, 21:11:49 »
"Čekamo Vladana Pavlovića da opiše jasno o čemu se radi i onda zaključujemo koji klasični ili savremeni ples je u pitanju. Ozbiljniji pristup ne govori o klasičnim plesovima već o pčelama koje su u “Pčelaru” opisane kao strugarice. Takvu pojavu sam prvi put primetio 2000. godine. Čini mi se da je te godine bila izraženija sunčeva aktivnost. Moja pretpostavka je da pčele reaguju na to. Postoji mogućnost da utiče i oštećenost ozonskog omotača, što takođe daje mogućnost pojačanog zračenja. Takođe pretpostavljam da pčela teži da na neki sebi svojstven “zaštiti” leglo jer je oblik koji je na nastavku približno odgovarao preseku gnezda koje se projektuje na prednji osunčani zid košnice. Ako pojava nije masovno zastupljena može se pretpostaviti da je sunčevo zračenje umereno snažnog inteziteta i da raguju neka društva koja su osetljivija (što bi rek`o ja koji neumereno koristim strane izraze: senzibilnija društva)."
Занимљиво је да је кошница на којој је изражено деловање стругарица један део дана у хладу (пре подне).
Šole, ovo što sam prikazao je severna strana kontejnera. To je slikano 06.08. 2015. Kasnije sam sve više ovo video- skoro na svim društvima. Na osnovu površine koju pokrivaju na prednjoj dasci, može se skoro precizno odrediti jačina društva. Kod slabih - nema. Nije meni tako zdravo jako ni važno, time nek se bave naučnici ;) :D . Hvala. Živ bio.
И код мене на пчелињаку има те појаве. Лета су окренута ка југу, а када пчеле крену у ту активност, прекрију скоро цео први наставак и део другог, како кад и како где.
Pre jedno desetak dana sam ramove(na njima je i poklopljen med) koje su za pretapanje stavio nekim drustvima preko poklopne daske(u mojem slucaju folije na kojoj sam ostavio 1-2cm prostora na prednjoj strani da predju u nastavak iznad)pcele su dosta slabo prenele med.Da li mozda pcele taj prostor smatraju kao svoj pa ga zato slabo prenose ili je vec dosta kasno pa nece da otvaraju poklopljen med?
I kod mene isto slabo ja ga stavio u zbeg ali vrlo slabo ga prenose za ovih 10-ak dana!Mozda bi trebalo malo da se zagrebo alu u ovakvim vremenskim uslovima je opasno to uraditi zbog grabezi!
Сматрају тај простор својим само зато што и временске услове сматрају „својим“. Топло је и пчеле имају осећај да се могу још развијати (уз унос понеке трунке нектара и добар унос полена – бар код мене је такво стање).
Пчеле у оваквим условима и даље не преносе мед. Чак је супротно од тога – још увек га складиште изнад гнеда. Чак код мене складиште мед изнад поклопне даске (или фолије). Потпуна заблуда је да је стављање рама са медом сигуран начин допуне зимнице*. Може се десити да не пренесу ништа. Чак не преносе ни мед који је у доњем наставку. Кажем, разлог је ово топло време. Ако се додаје сируп, складиште и око легла (у близини гнезда) али и изнад, било да је други наставак у питању или изнад преграде. Постоји мали предуслов за то, а то је постојање понеког тамнијег рама.
*Ако температуре буду поступно падале, биће и делимичног преношења у предео гнезда. Али, ако би нагло и дугитрајно захладило, тај мед остаје где и јесте. Све зависи од временских услова. Када би дошло до дуготрајнијег захлађења, пчеле би смањивале активности и полако би долазило до „зимске тромости“ и смањења активности, тако да више не преносе пуно меда. Био би потребан нови дуготрајнији толи талас да преносе храну у средиште кошнице (ближе месту будућег клубета) и то може бити лутрија. Нажалост, људи су прихватили трућање Јевтића и примену методе која уопште није његова и коју не познаје до танчина. И ово је преузео од других као и много других ствари (покрао тачније речено – покрао нечије знање које не разуме) и прави разне видео снимке, држи предавања о свему и свачему па и о органском пчеларењу (а стари доказани амитразџија!). Преношење меда из рама изнад сатоноша није увек сигурно. Могу пренети мед у предео око клубета, али могу и не пренети.
Šošiću izvinjavam se ako mi početnici postajemo malo dosadni. Ovdje si jedan od onih koji dosta znaju o pčelama (nisi jedini) ali imaš i volju pisati nešto o tome pa te shvaćamo nešto kao učitelja :D . Vjerujem da su mnoge teme obrađene možda i više puta ali ponavljanjem se uči. E sad...
Postavio sam svoje LR košnice u zimsku konfiguraciju (sve je na kontejneru) tako što sam plodište sa leglom postavio gore, leglo je centrirano nekako u sredinu a izbacio sam svjetlije saće ako ga je bilo, legla je bilo u prosjeku 5-6 okvira ali i na 9 okvira a najslabiji čak na 3 okvira, izbacio sam i 10-ti ram radi bolje prozračnosti. Ispod plodišta sam stavio polunastavak (145mm) opet tamnije saće ako ga je bilo sam centrirao u sredinu, negdje je polunastavak bio pun negdje čak i prazan. Med sa suncokreta nisam uopće vrcao. Negdje je bilo puno medište pa i polunastavak a negdje jako malo meda. Takva medišta sam stavio ispod polunastavaka da ga pčele polako prenesu u plodište kako njima odgovara. Do sada je svaki dan bilo nekakvog unosa (prijatelj ima vagu i kaže da se vaga stalno vrti oko nule), ujutro jako unose cvjetni prah pa pošto leglo polako posustaje mislim da će imati dovoljnu rezervu za zimu. Prihranu sam počeo prije 15-ak dana sirupom tako da sa 10kg šećera dobijem 15 litara sirupa. U zadnjim turama sam sirup radio tako što sam pravio čaj od kadulje pa onda "zasladio". Ona društva koja su imala oko 10kg meda sam davao po cijelu hranilicu (oko 0,75 dcl) skoro svaki dan a društvima koja su puna meda samo po 2dcl kao stimulaciju. Za 10-ak dana ću vaditi trakice sa lijekom protiv varoe te ujedno pregledati društva kakvi su sa zalihama i leglom. Mislim da onaj med što sam podbacio ispod polunastavaka nisu većinu do sada prenesle gore pogotovo ako je bilo nekog unosa izvana. Šta mi je onda za uraditi ako nemam dovoljno zaliha u plodištu, što ako legla ima još uvijek preko 7 okvira (onda nemogu ni prevjesit te okvire u plodište). Pretpostavljam da su cvjetni prah vukle u plodište i to bi trebalo tamo i ostati. One 10-te okvire što sam izbacivao (neke sam pretopio) još uvijek imaju na sebi meda (čak i nepoklopljenog) ako ga ostavim tako mogao bi se pokvariti. Planirao sam te okvire staviti u zbjeg (kada skinem hranilice) iznad poklopne daske (ima manji otvor na sebi) da ga odozgor prenesu dole. Šta misliš o tome da mi ovi medišni nastavci ostanu preko cijele zime na podnjači pošto nemam nekakvo posebno skladište ovdje bi bili zaštićeniji?
Ako sam negdje fulao napiši tako da mogu na vrijeme ga reagiram, Hvala!
По овоме што си написао, све је добро одрађено. Подбачено полумедиште није превелики простор испод плодишта – гнезда (ако друштво није слабо или ако има превише легла - а и то је могуће). Не верујем да ће полен уносити доле, јер га обично уносе у гнездо. Како се сада смањује легло у настали простор ће убацивати полен и сируп који додајеш, али и тај нектар који доносе.
С обзиром да прихрањујњш, не би требало да буде проблема. Већи део тог прерађеног сирупа је непоклопљен и пчеле ће га пребацивати ближе месту где је клубе, како легло излази.
Не би требало да буде проблема и са медом ако га има испод у полумедишту. И ако не пренесу, користиће га јер ће клубе захватати и тај део (ово зависи од тога колико има хране у плодишту – ако је нема довољно, већи део клубета или цело клубе ће бити горе; ако има обиље хране, пчеле ће морати да поставе клубе ниже и то је најбоље, наравно).
С обзиром да је било толико легла (9 рамова легла је и пре 15 дана велико легло – сада наравно није толико сигурно), ја бих ти још прихрањивао, али мало смањи оброке (нешто гушћи сируп – писао сам да ја дајем око 1,2:1 а ти ради како ти мислиш да је најбоље) нпр. око 0,4 л.
Све ово важи за друштва са недовољном зимницом. Али, може се десити и да оне које су биле са пуним подбаченим полунаставком имају тање венце у средини. Ако је било уноса, пчеле нерадо преносе мед који је поклопљен. Ту је све могуће, мада мислим да имају довољне венце. У првом делу зиме ће користити нешто меда са предње стране подбачених рамова. Ако су веч трошиле, окрени доње тело – полунаствак за 180, тако да мед буде напред, али то уради тек крајем октобра (ово се процењује према условима у природи - може бити и касније). Провери ових дана какво је стање „медних капа“ и у друштвима којима си подбацио мед. Ја то увек проверавам.
ПС
Такође бих поновио да те не завара "превелика бројност пчела". Сада већ смањује бројност друштва. Иде зима...
Поштоване колеге, има ли неког овде да је употребљавао стакло на лету кошнице, не би ли натерао пчеле на ново орјентисање. Намеравам да зимус померим кошнице у други угао плаца. Значи померам их 50 метара. Такође имам намеру да сејем фацелију на једној парцели која је удаљена око 2,5 до 3 км од пчелињака, па бих на ту локацију преселио пчеле чим прође багрем. Наравно та локација ми није погодна за стационар ( далеко од куће због крађе и сл.). Такође би ми помогао сваки савет и метод за решавање овог проблема.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićSeptembar 14, 2015, 21:12:28
Neznam u čemu vidiš problem? Ja sam ceo pčelinjak od 25 košnica preselio nekih 60metara polovinom jula pa nije bilo nekih problema. Još manji problem ih je preseliti zimi.
Мирослав је лепо рекао да је најлакше преселити их зими кад се потпуно смире. Пажњу једино мораш обратити да не спадне клубе зато се морају лагано , пажљиво преносити. Са стаклом нисам пробао али сам пробао са обичном новинском хартујом у сред лета. Једноставно савијеш неколико листића новинске хартије и причвстиш је на лето. Пчеле за пар дана прогризу хартију , лагано излазе на лето , поново се оријентишу и то је углавном то. Ово можеш урадити кад селиш на фацелију. Она толико привлачи пчеле да не би требало имати никаквих проблема.
Хвала на саветима колеге. Ја до сада нисам селио кошнице. Како сам коју постављао, нисам ни једну премештао. Међутим све више увиђам потребу за селидбом, као и за применом Ренсона о чему смо већ дискутовали на датој теми. Код мене багрем ретко да није успешан (само ако киша зареди да пада неколико дана усред багрема), али после багрема ништа. Мало липе и ливаде и то ако је кишно и хладније лето (што је реткост). И тако ми неки кажу, вратиће ти се на старо место ако није већа удаљеност од 3 км. Хвала још једном и свако добро.
3 društva su mi nekako ostala bez matice pa sam ih morao rasformirati a med izvrcati. Sad, na par okvira ima jako mnogo perge a ne bih htjeo da propadne do proljeća. Što da napravim, staviti ga u donji medišni nastavak ili da presložim plodište sa tako izvrcanim okvirom?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertSeptembar 21, 2015, 09:41:21
Lijep pozdrav Zanima me u koje vrijeme tjekom godine se mogu držati mrežice za propolis na košnicama? Smije li se to ovh dana staviti na jedno 10ak dana? Lp, Josip
Мислим да је сада већ касно. Није искључено да пчеле могу наћи нешто прополиса у природи, али ће ту бити и превише воска. Може се појачати облепљивање мрежа нпр. мрављом или тимолом (изузетно мала количина тимола), али кажем, биће ту превише воска. Можеш покушати ако у твом крају има биљака које могу дати прополиса. Тако би извршио проверу за наредне године и знаћеш шта ваља чинити у будуће.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertSeptembar 21, 2015, 22:39:49
Hvala Dragane Nekako mi se vrtila po glavi bojazan da ako ostavim malo promaje iznad mreze da se ne prehladi leglo koje jos ima. Buduci da imam samo cetiri drustva pa da ih ne zeznem. Lp
Није неопходна промаја да би се сакупљао прополис. То показује и присуство прополиса на другим местима (на где се додирују рамови или другим додирним местима у кошници). То значи да не мораш ризиковати промену услова у гнезду да би прикупио прополис.
Danas sam na jednoj kosnici,zatekao grabez pcele su masovno ulazile,ispred leta je bilo i mrtvih pcela,cak i voska od otvaranja meda,ta kao i dosta ostalih kosnica svedena je na jedan nastavak i iznad pregrade ima nastavak u kojem ima i nesto meda,prethodnih dana nije primecena grabez a drusta nisu dobila sirup zadnjih 7 dana,moze li se ovo nekako sanirati ili ih ostaviti da se obracunaju,pridruzuju itd.?
Колега Лазић је дао решење. Ако немаш тунел примени приручна средства. Смањи лето( најлакше уметањем сунђера на лето) што више на пар сантиметара. Иде захлађење пар дана па ће се и због тога ваљда смирити.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićSeptembar 23, 2015, 13:16:29
Ako se nije odmah reagovalo teško da će biti spasa. Prati da se grabež ne proširi na ostali deo pčelinjaka. Namaži leta naftom i to pomaže.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: pero perićSeptembar 23, 2015, 14:30:26
..treba utvrditi razlog grabeži baš na toj košnici...razlog mora postojati...bezmatak, slabašna zajednica, boleština....do tada nikakvi tuneli, spužva a ni nafta
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićSeptembar 23, 2015, 18:20:30
Pero dok on utvrdi o čemu se radi može proći dan dva a tada pojava grabeži može uzeti maha na celom pčelinjaku... Problem grabeži se mora rešavati ODMAH!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: pero perićSeptembar 23, 2015, 19:42:30
..pregled jedne košnice kratko traje..ako zna prepoznat situaciju sve je gotovo za par minuta..a tek onda treba djelovati..žuri polako
Нападнута кошница се хитно склања са пчелињака и уноси у просторију недоступну пчелама (пожељно је да је нека зидана зграда, тако да и звук који би се чуо споља буде слаб)!!!
На место нападнуте кошнице (такође хитно) ставити што старији наставак исте боје у којем нису биле пчеле одавно или нешто слично исте боје.
Неке мере спречавања грабежи могу успети ако се очекује да ће се пчеле брзо преусмерити на неку добру пашу (не видим да пчеле сада уносе нешто што је вредно пажње). То не значи да ће успети, јер поремећај паше може потрајати.
Обавезно обратити пажњу на остала друштва. Сва могу бити предмет напада.
ПС
Разлози до којих је дошло до грабежи се утврђују „увиђајем и обдукцијом“ :) али тек када је безбедно (у некој сигурној просторији).
Сужавање или затварање лета неће пуно помоћи, јер из кошнице допире звук који подстиче туђице (грабеж се може пренети на друга друштва).
Нафту би требало избегавати уопште на пчелињаку. Иначе можда би омела туђице, али када заврше посао.
Преглед у току трајања грабежи је тек „достигнуће“ (за пар минута ће у кошницу ући хиљаде пчела – не за пар минута, него за један минут). Не постоји начин да једноставноотерате пчеле које покушавају да уђу у кошницу која је предмет грабежи и када је потпуно затворена (написао сам да звук изнутра подстиче туђице), а не још да се дозволи да их при прегледу уђе још. Не треба заборавити да грабеж може бити предмет делатности једне (или врло мало кошница), али да и пчеле осталих кошница могу бити заинтересоване, ако њихове извиднице уоче лако доступну храну.
Додао бих да сам на пчелињаку имао око двадесетак безматака кој су имала по два (или више лета) и ни једно није нападнуто зато што је безматак.
Iako je vec dosta kasno moze li se izvrsiti neko dodatno tretiranje od varoe u drustvima koja su sumnjiva,udvajana za suncokret itd.mislio sam na jedno dimljenje amitrazom?takodje vredi li ovakvo tretiranje u drustima u kojima jos ima legla?
Третирање сада када има легла има смисла, али само овако како си написао: једно димљење, а никако један низ димљења (неки проверу сматрају низом од 5-7 димљења и пишу такве глупости о контролном третману у том смислу).
Разлог само једном димљењу је тај што ће отпасти нешто варое која је на пчелама и која можда има могућност да уђе у неку ћелију легла или би дуже паразитирала на пчелама. Оне које су у леглу су већ направиле штету и треба сачекати да легло поизлази и урадити завршни третман по сопственом избору (завршни третман се ради у стању без легла). Више димљења наноси штету, јер се претерано загађује саће, а као што рекох, вароа је већ направила штету у леглу и низ димљења то неће поправити (може само погоршати стање).
Димиш када није превише хладно, јер ако има легла пчеле ће бити у гушћем клубету и корист од домљења је никакава (или занемарљива) а штете има. Ако палиш траку, нанеси само две капи на листић и затвори лето на неких тридесетак секунди.
Бројност отпалих вароа не мора бити показатељ стварног стања бројности варое.
Ово сам негде прочитао, ваљало би проверити, има логике: "Чеси, масовно, по препоруци свог института, првог октобра уништавају легло и третирају пчеле против варое".
Потпуно логично ако пчелар има једну и по кошницу и ако су услови примерени томе. Затим, логично је и ако уопште има легла. Да би пчелар прегледао нпр. 100 кошница и утврдио постојање легла, треба му много времена. Уз пут може изазвати грабеж. Наравно, то је може бити логична последица прегледа толико кошница...итд.
Легло може бити непоклопљено и то би вероватно значило да треба испирати саће...
ПС
Нашао сам данас друштво које има 3 рама легла врло велике површине и нешто легла на четвртом раму. На петом нешто мало поклопљеног легла које се излеже. Мислио сам да уништим сво легло, али тек је 26. септембар.
Није добро технику пчеларења примерену малом броју кошница представљати као технику примерену већем броју кошница или која не мора имати логике и основа и којом се може временом усвојити нешто што можда није добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertSeptembar 26, 2015, 20:20:27
Kolega je da grupom pcelara posjetio Ceske pcelare. Kaze da vecina njih pcelari sa 30ak kosnica, u radu sudjeluje cijela obitelj, ali njima ne pada na pamet prosirenje. Zasto kaze da nije shvatio, valjda su zadovoljni s tim brojem. A kaze pcelinjak za pozeljeti. Lp,
И у 30 је напорно, али и понекада непромишљено уништавати легло. Не појављује се касно легло тек тако. И оно има своју јасну улогу.
Изгледа да се врло брзо заборави нешто што је било недавно (да не говоримо о нечему што је било давно, а важно је). Писао сам и прошле и претпрошле године да је легло масовно нестало на самом почетку септембра (препоручио сам тада третман против варое, не без разлога).
Иначе нисам био задовољан како су друштва изгледала при зазимљавању обе године (2013 и 2014). Појава каснијег легла је допунила бројност зимских пчела.
Да не говоримо о могућности да је више друштава могло да изврши тиху смену и да се то релативно касно десило. Те младе матице неће тако рано престати са леглом. Ту је упитно каве су остале пчеле (зимске дуговечне или не).
Код уништавања легла, ради свеобухватнијег третмана варое бирамо мање зло. Шта је мање зло не знам сигурно, али претпостављам да је вароа веће.
Оптимална ситуација у некој узорној држави, са дисциплинованим становништвом, била би да надлежни институт одреди начин и време третмана па да сви то обаве истог дана. Ми ништа од тога немамо, можемо само да се распитујемо и можда угледамо на некога. Например Чехе. Има много знања међу нашим пчеларима али није систематизовано.
У скоро сваком прилогу напишем да сам рекреативни пчелар и да своје експерименталне поступке не препоручујем никоме. Пишем о њима тек онако. Например, уништавање легла радим тако што рамове ставим у замрзивач на пар дана или пар месеци. Ако је пред зиму, остале померим ка средини. Пробао сам и да то урадим пред багрем, применио испаривачем оксалну и ставио резервне рамове са саћем. Друштво је било и остало солидно, није се ројило те године.
Например, уништавање легла радим тако што рамове ставим у замрзивач на пар дана или пар месеци.
У том смислу препоручујем возила која би користила пчеларима. Хладњача за осредњи пчелињак (http://www.polovniautomobili.com/kamioni-preko-7-5t/5915508/iveco-eurocargo) или за већи пчелињак може ова (http://www.polovniautomobili.com/kamioni-preko-7-5t/6231383/daf-xf430). Може и комбинација – лепо се купи више малих хладњача.
ПС
Мали проблемчић је што огроман број пчелара не може да купи ни камион за превоз пчелињака. Уз то, њихови представници се изборили да морају да „захефтају“ (или на други начин заваре или причврсте) контејнер на возило.
Свакако, могу подржати све експерименте, нарочито оне који су бесмислени :).
Баш лепо ћаскамо, одавно нисмо. Кратко, јасно и без смисла?
У Аустрији држава врати пчелару 60% од инвестиције, што их стимулише да улажу и развијају се. Неки граде расхладне коморе. Једна занимљива у коју сам улазио има малу комору са -80ºЦ за дезинфекцију, већу око ње -18° и све то у трећој са око +4° (температуре сам навео по сећању, можда је мало другачије намештено).
Баш лепо ћаскамо, одавно нисмо. Кратко, јасно и без смисла?
... Неки граде расхладне коморе.
Једна занимљива у коју сам улазио има малу комору са -80ºЦ за дезинфекцију, већу око ње -18° и све то у трећој са око +4° (температуре сам навео по сећању, можда је мало другачије намештено).
Например, уништавање легла радим тако што рамове ставим у замрзивач на пар дана или пар месеци.
У том смислу препоручујем возила која би користила пчеларима. Хладњача за осредњи пчелињак (http://www.polovniautomobili.com/kamioni-preko-7-5t/5915508/iveco-eurocargo) или за већи пчелињак може ова (http://www.polovniautomobili.com/kamioni-preko-7-5t/6231383/daf-xf430). Може и комбинација – лепо се купи више малих хладњача.
Такоје, у Аустрији подстичу пољопривреду а код нас уништавају. Саамо ту је мала разлика. Један од примера је овде (http://poljoprivreda.info/?oid=17&id=989). Колико машина они купе (нових), а пчелари Србије не могу да селе пчеле на најсавременији начин – контејнерски транспорт. Морају да уграде контејнерe на више камиона.
Иначе, био је прилог у Доброј земљи са сајма пољопривреде у Аустрији. И било је речи о механизацији, свременој „свемирској“ - за пољопривреду. А аустријски пољопривредник добије новац врло брзо. Код нас је скоро исто – мазну пољопривреднику новац док трепне. Ценим твоју реалност за пар кошница, а не ценим то што предлажеш нешто што је из снова као неку рационално употребљиву технику.
Мали проблемчић је што огроман број пчелара не може да купи ни камион за превоз пчелињака. Уз то, њихови представници се изборили да морају да „захефтају“ (или на други начин заваре или причврсте) контејнер на возило.
...Не ценим то што предлажеш нешто што је из снова као неку рационално употребљиву технику.
Драгане, не предлажем ништа. Пчеларство ми је разонода а знање скромно. Само сам се укључио у дискусију и навео праксе које би ваљало проверити и размотрити. Мирко је питао:
...vredi li ovakvo tretiranje u drustima u kojima jos ima legla?
Аксиом: третман кад нема легла је најефикаснији.
Недоумице: - да ли третирати у јесен док има легла? - да ли уништавати легло или чекати моменат кад га нема? - ако пчелар одлучи да уништи, како и кад то чинити? - чиме третирати, колико пута итд.
Проблем варое нису решили сви светски институти, научници и велепчелари па тешко да ћемо ми. Можемо само да се копрцамо.
Што се замрзивача тиче, уверио сам се да је врло користан у пчеларству. Оправио сам бачени сандучар скоро бесплатно. Дуго сам га користио против мољца и ноземе, за чување резервних оквира са медом и слично. Проблеми: заузима место, троши струју и треба га понекад одмрзавати и дезинфиковати.
Друже кажеш да си читао а то радиш и самим тим то је практични предлог који је никакав, ако се има у виду да си саопштио да се тако бириш против ноземе – вероватно „успешно“ (требао би објаснити „ширим масама“ које то температуре уништавају нозему и како се уопште развија болест или какав је поступак са саћем када га одмрзнеш итд.).
Зар није једноставније истопити саће са леглом ако си већ решен да уништиш легло? „Аксиом“ није тачан ако се користи лоше и неисправно средство, ако се не зна како и када применити то средство и у којим условима итд.
И у условима са леглом може бити постигнута врло велика ефикасност. Само што је потребно више третирања или дуже време. Док се сачека стање без легла, оде маст у пропаст :).
Недоумице нису недоумице ако пчелар зна шта и како ради. Ако је појачавано душтво (или спајано – удвајано како Мирко каже), ако је сумњиво јер је можда уочено да има пчела без крила или се већ зна да је било више варое, може се урадити један третман. С тим да пчелар одређује чиме то радити. Али опет подвалчим један а не низ третмана. Уништавање легла је спорно јер и неко запажање може бити погрешно. Може из легла изаћи нешто више вароа (или се појави неколико пчела без крила), а да то буде само на делу једног рама са леглом. Остало легло може бити потпуно исправно и са ЗИМСКИМ пчелама. И може бити више легла ако је било тихе смене.
Зашто би пчелар уништавао легло када може и на други начин. Ако је зараженост вароом неподношљива, уништи се друштво. Писао сам о неким друштвима које сам решио да уништим, али сам ипак пре тога третирао тимолом и то са 8 или 9 понављања. Када сам решио да их спојим, нашао сам пуне кошнице пчеле. Како је било касно (друга половина септембра), почео сам да их храним. У једном моменту су престале да односе мед није више имало где (храњена медом, наравно јер остало би било катастрофа). Зазимљене и била одлична друштва.
Чиме третирати и колико пута је одлука пчелара. На основу знања и искуства или препорука. Али не треба чекати јесен да се третира.
Проблем варое се и неће решити врло дуго. Научници могу бити плаћени од некога ко производи препарате (имамо нпр профу „Доситеја“ који рекламира на својим предавањима). Велепчелари су ипак ефикасни колико то реалност захтева. Управо „хоби“ пчелари (као што си ти) не би требало да се копрцају ако су паметни. Они могу скоро потпуно да истребе вароу у својим друштвима. Проучи мало биолошке (или биолошке и комбиноване) методе и биће ти јасно да замрзивач није средство за обарање варое. Управо биолошки начин борбе са вароом је право уживање: радиш са пчелама а не са фрижидером.
Жив ми био колега и књигу у шаке. Мање прати „друштвене“ теме са гомбањем.
Друже кажеш да си читао а то радиш и самим тим то је практични предлог који је никакав, ако се има у виду да си саопштио да се тако бириш против ноземе – вероватно „успешно“ (требао би објаснити „ширим масама“ које то температуре уништавају нозему и како се уопште развија болест или какав је поступак са саћем када га одмрзнеш итд.)...
Вароу сам мислио да могу искоренити, био сам врло упоран, свашта сам радио, чак и прашење шећером (од којег нема скоро никакве користи) али се вароа ипак појављује. Питање за Драгана: кад би (за опкладу например) хтео да потпуно очистиш једно издвојено друштво од варое, како би то радио?
Ноземозу, потрђену на вет.факултету успешно сам решио „нозевојем“. Осим два случаја, нисам имао неке веће проблеме са ноземозом.
Споре ноземе и реинфекција су други проблем: У децембарском "Пчелару" 2012, на 729 страни има одличан чланак Казимира Матовића из ветеринарског института у Краљеву о ноземози. Пише колико у разним условима опстају споре ноземе церане. Угину после пар година у природи, после 4 месеца у замрзивачу на -18ºЦ или после пола сата у раствору хлора. Да будем сигуран, одлучио сам се за хлор па замрзивач у коме је испарио неугодни мирис хлора. Кад извадим из замрзивача оставим један дан у соби па ставим у кошницу.
Извор првобитне инфекције је трећи проблем: А. Бикар сматра да су биљне ваши тј. медљика извор ноземозе (https://groups.yahoo.com/neo/groups/APIKULT/conversations/messages/8430). То је касније и потврдио слањем ваши на анализу.
Жив ми био колега и књигу у шаке. Мање прати „друштвене“ теме са гомбањем.
Нешто је замрло па да га обновимо: мислим да је бесмислено што ниси више члан СПОС-а. Неслагање са председником је слаб изговор. Шта радиш, ако ти шофер није симпатичан - изађеш из аутобуса?
Немам времена да подробније одговорим на твоја запажања (и искуства), али морам ти скренути пажњу на цитат тврдње Бикара. Ако ти ово линковано сматраш озбиљним (глупост коју је дотични написао) онда тешко можемо даље. Управо на групи Апикулт је Бикар написао да је матица (или прехлађен матичњак!!?) разлог појаве кречног легла. То делује као пропуст, али на форуму СПОС-а је човек потврдио то своје "епохално" запажање. Прочитај пажљиво цитат и сам нађи одговор - врло је уочљив.
Krečno leglo je posledica preranog sparivanja matica u proleće kada je još suviše hladno i matica dobije upalu jajnika. Lek je jedino zamena matice. Do zamene matice može se delimično suzbiti 1,8% rastvorom soli u destilovanoj vodi koji se fajtalicom raspršuje po saću legla. Ovde treba strogo voditi računa o procentu soli jer 2% soli je smrtonosno za pčele. Krečnim leglom se NE može zaraziti košnica u kojoj je matica zdrava. Ovo sam isprobao na dva načina: 1. okvir iz košnice sa bolesnom maticom sam pokrio sa jedne strane debljom najlon folijom sa jedne strane a sa druge pustio da ga zanese matica sa krečnim leglom. Zaneseni okvir sam posle skidanja folije ubacio u košnicu sa zdravom maticom i nisam uspeo da izazovem zarazu. 2. nakupio sam izbačenog krečnog legla u svim fazama razvoja, samleo u električnom mlinu za kafu i dobijenim prahom posuo otvoreno leglo u zdravoj košnici. U oba slučaja rezultat je bio negativan, pčele su očistile sve i nije se prenela bolest. Zaključak - za taj problem kriva je samo matica zbog njene upale jajnika.
Када ово прочиташ и само мало погледш ток инфекције (било које) биће ти јасно да човек нема појма о животу. Да не спомињем и то да је човек 'ладно написао да је 28 јануара 2012 пчела била успорена и када је попрскао повидон јодом живнуле су. Ко и мало познаје живот пчела (ко је бар два пута погледао унутар кошнице током зиме) схватиће да је човек „изгубљен случај“ за пчеларство. Па пчеле морају бити успорене усред зиме. Не читај свакакве глупости. Спорна је и „куга“ која се током историје некако "чудно појављивала и нестајала" као болест становништва (у одређеним условима! – иначе, мора се читати историја да се види како „црна смрт“ настаје...), а да не говоримо о појави ноземе (такође у удређеним условима). Потврда присуства микроорганизама (потврђена на вет. факултету) не значи ништа. То су морали тамо да ти потврде јер су стручни. Нема болести без очигледне клиничке слике, тако да никакав проблем ноземе ниси решио замрзивачем.
ПС
Ово је само врло кратак одговор. Замисли какав би био дужи одговор: хитно би ме "спалили на ломачи" и зато нисам члан СПОС-а. Они подржавају једни друге и у глупостима.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sasa zivicSeptembar 28, 2015, 20:14:12
Нешто је замрло па да га обновимо: мислим да је бесмислено што ниси више члан СПОС-а. Неслагање са председником је слаб изговор. Шта радиш, ако ти шофер није симпатичан - изађеш из аутобуса?
Rajko, ovo ti je glupost epskih razmera... Ili još bolje posavetuj ti šofera tog autobusa da nađe druge putnike...pa i Kralj Ibi je tražio novi i bolji narod...šta će mu ovaj...i ovakav
Poštovane kolege, ja imam jedno neobično pitanje. Evo sad odgledah neki video snimak (odgledao sam ih stotine), i stalno mi se nameće pitanje kako ovi ljudi rade bez zaštite. Bez rukavica, bez bluze, šešira ma u šorcu i majci. Sada sam gledao neki nemački snimak, žena ih lepo stresa u levak, odvaja ramove sa poklopljenim medom, i sve to žustro. Pa moje pčele me redovno časte sa par uboda, i to kroz farmerke, bluzu, jednom sam probao pregled bez rukavica sa rojem, izujedale su me po rukama, pa bar 10-ak. Doduše jedno društvo se izdvaja, više je ljuto od ostalih. Ne kažem da mi to smeta pri radu, nego se čisto pitam kakve su to njihove pčele, i da li ja možda u nečemu grešim ?
Odgovor na ovo tvoje pitanje dao je u jednom postu Dragan Šošić:
[size=78%]Pitajte pčelari početnici (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?board=57.0) / Odg: SELEKCIJA MATICA-nekoliko pitanja (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1989.msg41347#msg41347)[/size] « poslato: Septembar 27, 2015, 21:45:33 » Је'с чудо су ти Немци (али у коментарима посматрача). Када меди добро и време је лепо, можеш да станеш на лето и да их „бијеш“ неће ти ништа.
Код мене су ове године пчеле изузетно мирне. Било је пар изузетака где је постојао проблем са матицом. То се или роји или иде на тиху смену (или је све љуће док се не замени матица и осатви неко време на миру). Понекој заменим матицу и лепо се смири. Услов је да има нектарске паше, а било је целе године уноса.
То што кажу то је од превелике количине полена може бити при променљивом времену. Лучење нектара је нестално, а тада носе више полена. Када је променљив унос нектара, пчеле су углавном мало љуће.
У твом окружењу треба посматрати шта и колико се прска од усева. То има опак утицај на понашање пчела.
ПС
Када сам био млад пчелар, радио сам потпуно без одеће (али баш потпуно) да ухватим боју. Медио је вресак добро и пчеле су биле мирне.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićOktobar 01, 2015, 13:20:55
Kada je unos dobar i lepo vreme nije problem raditi i bez zaštite. Evo slike iz 2012 god. Reč je o roju koji je uredno prihranjivan a lepo vreme...
Dragane, kada ima obilnog unosa ne bodu (izuzetak je możda repica). Pčele osjete i nečiji strah tako da znaju od dvojice pčelara jednog napadati a drugog ne. Vidio sam i lokalne Tarzane koji se hvale da rade bez zaštite da i njih bodu ali su već postali imuni pa se manje "brecaju". Ja stavljam i bluzu i rukavice tako sam opušteniji pa ako me koja i bocne preżivjeću. U doba kada su jako agresivne ne čačkam oko njih.
Страх је опасан у пчеларству. То је добар пут у алергију на пчелињи убод.
Особа која се плаши има и такве покрете који изазивају пчеле на напад. То је махање рукама или нагло повлачење руке када пчеле са саћа крену да испитају шта им то прилази. Не знам како пчеле рспознају могуће хемијске показатеље страха, али на покрет нервозно реагују и то нарочито када се нагло узмиче. Уколико се дозволи да пчеле „ударе“ у руку при провери угрожености кошнице, углавном се не деси да убоду. Оне које су то решиле ће то и урадити и не може им се побећи, па зато и нема потребе за узмицањем (обично то објашњавам колегама који су почетници или некоме ко је дошао уз њих).
У моменту "судара" са пчелом не треба махати рукама. То су њихови пролази и пчела сматра да је нападнута. Ако се покушава отерати, доћи ће и друге и озбиљно напасти. Пчела са којом се човек судари зна да буде жустра и да нервозно облеће. Делује да ће напасти, али то не чини док не почне махање рукама.
Наравно да се треба пристојно обући за рад на пчелињаку. И тада се превише пажње обраћа на то хоће ли пчеле напасти (ово је углавном несвесна реакција и треба о томе водити рачуна). Као и код питања страха, не треба се превише јуначити и радити без одговарајуће одеће (светлих боја). Није добро имати сат на руци или неки накит. Пчеле у том пределу тела нападају и убадају. То би можда био доказ да у излучевинама организма постоје хемијске материје које подстичу пчеле на напад и да је око сата нпр. већа концетрација. Има ли и ту утицаја електрицитет који се може ту више испољити би би такође било за проверу, коју у просечним условима не можемо проверити.
У сваком случају је за почетнике најважније дасе помире са тим да ће убода бити и никакав страх или претеран опрез неће то спречити. Тада буде и мање убода, јер нема нервознох покрета.
ПС
Иначе, мог убити агресивне и када има доброг уноса. Мислим да је то био случај када је пре пар година воће медило обилно (и били су пуни наставци нектара и било је пуно воћног меда за врцање), а многи су се жалили на невероватну агресивност. И даље мислим да су пчеле биле подстакнуте хемијским средствима која се користе у пољопривреди. Тада су нпр. код мене пчеле биле врло мирне. Писао сам да је то и случај са репицом. Знам када су ми пчеле на репици биле толико њуте да се није могло прићи пчелињаку на неколико десетина метара или туда пролазити. А било је и тога да су пчеле на репици у условима хладнијег и облачног времена носиле много нектара и биле невероватно мирне.
Могу бити нешто нервозније и када меди багрем и време је променљиво и има уноса. Врло је могуће да електрицитет утиче и ако је тачно да им електрицитет помаже при одабиру цвета то може пчелама реметити коришћење паше (вероватно се нисам најбоље изразио, али мислим да ће бити јасно о чему се ради). Не треба занемарити да се и у време цветања багрема могу у околини користити хемикалије за третирање пољопривред них засада.
Хвала колеге на саветима. Све то сам донекле и сам претпостављао. Само сам се питао, знајући да пчеле реагују на лупање на пчелињаку и нагле покрете у смислу хитрог бацања наставака и рамова, а та Немица на снимку брате тако брзо ради, као да су слагање дрва у питању. Мислио сам да ли има нечег битног што их смирује. Што се тиче страха немам га нимало, јер сам још као дете растао уз пчеле, мој драги покојни деда их је држао, и нјегов деда такође. Нажалост преминуо је док сам још био мали, па ми није стигао пренети своја искуства. Отац се тиме није бавио јер друг "...." их је све одвео у фабрике. Иначе када сам одузимао наставке за врцање, биле су бесне катастрофа, наравно једна ме уједа за руку, друга кроз фармерке за бутину, али ја стварно на то не реагујем ( чак ми мало и прија њихов убод ). Е сад поставља се питање чему служе заштитна одела, ако их нико не користи. Поздрав свима
U 8. mjesecu podbacio ispod plodišta okvire sa suncokretovim medom. Prije 20ak dana su mi 3 društva ostala bez legla i matica pa sam ih morao rasformirati a med izvrcati. Pri vrcanju sam imao šta i vidjeti - dosta medljike. Doduše nije to čista medljika već pomješana sa suncokretom. Zanima me vaše mišljenje kako će pčele prezimjeti na ovakvom medu?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Branko RadovanovićOktobar 05, 2015, 21:14:51
Е сад поставља се питање чему служе заштитна одела, ако их нико не користи. Поздрав свима
Odela služe za spasavanje pčelarskih života. Gledao sam na jednom predavanju da više ljudi godišnje u svetu umre od uboda pčele koja je reklo bi se bezopasna nego od ujeda ajkule.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertOktobar 09, 2015, 19:28:40
Molim Vas za odgovor. Idem danas sipati malo sirupa sa Nozevitom,pa da završim za ovu godinu sa sipuckanjem. Ispod ventilacijeske mreže hrpa pčela u sva četiri društva. Sad zato što im je gore najtoplije, ili zato što je gore posuda za prihranu pa čekaju kao praščići na valovu ili postoji neki treći razlog? Neki dan kad je bilo toplije malo sam zavirio unutra,zatvorenog legla još ima na četiri-pet ramova,nisu neka velika,ali ima ga. Pčele su bile mirne nisu ni trepnule. Ako postoji neki treći razlog,možda neki moj propust,molim za zavjet pa da popravim grešku ako je ima. Hvala
Могуће је да се пчеле ту окупљају због прихране, али постоји могућност да је и због збега – хранилице. Део пчела привлачи тај простор и ту би да направе клубе. Не мора да има никакве последице, али се може десити да један део пчела остане ту у мањем клубету. Последице су могуће ако нагло и јако захлади и захлађење буде дуготрајно. Мање клубе може угинути и тиме се смањује број зимских пчела. Обично су млађе пчеле у горњем делу гнезда.
Последице различитих тежњи појединачних пчела да заузму одређен простор се виде при наглим променама времена. Често се виде појединачне пчеле (или мање групице пчела) које су остале издвојене од клубета и страдале остајући на рамовима или сатоношама. Неке пчеле теже да заузму место за зимовање у топлијем делу кошнице, а то је горњи део. Не мора бити ни промена времена. Могу се запазити појединачне пчеле ван клибета. Ако се којим случајем отвори кошница када је захладило (односно убрзо после захлађења), може се видети и да је прилично издвојених пчела живо, али су већ јако успорене и обамрле. Хладноћа их спречава да се придруже клубету и касније страдају.
Празан простор привлачи пчеле при зазимљавању и то је очигледно. Најбоље се види када су рамови јако пуни медом, лежште за клубе смањено и само клубе буде при дну рамова до подњаче (слабија друштва у овом случају често направе клубе на сатоношама). Клубе тада нема правилан облик него спљоштен. Такође, може се клубе образовати и у празном простору где су извађени рамови ако више нема легла у средишту (ово свакако зависи од момента вађења рамова - ако се касније изваде пре се може десити). Нормално је да празан простор привлачи пчеле при зазимљавању. Оне током зиме теже да буду збијене и то наравно лако постижу у празном простору.
Ово се дешава ако се користи збег без поклопне даске и хранилица је на сатоношама или када се користи полузбег (пола збег пола хранилица).
Нешто мало о празном простору који привлачи пчеле сам написао у овој поруци (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=1793.msg38748#msg38748), али није исто раздобље и мотив због којег пчеле теже празном простору.
Šošiću, što da radim sa društvima kojima sam dao dovoljne količine meda ispod plodišta prije više od mjesec dana a nisu ga dovoljno prenijele u plodište iznad klupka (recimo da su tanki medni vjenci iznad klupka)? Dali tu sada ima vremena i mogućnosti za neke intervencije?
Имаш више могућности. Две мгу бити неугодне. Радио сам то нпр. прошле године али мислим да је било нешто раније (морао бих да погледам у свеске које ми тренутно нису при руци).
Две могућности су отклапање меда. Мање опасна је да се отклопе венци меда у ЛР наставку и наставак стави на своје место (на подњачу). У овом случају кажем на своје место, јер је највећи део хране подбачен. Али ако ни у доњем наставку није превише меда, онда је то практично расуло у кошници и не може се рећи који наставак где припада (у неком прриродном смислу распоређивања хране).
Али узмимо за претпоставку да у подбаченом наставку има довољно хране да друштво презими онда може доћи у обзир отклапање венаца.
Друга могућност је да се поступно отклпа мед у доњем наставку уз сву могућу опрезност због грабежи. При томе лето је разумно сужено и поднјача мора бити пуна (дрвена а не поњача са мрежом).
Трећа и најлкша могућност је да друштво остане како јесте, да се дода нешто меда (чистог меда) на начин који пчелар одабере или да се сачека зима и тада додају медне погаче (чист мед). Ово звиси од процене до којег времена ће ти венци меда „издржати“.
Ако се на тај начин сачува друштво, подбачени мед ће бити подстицај (аутоприхрањивање).
Не смем да типрепоручим ни једно као најпоузданије, јер логично и не знам какво је стање у твојим кошницама или окружењу (да неко подстиче грабеж или слично). Отклапање меда може бити опасно због грабежи (а и време сада није наклоњено том послу - хладно је).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertOktobar 13, 2015, 09:26:54
Hvala na odgovoru Dragane "Ово се дешава ако се користи збег без поклопне даске и хранилица је на сатоношама или када се користи полузбег (пола збег пола хранилица)." Upravo tako to imam,okvir sa mrežom visok 5 cm ispod kojeg je na satonošama posuda. Pogledat ću kad malo zatopli,a ako se ne povuku okrenuti ću ovir da mreža bude dolje pa će morat sići. Lp,
...... Ako imaš foliju preko satonoša i zbeg, krov i novina je suvišna (sada na foliji ne trebaju nikakvi otvori). Ako imaš dobru poklopnu dasku, folija ti i ne treba. I to je dovoljno utopljavanje.
Pravo „utopljavanje“ je kada pristigne polen. Sa njime pčele dovoljno izoluju leglo i smanje mu gubitak toplote. Nekim utopljavanjem možeš delimično uticati na jedan uslov razvoja, a to je toplota. I ako to utiče na povećanje legla, a nema polena, to je loš posao. Neka se razvijaju prema ukupnim uslovima, a ne simuliranjem pojedinih uslova. ......
Dragane, imam poklopnu dasku od lamperije (cca 12mm). Na sredini poklopne je otvor za hranilicu od 1L koji sam prekrio najlonskom folijom. Preko zime se na toj foliji kondenzira nešto vode i pčele ga troše za svoje potrebe (ne moraju ići van). Dali ima potrebe na proljeće stavljati foliju preko cijelog nastavka ili samo vratiti hranilicu na svoje mjesto i vršiti poticajnu prihranu sirupom?
Подаци су опет мало непотпуни. Да би било недвосмислено, треба ипак нагласити да ли је поклопна преко целог наставка и колики је отвор (претпостављам да јесте преко целог наставка). Такође, где и како би намеравао ставити фолију.
Ако је поклопна преко целог наставка а отвор није превелики, довољно је само ставити хранилицу. Проблем је када и како ставити и додавати храну (сируп). Такође, изглед хранилце може бити мало проблематичан, јер се у хранилицама у које не улазе пчеле кондезује влага и појављује плесан.
Evo ovako izgleda poklopna sa hranilicom...trenutno zimuje bez hranilice, otvor je prekriven debljim najlonom. Pogaču poslije zime također namjeravam staviti samo preko otvora od hranilice
Па онда и немаш где ставити фолију. Моје мишљење је да ту не треба фолија.
ПС
Искуства ипак могу бити различита, зависно од предела где се пчелари, али ми изгледа да ако ставиш фолију испод, имаће плесни. Колико видим, фолија која би била испод мора да легне на сатоноше и ту би било плесни на више места. Ако одвојиш према поклопној, пчеле не могу чистити тај простор и ту ће бити плесни.
(i mene ovo zanima - još tražim dobru poklopnu dasku) Anto, meni se tvoja p.daska dopada. Šteta samo, što si morao da je unakaziš sa tim ukopavanjem hranilice. Pogaču možeš staviti (bolje nemoj) na satonoše, ispod p. daske (ima dovoljno mesta) Mislim da ti folija ne treba preko zime, pojačaj samo termo izolaciju preko p. daske (deblji karton, novine, stirodur) Orošavanje i plesan se javljaju onda kad je termoizolacija slaba (razlika u temperaturi:spolja i unutra) Hranilica ti ne treba do druge polovine marta - dok ne otopli a onda će pčele već... :D a onda ne treba ni folija. :D [size=78%]p.s.[/size] [size=78%]Nemoj te mi zameriti ni Ti ni Šole. To ja samo preslišavam sebe. Možda i nisam u pravu... [/size]
Дуле, па све потребно већ има (види се на сликама суседних кошница). Добра термоизолација може мало убрзати развој плесни. Плесан ће се јавити када и за њу буде бољих услова, а то је пораст температура крајем зиме (или чак и зими ако буду више температуре). Да не буде плесни треба довољно проветравање кошнице, а не утопљавање. Такође, добра термоизолација може упропастити врло јака друштва. Пчеле су своје презимљавање засновале на хладноћи и мировању а не претераном утопљавању. Проблем је што добру темоизолацију углавном претворе у претерану термоизолацију.
Иначе, питање постављања фолије се односи на завршетак зиме, колико сам разумео. И мислим да је Анте у праву када каже да би ставио погачу преко тог отвора. Није баш добро погачу ставити на сатоноше. По мени је боље да пчеле имају нешто пролазног простора изнад сатоноше него да нешто належе на њих већом површином.
Ма све може да буде добро ако се навикне и употребљава како треба. И ја мислим да је тај отвор мало превелики, али ко зна зашто је то добро :).
Треба само поставити фолију уместо хранилице на време, да пчеле залепе пропилисом оне спојеве дасака. Поред њих влажан (топли) ваздух пролази и може се прилично воде кондезовати изнад поклопне.
zaboravih da pitam dali ima u srbiji da se nabavi amitraz [ /quote]
Сумњам Изете да ћете овде добити одговор на ово питање. Само помињање амитраза је јерес на овом форуму. Лично , иако поред форума и лично контактирам са поприлично колега који се овде редовно јављају, не познајем ни једног који би у своје кошнице ставио такву отровчину. Ни за живу главу. Уосталом та врста бојног отрова је забрањена у овој земљи. Коришћење таквих препарата обесмишљава и помисао на пчеларење. На овом форуму је својевремено покренута и посебна тема за забрану те пошасти којој више ни име нећу да помињем а Ви питате где да је набавите. Да није трагично било би смешно ...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićNovembar 25, 2015, 14:13:43
Koristio sam ove god brstivar i herbastrp. Što se tiče "onog" otrova nemam nameru da ga koristim po cenu da nemam košnice. Amitraz se može nabaviti biko gde.
... Anto, meni se tvoja p.daska dopada. Šteta samo, što si morao da je unakaziš sa tim ukopavanjem hranilice. Pogaču možeš staviti (bolje nemoj) na satonoše, ispod p. daske (ima dovoljno mesta) Mislim da ti folija ne treba preko zime, pojačaj samo termo izolaciju preko p. daske (deblji karton, novine, stirodur) Orošavanje i plesan se javljaju onda kad je termoizolacija slaba (razlika u temperaturi:spolja i unutra) Hranilica ti ne treba do druge polovine marta - dok ne otopli a onda će pčele već... :D a onda ne treba ni folija. :D
Ovaj otvor na poklopnoj koristim i za bježalicu, mrežu za skupljanje propolisa, Snerglovu mrežu,... Ispod poklopne nema baš previše mjesta jer leži na donjem nastavku. Kao što i Šole kaže pogača se zalijepi za satonoše, ovako mi se čini mnogo urednije. Bolja izolacija iznad će spriječiti veću kondenzaciju a plijesan će se javiti kad više zatopli. Pitanje je zbog čega se folija uopće stavlja? zbog očuvanja topline pri proljetnom razvoju? @ Šošiću Kažeš da za sprečavanje plijesni treba bolja ventilacija, možda bi onda bilo dobro da otvorim ovaj otvor od 3cm (vidi se ispred hranilice zatvoren lesonitom) gdje bi "višak vlage" izlazio van iz košnice? @Milojko Vasić Ovu poklopnu dasku sam napravio po preporuci Slobodana Marjanovića iz Užica - i pokazala mi se odlično
Koristio sam ove god brstivar i herbastrp. Što se tiče "onog" otrova nemam nameru da ga koristim po cenu da nemam košnice. Amitraz se može nabaviti biko gde.
Потписујем све што си рекао. Пре бих спалио све што имам него да користим " оно ".
Што се тиче "оног", само опуштено људи, нема никакве "јереси"", на овом форуму. Коришћење митака (амитраза) промовишу искусни пчелари, па није чудо да колеге које тек почињу са пчеларењем то мишљење узимају без резерве.
Наравно да се може пчеларити без тог средства, али треба бити и разумно реалан у животу. Може се користити и амитраз у контроли пада варое, наравно на разуман начин.
... Anto, meni se tvoja p.daska dopada. Šteta samo, što si morao da je unakaziš sa tim ukopavanjem hranilice. Pogaču možeš staviti (bolje nemoj) na satonoše, ispod p. daske (ima dovoljno mesta) Mislim da ti folija ne treba preko zime, pojačaj samo termo izolaciju preko p. daske (deblji karton, novine, stirodur) Orošavanje i plesan se javljaju onda kad je termoizolacija slaba (razlika u temperaturi:spolja i unutra) Hranilica ti ne treba do druge polovine marta - dok ne otopli a onda će pčele već... :D a onda ne treba ni folija. :D
Ovaj otvor na poklopnoj koristim i za bježalicu, mrežu za skupljanje propolisa, Snerglovu mrežu,... Ispod poklopne nema baš previše mjesta jer leži na donjem nastavku. Kao što i Šole kaže pogača se zalijepi za satonoše, ovako mi se čini mnogo urednije. Bolja izolacija iznad će spriječiti veću kondenzaciju a plijesan će se javiti kad više zatopli. Pitanje je zbog čega se folija uopće stavlja? zbog očuvanja topline pri proljetnom razvoju? @ Šošiću Kažeš da za sprečavanje plijesni treba bolja ventilacija, možda bi onda bilo dobro da otvorim ovaj otvor od 3cm (vidi se ispred hranilice zatvoren lesonitom) gdje bi "višak vlage" izlazio van iz košnice? @Milojko Vasić Ovu poklopnu dasku sam napravio po preporuci Slobodana Marjanovića iz Užica - i pokazala mi se odlično
Тај отвор ми не личи на отвор који може бити помоћно лето и изгледа ми да би влага ишла у простор изнад који би касније био плеснив. Да ли ћеш отворити горње лето или не, зависи од твоје одлуке и услова у околини (има ли превише магле или ветра). То значи да би морао погледати какво је стање у кошници и тек онда отворити тај отвор или лето ако је превише или премало влаге у појединим или свим кошницама. Наравно да не мора да се потпуно отвори.
Пример о плеснима линк који сам већ негде на форуму поставио (http://wol.jw.org/sr-cyrl/wol/d/r54/lp-sb/102006005) и говори се о влази и спречавању појаве плесни, али из кошница се не може и не сме уклонити влага потпуно. Тешко је да пчелар идеално успостави стање у кошници. Тако да се дешава да неке друштва имају одличне услове, а нека превише или премало влаге (што је свакако велики проблем). Дифузија и појаве које је прате су врло сложен процес (иако изгледа врло једноставно) и бити искључив по овом питању је незгодно. Ту су пчеле које имају утицаја на укупан процес дифузије. И штагод да „договоримо“ :), биће одступања.
Ја то решавам при неком брзом прегледу крајем децембра. Немам правило како решавам – ствар тренутног сналажења и одлуке или импровизација. Плесан се углавном не јавља током зиме и има времена да се нешто предузме. Ако има влаге даље од клубета (нпр. по зидовима или бочним рамовима) то и није неки проблем док нема услова за појаву плесни (док је хладно).
Odradio tretman oksalnom prije 15-ak dana, osim dva društva koja su bila "preaktivna". Danas odem da i njih sredim. U jednom društvu (na 6-7 ulica) nađem 3 okvira sa trutovskim leglom - neće valjati. Očito je matica stradala i pojavile se lažne matice. Neznam dali im sada više ima spasa? Jedno društvo mi je ostalo sa klubetom na 5-6 ulica u polunastavku uglavnom bez mnogo meda. Iznad nastavak pun meda. Matica ovogodišnja i na jednom poluokviru ima čak i leglo veličine ping-pong loptice. Kako da ih natjeram da pređu u "bogatiji" dio košnice jer ovdje im se ne piše dobro? Prognoza za idućih 15-ak dana je 5-10 stupnjeva po danu. Za prvu ruku sam im stavio zbjeg (bez mreže) između polunastavka i gornjeg nastavka i u zbjeg položio jedan puni okvir meda tako da im je pri ruci odmah iznad klubeta. Međutim na ovaj način sam im preprečio i put prema gornjem nastavku.
Лажне матице или матица трутуша? Некако баш и није време за појаву лажних матица и већа је могућност да је матица постала трутуша. Само прегледом легла можеш утврдити шта је у питању. При прегледу се може приближно проценити да ли се могу пчеле придружити неком друштву.
Саће са леглом се исече са рама и храна се може додати неком друштву ако нема трагова пролива. Не мора одмах да се дода већ се може сачувати за касније.
Друштво које ти је остало у полунаставку ниси требао дирати. Када се легло излеже, прећи ће у наставак. Све док има легла биће у полумедишту и не би требало да има проблема. Било би незгодно да је обрнуто стање и да је легло у ЛР наставку, а мед у полумедишту изнад. Ако има само мало хране, пчеле теже прелазе у ЛР наставак када има легла. Али, ако нема јаког захлађења и оне морају прећи у ЛР наставак за храном.
Мислим да си много погрешио стављањем рама са медом. Није толико хладно да им треба помоћ и легло није велико, тако да могу пренети хране колико им треба. Када се стави рам или мед на сатоноше, пчеле преносе мед у саће и дуже остају у том простору који је дугорочно неповољан за њих. Ако си нешто намеравао, боље је да си то мало легла уништио него ово што си урадио. Мада мислим да ниси требао ништа дирати.
Може, али углавном нема потребе. То би била нека крајње принудна мера ако наилази дуготрајни хладни талас и има легла. У садашњим условима углавном непотребно.
Писао сам да сам имао проблем у ЛР кошници која је зазимљена на два ЛР наставка 2012 године о нечем сличном. Подигао сам рамове са леглом у други наставак пред оно јако захлађење и на њима није било уопште хране, а пчела је било релативно мало. Када сам понео мед у најлонској врећици који је свакако био потребан, испоставило се да не треба ништа додавати и дирати: пчеле су преместиле клубе на рамове са медом када се легло извело. Иако дневне температуре нису биле више од -7, дани су били без ветра (није било никаквог струјања ваздуха) и та топлота која је загревала предњу страни кошнице је омогућила пчелама да се преместе на рамове са храном.
Ово не мора бити правило и може клубе остати на празном саћу. Треба погледати шта се дешава у кошници. Проблем је „прва зимска пчеларска заповест“ да не треба ни случајно дирати кошнице зими. Онда оне лепо угину и све се „лепо среди и санира“.
ПС
Свакако да ја погледам сва она која су критична и реагујем ако је потребно (обично је то само неколико друштава и не прдставља ми неки проблем, а и понешто се научи или запази). По врло ниским температурама не истресам пчеле (ако не морам). Извадим пар рамова и однесем у кућу да се загреју. Пчеле одмах прелазе на те рамове (услов једа нема легла на саћу на којем се тренутно налазе).
Danas iskoristio lijep sunčan dan. Okvir sa medom koji sam stavio iznad PN sam vratio u sredinu nastavka sa medom a do njega stavio po jedan okvir sa medom koji ima praznih (i polupraznih) ćelija u dnu tako da napravim malo mjesta za prelazak klubeta. Očekujem da bi do Nove godine trebale preći u gornji nastavak. Ovo drugo društvo sa trutovskim ćelijama se vjerovatno neće izvući do proljeća. Vide se novosnešena jajašca na sve strane, hrane sve manje a perge skoro i da nema. Vidi se otvoren matičnjak pa je moguće da je unutra i nesparena matica. Društvo je krajem 8. mjeseca bilo na 8 okvira legla i dovoljno meda ali je matica bila crvena i moguće da je došlo do smjene.
Данас сам наишао на сличан проблем. Трутовско легло на 3 рама и доста излежених трутова. Матице нема, али су трутови релативно крупни и претпостављам да је матица занела то легло.
Матица је иначе нека „дивљакуша“ која је могла да прође кроз матичну решетку. Послужила ми је да раздвојим друштво и зазимим двојно и намеравао сам да је променим што пре (то "што пре" се одужило до данас, нажалост). Нисам је заменио на време и „џаба сам кречио“: опет је једно друштво, али са мало више пчела.
Када се закључи да матица није добра, треба је заменити првом приликом. То је посао који има предност у нпр. замену старе матице која јеш може да послужи и која се понаша у складу са постојећим условима. Стара матица (или било које старости), која има пуно више легла од неког просека иде углавном на тиху смену (писао сам о томе и нпр. таква „јака“ друштва у пролеће не користим за пресађивање и пратим их редовно - питање је момента када ће доћи до тихе смене или ће изаћи невелики рој).
ПС
Анте, не верујем да ту има матице. Види се да има јаја која су по зидовима ћелија. У ово доба се ретко активирају лажне матице. У оба случаја (код тебе и код мене), реч је о далеко раније започетом трутовском леглу. Тако да пчеле практично нису ни имале прекид легла. матица је заносила легло, док то није прешло у заношење трутовског легла. тај континуитет легла је и омогућио да пчеле постану лажне матице.
И није нека прилика. Пуно трутова је излежено, па ако има варое изшла је са њима. Била би прилика када би се одмах по поклапању тог легла нешто урадило. Али...ко је знао да ће матица која је имала прекид легла почетком октобра поново да крене и то са трутовским леглом. Тада је извршен тертман.
Нисам видео вароу у неколико ћелија које сам стигао да отклопим (што не значи и да је нема у неком броју).
Наравно, легло је исечено и спаљено, јер има меда и перге на рамовима што ће се касније дати пчелама.
Једноставно нисам стигао да је заменим и било је шта је било. Али, пре сат времена сам подигао поклопну даску уједињеног друштва и делује одлично (идем сада да ложим котао и ако су батерије добре, сликаћу).
Ево фотографије снимљене „у пола ноћи“. Не изгледа лоше. Сада треба подбацити једно полумедиште (данас нисам стигао а и није било добро да се то уради), јер ће направити клубе које има две слабије бочне улице и које могу страдати (клубе иде превише у ширину са оволико пчела).
ПС
Датум и време се не слажу, јер нисам имао времена да пребацим на зимско рачунање времена.
Posto su mi propala neka drustva a ova ziva imaju i vise nego dovoljno,moguce li je sacuvati med(od propalih) u ramovima na duzi period(npr. i preko godinu dana),a da moljac ne napravi haos ili se mora otvarati i izvrcati?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićJanuar 16, 2016, 12:42:25
Poštovane kolege... Na internetu sam našao jedno interesantno rešenje podnjače.Vrlo je lako za izradu i veoma jeftino,takoreći besplatno.Uradio sam jednu probnu seriju od otpadnog laminata i letvica.... Imam jednu nedoumici i zbog toga bih voleo da čujem vaše mišljenje. Da li treba da pravim poletaljku ili da ostavim ovako bez.. Da li će društvo otežano raditi u vreme jakih paša i dali će im smetati regulator leta koji ulazi u prostor košnice.....Regulatore bi šrafio sa malim samorescima iznutra tako da bi čvrsto stajali....i možda bi ih radio od lima ili tankog pertikeksa. Voleo bih da čujem mišlenje kolega......unapred hvala..
То је подњача нашег колеге пчелара, Миодрага Станковића из Сомбора, он је зове, подњача са Милетовим унутрашњим летом. То унутрашње лето и јесте специфичност те подњаче, олакшава чување лета, штити пчеле од свега и свачега, олакшава транспорт кошница. Ја не бих правио посебну полетаљку на тој подњачи. Колега Миодраг је дугогодишњи пчелар, његово мишљење је да је та подњача ем одлична за нас пчеларе, ем одлична за наше пчеле. Свој патент је поклонио свим пчеларима, па ко хоће нека прави. Планирам и ја да направим коју за себе, а ширину отвора ћу направити као на садашњим подњачама које имам. Мирославе, офарбај добро тај ламинат са доње стране. Ево пар слика Милетове подњаче у оригиналу ;)
Dali je neko koristio podnjacu kao ova na filmu i dali pcele zalijepe propolisom ladicu koja se izvlaci za bocne i zadnju stranu podnjace.Ovako izlazi bez problema ali pod uticajem vlage i bubrenja drveta moglo bi bit malo drugacije.Ima li iskustva iz prakse sa terena.Hvala
Pčele manje ljepe propolisom podnicu nego gornji dio košnice. Na videu dole se može vidjet kako ove podnice izgledaju kad se koriste, i ne vidi se da je išta uljepito ali moguće je da nešto i nanesu propolisa tijekom godine što se može počistiti.
P.S. znam da se tražilo iz iskustva ali za sada imam samo ovo.
Pozdrav Anto i hvala za pokusaj da mi odgovoris. Na ova dva snimka se radi o dve razlicite podnjace i obe sam pravio i imam par godina.Razlika je sto na prvom snimku pcele dolaze u kontakt sa dijelom podnjace koji je predvidjen da se izvlaci i imaju mogucnost da ga zalijepe propolisom i onemuguce njegovo funkcionisanje sto se kod mene u praksi stalno dogadja. Na drugom filmu je podnjaca koja ima dva dijela i pcele nemogu da dodju u kontakt sa dijelom koji se vidi na filmu da se izvlaci i ne mogu da ga zalijepe sa propolisom i on i kod mene funkcionise odlicno i jednostavno i vrlo se lako i brzo pokupi polen.Ona letvica iznad (fino se vidi od 1,10 tog minuta) je dio koji takodje treba da se izvlaci ali njega po kraju pcele zalijepe propolisom i nemoguce ga je izvuci jer pcele ne voli onaj zazor koji ostane izmedju njega i letvice sa strane na koju nastavak nalijeze, Cilj mi je da prokomentarisemo i razmijenimo iskustva a nebi volio da neko svati da kritikujem ili omalovazavam rad i trud gospodina Joze koji je ulozio veliki trud ,rad i znanje na izradu ovih podnjaca jer duze vreme pratim i koristim njegovo iskustvo i znanje,a pregledo sam mnoge filmove o njegovom radu i dostignucima i divim se covjeku koji nesto stvara svojim radom.
Da li, u ovo vreme sada kad je baš otoplilo, sitne mrvice voska na poletaljci znače da je ta košnica predmet pljačke tj. grabeži ili pak možda pčele iz te košnice čiste podnjaču pa otuda mrvica voska? Na poletaljci nema velike aktivnosti, a ni borbe pčela, tek poneka dodje sa polenom. Pozdrav svima!
Не би требало да је грабеж по овом опису. Када се појави грабеж гужва на лету је очигледна. И углавном увек буде лепљиве масе око лета.
Чисте подњачу и на њој може бити и крупних кристала меда. С обзиром да се појављује легло, отклапају мед. Топло је и то отклапање може бити обимније (када је хладно спорије троше мед и спорије отклапају и тиме је и отпадака у виду кристала обично мање).
Наравно, ипак треба обраћати пажњу да не дође до грабежи и то нарочито ако је било на пчелињаку током јесени или зимских топлијих дана. Опасност од грабежи је мања када се појави унос полена или нешто нектара (висибаба и слично).
Jedno pitanje - trebao bih u tri-cetiri drustva da dodam hrane - pogacu ne dajem a imam med. Razmisljam da uzmem po dva prazna rama sa podnjace da malooo zagrejem med i naspem u sace sa jedne strane i ostavim preko noci i ujutro da dodam. Aj to nije problem nego me cisto interesuje - ako pogacu vide kao spoljni unos koji pokrece leglo da li bi i ram potpuno otvorenog meda u nastavku izazvao takav efekat?
Ako imaju i 5 kg svoje hrane prezivjet ce jer po ovim temperaturama 10-15 C preko dana one sebi blize klupku prenose hranu. Sutra bi trebalo biti toplije pa se moze i pomoci pcelama da se ramice sa medom priguraju klupku.
Искуствено, који је најкаснији датум да пчелар успешно подбаци полумедиште, тј. да пчеле стигну да направе медни венац? (Климатски - низија и ниска брда).
Posto su mi propala neka drustva a ova ziva imaju i vise nego dovoljno,moguce li je sacuvati med(od propalih) u ramovima na duzi period(npr. i preko godinu dana),a da moljac ne napravi haos ili se mora otvarati i izvrcati?
Једно од решења је замрзивач. Кад имам места држим све унутра. Ако фали места ротирам, до 2 недеље напољу па у замрзивач на 1-2 дана. Зими на промају да не убуђају. Ако убуђају, ставим у раствор хлора, исперем па у замрзивач. После 4 месеца у замрзивачу нема споре ноземе.
Искуствено, који је најкаснији датум да пчелар успешно подбаци полумедиште, тј. да пчеле стигну да направе медни венац? (Климатски - низија и ниска брда).
Ретко када подбацујем полумедиште да би се стварали накакви венци. Хране мора имати довољно да друштво презими. Ако нема, боље је да храним него да подбацујем полумедиште у том циљу.
Posto su mi propala neka drustva a ova ziva imaju i vise nego dovoljno,moguce li je sacuvati med(od propalih) u ramovima na duzi period(npr. i preko godinu dana),a da moljac ne napravi haos ili se mora otvarati i izvrcati?
Једно од решења је замрзивач. Кад имам места држим све унутра. Ако фали места ротирам, до 2 недеље напољу па у замрзивач на 1-2 дана. Зими на промају да не убуђају. Ако убуђају, ставим у раствор хлора, исперем па у замрзивач. После 4 месеца у замрзивачу нема споре ноземе.
Ау бре Рајко, ти стално о том замрзивачу. Никако да се одмакнеш од технике „две кошнице“. Да ли си размишљао мало другачије. Задржати пар дана у топлом и потом изнети у хладну проветравану просторију. Ево, данас сам изнео 5 наставака које сам држао у кући више дана, са намером да ставим уместо рамова које су пчеле већ очистиле од хране (знам по записнику који водим). Мољац је кренуо у пар ћелија, што значи да је могуће да је највећи део јаја мољца кренуо у излегање. Погоди шта ће бити са тим ларвицама.
Што се тиче хлора, ватра је ефикаснија против ноземе :). Како мислиш да переш рамове са медом?! Намереваш ли да друштвима додајеш опране, али залеђене рамове? Рајко друже у природи пчеле не хлоришу рамове и то није суштина опстанка пчелињих друштава. Исто тако, не замрзавају их. Када их "замрзну", тада је готово... :)
Мирко, не видим никакав разлог да се мед у рамовима чува толико дуго.
Ретко када подбацујем полумедиште да би се стварали накакви венци.
- Код ДБ је то стандардна процедура. - Сви чешки пчелари, по препоруци свог инситута, 1. октобра уништавају легло и третирају оксалном. Па се питам, да ли би тада могао да изврцам сав медљиковац (који није добар за презимљавање из 2 разлога: хемијски састав и нозема) и подметнем полунаставак са багремовим медом да направе нови венац?
Ау бре Рајко, ти стално о том замрзивачу. Никако да се одмакнеш од технике „две кошнице“. Да ли си размишљао мало другачије. Задржати пар дана у топлом и потом изнети у хладну проветравану просторију. Ево, данас сам изнео 5 наставака које сам држао у кући више дана, са намером да ставим уместо рамова које су пчеле већ очистиле од хране (знам по записнику који водим). Мољац је кренуо у пар ћелија, што значи да је могуће да је највећи део јаја мољца кренуо у излегање. Погоди шта ће бити са тим ларвицама.
Смрзнуће се. Јаја су отпорнија од црва. Топло па хладно је слично ротирању у замрзивачу и ван.
Како мислиш да переш рамове са медом?! Намереваш ли да друштвима додајеш опране, али залеђене рамове
Ово сам радио (али не препоручујем никоме ништа јер сам приправник, само ћаскам; а и човек је питао, нико не одговара па да живне мало тема): потопим сумњиве рамове (нозема, буђ, мољац) на пола сата у раствор хлора, исперем потапањем у 2-3 чисте воде, отресем па у замрзивач. Тамо, исушивањем, после 3-4 месеца униште споре ноземе (иначе отпорне на хладноћу) и изветри хлор. Дан пре стављања у кошницу ставим у собу. Ту се одмрзне и лепо замириши собу.
Што се тиче "2 кошнице" није тачно. Имам 4 што није битно јер велепчелари у Аустрији зидају хладњаче (о трошку државе, али је то друга тема).
`оћемо на скупштину СПОС-а да подржимо председника?
Ко познаје ДБ кошницу (ако је види само на слици биће му јасно и ако има знање неког основца уз то), приметиће да друштва у тој кошници у нашим просечним условима презиме само тако.
Баш ме занима који је то стручњак осмислио технику двадесет другог века да се мора подбацивати полумедиште. Може, али уопште нема потребе, али може бити и врло врло опасно ако се уради у незгодно време.
Уништити легло на пар кошница може бити лак посао. Али на пар стотина...то је баш занимација за уживање. Мислиш ли да ће те хладњаче да "брундају" и раде месецима. Не бих рекао да један штедљив народ тако расипа енергију. А наравно да је добра ствар али има једну ману - није јефтино.
Нисам имао намеру да погодим број кошница које имаш...реч је о техници која носи тај назив. :)
Не идем на скупштину јербо нисам друг члан. У суштини не подржавам те који су "хипреактивни" и раде 25 сати дневно (као што је то његов "газда" који води државу у суноврат и одржава и распирује стални сукоб грађана). Опасни су то лажови и преваранти који заступају нечије интересе који се косе са интересима сопственог народа*. Уместо да их бира, народ би требало да им суди!
*Позивам се на међународне стандарде о критици јавних личности: Члан 10 Европске конвенције о људским правима :) :) :)
Може ли да се смањи фонт на "меру" коју сам одредио :). Углавном знам шта радим :).
Ово је у облику заштите које примењују банке штитећи себе, па то представе "клијенту" што ситније да овај не види. Па ако није тешко, да се врати како је било јер ми делује шаљивије. :) :) :)
А онда ова пурука може да се брише (нема више потребе за њеним поучним карактером :) :) :) )
Тако да ћу опет имати 1394 респектабилне поруке и ако се потрудим моћи ћу за осам месеци да к.... као човек, господски (https://www.youtube.com/watch?v=fBSel9oQGP0) са "таске" фризуром, односно да постанем "регионални стручњак" ...ако назидам још 10-15 тисућа порука :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Moderator 4Februar 07, 2016, 23:59:34
Наравно да може. Што се тиче брисања ваше поруке, за тим нема потребе. Сем ако то није ваша изричита жеља.
Хvala и извињавам се што вас дезавуишем :). Иначе разумео сам вашу добру намеру и помисао да сам можда погрешио. Циљ ми је био да читаоци боље савладају рачунарске технологије и то је нешто као образовног карактера :) тако што ће просечан читалац морати да тражи начин како то да прочита.
Како у "сервији" има пуно неписмених ни повећање фонта неће много да допринесе општем бољитку, па реко' да се врати...на првобитно...лепше делује, к'о да је отров неки, како ситно пише :)
ПС
Ако народу не смета порука, нека остане за успомену и сећање :)...значи 1396 порукица...иде полако :)
Ipak resio sam da cu te ramove da izvrcam ,primer mi je jedan kolega od letos koji je takodje drzao ramove pune meda no nisu bili u zamrzivacu niti nastavcima(ja nastavke za ove ramove imam) vec u prostoriji na nekom stolu poredjane jedan na drugi,moljac je naceo skoro svaki i ramovi su vec bili bukvalno vruci zbog moljca!...hocu li imati problema da ih izvrcam i trebam li ih mozda zagrejati pre vrcanja jer ce tu biti i onog meda od prihrane a taj "med" mi deluje dosta tezak za vrcanje?
Најбољи начин да мољац нападне саће је да се рамови држе наслоњени један на други. Ако се држе један на другом* е то је тек повољна могућност да се мољац изузетно брзо намножи и да му могуће захлађење не може ништа (мислим на захлађење у току пролећа или чак и лета).
Прошле године су ми остала „заборављена“ два наставка у којима су били рамови са венцима меда и идеалним саћем за изолаторе. Мољац је кренуо и током оног захлађења крајем маја све се смирило. Разлог повољности за развој мољца је био што су наставци били поклопљени кровом и није било струјања ваздуха. Све рамове сам искористио и „привео“ намени.
Зато сам Рајку и замерио на том замрзавању. Ако није било јасно, саће се унесе у просторију у којој је топло и потом врати у хладну просторију. Нека крене нешто мољца и да се развија (што се иди по "паучини" у кратким и тек започетим тунелима). То је поуздан знак да су углавном сва јаја отпочела преображај и да ће хладно време да уништи сваку могућност да се мољац појави. Разумно време чувања на овај начин је и до јуна месеца, ако је просторија проветрена и рамови стоје у наставцима тако да су прилично разуђени (нпр. стави се 8 рамова у наставак и равномерно распореди).
Невољу представљају јаја која су залежена на свом саћу које је током јесени било у кошницама или приступачно мољцу. Мало ћете мољца видети који кружи око просторија у којима је прилично свеже и промајно. Обично, као и током јесени покушавају да уђу у кошницу јер је ту повољно за размножавање. Такође, мало је одраслих јединки које могу начинити већу штету током пролећа.
*Ако се сећате, „регионални стручњак“ Јевтић је побијао науку и праксу на овај начин, тако што је тврдио да пчеле нису у клубету на -9 °С и да излећу из кошница. Разлог је био положени рам који у ћелијама задржи пуно топлоте. Мољцу треба мало да опстане и приљубљено саће је прави услов да се развије.
Gledajući jedan video na Youtubu Abdulah Vejzović kaže da su zimske pčele sterilne te da ne mogu postati lažne matice. Ako sam u jesen imao lažne matice i s njima dočekao proljeće a (trutovsko) leglo više ne kreće dali to znači da bi ih mogao spojiti s drugim društvom bez opasnosti da izgubim maticu u tom društvu?
И када се деси да друштво има матицу која не носи због неког поремећаја, радо прихвате матицу друштва којем се припајају.
Пази само да избегнеш спајање наставак на наставак. Јесте лакше, али ипак спој на начин који сам описао у теми КАДА И КАКО СЕ СПАЈАЈУ ПЧЕЛИЊА ДРУШТВА.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicFebruar 16, 2016, 22:58:20
Danas sam pregledao kosnice(5 drustava) u svakoj 3-4 rama legla u svakom stadijumu. Polena su poprilicno nakupile ali me brinu medni vjenci iznad legla(slabi ili iznad samog lagla prazni),u krajnjim ramovima ima meda ali dosta ih je srozano zbog losih satnih osnova. Ako krene zahladjenje dali da dodajem pogace ili mogu ove ostecene ramove direktno na satonose? Inace pcela ima poprilicno i cini mi se da je vec izlegla prva mlada pcela i u vazi toga me zanima hoce li sada poceti da nestaju zimske pcele ili jos ne?
У суштини би то требало да буде у реду, ако се рачуна са могућим уобичајеним захлађењима у ово доба*. Обично захлађења буду до неких 5-7 дана и температуре не иду пуно у минус (с тим да само дан или два може ујутро бити нека неугодно ниска температура). То пчеле преброде лако. Ако има танке венце, то је за сада добро. И када на два-три рама нема венца изнад легла а има иза – на задњем делу рама, то је уобичајено. Пчеле су имале могућност да раде и остављају тај простор за унети нектар или полен (што зависи од врсте ћелија које су на тим рамовима). За сада је топло, не излазе из кошнице и преносиће нешто меда до легла. Претпостављам да има меда на задњем делу рама, тако да мислим да не треба да бринеш.
Можеш ставити те рамове са истегнутим саћем на сатоноше. Обично је истегнуто саће такво да не одговара „мери“ трутовског легла, али је ипак могуће да матица ту занесе трутовско легло и тиме се још и повећава потрошња.
Имам и друштва са 3 рама легла на којима нема ни трунке хране. Занимљиви је да пчеле не преместају мед на те рамове. Хтео сам да нанесем нешто кристалисаног меда који ми стоји без везе, али сам одустао. За сада ништа не дирам. Има пуно хране до тих рамова са леглом и у кошници је сада повећана температура, тако да могу да преносе нешто меда до легла. Морам наглсити да је реч о ЛР рамовима који су подигнути у полумедишта, тако да пчела бочно може лакше да преноси мед.
* Наравно да су то уобичајена захлађења. Али треба имати у виду да се може десити нешто као што је био хладни талас 2012 или јаки и дуготрајни ветрови (као што је код нас дувала кошава 2014, а температуре су и преко дана биле у минусу). Не мора значити да не може бити врло хладно и у марту. 1987-ме сам почео да записујем временске услове и те године је у првој половини марта било и до 25 °С, али је друга половина марта била ледена и температур су ишле до -20 °С (графикон температуре је био приближан синусоиди!). И у том случају је могуће мало помоћи пчелама, ако се сматра да је потребно (што зависи од уноса и стања друштава), тако што се и по врло хладном времену може ставити мед на сатоноше. Ако би се десило тако нешто, наносим мед на сатоноше (без врећице или нечег сличног).
Ово радим ако је захлађење такво да пчеле морају бити у густом клубету да би штитиле легло. Тада и мед у врећици може бити бескористан. Део нанетог меда се благо слије по пчелама - ванредна мера за ванредне услове (мед је у "полукристалисаном" стању! и не сме бити течан). Ако би се наносио течан мед на сатоноше, то не сме бити већа колична јер ће се сливати и на подњаче.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicFebruar 16, 2016, 23:51:04
Da ima meda na bocnim stranama i cini mi se da pregradjuju polenom ova 3-4 rama i da ogranicavaju maticu.Izduzeno sace jeste preveliko za trutovske celije a inace sam primjetio samo jednu celiju zatvorenog trutovskog legla.Dragane zahvaljujem na brzom odgovoru.
Ако би хтео да се зезаш са тим рамовима, можеш их повадити из кошница (бар по један или два) када се укаже прилика. Унесеш у кућу (или неку зграду близу) и отклопиш мед. Не подносим откалапање меда нити то саветујем пчеларима (нарочито у виду некакве стимулације када време није), али циљ је да склониш те рамове јер ће пчеле да их запоседну леглом или поленом и ту ће касније бити трутова. И ако не буде, бескорисни су за легло или само делимично корисни. Можеш их сачувати за медишта (потребно је користити матичну решетку) или ако није било легла у њима исече се за мед у саћу. Обележи где су стављени у кошницу, да не мораш да „гаташ“ где се налазе.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicFebruar 17, 2016, 00:34:01
Nesto cu morati sa njima da uradim jer nisu upotrebljivi za nista.Srozani,izbuseni od pcela po sredini,uzas. Mislio sam ili da pustim da pcele same ociste prebacujuci u sredisnje ili da im dam kao prihranu ili da ih prebacim u donji nastavak posto su u njemu prazni izradjeni okviri pa da same prenesu u gornji u koji bi dodao dobre ramove umjesto ovih.
И ако подбацујеш те рамове у доњи наставак, повремено отклопи нешто меда у предњем делу рама (свакако, пратиш има ли паше због грабежи). Након неког времена се рамови окрену за 180 (јер мед обично остаје у задњем делу рама и пчеле га споро или никако не преносе одатле). Ако не можеш да отклапаш мед (пчелињак далеко и сл.), опет се рамови подбаце испод гнезда и после се окрену за 180.
Ово треба урадити што пре и водећи рачуна да у плодишту (горњи наставак) буде довољно хране. Може се десити да буде добре паше и од преношења меда не буде ништа. Чак пчеле могу доле уносити полен и ту га склдиштити, а ту може да буде и неког легла. Једноставно буде стање таково да не знаш шта да радиш са тим рамовима.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicFebruar 17, 2016, 11:41:28
Probacu tako kao sto si rekao.Pcelinjak mi je blizu pa mogu rotirati ramove po potrebi.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićFebruar 23, 2016, 18:56:15
Drugari, dobio sam od jednog prijatelja čiji je otac bio pčelar žičane matične rešetke koje su 10 godina bile na tavanu. Po malo su zarđale, ne sve i ne po celoj površini. Planiram da ih očistim žičanom četkom i operem. U nedoumici sam da li da ih farbam i kojom bojom. Mislim da ih neću farbati ali nisam siguran da li će smetati to malo rđe što ostane i da li mogu sa njom da zagadim med. Voleo bih da čujem vaše mišljenje.
Нисам ја лично радио. То је мој ћале некада радио и тиме премазао центрифугу негде 1978 коју је брат купио (oн је почео да пчелари још док је ишао у средњу школу).
Премазао је и неколико решетки које смо купили у Румунији 1991 (то су неки кршеви од рештки које су биле практично неупотребљиве с обзиром на мере). Колкико се сећам користио је обичан алкохолни раствор прополиса. То не изгледа лоше када се премаже, јер је нанос у врло танаком слоју и брзо се суши.
Таквим раствором је премазао и први сталак за отклапање саћа при врцању који је направио од поцинкованих решетки.
Danas sam na podnjaci jedne kosnice, pored mrvica vostanih poklopaca i dodate pogace, pronasao braon kuglice oko jednog milimetra. Na dodir se razmazuju i imaju braskastu strukturu. Da li je to mozda predznak nozemoze i sta preduzeti ako jeste. Nema nikakvih tragova na satonosama i poletaljci.
По траговима на подњачи се углавном не може посумњати на нозему. Трагови пролива могу бити видљиви на саћу, предњим летвицама рамова или на сатоношама.
Ove godine u razgovoru sa kolegama pcelarima cesto cujem da ovome stradale nekoliko pcela , onome stradale nekoliko pcela i to sve od nozeme, barem po onome kako kazu, imao sam danas prilike i sam da vidim kod jednog prijatelja pomazuci mu u pregledu drustva da mu je jedno stradalo a 4 su dosta slaba i sa velikim prolivom, satonose su sve flekave a i sace je vlazno, odmah sam mu preporucio i rastvorili smo povidon jod i poprskali pcele i satonose , pa cemo videti sta ce biti. Inace posle u razgovoru sa njim smo dosli do zakljucka da je sam krivac posto je pcele zazimio na medljici , bez ikakve prihrane i bez tretiranja. Tako da mi je bilo zao pcela, jer je krivac ljudski faktor a ne vreme i pcele.
Било би од користи да напишеш како су друштва зазимљена. Ово предлажем, јер чисто сумњам да је ове године било повољности да се нозема развије због медљике јер су пчеле имале више могућности за причисни лет. Наравно, могуће је да пчеле у различитим пределима имају и различите могућности да обаве прочисни лет.
Ако су кошнице првише „ушушкане“ новинама и лето смањено, одлазак веће количине влаге је смањен. А вода односи клубету превише топлоте. Да би се загрејале, пчеле троше више хране и могућ је пролив и појава болести. У превише утопљеним кошницама се пре и појави легло и то усложњава проблем влаге. У свему томе, одређену улогу може имати и врста кошнице.
Али, ако нису очишћене од варое, страдаће сигурно (изостанак третирања не мора бити разлог губитка друштва, јер је могуће да варое има врло мало).
У теми Дневни извештај са пчелињака (и у теми Представите ваш пчелињак ), колега Илија држи отворена горња лета. Ту нема влаге сигурно. Погледајте слике рамова који блистају од чистоће (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=264.msg43335#msg43335).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicMart 01, 2016, 14:11:51
Pregledom kosnica vidim da ima malo meda a dosta legla pa me zanima dali da dodam pogace ili invertni secer u hranilice od litra,odnosno sta je bolje za pcele?
Kolega Dragane on pcelari iskljucivo sa kosnicama DB 12, drustvo koje je stradalo smo nasli u klubetu celo vlazno i lepljivo, ramovi su vlazni i lepljivi i sace takodje. Matica je bila u klubetu uginula. Zato ne verujem da je stradalo od varoe, hrane je imalo dovoljno i sa strane i iznad klubeta. Kosnice imaju punu podnjacu i otvoren zbeg , preko otvora je bio samo presavijen list novine, sve su mu zazimljene na 12 ramova kaze da stalno tako radi. Na moj komentar da je trebao da izbaci makar dva rama zbog bolje ventilacije.
Претпостављам да је вама у вашим условима познато колико су пчеле могле излетати, да би се утврдио стварни узрок страдања друштава и да ли је медљика утицала на то.
Можемо сада само претпостављати шта је прави узрок (при сваком поремећају у организму долази до намножавања микроорганизама који користе прилику и мислим да микроскопска провера не би дала одговор зашто су друштва страдала – резултат би био само утврђивање последица поремећаја у друштву). Врло је могуће ( највероватније) да су друштва зазимљена слаба. Слаба друштва лако страдају и када је храна релативно близу клубета. Један од најкритичнијих момената је могло бити још оно прво захлађење још у новембру. Врло је могуће да су та друштва још тада страдала. Није довољно само погледати на лето кошнице и закључити да је све у реду – могло је бити привремене грабежи.
То што је клубе влажно и улепљено је вероватно због деловања микроорганизама, када је већ отоплило. Такође, може бити последица привремене грабежи, која је отпочела, али је престака јер су пчеле нашле нешто паше у природи (грабеж може бити и узрок слабљења неких друштава).
И када је присутна матица у клубету такође није показатељ да друштво није старадало од варое. Када друштво током зиме страда од варое, углавном свуда буде појединачних пчела које узнемирене „шетају“ по кошници. Буде их пуно око ослонаца за сатоноше, на сатоношама или подњачи. Одређен део пчела које вароа мање узнемирава образује клубе. Како је то обично мало пчеле оне страдају јер не могу да одрже повољне условеза пеживљавање. Ако се појави легло, тада делује невероватно да пчеле страдају иако је храна релативно близу. Делује да је храна близу све док не захлади. Тада пчеле нагонски образују овално (елипсасто клубе), тако да један испупчени део буде усмерен ка лету, а други супротно – према храни у саћу. Та храна је доступна сразмерно снази друштва: при постојању легла, а сразмено хладноћи, пчеле теже да заштите легло усмеравајући више пчела ка лету. Тако се одвоје од хране и страдају. Јака друштва не би страдала на овај начин.
Било је пуно савета у јавности (на више форума и вероватно и у часописима), да се узме део меда од медљике и пчеле прихране сирупом. То није без основа, јер уносећи медљику, пчеле се „израде“ и друштво ослаби и то може послужити као наук за убудуће. А ако при последњем прегледу у касну јесен може да се закључи да су друштва опет слаба, треба спојити нека друштва и не би било проблема (боље је то урадити, па уз постојеће вишкове хране разројити рано него санирати последице). Управо зато и пишем ову поруку на овај начин (као опште кратко подсећање на неке радње), да пчелари буду спремни за касни, обилнији унос медљике и како сачувати друштва, када се деси.
Pregledom kosnica vidim da ima malo meda a dosta legla pa me zanima dali da dodam pogace ili invertni secer u hranilice od litra,odnosno sta je bolje za pcele?
Са становишта некакве сигурности, боље је ставити погаче. Ако би захладило, питање је колико би пчела могло ићи у хранилицу и колико би при томе било и удављено.
Инверт можеш дати када мало отопли. Може се сипати и у рамове и првом приликом убацити у кошницу.
Овде (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=69.msg16685#msg16685) смо мало расправљали о том начину прихрањивања са рамом у који се сипа сируп. Обрати пажњу и на ову поруку (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=69.msg16687#msg16687), која се тиче додавања погаче - што значи да је одлука на твоју одговорност и да временске прилике могу имати утицај и на приступачност погачи ако би баш "загудила" зима. Ако би успео да сипаш тај инверт у саће и ставиш до легла, то не би било лоше. Кажем, сам одлучи, јер време може направити проблем, па не бих после да ме јуриш по Малој Моштаници :).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicMart 01, 2016, 19:12:31
Problem je petoramni nukleus(pola lr nastavka, drugi dio prazan),pun pcela i legla cak i medni ram zalezu.Stavljao pola pogace koju su ocistile,probacu opet sa pola.Inace mi se cini da su drustva u koje sam dodavao pogace sa mnogo vise legla od onih u koje nisam i koja su imala dovoljno meda a i sad imaju.
Кажем, сипај тај инверт у два рама и стави те рамове преко неке дубоке пластичне посуде, тако што наслониш рукохвате рама преко летвица да се мало оцеде (пази да не клизну и падну, јер се сируп распе). Чим се укаже прилика стави до легла. Ту имаш лак посао, јер само помериш преграду и све рамове одједном одаљиш од зида да би ставио рам на другу стану гнезда. То врло кратко траје.
Пази, када радиш да рамове не удараш јер сируп лако излази. Ја сам такве рамове носио у кофи, али тамо где се наслони саће на саће, сируп једноставно изађе ван из ћелија!? Нисам проучавао феномен :), али стварно из дела саћа које се додирује, исцури. Не жури и не ради грчевито да ти рам не испадне на тло. Погачу додај и ако успеш да додаш те рамове са инвертом.
Што се тиче количине легла, баш и не волим што га има пуно. Код мене је прохладно и ветровито, па делује као да је пао снег колико је џанарика процветала. Ако је не искористе, ето могућег проблема (ту није проблем само џана, јер у то време цвета и црни трн, који је изузетно добар као и џана). Ако код тебе има паше која се надовезује, онда није проблем (мислим није проблем ако време ваља).
Али тамо где има пуно легла, гледај да се одржи и то је ће бити добро. Ипак би требало мало задржати обим легла сирупом, када отопли, ако се временски услови мало "поиграју". Прихранити мало више и раније, да се образују поклопљени медни венци и тако имаш залихе и сигурност да прерађени мед неће доспети у багрем. Ако багрем не "преживи" опет имаш неке залихе у венцима.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicMart 01, 2016, 20:20:14
Jeste bas taj.Mislio sam da pitam za prosirenje ali si me preduhitrio. Nesto mi se ne radi sa presipanjem jer se bojim da cu napraviti kurslus ali bih mogao dodati jedan od onih losih mednih ramova koje sam pominjao(otklopio med sa jedne strane i cekam da vrijeme dozvoli da ih preokrenem)do legla i dodati pogacu pa sto im bog da.Ako bude lijepog vremena pase ce biti a polen vec unose poprilicno cim vrijeme dozvoli.
Kolega Dragane to je moja pretpostavka da je zbog medljike, jer moj pcelinjak je udaljen od njegovog 10 kilometara i razlika u nadmorskoj visini je 20 metara je kod mene veca visina, sto je po meni priblizno isto sto se uslova izleta i uostalom vremenskih uslova slicno. Ja kod mene nisam za sada imao nikakvih problema, sem sto su mi otanjila drustva sa hranom ovog proleca, i zbog toga sam prihvatio vas savet i postavio pogacice. E sad moj metod rada se razlikuje mnogo u odnosu na njegov, osim sto ja radim sa lr kosnicama , potpuno se razlikuje moj nacin rada ,tretiranja , pripreme za zazimljavanje i samo zazimljivanje.
Pregledao jednu košnicu a čini mi se da je slično stanje i u dosta drugih. Nastavak (LR)pun meda, legla 3-5 okvira a med ih blokira za dalje leglo. Polustavci prazni (ispod plodišta). Dali spuštati med ispod plodišta a dizati gore izgrađeno saće dok društva još malo ne ojačaju pa onda staviti polunastavak na plodište ili bi se već sada mogao staviti polunastavak pa da pčele same prebacuju med u njega. Pri pregledu pčele zauzimaju skoro sve okvire u plodištu.
Како мислиш да спушташ мед када су ти доле полунаставци, а горе ЛР рамови?
Ако посматрам стање у мојим кошницама, има само полена који је унесен претходна 3 дана. Ако буде прохладо и то ће се релативно брзо потрошити. И то је углавном полен од џанарике. При оваквом цветању различитог биља, трбало би да у саћу има свакаквог полена, али нажалост нема.
Могуће је да је код тебе јако добар унос нектара и да то ствара проблем. Мада ми се не чини да има толико уноса по прохладном времену. Зато мислим да је та количина легла и потрошња хране примерена стању у природи. Рано је да форсираш неко обимније легло. Касније, ако буде прејаког уноса, лако је извадити неки рам са медом и додати празне рамове или основе.
Да се ја питам (https://www.youtube.com/watch?v=YGTjD1Ya8K4) ја бих мало сачекао да видим "развој догађаја". :)
Zaboravio sm navesti da ispod polunastavka imam i standard LR koji je bio medište koje sm ostavio da mi nadopune rezerve za zimu. Ako stavim odmah sada polunastavak iznad plodišta otvorit ću prostor pčelama da prenose med iz plodišta u polunastavak ali i promjeniti mikroklimu što baš i nije dobro u ovo doba. Druga opcija je bila da stavim polunastavak na podnicu iznad njega standard s praznim okvirima pa plodište. Onda po jedan okvir s medom spuštati ispod legla a gore prevješavati prazne okvire da ih matica zaleže. Ne vjerujem ni da je kod mene bilo preteranog unosa nektara, oko pčelinjaka ima dosta trnina koje očekujem da procvjetaju za 15-ak dana kao i maslačka. Poslije toga ih vozim na uljanu repicu gdje ostaju i na bagremu. Dragane kada bi po tebi bilo najbolje vrijeme staviti (prazan) polunastavak iznad plodišta? Također volio bih da pčele taj polunastavak i napune prije neke ozbiljnije paše tako da ne moram čekati bagrem za prvo vrcanje.
Pozdrav svim pcelarima i hvala vam puno sto nesebicno delite sve informacije i trudite se oko nas pocetnika. Molim za malu pomoc i savet iako je relativno rano za navedeno. Naime, prosle godine sam poceo da pcelarim, sa 5 drustava, kosnice su DB 10 plodista, dok su nastavci LR, pa kako sam sklopio ramove za medista i poceo sa ozicavanjem i zalivanjem satnih osnova, interesuje me kada bi bio pravi trenutak za dodavanje nastavaka kako bi pcele imale dovoljno vremena za izvlacenje saca kao i da li je izvodljivo da dodam po 2 rama u merdistu, bez satnih osnova da pcele na njima izvuku sace, kako bih dobio med u sacu? Unapred najlepse hvala!
Pitanje za kolege koje imaju iskustva , kad je optimalno vreme i od cega zavisi da se nukleusi prebace u kosnice i formiraju drustva, posto sam prvi put zazimio tri nukleusa na 5 rama,.
Ne treba zuriti... Kad pcele popune cijeli nukleus prebacite ga u nastavak.. Prebaciti tako da između hrane i legla stavite SO ili izgrađeno sace.. Sa svim ovim se strpiti ako vidimo da dolazi zahlađenje.. Kad se pcele prebace hraniti ih sa 0,5 litre sirupa svaki drugi dan za brzi razvoj... Ako ih se odseli na neku proljetnu pasu onda sirup nebi trebao biti potreban. Sacekati da nukleus bude solidno pun pcelama i onda polako... Jos nesto, novu kosnicu staviti na mjesto gdje je bio i nukleus.
Pozdrav svim pcelarima i hvala vam puno sto nesebicno delite sve informacije i trudite se oko nas pocetnika. Molim za malu pomoc i savet iako je relativno rano za navedeno. Naime, prosle godine sam poceo da pcelarim, sa 5 drustava, kosnice su DB 10 plodista, dok su nastavci LR, pa kako sam sklopio ramove za medista i poceo sa ozicavanjem i zalivanjem satnih osnova, interesuje me kada bi bio pravi trenutak za dodavanje nastavaka kako bi pcele imale dovoljno vremena za izvlacenje saca kao i da li je izvodljivo da dodam po 2 rama u merdistu, bez satnih osnova da pcele na njima izvuku sace, kako bih dobio med u sacu? Unapred najlepse hvala!
У суштини, то је лош распоред наставака и могуће лоша кошница. Тешкоће ћеш видети сам, касније. Као и све друго, има својих предности нпр. при зазимљавању, али је рад касније нешто тежи.
Ако мислиш да само додаш наставак са са сатним основама, то баш и није добро. Пчеле углавном теже прелазе у наставак са сатним основама ако су рамови високи (са полумедиштем је другачије, али и то није лако ако се стави цело полумедиште основа. Може, али у багрему. Али до багрема би друштво полако улазило у ројеви нагон и од тог посла углавном нема ништа.
Могуће је поступно додавање сатних основа у плодиште и када их изграде, подижу се у ЛР наствака. Ако је рано, ово је теже изводљиво, јер додати наставак би лоше утицао на развој друштва. У том случају би требало изграђене основе склањати а додавато друге.
Прави моменат би био када се друштво довољно развије, и ако занесе додати ЛР рам у плодиште, подићи га у ЛР наставак. Али, као што сам рекао, друштво треба да је врло јако, да има паше у изобиљу или ће то легло једноставно очистити. Углавном је проблематично и тражи пуно рада и пажње или се друштво може упропастити.
Празне рамове можеш ставти, али није добро да буду до младих изграђених рамова, јер пчеле могу да граде саће попреко. Требало би ставити мале траке у прорез сатоноше да започну градњу. Ово може бити добро само при јако обилно медењу багрема. При слабијем би пчеле опет градиле попречне заперке и направиле неред.
Пчеле свакако воле високе рамове за гнездо, али могу ту да праве и превелике венце и да нерадо прелазе у медишта. Ако би се коритио ЛР као плодиште, то би било боље. У том случају већину меда складиште у високе ДБ рамове медишта. Само што пчелар мора пазити када одузима мед, да друштва не остану без хране. Али, при раду је тешко радити са пуним настваком меда и зато је то лош избор кошнице за већи пчелињак и нпр. рад са бежалицама. Потом, ако треба приширити простор, потребо је додати опет висок наставак. За мањи пчелињак може, али ја бих ЛР користио као плодиште. Такође, могло би бити добро ако би била ДБ 12 и да се ради са две матице у плодишту, а ЛР као медиштима, али ту је потребно више искуства и спремности за такав рад.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertMart 19, 2016, 11:05:11
Lijep pozdrav svima Juče sam zavirio u svoje četiri košnice. Na prvom i desetom ramu ima perge,a na ostalih osam ima zatvorenog legla sa mednim vjencima. Budući da unose polen i nešto nektara,dali da ostavim ovako ili da zamjenim nastavke pa da prenose med u gornji nastavak (ako zamjenim mjesta). U sada doljnjem nastavku imam večinom satne,nešto izgrađene ali ne potpuno. Zamislio sam si da nakon što prođe kiša koju kod nas najavljuju srijeda četvrtak, u iduču subotu zamjenim mjesta a kad izgrade taj nastavak i matica zaleže. Onda bi stavio matičnu na drugi nastavak i dodao treći isto sa satnom pa neka grade. Jer će onda i divlje trešnja,vrba,breza i polako voće krenuti pa da dobijem malo vočnog meda. E sad da ne zeznem zato Vas pitam za mišljenje, radi se o RV košnicama. Hvala i lp,
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićMart 19, 2016, 15:51:49
Josipe, ja bih pre ako imaš osam ramova legla tri rama legla spustio u donji i tri rama digao gore... Tako sam radio prošle godine. Onda kad dođu na 12 do 14ramova legla dodao matičnu... To će biti tek tamo negde oko 20. aprila, ne verujem da će i uz prehranu nagurati ranije... To je moje početničko mišljenji, tako sam ja radio.....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićMart 19, 2016, 16:22:20
I kod dodavanja trećeg nastavka nisam dodavao ceo sa SO. Maticu sam ograničavao sa pet ramova najmlađeg legla, dva krajnja rama sa medom i polenom i tri rama sa SO u prvi nastavak. Iznad njega matičnu, iznad nje pet ramova malo starijeg legla, tri rama sa SO i dva krajnja sa medom. U trećem ostatak najstarijeg legla, ostatak izgrađenih ramova i četri rama sa SO. Ramove sa SO u prvom i drugom sam dodavao pokraj legla po jedan i u centar legla jedan. U trećem sam pored dignutih ramova sa najstarijim leglom dodao po dva rama sa SO sa obe strane i na krajeve po jedan izgrađen ram.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertMart 19, 2016, 18:35:54
Hvala Miroslave na odgovoru. Vidjet ću ako netko još iznese svoj način pa ću poslušati sve. Svaku odraditi na jedan način pa ču znati za nagodinu,kad ću imati nadam se 15ak društava. Lp,
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушApril 13, 2016, 10:42:19
Имам једно класично почетничко питање... Можда чак и глупо, али... Ројеви нагон... Сви знамо да је потребно више фактора да се поклопи да би пчелице ушле у ројеви нагон:
Обиље полена и нектара у природи,
велики број пчела у кошници,
недовољно посла за постојеће пчеле,
генетски израженији нагон ка ројењу...
Оно што мене интересује је... ко у кошници потенцира ројење? Саме пчеле или матица? Ако у РВ кошници приликом пролећног прегледа ограничимо матицу на онај број рамова у плодишту како би требало (6 рамова са младим леглом) и када матица залеже остале рамове да више нема где да залеже и уколико упослимо младе пчеле на градњи саћа у медишту, тј. упослимо пчеле да не таворе, да ли ће се јавити ројеви нагон? Односно да ли ће се јавити ројеви нагон ако су пчеле упослене а матица нема места за залегање (под условом да пчеле нису достигле биолошки оптималну бројност за ројење).
Ово има неких додирних тачака са Ренсоновом методом.
Ја сам прошле године сваких 5 дана матици у плодишту додавао празне рамове да има где да залеже иако је паша била у току, па су ми се сва друштва ројила. Да им нисам проширивао простор за залегање, већ само додавао основе да граде у медиштима, тј да нису имале ту бројност пчела, да ли би улазиле у ројеви нагон?
Jednom na jednom predavanju, ne sećam se predavača, čuo sam podatak da najbolja matica može da uposli oko 22000 kućnih pčela. Sve što pređe taj broj sprema se za rojenje.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićApril 19, 2016, 20:58:32
Broj pčela u košnici? Nikada nisam načisto u koju teoriju poverovati. Kažu maksimum je 60000. Onda pročitam da čovek piše imam u db 12 ramova legla. U opisu rase naše pčele piše da može zaleći do 2000 jaja doevno. Od kuda onda 12 ramova legla? Nek su zaleženi i 2/3 to je 8 ramova što je preko 70000 ćelija. To opet znači da bi u košnici bilo 150000 pčela. Voleo bih da čujem mišljenja iskusnih poznavalaca na ovu temu.
Broj pčela u košnici? Nikada nisam načisto u koju teoriju poverovati. Kažu maksimum je 60000. Onda pročitam da čovek piše imam u db 12 ramova legla. U opisu rase naše pčele piše da može zaleći do 2000 jaja doevno. Od kuda onda 12 ramova legla? Nek su zaleženi i 2/3 to je 8 ramova što je preko 70000 ćelija. To opet znači da bi u košnici bilo 150000 pčela. Voleo bih da čujem mišljenja iskusnih poznavalaca na ovu temu.
Миро пријатељу,
Broj pčela u košnici? Nikada nisam načisto u koju teoriju poverovati. Kažu maksimum je 60000.
Наша крајинска раса пчела која углавном живи од Урала до Алпа постиже свој биолошки максимум на нешто мало преко 50.000 пчела.
Onda pročitam da čovek piše imam u db 12 ramova legla. U opisu rase naše pčele piše da može zaleći do 2000 jaja doevno. Od kuda onda 12 ramova legla? Nek su zaleženi i 2/3 to je 8 ramova što je preko 70000 ćelija.
Матице наше расе пчела када се стекну повољни услови у кошницама могу да залежу и преко 3.500 ћелија дневно али тада заједница иде у ројеви нагон. Одмах након што мало јача заједница заједница правилно отхрани легло и легло пређе преко 45.000 радиличких ћелија заједница креће у ројеви нагон.
To opet znači da bi u košnici bilo 150000 pčela.
Не, то је вероватно неправилно израчуната количина легла или је у питању нека заједница са матицом друге расе пчела. Заједница тачно зна колико има легла, када ће јој се легло излећи, колико ће живети пчеле у таквим условима у кошницама и тачно знају колико ће их бити за 21 или нешто више дана и колико нових ројева могу да регрутују и створе.. Ако заједница има око 70.000 легла ето три нова роја, првак, другак и трећак а и у кошници старки довољно ће остати за наставак живота..
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićApril 20, 2016, 00:12:21
Samo da se nadovežem ja sam uhvatio roj 11.04., Prije 4 dana sam ih razrojio umjetno. Kupio sam košnicu na jednom LR nastavku sa izgrađenim ramovima i prepunu pčela 31.03. od kolege koji košnice ima u vrbovoj šumi.
Ако заједница има око 70.000 легла ето три нова роја, првак, другак и трећак а и у кошници старки довољно ће остати за наставак живота.. Поздрав драгим пријатељима...
Не мора да значи. Двоматичне кошнице прошле године су имале 16 рамова легла (колико је то у леглу, рачунајте сами) и није било ројења, али је било 40 кг меда (багрема) по друштву и остале су са 16 рамова легла на којима је било више од 70.000 ћелија са леглом. Кошнице преко целе године двоматичне и имале добар унос до краја године (пчеларске, наравно :) ).
Ако се са кошницом ради добро, биће много пчела и неће се ројити.
E sad Sosicu, ako moze u kratkim crtama na jednom mestu, sta znaci "ako se sa pcelama radi dobro ..."? Pomozite nama manje iskusnima. Unapred zahvalan.
Pozdrav kolegama interesuje me jedna stvar, koja je vezana za vodu. Da li moram imati pojilicu na pcelinjaku, ako uzmemo u obzir da 20 metara dalje od pcelinjaka ima velika "bara" tj ribnjak 6 m duzine 4 metra sirine i 3 metra dubina ?! I da jos napomenem na nekih 100 metara u drugom smjeru protice rijecica? Unaprijed hvala na bilo kakvom odgovoru Pozdrav i medno!
Бар што се воде тиче пчелињак ти је на идеалном месту . Претпостављам да су и " бара - рибњак " и речица незагађени . Код мене нема такве воде и ових дана дневно носе из појилице између 2 . и 3. литра воде. Ради се о 24.пчелиња друштва.
Voda je super, i predpostavio sam da ne treba ali ajd opet da pitam ko pita ne skita :) pcelinjaku jedino fali livada i suncokret :) kompletne sume okolo a mnogo ih ima su sve bagremove lipine i hrastove za sledecu godinu cu na nekih pola hektara pripremit i uljanu repicu pa ce bit super jedino fali suncokret i livada :) Hvala na odgovoru Lijep pozdrav i medno
E sad Sosicu, ako moze u kratkim crtama na jednom mestu, sta znaci "ako se sa pcelama radi dobro ..."? Pomozite nama manje iskusnima. Unapred zahvalan.
Да ли вас занима двоматична кошница, коју сам навео и око које је рад био минималан или једноматичне. У суштини, много сам порзка написао о раду са друштвима и верујте ми да немама ни снаге ни воље да правим неки сажетак (није да немам воље јер сам лоше воље :), већ сам превише уморан и да размишљам и правим нацрт кратког сажетка рада током године с обзиром да сам до мрака на пчелињаку данима).
Што се тиче двоматичне кошнице, то могу укратко написати ако вас занима. Посла је било јако мало.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicApril 21, 2016, 21:52:38
Naravno da nas zanima Dragane. Kratko objašnjene bar.
Двоматичне кошнице зазимим на 2 ЛР наставка (мада тежим да ми и двоматична друштва буду са полумедиштима, тако да једно друштво има ЛР наставак а друго 2 полумедишта). Између наставака је табла лексана и друштва немају додира: зимују као двојна друштва. Извађен је по један рам.
У пролеће релативно рано удвајам друштва да буду двоматична, користећи „приручна средства“ а то је обичан збег између и горње друштво има лето на матичној решетки. За удвајање се спремама да направим мреже на раму (у Пчелару је о овоме писао Пејановић). Разлог је што је превелики простор у збегу, што током раног пролећа није баш нека повољност.
Поуздан знак да су се пчеле сјединиле је градња заперка у доњем сруштву и матица одмах залеже то саће. Тада се склања збег, поставља матична решетка и друштво је двоматично. Ако су друштва јака, одмах у средину убацујем полумедишни тамнији рам. После неког времена, пчеле преносе мед у горње плодиште (и ту буде и више легла, а више полена је у доњем плодишту). Тада се мењају места наставцима (ако су боје наставака различите, нема значаја – само им заменим места и ништа не прилагођавам пређашњем стању). Циљ замене места наставцима није повећање количине легла. Основно је не дозволити пчели да ствара превелике залихе поклопљеног меда у венцима горњег плодишта. Тиме се дешава оно што сам написао да пчела „омеђи“ свој простор на свој начин и то је пут до ројевог нагона – додате наставке пчеле слабије посеђују, јер имају залихе и много пчела и легла и једноставно иду на ројење и ушле су у процес ројевог нагона далеко пре но што се може запазити по назнакама које друштво показује.
Циљ убацивања полурамова је додавање полумедишта које ће пчеле одмах запоседнути због легла. Када ће се ставити полумедишта, зависи од снаге друштва и од паше, наравно.
И то је сва филозофија рада. Тако радим и са једноматичним друштвима. За први део рада, ЛР плодиште се спусти на поњачу, додају недостајући рамови у полумедишту и тек када паша крене, неколико дана, додаје се друго (и остала полумедишта по потреби). Пре пар дана сине је почео да пребације на летњи распоред наставака. Урађено је око пола пчелињака тако, а остале су још у зимском распореду наставака. Какво је време и не жури ми се нешто. У условима ранијег развоја, ово се све уради раније, подигне залежени полурам у полумедиште и постави матична решетка. До зазимљавања, плодишта више и не гледам (осим ако нешто нисам забележио или онако ради личног задовољства - а некад ни тада :) ). Када се користе полумедишта ради се само наставком. Иначе, ја лично волим да видим колико има легла, а син то и не гледа. Не пребацује на летњи распоред ако друштво није довољно јако*.
Можда делује сложено, али није - ради се искључиво наставком (ако се замемари ситан посао рада рамом, када се та два полурама узимају и постављају у полумедиште које иде изнад и потом се додају остала полумедишта - поступно их додајем и никада не „набацам“ сва полумедишта која би по процени била потребна).
Користим само једну матичну решетку.
Послове не обављам по неком „календару“ рада, већ по томе „кад стигнем“. И стигнем – до сада ми се ни једна двоматична кошница није изројила (изузетак је 1999 година када сам цео пчелињак удвојио двоматично јер нисам могао да селим и удвајао сам да избегнем ројеви нагон; Кошница која се изројила је већ пре удвајања била у тежем ројевом нагону). Поновио бих да ми рад на пчелињаку дође као неки „споредан рад“ (зато сам и написао: радим када стигнем), јер све време се зевзечим око матичњака током априла (па и читаве сезоне :) ). Тако да је чест случај да ми прилично друштава буде у зимском распореду до пола багрема. Када не бих радио око одгоја матичњака и матица, посао око пчелињака би био лак. Уз то, радим у форми, син такође ради у фирми и онда не изгледа то тако лако. А уради се све – кад тад! :) Баш када сам зазимио нека помоћна друштва :), стигло време да их спремам за пуњење оплодњака :) :).
Иначе, десило ми ових дана се да је решетка оштећена и обе матице су биле у једном плодишту и ту се лепо „поделиле“ – једна лева страна плодишта, а друга десно и само „шнирају“.
*За разлику од многих пчелара, ја не сматрам да слаба друштва треба спојити јер од њих нема неке користи. Нема, зато што је пчелар заслужан што су слаба, али нема никаквог рада око њих. Ради се све остало и једног дана та слаба „изненаде“ јер ојачају. Изузетак би била нека болесна друштва, али таквих нисам одавно видео на свом пчелињаку.
Додао бих нешто што је битно и што одређује рад. То су услови паше и сл. Што значи да се радови изводе према условима у сопственом окружењу или начину пчеларења (сеоба итд) и временским приликама дате године.
Живим у Малој Моштаници код Обреновца која је већ пренасељена пчелама. Ове године је нпр. врло слабо искоришћена паша: дрена, џанарике и црног трна. Остало воће је такође половично искоришћено и то је врло битна ставка. У условима овакве пренасељености кошницама било би трагично, ако бих „развлачио“ друштва преко мере.
Врло добри услови, када се искористи готово све у окружењу и буде доброг уноса, само помере радове тако да се пре пресложе кошнице. Ништа битно не мењам.
Ако је време повољно и услови изузетни, пчелињак се релативно брзо постави у летњи распред наставака. Лакше је тако урадити, него стављати наставке, па када захлади у априлу скидати или поставњати некакве преграде (фолије или слично) између наставака. Треба знати да захлађење у априлу може бити и дуготрајније и да изнад филије у наставку може бити „потоп“ ос влаге и буђи по целом наставку. Ко то није видео, не може разумети. Наравно, на грешкама се учи (ваљда и научи).
Da, da, sve je u sustini stvar filozofije koju zivis u zivotu, jer pcelar prvo mora da upozna pcelu i pcelinju zajednicu, da je oseca, da poznaje tehnike pcelarenja ... i da joj u sustini pomaze u njenom zivotu i radu kako bi i on imao koristi od svega toga. Upoznavsi zivot pcele i pcelinje zajednice, ne sme se zaboraviti, odnosno mora se imati na umu da i okruzenje i uslovi u kojima ona zivi, godisnje doba i klimatski faktori, kao i trenutno stanje(kondicija) iste govore pcelaru sta i kako treba ciniti. Ako nekome hoces da pomognes, nemoj mu smetati, nemoj mu odmagati. Jer, dzabe je nekada tvoja aktiva ako je tada bilo bolje biti u pasivi. E sad, treba osetiti kad, sta, kako i koliko a sto nije mala stvar. U sustin u tome i jeste stvar. Za mene je u ovim mojim godinama, kada je pcelarenjne u pitanju, bilo otkrovenje da u bilo koje doba godine i bilo koje doba dana, cak i sa baterijskom lampom treba biti aktivan u pcelinjaku(da me ne shvatite pogreno). Jer, pcelarenje je zivot. E, tek tada mozes biti Sosic. Pozdrav iz Sumadije PS. Ja, kao svi na pocetku(cuj, na pocetku) radim sa jednomaticnim pcelinjim zajednicama.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicApril 22, 2016, 12:25:08
Konacno nadjoh pravu temu...pitanje za starije i iskusnije kolege. Da li je pametno da prevesam sredisnji ram sa leglom u mediste, da bi ih pcele izvukle, posto su sve satne osnove? Pitam zbog ovog nestabilnog vremena, sad su nocne temperature oko 8,9C najavili za nedelju pad temp. i kisu a u ponedeljak 7,8 C dnevna, nocna jos i niza. Naime, pre 10ak dana sam stavio medista prevesao predzadnje ramove sa obe strane i NISTA! A bagrem procvetao!! Ili da ostavim ovako kako jeste dok ne zamedi pa mozda predju, ili sta...?
Можеш сутра да превешаш и требало би да за кратко време има 4 изграђене основе (под условом да није неки јад од друштва).
Најбоље је превешати 4+4 рама са леглом. 4 су у доњем наставку, а 4 у горњем (претпостављам да је реч о ЛР кошници, јер кажеш да си већ превешао неке рамове). Најбоље би било да рамови који су више бочно и имају венце буду у првом настаку, али с обзиром на могуће јаче захлађње, нека рамови из средине доњег наставка (са леглом до сатоноше) буду у првом, а они са венцима у другом. Основе се стављају до легла и доле и горе. Ако друштво није јако (баш пуно пчела) доле стави рамове са поленом до легла. Легло је наравно целина и рамови са леглом су изнад рамова са леглом у доњем наставку (да не помериш лево или десно) и не сеци легло.
Ако си којим случајем послушао неког "паметњаковића" и имаш извађене увлаке, врети их и никада не вади из подњача, осим када селиш.
Вероватно ти нису градиле основе до подигнутих рамова са изграђеним саћем јер нема уноса. До легла мора да гради саће, ако већ није у ројевом нагону, тада је то мало теже.
Ако чекаш, друштво може да буде на грани за неко време (или да врло тешко спречаваш ројеви нагон).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicApril 22, 2016, 23:25:36
Hvala vam na odgovoru kolega Dragane. Moja greska je sto nisam npomenuo da su DB kosnice, izvinite. To su polumedista za DB sa svim satnim osnovama, prevesao sam predposlednji ram sa leve i desne strane, sa pergom i medom. Imaju hrane, legla na po 7,8 rama. Uvlaku nisam izvlacio. Najavljuju naredna tri dana zahladjenje. Bagrem procvetao. A ja se smorio nacisto :(
Бојане, ово што сам написао у поруци може бити корисно некоме ко има ЛР кошнице и има сличан проблем.
Требало је лепо написати које су кошнице у питању и пре свега требало је на време питати како градити сатне основе полумедишта ако немате ни један изграђен полумедишни рам. То је могло бити решено почетком месеца априла када сте поставили питање о грађевњаку. Једним потезом би сте „убили две муве“. У овим порукама је више пута написано да је добро користити рам полумедишта за градњу грађевњака (плаво назначен текст). За то време биле би изграђене и (најмање) две основе полумедишта, што би могло омогућити прелаз пчела у полумедиште (највероватније да би и осигурало, јер би те основе биле залежене).
Namenski postavljen ram na kojem će pčele odgajati isključivo trutovsko leglo se naziva ramom građevnjakom. Uloga ovakvog rama nije samo u redukciji brojnosti varoe. Moguće je u određenoj meri regulisanje brojnosti trutovskih ćelija na ostalim ramovima. Ali kao i puno ostalih činjenica ovo nije apsolutno uvek moguće, jer je pčela živo biće i teško je predvideti i usmeriti svaku reakciju i ponašanje. Početak izgradnje i odgoja trutovskog legla je i pokazatelj stepena oporavka i razvoja zajednice. Tada se pčele približavaju stanju potpune kondicione spremnosti i razvoja jedinki. Položaj rama građevnjaka u košnici određuje pčelar. I to je predmet rasprava i diskusija na osnovu različitih iskustava. Mora se ozbiljno uzeti u obzir da i objektivnost zaključka o položaju rama građevnjaka može zavisiti od uslova i i geografskog prostora u kojem se dešava ili proverava, ali i od sezonskih uslova koji mogu bitno uticati na efikasnost po pitanju uklanjanja varoe. Imajući ovo u vidu, ne mogu se koristiti iskustva i saznanja koja su sprovođena u npr. hladnijim klimatskim uslovima kao opšti obrazac za položaj ovog rama. Ono što se može videti pri istresanju roja u prazan nastavak je da pčele odmah počinju sa gradnjom radiličkog saća (ako se izuzme niz prelaznih ćelija i mogućnost da roj trenutno nema matice). Tek kasnije po obodima saća se grade trutovske ćelije ili na bočnim ramovima, koje će kasnije izgraditi, ako je košnica dovoljne širine. Takođe se mora imati u vidu i to da gustina pčela na ramovima ima uticaja na stepen ivadiranja legla. Odgoj trutovskog legla se dešava u aktivnoj sezoni pri višim spoljnim temperaturama. U toku leta gustina pčela u centralnim delovima se smanjuje pa su periferni delovi košnica naseljeniji pčelom. To je uslovljeno regulacijom parametara u gnezdu. Varoa ne podnosi najbolje visoke temperature i težiće da naseli leglo u nešto hladnijoj zoni. U svakom slučaju varoa će biti daleko brojnija u delovima košnice gde je najviše pčele na leglu (naročito trurovskom). Moja iskustva pokazuju da je najbolji položaj građevnjaka po bokovim legla. Mogu biti i dva građevnjaka do bočnih zidova košnice ali ne ramovi pune površine. Dovoljna je i 1/3 za trutovsko leglo, pa je moguće koristiti ram polumedišta za ovu namenu. Isecanje se tada može vršiti u dva navrata. Najbolje je omogućiti pčeli da gradi ram i da ga potom matica zaleže postepeno. To će omogućiti privlačenje više generacija varoe. Isecanje se vrši uglavnom u drugoj polovini leta pri tome ne mislim na astronomske podatke), ali treba znati da će tada do odgoja trutovskog legla doći samo ako ima solidne paše ili se pčele prihranjuju. Ne mora svako prihranjivanje dovesti do odgoja trutovskog legla (odnosno izgradnje saća uopšte, a time i trutovskog saća-građevnjaka) i to zavisi od tipa košnice. Kada se građevnjak iseca kasnije treba pratiti stanje unosa, jer će pri smanjenju unosa i gubitku pčela i opštoj redukciji legla, koji je u skladu sa nastalim uslovima, doći do uništavanja trutovskog legla od strane pčela pa izvesna količina varoa prelazi u radiličke ćelije. To znači da je trutovsko leglo svojevrsni amortizer koji koji odvlači varou sa radiličkog legla, ali može biti i generator razvoja varoe ako se sa građevnjakom neoprezno postupa. Ram građevnjak (ako se želi trutovsko leglo) mora biti postavljen u blizinu gnezda tek kada društvo ojača, ineče će biti i radiličkog legla pa to otežava isecanje
Za varou je bezbednije da na vreme izabere odabranu ćeliju. Dešava se da i pored više otvorenih ćelija, više varoa zaposedne neku ćeliju sa trutovskom larvom iako u neposrednom okruženju imaju ćeliju, takođe sa larvom sličnog uzrasta. Varoa još ne polaže jaja, jer trutovske larve to onemogućavaju. Kada se poklopi ćelija, larva se uspravlja i plete košuljicu. Tek kada se larva uspravi, postoji mogućnost da varoa zaleće prva jaja.
Građevnjake stavljam kao predzadnji ram (ako stavljam samo jedan poluram , to je uvek sa desne strane - tako da uvek znam gde se nalazi). Ubacijem ram polumedišta(LR polumedišta), visine 152 mm. Na ramu su radiličke ćelije, a pri dnu, pčele grade građevnjak sa trutovskim ćelijama. Građevnjak se ubacuje kada je društvo dobro razvijeno, jer se u suprotnom može desiti da deo građevnjaka budu radiličke ćelije ili da ceo građevnjak bude sa radiličkim ćelijama.
Ove godine ću ubacivati u jednom delu društava, jedan ili dva polurama do samog zida. Pisao sam zašto ubacujem građevnjake do zida. Razlog je taj što u nepovoljnim momentima pčele same uništavaju trutovsko leglo i tako izbace i prilično varoe. Ovo se može desiti (i dešava se) po završetku suncokretove paše. Samo što je potrebno da pčele imaju dovoljno prostora (ili da prostor bude prilagođen snazi društva), da se ne skladišti i poklopi med u građevnjaku. Kada se oslanjate na to da pčele same uklone deo varoe, čišćenjem trutovskog legla, moraju ostali ramovi biti sa što manje tretovskih ćelija.
Nije dobro stavljati izgrađen ram građevnjak, zato što je bolje da matica više dana zaleže građevnjak i time se omogući da više varoa uđe u to leglo (više naraštaja varoe). Izgrađen građevnjak ove površine matica zaleže za jedan dan.
Na većem pčelinjaku je napornije raditi sa građevnjacima, ali se to može poklopiti i sa drugim poslovima. Npr. ove godine ću iz društava odvajati poluramove za formiranje oplodnjaka. Tako da pri formiranju oplodnjaka mogu da se isecaju građevnjaci.
Postoje saveti da se ram građevnjak koristi i u središnjem delu gnezda i da se to uradi rano u proleće. To nije dobro, jer nema potrebe rano preopteretiti društvo da odgaja trutove. Izuzetak je velika naseljenost varoe u tom društvu (ili na pčelinjaku).
Približno optimalno vreme postavljanja rama građevnjaka u mnogim područjima je ovih dana. Mesto postavljanje ram građevnjaka je kao i mnogo toga, predmet rasprava, a time i često gubljenja vremena. Kao dodatak primerenom korišćenja rama građevnjaka i duskusiju po tom pitanju sam iskoristio mogućnost pregleda stava prof Zorana Stanimirovića (http://www.spov.info/za-pcelare/strucne-teme/108-strategija-ek-borbe-protiv-varoe) i „samostalno osmišljene“ tekstove poznatog pčelara praktičara (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg167254#msg167254). To je u stvari jedan isti tekst samo se mora drugačije posmatrati. Moje viđenje ove tehnike uklanjanja dela varoe iz košnice je u ovoj poruci (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=217.msg1803#msg1803), a na fotografijama koje sam danas fotografisao je potvrda mog stava. Postavljanje rama građevnjaka pčelari određuju prema uslovima koji to nameću.
Momenat postavljanja rama građevnjaka se može upariti i sa odvajanjem nešto rojeva. Uzima se ram legla sa pčelom i napravi roj sa leglom iz više košnica, a na mesto oduzetog rama sa postavi građevnjak.
Nedoumice u postavljanju rama građevnjaka se javljaju usled pogrešnog tumačenja (odnosno „doslednih“ i nekritičkog prepisivanja) uputstava, npr. prof Zorana Stanimirivića. Rezultat takvog nekritičkog i neobjašnjenog stava je stalno i zamarajuće linkovanje „ka svojoj stručnoj“ temi (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg17659#msg17659), koja obiluje prepisivačkom delatnošću ili ka linku gde je to isto prepisano (http://www.scribd.com/doc/83392280/35/RAM-GRADJEVNJAK). Kada to neko odštampa, dobiće loš i nakaradni „udžbenik“ ili priručnik sa puno nejasnoća i nedoumica.
G. prof Stanimirović nastupa sa veterinarskog stanovišta. To bi podrazumevalo „lečenje“, ako bi se to tako moglo nazvati.
Pčelarska praksa je malo složenija i mora se naći neka sredina. Kada bi svi isecali trutovsko leglo, toliko priležno i uporno, „tokom čitave aktivne sezone“ od aprila do jula, postavlja se pitanje šta se dešava sa potrebama sparivanja matica. Takođe, razvoj varoe (i zaposedanje radiličkog legla i štete na njemu) s proleća je zanemarljiv u odnosu na završetak svih paša i laganu pripremu pčela za zimu, kada pčele prestaju sa odgojem trutovskog legla i kada se sva varoa usmerava ka radiličkom leglu. Korišćenje građevnjaka samo u proleće, okarakterisano kao nedovoljno je tačno, ako se slepo prati teoretski grafikon razvoja varoe i poštuje samo teorija. Ako se u stvarnosti desi da je društvo (ili ceo pčelinjak) sa previše varoe, mora se raditi građevnjacima. Naročito kada se ima u vidu da će se time sačuvati dobar deo pčela jer varoa pre ulazi u trutovsko leglo. Još kada se ima u vidu nastupanje medobera, to je još jedan razlog da se varoa vrati u neke prihvatljivije brojne okvire baš u proleće ramom građevnjakom, a ne hemikalijama. Kasnije će pčele pre obnavljati radiličko nego trutovsko leglo i to daje mogućnost da varoa ošteti dodatni deo radilica.
Takođe, veterinarsko gledište vodi i računa o mogućoj pojavi krečnog legla.
Prepisivački (i nekritički) stav pčelara praktičara to prihvata kao ustaljenu i jedino ispravnu praksu sa samo jednom osnovom: rek'o profesor (http://spos.info/forum/index.php?topic=1526.msg167254#msg167254), a ne veterinarsku meru „lečanja“ (odnosno bezbednijeg smanjenja broja varoa) jako zaraženih društava. Neću komentarisati stav poznatog pčelara praktičara, jer nema blage veze sa životom i nije stav često proklamovanog iskustva, već pogodnost copy-paste mogućnosti. Nije vredno pažnje.
Ram građevnjak se koristi u proleće u slučaju sprečenosti da se obavi kasnojesenji tretman. Bez obzira što neki s proleća u košnice trpaju hemikalije koje zagađuju košnicu, upotreba građevnjaka je bolje rešenje. Bolje, ali teže. Ima i svojih prednosti. To je smanjenje rojevog nagona zbog odgajanja dodatne količine legla i gradnje saća za to leglo.
Gubitak vremena pri gradnji novog saća građevnjaka po isecanju, je povoljnost po svim osnovama. Zapošljava se više pčela i društvo zadržava radno raspoloženje i omogućava dugotrajniji prihvat varoe usled postupnog i višednevnog zaleganja. Pride, dobije se izvesna količina dobrog voska. Ako se uzima u obzir pojava krečnog legla, tu je opet bitnije da je saće sa trutovskim leglom na bokovima gnezda i da je u postupku gradnje. Već korišćeno i isprano trutovsko saće koje se stavlja u sredinu gnezda podstiče pčele da objedine gnezdo u jednu celinu i obavezno ovo trutovsko saće bude zaleženo. U uslovima zahlađenja, pčele često zapuste trutovsko leglo, ne samo na većoj i celovitoj i ujednačenoj površini sa ovim leglom, već i tamo gde ga ima manje i u neposrednoj je blizini radiličkih ćelija. Tada se javi krečno leglo, ali pčele vrlo brzo očiste tih nekoliko ćelija. U slučaju građevnjaka sa većom površinom legla, razvoj gljivica može uzeti maha i preneti se i na radiličko leglo.
Postavljanje rama na gradnju novog trutovskog saća na bokove (ili na jedan bok) gnezda, ovo ne da ublažava, već svodi na najmanju meru. Pčele inače nerado zaležu mlado saće koje se ubaci u oblast gnezda pri nepovoljnim uslovima. Novoizgrađeno trutovsko saće će biti zaleženo tek kada je društvo potpuno spremno za taj poduhvat i tada ga održava bez većih napora. U slučaju vrlo jakog zahlađenja pčele mogu vrlo brzo otklopiti dobar deo tog građevnjak (ili ceo). Pri tome se odstrani i deo varoe, ali u svakom slučaju (i sasvim sigurno) se omete razvoj jer sve mlade jedinke budu uništene.
Što se tiče mogućnosti pojave krečnog legla na građevnjaku, sa gledišta borbe protiv varoe, to je i neka vrsta prednosti (sa gledišta veterinarske prakse, ovo je manje prihvatljivo i razumem stav prof Stanimirovića). Zato je bolje ne koristiti građevnjake velike površine. Građevnjaci manje površine daju slobodu raznovrsnijeg korišćenja, sa većim vremenskim razmacima postavljanja.
Objašnjenja zašto se to tako radi i zašto se ram stavlja na bokove legla podrazumeva kompletnije sagledavanje većine uslova u košnici i van nje. Može se staviti i do zida košnice. U tom slučaju je bolje da ram ne bude celom površinom građevnjak (trutovsko saće). Može biti podeljen na dva dela, tako da je u jednom delu (oko 2/3 gornje površine rama) radiličko saće, a u donjem delu trutovsko. Ukoliko postoje mogućnosti, najbolje je koristiti ram polumedišta, koji se stavlja u plodište sa većim ramovima. Ne obeležavam posebno takve ramove, jer ih stavljam na desnu stranu plodišta (kao drugi ram ili do zida). Kada je mlado igraženo trutovsko saće na obodu gnezda, krajem aktivne sezone, pčele poklope to leglo, ali ga vrlo brzo i unište. Pri tome se puno odraslih varoa nađe na uvlaci mrežaste podnjače. Ovo sam imao prilike videti više puta i uočljivo je samo pri jakom napadu varoe. Pri tom kasnom uništavanju trutovskog legla od strane pčela potomstvo varoe (mlađe jedinke) bivaju sve uništene i to nije za podcenjivanje. Kasnijim jačanjem i obnovom društva, pčele ponovo usmere maticu da zaleže građevnjak, koji takođe po zatvaranju uglavnom bude ponovo uništen ili daje mogućnost pčelaru da ga odstrani iz košnice. Ram postavljen u sredinu gnezda ima mogućnost da opstane (naročito ako je u starijem saću) i time se dobija jaka i brojna generacija varoe, koja se potom preusmerava ka radiličkom leglu. Građevnjak koji pčele iznova grade daje mogućnost za višednevni prihvat varoe. To se može videti na jednom od detalja fotografije, po starosti legla (larvi).
Građevnjak na fotografijama je izgrađen i odgajan u uslovima oskudne paše ovih prohladnih dana. Obično se smatra da varoa ulazi neposredno pred poklapanje ćelije sa leglom. Ovo nije tačno i varoa može ući i u ćeliju sa trutovskim leglom dan (ili čak i duže) od momenta poklapanja. Pisao sam o tome da pčele krajem sezone nekoliko dana „kasne“ sa zaposedanjem radiličkog legla, kada je trutovsko leglo samo u tragovima (ima ga par ćelija). Sasvim je moguće i realno da je veća površina sa trutovskim ćelijama privlačnija za varou. Na svim ramovima ove košnice iz koje je građevnjak sa fotografija sam viljuškom razrušio oko stotinu ćelija sa trotovskim leglom koje je pri samom procesu poklapanja i našao sam samo 5 varoa. Svo to trutovsko leglo je razuđeno razbacano po ramovima u grupicama od par trutovskih ćelija, a ima i pojedinačnih. Na fotografijama se vidi da praktično nije otpočelo poklapanje ni jedne ćelije, a varoa se već naselila. Može se već videti i da ima dve varoe u jednoj ćeliji. Najprivlačnije ćelije „nakupe i tri do četiri, a bude ih i do 8 (toliko sam najviše do sada izbrojao) u tek poklopljenoj ćeliji (to znači da se nisu razmnožile unutar ćelije, već su zaposele ćeliju). Zanimljivo je da do vrlo zaraženih ćelija ima i onih koje su na raspolaganju i ima ih mnogo, ali se varoa natrpa samo u u poneke u većem broju.
Voleo bih da pitam posto sam pocetnik dali mogu kad izvadim ramove od slabih drustva sa pcelama na njima dali mogu da ih dodam u drugoj kosnici bez problema sto su na njima pcele.molim za odgovor od starijih moj komsija kaze da nije radio to nikad pozdrav i medno.
ova slika bagrema je napravljena prije 2 dana(prije ovog zahladjenja zadnja 2 dana je temperatura varirala od 2 do 5 stepeni) interesuje me misljenje iskusnijih kolega da li ce od ovog bagrema sta bit' ili ce razocarat' ?
Gospodine Sosicu,lijepo ste me nasmijali ;D ;D jutros kad sam ustao i krenuo na posao uzmem telefon i provjerim koja je najniza temperatura bila u toku noci kad ono -3... razocarao sam se zato sam i napisao "dopunu" inace jutros u 7 sati je bilo -1,sto znaci da je bagrem citavu noc proveo u minusu... bice bolje sledece godine ;)
Kako dodati 4 - ti nastavak na RV-u. Ispod trećeg koji u tom trenu postaje 4 -ti? Hvala
Vojo Brstina: Tokom proleća ne rotiram plodište niti bilo šta diram osim prve proletnje kontrole ili prvog prolećnog pregleda. Eventualno tokom ovog pregleda ako negde nema dovoljno hrane prebacim pokoji ram od onih košnica u kojima ima viška. Kada se zajednice razviju na tri nastavka i leglo počne da se širi i na treći donji nastavak a to je kod mene obično tokom Aprila meseca tada spuštamo 5-6 ramova sa otvorenim leglom u prvi nastavak ISPOD MATIČNE REŠETKE i ramove pune meda koga pčele nisu potrošile tokom zime i prolećnog razvoja. Ostatak zatvorenog legla rasporedim u drugom i trećem nastavku po 2-3 rama a ako je u košnici bilo preko 13 ramova sa leglom onda i u četvrti nastavak dodamo ostatak ili 2-3 rama legla. Znači sve ovo je potrebno uraditi na desetak dana pre početka glavne, kod nas bagremove paše. Pozdrav.....
Gospodine Sosicu,lijepo ste me nasmijali ;D ;D jutros kad sam ustao i krenuo na posao uzmem telefon i provjerim koja je najniza temperatura bila u toku noci kad ono -3... razocarao sam se zato sam i napisao "dopunu" inace jutros u 7 sati je bilo -1,sto znaci da je bagrem citavu noc proveo u minusu... bice bolje sledece godine ;)
pozdrav i medno
Ne znam gde je to tvoje Ražljevo, ali kod nas u ravnici ne mora da znači da je potpuni kraj bagrema u slučaju mraza, jer mraz može da ga dohvati od zemlje pa do neke visine a ono preko da ostane neoštećeno, upravo takav slučaj imamo sada, bagrem je oštećen mrazom do visine metar i po do dva metra a iznad toga nije pretrpio oštećenja (javio nam je šumar juče) a to praktično znači da je skoro sav bagrem za sada OK, cvetaće za jedno nedelju dana.
Pre dva dana drustvu sam maznuo dva rama na kojima su bili zatvoreni maticnjaci i hteci da ih iskoristim ubacio sam ih u podeljen na pola lr nastavak po jedan ram sa maticnjacima i pcelama sa obe strane,mogu li maticnjaci/matice preziveti na ovakvim temperaturama?
Зашто би био проблем да матичњаци преживе (а нарочито матице!). Осим ако то није ШЈ („стручни“ назив у пчеларству за шаку јада :) ).
Када се легла ставе до преграде, ту се делимично узајамно греју и све буде добро. Али се увек за један рам легла истресе пчела са још два рама (минимум, а може и мало више, ако се одваја отворено легло). Уз то иде по рам хране (не баш крацат, али да има).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicApril 28, 2016, 23:10:37
Господине Шошићу, хвала на исцрпном одговору. Извините што тек сад али посао ме убија а кад дођем кући, дечурлија ме докусури :) Стање је мало боље. Прешле су горе али ова киша и недовољмо уноса чине своје. Видећемо како ће бити даље. Надам се да је ситуација код вас боља што се тиче багрема.. Поздрав и свако добро! п.с. Док ово пишем, напољу лије ко из кабла
Биће како буде на багрему, није нам први пут. Погледао сам залихе и имам око 1200 кг багремовог меда са Рудника од пошле године. Штедња Сармо, штедња :)
Укупне залихе 1700 кг (и још око 150 у рамовима за помоћ пчелама почетницима ;D )
Šta da se radi sada u ovakvo vrijeme? Hladnoća, kiše ljevaju, košnice sa matičnjacima ali ih ne možeš otvarati po ovakvom vremenu (ne možeš ni doći do košnica). Spremili smo vojsku za rad a ona se sad samo dosađuju i traži jesti :( Dali u ovoj situaciji pčele same poruše matičnjake i vrate se u "normalu" ili su već podjeljene u košnici i čekaju da se nakače na šljivu?
Mislim da će, s obzirom na sve navedeno, prije doći do rojenja... Ovo loše vrijeme predugo traje. I čovjek kad ne radi, ulijeni se i padaju mu gluposti na pamet...
Тешко је гатати шта ће бити. Услови погодују ројењу. Али, смена пчела (о којој сам писао) и неопходни одгој легла а нарочито потреба за поленом могу одложити ројење.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: radoicic.majaMaj 02, 2016, 13:29:16
Dobar dan. Pregledom kosnice primetila sam izvucen maticnjak. To drustvo sam razrojila na dva tako sto sam u jedno ostavila satru maticu, a u drugu kosnicu prebacila sam nekoliko ramova kao i ram sa izvucenim maticnjakom. Da li bi bilo bolje da kupim novu maticu ili da sacekam da se taj maticnjak otvori i oplodi matica?
Не треба куповати нову матицу. То се ради само када за то постоји оправдање (нестанак матице или тих смена у јесен и сл.). Сачекајте да се та матица оплоди. Па тек је почетак маја и има времена да се друштво развије. Ако не успе оплодња, онда треба размишљати о куповини матице.
Обележите (или запамтите) рам где се налази матичњак и повремено (нпр. на два дана), погледајте да ли се матица излегла. Ако јесте, за неких десетак дана ће пронети. Ја ипак погледам и каква је та матица (потражим је), јер се може десити да матичњак буде прехлађен и да се излеже матица са оштећеним крилима. Матичњак тихе смене је углавном у положају да је заштићен, али то ипак зависи како је одвојен рој и ако је негде на ободу легла, а било је јако хладно (а рој направљен на пчелињаку, што никако не препоручујем), може се десити да буде запуштен.
Ако се одлучите да потражите матицу, радите то пажљиво. Уколико се деси да матица узлети, не треба да се бринете – углавном се врати, јер је можда већ излетала. При прегледу, држите рам близу кошнице и посматрајте рам одозго (зато благо надимите кроз лето, јер ће се пуно пчела сакупљати код доње летвице и ту се матица „сакрије“). Матица се види јер се креће преко пчела (млада матица). Не димите превише и ако су пчеле којим случајем јако љуте, боље обуставите преглед. При подизању рама, одмах погледајте рем до њега, јер и ту може бити матица. Рам који сте погледали никако не стављајте на тло до кошнице или неко друго место. Одмах се враћа у кошницу.
Водите рачуне о томе шта ће бити са матицом која је ишла на тиху смену. Проверите само да ли носи. Ако иде поново на тиху смену, пустите нека се то обави. Може се десити да изненада престане да носи или постане трутуша и то ствара невоље.
ovaj bagrem je juce "ubran" tek sam ga sad slikao nisam imao prilike pa se jadnicko malo i osusio,juce sam planirao izvrsiti pregled posto sam dosao u selo do pcelinjaka zbog praznika,kosnice nisu otvarane 7 dana, (nemam vemena zbog posla koji mi je trenutno primarni izvor prihoda) s obzirom da je juce citav dan kisa padala duvao jak vjetar i mnogo hladno bilo,nisam htio da otvaram kosnice tako da nisam upucen u stanje poslednjih 7 dana mada mislim da me ceka opsti haos kad ih otvorim rojev nagon predpostavljam u punom jeku ali to je druga tema..interesuje komentar iskusnijih kolega za ovaj bagrem i pored svih silnih zima on stoji ovakav kakav je bio i prije 7 dana,da li bi moglo sta biti od njega?! :)
Dejane, ako se poveća noćna i dnevna temperatura, ako su ti pčele jake i u radnom raspoloženju i imaju mesta gde skladištiti nektar, očekuj da će biti prinosa.
Дејане погрешио си мало што ниси те гране ставио у посуду са водом и унео у собу. То радимо када провервамо шта ће бити са пупољцима багрема, када га закачи неки мраз. Пупољци се развију и цветају, ако их мраз није оштетио. Цвет буде ситан, али и мало замирише. Тако да знаш шта можеш очекивати.
По изгледу цвета на слици би требало да је све у реду. Показало се да је „преживео“ разне ударе неповољног времена и све је могуће. Док не видиш, ниси видео :).
Иначе, цвет младог багрема зна да „збрза“ цвета и отпадне након два-три дана и немој то да те брине – такав иначе слабо меди (или никако). И даље и многи мајстори пчеларства доносе погрешан су посматрајући тај млади багрем који цвета више дана пре старијег багрема (на њега пчела и не слеће). Онај који меди, зависи од временских услова и не може се рећи да не меди, него је проблем у томе што пчеле не могу ван. И 2014 по хладном времену и врло јакој киши, багрем је мирисао – проблем је што пчеле нису могле да раде. Ако се сећате, падала је киша као да неко сипа воду, али није било ветра уопште (траг кише је био као усправна линија, јер је ваздух потпуно мировао - код мене је тако било). И ветар може да ослаби (или чак и прекине медење).
Нарочито је осетљив онај који је стално у води (багрем не воли да „живи“ у води – стално влажном тлу, али му прија пуно влаге ако је на оцедитом тлу).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Mario PudrljaMaj 03, 2016, 13:25:47
Kako dodati 4 - ti nastavak na RV-u. Ispod trećeg koji u tom trenu postaje 4 -ti? Hvala
Vojo Brstina: Tokom proleća ne rotiram plodište niti bilo šta diram osim prve proletnje kontrole ili prvog prolećnog pregleda. Eventualno tokom ovog pregleda ako negde nema dovoljno hrane prebacim pokoji ram od onih košnica u kojima ima viška. Kada se zajednice razviju na tri nastavka i leglo počne da se širi i na treći donji nastavak a to je kod mene obično tokom Aprila meseca tada spuštamo 5-6 ramova sa otvorenim leglom u prvi nastavak ISPOD MATIČNE REŠETKE i ramove pune meda koga pčele nisu potrošile tokom zime i prolećnog razvoja. Ostatak zatvorenog legla rasporedim u drugom i trećem nastavku po 2-3 rama a ako je u košnici bilo preko 13 ramova sa leglom onda i u četvrti nastavak dodamo ostatak ili 2-3 rama legla. Znači sve ovo je potrebno uraditi na desetak dana pre početka glavne, kod nas bagremove paše. Pozdrav.....
Hvala Milomire na savjetu, ali moje pitanje je bilo šta napraviti ako npr. pčele napune treći nastavak medom koji nije poklopljen i ne može se još vrcati, a unosa još ima. Gdje tada dodati četvrti nastavak, ispod ili iznad trećeg. Meni logika govori ispod.
У једном нормалном друштву (које није у ројевом нагону и има довољно пчеле) може наставак да се стави на постојећа медишта. Нарочито код РВ кошнице која има повољан простор. Није добро ставити наставак са сатним основама (понекада буде добро, а често не буде).
Пчеле на унос најбоље подстиче наставак са саћем из којег је тек врцан мед, а потом подбацивање наставка под постојећа медишта (где је услов наставак обилног медења и устаљена снага друштва, да би то личило на нешто). Али мислим да у повољним условима није потребно подбацивати наставак, а често може бити и штетно.
У сваком случају ја препоручујем подизање једног или два рама из постојећег медишта у тај наставак који се додаје. Колико ће пчеле радити у том наставку зависи од снаге паше и друштва. Ако престане (или се смањи) медење, полако ће већину меда преносити у постојећа медишта и у том наставку ће поклопити неколико рамова са нешто меда.
Чак и ако су све сатне основе, подигне се два рама где је већ унесен мед. Уобичајени проблем је што ће две сатне основе до рамова са медом бити плитко изграђене, али ту не видим нешто много лоше.
Подбацивање наставка под медишта јесте добра ствар, али ако се прекине паша (или друштва брзо слабе), мед ће бити неравномерно развучен по кошници. Поређење са овим је једноставно: ако нема наставака, пчеле се пусте у збег и ту изграде саће. Ту може стати неколико килограма меда. Од општих услова зависи хоће ли тај мед бити ту поклопљен у тим заперцима или ће га пчеле полако односити ближе гнезду, па чак и значајно заузети простор легла (блокираће плодиште).
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Mario PudrljaMaj 03, 2016, 14:40:23
Znači Dragane, treba novi sanduk staviti gore i prenesti 2 nastavka meda. Gdje ih staviti, u sredinu? Gdje staviti satne dodane u nastavak iz kog su izvađeni ramovi sa medom, isto u sredinu ili?
Мали недостатак у излагању :), то сам превидео да напишем. Најбоље је преместити 2 предзадња рама (написао си 2 наставка и свакако је омашка) и на њихово место ставити основе (и оне ће углавном бити „мршаве“ :)... мислим плитко изграђено саће или прилично таласасте, што зависи има ли на суседним рамовима поклопљеног меда).
Два рама са медом, који се подижу, ставе се у средину додатог наставка.
Kolega Dragane kod podbacivanja nastavka sa satnim osnovama , dali i tu ima efekta dodavanje ramova sa medom?
Има ефекта када меди. Пчеле одмах прелазе на градњу саћа. У супротном (ако се не ставе рамови са медом, то се мало одлаже, па може и да се наведе друштво на ројеви нагон (јер је у то време ројење i уобичајено и мало им треба – рече је о почетним пашама, а не о сунцокрету). При каснијим пашама (нпр. сунцокрет) је добро да се убаце два рама са медом у наставак са основама којим се секу медишта, јер то пчеле изграде, а а у случају слабљења паше или друштава, мед се колико-толико сложи правилно (напуниће рамове у средишту наставака).
Hvala Dragane! Ovo pitanje me dugo mucilo. Znaci ne prekidaj kako ga Vojo zove "medni put" ni u ovom slucaju.
Медни пут је када има меда :).
Оно што сам писао не мора бити правило. Како ће пчелар поступити, ствар је процене снаге паше и свега осталог. Свакако да је биље основама сећи медишта (основе иду одмах изнад плодишта). И наравно да је добро убацити бар један рам са медом. Не значи да пчеле неће градити те основе, али се тај посао мало одлаже и то се види по продубљивљњу ћелија са медом у наставку где пчеле већ раде. Ако се одмах наведу да граде основе, то је боље (мада мало успорава посао и многи пчелари то избегавају). Али ако је у питању наставак са вишим рамовима (ЛР нпр.), онда рамове са медом треба да се убаци у наставак са основама (рекао бих да мора да се убаци, али нека свако одлучи за себе шта је боље и то је битно у доба ројења, односно ране паше, а добро и при каснијим пашама). Ја имам полумедишта која пчеле лакше прихватају на градњу и ту је стање другачије – може и овако и онако (у томе је предност пчларења са нижим рамовима). Али у сунцокрету обавезно мешам рамове и основе.
ПС
У овом смислу, морам написати једну „згоду“ из 1996-те године. Не морате читати, али је ипак и мало поучна и тиче се елегантног набацивања наставака са основама („мајсторство“ и лењост истовремено).
Било је неко облачно и прохладно време за то доба и стриц је јављао вагу, да смо правили „стратегију“ колико треба прихрањивати за зиму. Тада сам решио да „чувам“ пчелињак, јер су крађе почеле (и временом постале традиција)*. На камион сам натоварио наставке са сатним основама и стричеве бивше троделне оплодњаке (у полумедиштима), које он „набацује“ на кошнице и појачава принос, истовремено мењајући матице. Када смо стигли на одредиште, кошницу на ваги сам прво одигао да проценим унос. Била је прилично тешка у распореду: 1. ЛР наставак, 2. полумедиште и трећи наставак (за који се испоставило да није „оперативан“ :) ). Отворио сам је и видео ЛР наставак пун сатних основа где уопште није било пчела. Кошнице су досељене са прилично меда и вага је за првих 12 дана медења показала свега 11 кг. Наравно, није имала где да уноси и пчеле су дремале на лету, а основе нису ни примећивале.
Када сам стигао на свој пчелињак, вагнуо сам кошнице које су биле на 4 и више наставака и биле су претешке. Како сам морао да продужим на пчелињак свог рођеног брата и однесем му основе, „пар критичних“ сам сам пресекао са полумедиштем основа (испоставило се да су све „критичне“ и цело постоље од 7 кошница је на брзину добило по ПМ основа).
Да је ројење „могуће“ и на сунцокрету, „доказао“ је мој брат. Имао је 4 кошнице на које ми је обрати пажњу још код куће да пазим да се не изроје, јер је ту „скркао“ легло из неких оплодњака и ту има 4 ЛР наставка са леглом!!! Када сам донео основе (он је имао само ЛР наставке) предложио сам му да на брзину те „исечемо“ са целим наставцима основа и ту убацимо по рам-два меда и додамо два наставка, јер ни то није било довољно. Како су наставци били претешки није у се радило. Наравно, он је „мајсторски“ закључио да нема потребе и да ће то пчела средити и набацио основе на наставке (много елегантно и много глупо решење).
Три дана сам сређивао свој пчелињак (и оплодњаке које сам носио на пашу) и пчелињак колеге који је заглавио у болницу (код њега сам с почетка лако радио, а касније носио „еталон“ јер су постојале разлике у мери рамова и нисам могао да ставим рам у сваку кошницу). Имао је неједнаких друштва и неке су биле крцате и дремале на летима. Изјеначио сам све и колега је касније рекао да никада није имао више меда и да му је чудно да су све биле исто пуне :).
Након та три дана сам отишао до пчелињака свог брата и нашао рој од пар квадратних метара на ливади и боцама. 4 сата сам „метлао“ те пчеле, јер је ту био огроман број младих матица и пчеле које су ушле у неки наставак су одједном почеле да јуре напоље (нису излетале него једноставно „трчале“ ван по трави - лудило“. Брату сам рекао да ројеви јесу његови, али да ће их добити (навео сам јасну умотворину о нокту и осталом :) ), јер сам га пола сата молио да та друштва „пресечемо“ наставцима (тад би видели матичњаке и рушењем вероватно решили проблем, јер ипак то није било пролеће, а пчеле би запослили – мада је то мало теже, као и кад код налета за кратко време напуне кошницу и више неће да раде дан-два).
Тако да можете видети из ове „згоде“ да трпање основа на медишта може довести до застоја у раду кошнице па и до ројења.
* Нпр. шуња се данима неки чова са белим кецом, БГ регистрације, по атару и када је прошао поред мене, окренуо је главу да га не запамтим; Или налети један млади дугајлија из Ужица са „кецом пикап“ пуном којечега и каже да се изгубио иако се виде светла села на километар и силос на 20 километара, а када сам лагано обрисао таблицу и лепо записао број, зинуо је али је тако остао јер смо брат и ја носили футроле за појасом и нешто гвожђа :); Тада су се колеге из Пожеге жалиле да им је неко мазнуо кровове, збегове и нешто наставака у атару где се тај Ужичанин као „изгубио“ – неки су тако градили каријеру успешних пчелара). Ово са младим стаситим Ужичанином :) није било 1996 већ 2000-те године код насеља Златица (близу насеља Лазарево), али је реч о обрасцу како су неки постајали велики пчелари. Иначе, тада је мени неко "мазнуо" три роја у ЛР наставцима и 3 помоћна друштва у оним мојим четворорамним чудима, на по два наставка.
Hvala na odgovoru kolega Dragane, probacu nadam se uskoro posto to do sad nisam radio,. Interesuje me jos i koje visine polunastavaka koristite, posto sam planirao i ja da uvedem polunastavke ali lr nema standard za polunastavke pa jedni preporucuju jedno drugi drugo. Interesuje me da mi vi kao iskusan pcelar koji dugo radi sa pcelama i lr kosnicama preporucite sta da koristim.
Hvala vam na odgovoru. Jos jedno pitanje da li smem po ovako losem vremenu gde je teperatura negde oko 15 сtepeni da otvorim i potrazim maticu?
Може се погледати кошница увек, када има потребе. У овом случају, не морате, а можете. Ако ништа, научићете нешто ново.
Сликама бих показао да је ро могуће.
У низу фотографија (биће у одвојеној поруци) се види како се пчеле понашају иако сам потпуно растурио кошницу (сваки рам је померан и погледан). Ово где руком терам пчеле као овчице је плодиште.
Сретно вам било пчеларење Мајо и радите у свим условима (уз то да се не угрожава живот пчела - нпр. јак пљусак и сл.) и научићете много о пчелама :).
И када сте решени да нешто урадите (иако се ради у „мочвари“) онда сте смогли снаге: А јаке и срећа прати, па сам упркос грмљавини и доласку нове кише видео матицу на првом раму који сам подигао.
Зато само храбро и одлучно и срећно Мајо...и остали :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 06, 2016, 20:19:31
Isekao sam trutovsko leglo sa gradjevnjaka, a i nakupilo se jos nesto voska, pa me interesuje gde da odlazem taj vosak i u kojim uslovima da ga cuvam?
Ako imaš trutovskog legla odmah to pretopi jer će se sve ukiseliti. Ukoliko si već pretopio nemaš neki problem za čuvanje
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 06, 2016, 21:31:34
Puno pokloplenog trutovskog legla, danas isecenog. Sto se topljenja tice, jel moram da nadjem nekog coveka koji ce da mi pretopi tih par kilograma ili ima neki metod gde mogu to da odradim "u kucnoj radinosti"? :)
"puno" je relativan pojam. računaj da će ti za 2-3 dana leglo početi truliti. Ja sam počeo sa sunčanim topionikom i to funkcionira ako imaš do 5 košnica sve preko toga sunčani obično ne stigne odraditi. Da nema legla mogao bi to i skuhati u nekoj posudi, vako nisam baš siguran. Ja svoje rješavam u parnom topioniku.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 06, 2016, 22:09:04
Moracu da nadjem neko resenje vrlo brzo. Hvala ti. Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 06, 2016, 22:39:28
Бојане,
Трутовско саће отклопи виљушком или ножем. Саће испереш негде на бетону или трави водом помоћу баштенског црева. Притисак воде ће истерати све ларвице и лутке из ћелија и опрати восак од млечи. Након тога саће исеци ако ти не треба и остави док не нађеш решење за претапање. Саће можеш претопити и у некој старој посуди са водом напољу на гасном горионику.
Pocetniku potreban hitan savet! danas u 15h sam otvorio jednu od dve db12 koja je prva povukla trutovsko leglo i nekoliko zvoncica na dva rama (na starijem cetvrtom i na osmom na tek izgradjenom sacu na sredini) danas sam zateko na oba zatvorene maticnjake i nekoliko u raznim stadijumima. Na ovom mladom sacu dva prilicno mala dok je na na ovom starijem bio samo jedan ogroman na sredini bocne letvice. Posto je pocelo nevreme sa grmljavinom jedino sto mi je palo na pamet je bilo da sklonim staru maticu u jedan nukleus koji se zateko na pcelinjaku sa jos dva rama zatvorenog legla i jednim sa hranom. Posto ce sutra prepodne biti lepo vreme sta mi predlazete kako da sada popravim situaciju i to odradim na dobar nacin. Ja sam ovako laicki razmisljao da sacuvam tu staru maticu u nukleus nadajuci da se starka nece sada rojiti vec da ce odgajiti sebi dobru maticu. Starku sam prebacio u nukleus jer sam posumnjao da je u pitanju tiha smena obzirom da drustvo uopste nije izgubilo radno raspolozenje a zao mi da je ubiju prilikom tihe smene. Sta mi vi predlazete ako uzmemo u obzir i da zelim da prosirim pcelinjak jer imam kosnice u rezervi.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 08, 2016, 16:29:34
Срђане,
Вероватно је касно и већ си одрадио шта си мислио да одрадиш. Не знам колико ти је стара та матица, али ја имам матице из 2014. године које и даље лепо залежу, само је питање колико ће још дуго тако бити. Мислим да ниси ништа погрешио што си одвојио стару матицу. Да сам на твом месту, уместо два рама са тарим леглом, ја бих само одвојио један са старим и један са младим леглом, да друштво има континуитет у излегању младих пчела, а не гро младих пчела у једном моменту а онда празнину у излегању. Стара матица се неће ројити пошто јој недостају остали услови за то. Ако опет повуче по неки матичњак, значи да иде у смену и мислим да треба да је пустиш јер вероватно постоји разлог за то. Свакако можеш то искористити па заменити неку лошију матицу са једним лепим зрелим матичњаком ако имаш потребе. Ово је моје мишљење, али може бити да грешим. Видећемо да ли ће се јавити неко искуснији... Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 08, 2016, 18:25:28
Трутовско саће отклопи виљушком или ножем. Саће испереш негде на бетону или трави водом помоћу баштенског црева. Притисак воде ће истерати све ларвице и лутке из ћелија и опрати восак од млечи. Након тога саће исеци ако ти не треба и остави док не нађеш решење за претапање. Саће можеш претопити и у некој старој посуди са водом напољу на гасном горионику.
Hvala ti Nikola. Vec sam se snasao ali to je dobar savet, posluzice mi za ubuduce. Pozdrav
Стара матица се неће ројити пошто јој недостају остали услови за то.
Nikola, hvala na odgovoru. Mislio sam da li ce da se roji stara kosnica iz koje sam sklonio staru maticu. Nesto kao drugenac ako je u rojevom nagonu mada meni lici na tihu smenu jer sam nasao samo po nekoliko maticnjaka na dva rama.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 08, 2016, 18:47:59
Imam 3 DB12 kosnice, solidno jaka drustva, dosta meda i perge u plodistu, ima nesto meda i u polumedistima. U planu imam da ih razrojim, po jedan roj od svake i da ih prebacim u LR, i rojeve u i ove iz kosnica ali nisam siguran kako i kad to da uradim? Mada, sad trenutno je prioritet da mi se same ne razroje, ni to nisam siguran kako da predupredim, razmisljam da uzmem od svake po ram meda i ram legla i da ubacim nekako u LR :P pricao mi covek sam o nekom prstenu preko LR plodista..ali to mi nije bas najjasnije. Ako ima neko neki savet, bio bih vrlo zahvalan. A da, juce sam uhvatio svoj prvi roj 8) ubacio ga u sestoramni LR nukleus i sipao sirup, sutra ujutru ga nosim na pcelinjak. Kako da budem siguran da je matica tu?
A da, juce sam uhvatio svoj prvi roj 8) ubacio ga u sestoramni LR nukleus i sipao sirup, sutra ujutru ga nosim na pcelinjak. Kako da budem siguran da je matica tu?
Bojane. ja bih rekao ovako kao pocetnik sa dve db12 da ce ti se pcele vratiti u kosnicu iz koje su izasle kao roj ako je matica nekako stradala prilikom hvatanja roja,
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 08, 2016, 20:51:34
Nije iz moje kosnice roj. Uhvatio sam ga blizu kuce na jednoj sljivi a meni su pcele van sela. Aha shvatam, video sam nekoliko njih sa uzdignutim zadkom pa sam se zabrinuo :) Vec su 24h kod mene kuci, mislis li da ce biti problema ako ih sutra odnesem na pcelinjak koji je udaljen otprilike 1km vazdusnom linijom, u smislu da se vracaju ovde?
Pozdrav kolege, zanima me koja je razlika izmedju hladno i toplo presovane satne osnove, koja je bolja, da li uopste ima kakve razlike itd...
Lijep pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMaj 11, 2016, 00:36:50
hladno valjane su mekane, tanje, tamnije žute skoro pa providne i mogu se savijati za razliku od toplovaljanih koje su krte (pucaju pri savijanju) deblje i svetlije. Neke razlike u tome kako ih pčele prihvataju i nema, a najvažnije je od kakvog su voska izrađene (da li je vosak "kršten" parafinom i koliko...)
molim za pomoć imam 4 oplodnjaka i u ni jednima nemam leglo. oplodnjake sam napravio 17 . 4 nisam ni tražio matice ali čim nema lagla a prošlo je oko 25dana odma mi je sumljivo.
dali da dodam nove sparene matice.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: marko gojkovicMaj 12, 2016, 11:10:57
Moracu da nadjem neko resenje vrlo brzo. Hvala ti. Pozdrav
Bojane,javi se u pp da ti posaljem slike i objasnim kako lako da napravis topionik.i jeftino,sto je najbitnije
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 12, 2016, 13:47:02
Крешо,
Треба мало више инфрмација, како си формирао опплодњаке, са зрелим матичњацима или другачије? Када је отприлике требала матица да се излеже? Да ли си прихрањивао пчеле у оплодњацима? Да ли су матичњаци прогризени са стране или се јасно види да се матица излегла? Овако (са овом количином информација) би ти мој савет био да прво потражиш матицу на тим рамовима, мислим да ти то не би био проблем... Време је лоше, можда није стигла да се спари још... Ако након прегледа будеш 100 % сигуран да нема матица, можеш додати матице, али прво добро прочитај на форуму како се то ради, да добијеш што бољи просек прихватања матица. Мада бих на твом месту (ако 100 % нема матица) та друштва спојио са другим друштвима која имам на пчелињаку, па ако она уђу у ројеви нагон, онда поново формирао оплодњаке...
Треба мало више инфрмација, како си формирао опплодњаке, са зрелим матичњацима или другачије? Када је отприлике требала матица да се излеже? Да ли си прихрањивао пчеле у оплодњацима? Да ли су матичњаци прогризени са стране или се јасно види да се матица излегла? Овако (са овом количином информација) би ти мој савет био да прво потражиш матицу на тим рамовима, мислим да ти то не би био проблем... Време је лоше, можда није стигла да се спари још... Ако након прегледа будеш 100 % сигуран да нема матица, можеш додати матице, али прво добро прочитај на форуму како се то ради, да добијеш што бољи просек прихватања матица. Мада бих на твом месту (ако 100 % нема матица) та друштва спојио са другим друштвима која имам на пчелињаку, па ако она уђу у ројеви нагон, онда поново формирао оплодњаке...
Oplodnjake sam formirao sa zrelim matičnjacima starosti od 11-12 dana. jasno se vidi da je matica izašla. Po ovom vremenu nisam tražio matice ali budem čim prije. Društva nisam prihranjivao sirupom samo pogačom, ali moguće je da matica nije legla zbog slabog unosa jer neprestano je kiša bila zadnjih 5 -6 dana.
Sedam do deset dana ukoliko su povoljni vremenski uslovi.Mislim da je poželjno da ne otvaraš košnicu dve nedelje.Ukoliko ni tada nema jajašaca,to ne znači da se neće oploditi.Može se desiti da nastrada pri oplodnji ,ili da promaši košnicu nakon oplodnje.
Sedam do deset dana ukoliko su povoljni vremenski uslovi.Mislim da je poželjno da ne otvaraš košnicu dve nedelje.Ukoliko ni tada nema jajašaca,to ne znači da se neće oploditi.Može se desiti da nastrada pri oplodnji ,ili da promaši košnicu nakon oplodnje.
Hvala na odgovoru... Upravo sam se vratio iz pčelinjaka, e sad poželjno ili ne ja sam otvarao košnicu... Nadam se da neće poći po zlu, matica je unutra ali još nema jaja... napokon je danas osvanulo sunce i pčele rade na ono malo bagrema što je još ostalo...
07.05. sam odvojio staru maticu u nukleus posto sam zatekao zatvorene maticnjake. 13.05. zatecen pravilno otklopljen maticnjak sa poklopce koji jos uvek visi. 17.05. danas popodne cuje se pevanje matica.
Sta je sada najbolje preduzeti obzirom da ovu novu maticu nemogu da nadjem jer nije obelezena?
Operacija zavrsena. Maticu sam pronasao po zvuku njene pesme i taj ram stavio u sredinu a ostalo SO. Pcele stresene ispred kosnice a prethodno odvojen ram sa dva zatvorena maticnjaka u nukleus sa hranom i leglom.
Učiniti ću slijedeće sve pčele ću istresti iz košnice oko 50m dalje . Na isto mjesto postaviti novu praznu košnicu i sve pčele bi se trebale vratiti u tu praznu košnicu ali bez lažnih matica. Košnicu ću zatvoriti i tako ostaviti jedan dan da gladuju te im dodati sparenu maticu. Sve to sam našao u knjizi Visoki prinosi meda Božidar VESKOVIĆ. Pa budemo vidjele šta će biti. Inače ovaj izgrađen ran ću staviti u zamrzivač da ubijem larve i dodati ga kasnije u košnicu.
Učiniti ću slijedeće sve pčele ću istresti iz košnice oko 50m dalje . Na isto mjesto postaviti novu praznu košnicu i sve pčele bi se trebale vratiti u tu praznu košnicu ali bez lažnih matica. Košnicu ću zatvoriti i tako ostaviti jedan dan da gladuju te im dodati sparenu maticu. Sve to sam našao u knjizi Visoki prinosi meda Božidar VESKOVIĆ. Pa budemo vidjele šta će biti. Inače ovaj izgrađen ran ću staviti u zamrzivač da ubijem larve i dodati ga kasnije u košnicu.
Pozz kolega,verovatno ce neko od iskusnijih nkolega dati odgovoreali neko moje skromno misaljenje da se mozda i ne radi o laznim maticama jer one zalezu po zidu celija aovdu mogu primetiti da su na dnu jajasca pa je moguce o mladim maticama da se radi!Medno
Ponekad mlada matica tek kad pronese isto leže po više jaja u ćelije. Da ostaviš još koji dan da vidiš kako će se situacija razvijati ?
Anto ko će ga znati više ima i po tri jajeta u saću... inače to mi je oplodnjak formiran 17.4 danas pogledam još jednom ako ne nađem maticu..napolje s njim ;D Mada je teško pronaći i samu maticu jer pčela ima dosta i jako su zbijene... :-\
Isti "problem" sam imao i ja prošle godine no ispostavilo se da je sve u redu, pričekaj još malo. Leglo lažnih matica obično nije kompaktno, mlade matice se ne snalaze odmah ali kad ih krene....
Isti problem imam i ja u jednoj kosnici koje je ostalo bez matice pre 23-24 dana (ima jos malo trutovskog legla pred izlazenje) tj juce sam pregledao to drustvo koje je na dva nastavka a izmedju njih je maticna resetka gornji nastavak je pun jednodnevnog dvodnevnog i trodnevnog na jednom ima i larvica legla bukvalno na 6 rama ima legla cak su i zvoncici zalegnuti negde ima i po dva jajasca u zvoncicu i u po nekoj radilickoj celiji cak sam i na prvom nastavku ispod maticne resetke nasao jedan ram sa leglom maticu nisam video ...najverovatnije su u pitanju lazne matice ili neka matica sitnije gradje a koja je rekoderka u zaleganju kada je postigla ovoliko ramova da zelegne :)
Sacekacu par dana a onda ide ili istresanje ili priprema za prosirivanje ...
Sutra kontrola ostalih drustava ( koja su preseljena na drugu lokaciju gde bagrem nije izmrzao) da li ima maticnjaka ili ne bagrem je u punom jeku ali vreme nedozvoljava neki ozbiljniji unos ...ako ima maticnjaka izvrsicu zamenu starih matica prebacivanjem u nukleus a ostavljanjem jednog ili dva maticnjaka da izadju nove matice ...
Inace juce sam u 13 oplodnjaka dodao po jedan zatvoren maticnjak dobijen Jenterovim aparatom sutra kontrola izlezenosti matica i dodavanje pogace ako neki maticnjak nije primljen dodacu u narednim danima neki rojevni nacice se sigurno neko drustvo u rojevnom nagonu, takodje sutra krece i novi turnus proizvodnje matica Jenterom i probacu i presadjivanje larvi kineskom iglom resio sam ove godine sve da probam jer na svojim greskama se najbolje uci a i ne postaje se Pcelar za 1-2-3 godine vec posle mnogo godina i hiljade uboda jer kako steci iskustvo ako ne radom i samo radom a na kraju sve dodje na svoje kao i rezultati, i ono najvaznije PRIHODI I ZADOVOLJSTVO
Molim kolege za pomoć.Imam šest društva u LR košnicama koje bih želeo da prebacim u RV i EV košnice.Pokušavao sam to da učinim dodavanjem RV ramova sa satnim osnovama u plodište LR-a uz pomoć prelaznih nastavaka.To mi nije uspevalo iz više razloga.Postoji još jedan način prelaska,a to je sečenje saća većih ramova i ubacivanje u manje ramove. Pored ovih LR košnica imam i pet RV košnice.Materijal sa kojim raspolažem za prelazak sa LR na RV i EV je sledeći:tri prelazna nastavka dimenzija LR-a u kojima staje 12 RV rama popreko okrenutih,satne osnove RV i EV,izvučeno saće u RV ramovima(prazno,sa medom i sa pergom)RV i EV nastavci sa ramovima.Košnice LR su sa puno pčela,maticama od prošle godine i tanke sa hranom(ima nešto perge). Imam nekih ideja,ali i ne dovoljno iskustva.Da li je neko od vas radio prelazak sa nekih košnica većih ramova na košnice sa manjim ramovima. Molim vas da mi iznesete vaše ideje i iskustva.
Milomire, ja sam prosle godine od rodjaka ( krajem maja i u junu, a jedan roj i 2.jula) dobio 5 roja na po 4-5 DB rama (nukleuse) i od njih odmah formirao RV isecanjem saca. Naime, u RV nastavak sa 4-5 S.O. sam istresao pcele, a pre toga maticu uhvatio stipaljkom (ne onom za ves ;) ). DB sace sam postavio na ravnu podlogu i isekao skalperom u krug uz ram (malo teze se zica presece tj. hoce da se izvuce ponegde, to se skrati cvicanglama). Zatim preko saca stavio neuzicen RV ram i isto po njemu isekao sace i bukvalno ga uvukao u ram na knap (moze se pricvrstiti za ram istopljenim voskom, ja nisam). Od onog sto pretekne od DB saca sam uklapao u RV iz dva dela, pazeci kako okrecem sace zbog celija. Kad sam sve to odradio (dobio po 5-6 RV rama sa sacem u kom je i leglo, med, polen i perga, stavio sam u RV nastavak u kom su pcele i S.O., vratio maticu i uz redovnu prihranu narednih dana ( kod mene posle bagrema pasa nije za neku pohvalu) do septembra su izgradile 2 nastavka i uspesno sve prezimele. Ako radis ovako nemoj po ovakvom vremenu, sacekaj da jos otopli i jos ako imas pomagaca sve se brzo odradi. Bitno je da se sace lepo uglavi u ram da ne dodje do ispadanja i naravno da obezbedis dovoljno secera ukoliko nemas dosta ramova sa hranom kao sto ja nisam imao. Pcele to posle polepe i nisam imao problema. Jeste mozda deluje malo surovije, ali mislim da brzi nacin za prelazak sa vecih na RV ram ne postoji. Ako je nesto nejasno, pitaj. PozZ
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Aleksandar BoskovicMaj 21, 2016, 22:11:01
Molim kolege za pomoć.Imam šest društva u LR košnicama koje bih želeo da prebacim u RV i EV košnice.Pokušavao sam to da učinim dodavanjem RV ramova sa satnim osnovama u plodište LR-a uz pomoć prelaznih nastavaka.To mi nije uspevalo iz više razloga.Postoji još jedan način prelaska,a to je sečenje saća većih ramova i ubacivanje u manje ramove. Pored ovih LR košnica imam i pet RV košnice.Materijal sa kojim raspolažem za prelazak sa LR na RV i EV je sledeći:tri prelazna nastavka dimenzija LR-a u kojima staje 12 RV rama popreko okrenutih,satne osnove RV i EV,izvučeno saće u RV ramovima(prazno,sa medom i sa pergom)RV i EV nastavci sa ramovima.Košnice LR su sa puno pčela,maticama od prošle godine i tanke sa hranom(ima nešto perge). Imam nekih ideja,ali i ne dovoljno iskustva.Da li je neko od vas radio prelazak sa nekih košnica većih ramova na košnice sa manjim ramovima. Molim vas da mi iznesete vaše ideje i iskustva.
Mogu da napisem kako sam ja to odradila, ne znam dali je ispravno, ali ja sam se vodila nekom svojom intuicijom. Prije bagrema sam odredila dio drustava koja ce mi biti proizvodna i u njih sam ubacila 1-2 RV okvira sa SO da ih pcele izgrade i matica zaleze.
Ova ostala drustva koja nece biti proizvodna sam prebacila u RV kosnice kao goli roj na ciste okvire sa SO. To sam radila tako da postojecu LR kosnicu maknem u stranu i na njeno mjesto stavim novu RV kosnicu. Zatim nadem maticu i uhvatim ju u stipaljku i onda jedan po jedan okvir istresem u novu kosnicu. Po zavrsetku istresanja i kada se pcele malo smire dodam maticu. Okvire sa leglom dodam u one kosnice koje sam na pocetku odredila kao proizvodne.
Pred bagrem slozim proizvodna drustva ovako: U plodiste slozim onaj jedan ili dva okvira RV koji su sad izgradeni i zalezeni sa maticom. Ostalo popunim okvirima RV sa So zavezanih za satonose od LR okvira. Na plodiste stavim MR i gore sve preostalo leglo, sace. Dok zavrsi bagremova pasa leglo u medistima se izleglo. Okviri se nose na vrcanje a mi mozemo prebaciti okvire iz plodista u novi nastavak RV. Poslije se dodaje drugi nastavak itd. Eto tako sam ja prosle godine odradila. Drustva koja sam prebacila u nove kosnice kao goli roj razvila su se na tri nastavka i cak je bilo vrcanja medljike od njih. Proizvodne su se takoder odlicno razvile i izgradile tri nastavka jer su bile pune pcela.
Kod mene je sve proslo odlicno ali prosla godina je bila vrlo dobra i radila sam to pred bagrem kad je bilo unosa.
Molim kolege za pomoć.Imam šest društva u LR košnicama koje bih želeo da prebacim u RV i EV košnice.Pokušavao sam to da učinim dodavanjem RV ramova sa satnim osnovama u plodište LR-a uz pomoć prelaznih nastavaka.To mi nije uspevalo iz više razloga.Postoji još jedan način prelaska,a to je sečenje saća većih ramova i ubacivanje u manje ramove. Pored ovih LR košnica imam i pet RV košnice.Materijal sa kojim raspolažem za prelazak sa LR na RV i EV je sledeći:tri prelazna nastavka dimenzija LR-a u kojima staje 12 RV rama popreko okrenutih,satne osnove RV i EV,izvučeno saće u RV ramovima(prazno,sa medom i sa pergom)RV i EV nastavci sa ramovima.Košnice LR su sa puno pčela,maticama od prošle godine i tanke sa hranom(ima nešto perge). Imam nekih ideja,ali i ne dovoljno iskustva.Da li je neko od vas radio prelazak sa nekih košnica većih ramova na košnice sa manjim ramovima. Molim vas da mi iznesete vaše ideje i iskustva.
Mogu da napisem kako sam ja to odradila, ne znam dali je ispravno, ali ja sam se vodila nekom svojom intuicijom. Prije bagrema sam odredila dio drustava koja ce mi biti proizvodna i u njih sam ubacila 1-2 RV okvira sa SO da ih pcele izgrade i matica zaleze.
Ova ostala drustva koja nece biti proizvodna sam prebacila u RV kosnice kao goli roj na ciste okvire sa SO. To sam radila tako da postojecu LR kosnicu maknem u stranu i na njeno mjesto stavim novu RV kosnicu. Zatim nadem maticu i uhvatim ju u stipaljku i onda jedan po jedan okvir istresem u novu kosnicu. Po zavrsetku istresanja i kada se pcele malo smire dodam maticu. Okvire sa leglom dodam u one kosnice koje sam na pocetku odredila kao proizvodne.
Pred bagrem slozim proizvodna drustva ovako: U plodiste slozim onaj jedan ili dva okvira RV koji su sad izgradeni i zalezeni sa maticom. Ostalo popunim okvirima RV sa So zavezanih za satonose od LR okvira. Na plodiste stavim MR i gore sve preostalo leglo, sace. Dok zavrsi bagremova pasa leglo u medistima se izleglo. Okviri se nose na vrcanje a mi mozemo prebaciti okvire iz plodista u novi nastavak RV. Poslije se dodaje drugi nastavak itd. Eto tako sam ja prosle godine odradila. Drustva koja sam prebacila u nove kosnice kao goli roj razvila su se na tri nastavka i cak je bilo vrcanja medljike od njih. Proizvodne su se takoder odlicno razvile i izgradile tri nastavka jer su bile pune pcela.
Kod mene je sve proslo odlicno ali prosla godina je bila vrlo dobra i radila sam to pred bagrem kad je bilo unosa.
Milomire, ja sam prosle godine od rodjaka ( krajem maja i u junu, a jedan roj i 2.jula) dobio 5 roja na po 4-5 DB rama (nukleuse) i od njih odmah formirao RV isecanjem saca. Naime, u RV nastavak sa 4-5 S.O. sam istresao pcele, a pre toga maticu uhvatio stipaljkom (ne onom za ves ;) ). DB sace sam postavio na ravnu podlogu i isekao skalperom u krug uz ram (malo teze se zica presece tj. hoce da se izvuce ponegde, to se skrati cvicanglama). Zatim preko saca stavio neuzicen RV ram i isto po njemu isekao sace i bukvalno ga uvukao u ram na knap (moze se pricvrstiti za ram istopljenim voskom, ja nisam). Od onog sto pretekne od DB saca sam uklapao u RV iz dva dela, pazeci kako okrecem sace zbog celija. Kad sam sve to odradio (dobio po 5-6 RV rama sa sacem u kom je i leglo, med, polen i perga, stavio sam u RV nastavak u kom su pcele i S.O., vratio maticu i uz redovnu prihranu narednih dana ( kod mene posle bagrema pasa nije za neku pohvalu) do septembra su izgradile 2 nastavka i uspesno sve prezimele. Ako radis ovako nemoj po ovakvom vremenu, sacekaj da jos otopli i jos ako imas pomagaca sve se brzo odradi. Bitno je da se sace lepo uglavi u ram da ne dodje do ispadanja i naravno da obezbedis dovoljno secera ukoliko nemas dosta ramova sa hranom kao sto ja nisam imao. Pcele to posle polepe i nisam imao problema. Jeste mozda deluje malo surovije, ali mislim da brzi nacin za prelazak sa vecih na RV ram ne postoji. Ako je nesto nejasno, pitaj. PozZ
Zahvaljujem na vašim iznetim iskustvima.Uz vašu pomoć nastaviću dalje prebacivanje pčelinjih zajednica iz LR u RV.Počeo sam prebacivanje jedne LR košnice delimičnim isecanjem legla i njihovim prebacivanjem u prelazni nastavak.Isekao sam četiri LR rama na kojima se nalazilo legloi, jedan ram perge i to umetnuo u RV ramove.Tako pripremljena pet RV rama stavio sam u prelazni nastavak i u isti dodao još RV ramove sa izvučenim saćem i satnim osnovama.Ostale LR ramove ostavio sam u LR nastavak.Napravio sam novu konfiguraciju:LR nastavak sa preostalim leglom i hranom,matična rešetka, prelazni natavak sa sadržajem isečenog legla i perge i još jednog umetnutog rama meda.Na vrh,kao treći nastavak,dodao sam još jedan prelazni nastavak sa izvučenim saćem i s.o.Maticu sam naravno dodao štipaljkom u prelazne nastavake koji su iznad MR. Nastaviću dalje prebacivanje LR-a rukovodeći se Renatinim iskustvom. Hvala još jednom.Pozdrav. :)
Ja planiram da formiram par rojeva u RV kosnici sa pčelama iz DB kosnica Tj. paketnim rojevima početkom Juna na satnim osnovama i izgradjenim ramovima sa hranom iz drugih RV košnica i ovogodišnjom sparenom maticom, i odnošenje rojeva na drugi pčelinjak videćemo kako će da se razvijaju ...
Koliko kilograma SO mi treba za 80 kom. ramova rodne voje. Ja sam resio ovako da pocnem,ubacicu cetiri paketna roja i gledati da ih razvijem do zazimljavanja i zatim na dva nastavka da ih zazimim. Ili da radim drugacije ?
Koliko kilograma SO mi treba za 80 kom. ramova rodne voje. Ja sam resio ovako da pocnem,ubacicu cetiri paketna roja i gledati da ih razvijem do zazimljavanja i zatim na dva nastavka da ih zazimim. Ili da radim drugacije ?
Од једног килограма СО у просеку се могу утопити 18.рамова. Дакле за 80.комада рамова би требало око 4,5 килограма сатних основа.
Početnik sam pčelar ili još niže neka titula ako postoji :), uhvati sam jedan mali roj jedva zahvata 2 rama, ima i maticu. Kupio sam jednu LR košnicu s jednim nastavkom. Roj sam smjestio u košnicu. Od jednog prijatelja sam dobio jedan ram sa dosta meda. Njega sam stavio u sredu a okolo ramove sa satnim osnovama po dva rama. Stavio sam hranilicu sa sirupom. Pčele su počele da prave saće po malo na dva rama oko mednog rama i jedu med s mednog rama. Treći dan su počele da uzimaju sirup. Vrlo malo izleću iz košnice. Doduše nije ni vrijeme neko dobro. Vrlo ih je malo. Nemam više košnica. Da li mi neko može pomoći da mi napiše kako da pojačam taj rojić, šta bi trebao da tražim od nekih pčelara mada u blizini nemam nikoga ali dalje bi se možda mogao snaći. Šta da tražim i kako da postavim u košnicu to što dobije. Danas već intezivnije uzimaju sirup. Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 26, 2016, 13:17:15
Драгане, Док ти се не јави неко од искуснијих пчелара, могу да ти дам неке смернице, чисто да знаш у ком правцу да се крећеш. По мом мишљењу, сасвим је нормално да не излећу превише из кошнице с обзиром на величину роја. Вероватно је то други или трећи рој који је отишао из старе кошнице па се вероватно састоји од врло малог броја старијих пчела.
Прво, сузи улаз у кошницу толико да једна евентуално две пчеле могу да прођу. Овим олакшаваш пчелама да се бране од туђица. Касније када друштво ојача и приметиш да им је тесно да улазе и излазе, мало прошириш и тако на даље проширујеш лето. Друго, прихрањуј редовно са сирупом. Боље да им дајеш мале количине сирупа (0,2 до 0,3 литра) у краћим временским интервалима (то зависи колико им треба да однесу претходну туру додатог сирупа, мада не би требало да им треба више од два дана). Када однесу претходно дату количину, додаш им нову. Касније када ојачају можеш давати и по пола литре (коју би требало да однесу за 24 сата).Мале количине сирупа ће стимулисати матицу да више јаја полаже јер ће имати утисак да је унос споља добар. Осим тога, са честим и малим количинама сирупа их стимулишеш да уносе више полена који им је подједнако битан као и мед. На тај начин ће пчеле да стварају веће залихе полена и имаће квалитетнију исхрану за легло. Временом ће да јачају и да више граде саће, али то захтева редовну прихрану. У међувремену читај о пчеларству да би се касније знао снаћи са пчелама и да знаш шта треба да радиш. Након једно 7 дана провери да ли има легла у кошници. Ако има, а требало би да буде, миран си. Треба да набавиш још један наставак у који ћеш убацивати сатне основе и превешавати рамове са затвореним леглом касније када ојачају. Мораш их ојачати до септембра да попуне тај први наставак и да направе залихе меда у другом за зиму (не знам која то количина иде код ЛР кошнице, али код РВ је то један цео наставак или неких 25 килограма). Ово ти је укратко, а вероватно ће се јавити неко искуснији са додатним саветом.
Hvala. Suziću ulaz i oduzeću sirup jer sam nasuo skoro pola litre pa ponekad nađem da se ugušila pčela. Ramova ima kupio sam i pravim sebi polako i žicu i satne osnove a kupio sam i nastavak.
Od desetak rojeva koje sam poskidao nigdje nisam našao staru maticu, sve nove ili je još nisam našao. Kako su rojevi bili veliki očekivao sam naći starku unutra. Jeli moguće da je sa prvim rojem izašla i mlada matica pa da su staru likvidirale? Također kako kod mene tako i kod ostalih svi se žale da im matice još nisu pronjele, sada je to već 20-ak dana tako da ću ubaciti u svaku okvir sa jajašcima. Ako povuku matičnjak znam da je bezmatak međutim ako ne povuku do kada još čekati? Ubacio bih maticu u kavezu ali se bojim da je ne ugnjave ako je nesparena još unutra.
Kolega Anto ista dilema i kod mene, 5 rojeva skinutih 5 prvenca ogromnih rojeva,samo u 1 je matica pronela posle 5,6 dana ,evo sada rojevi 10dan matica je prisutna odlicnog izgleda ali legla jos uvek nema, imao sam problema i sa novoformiranim nukleusima 2 matice pronele 2 nisu sada je vec 15 dan od formiranja u jedan sam ubacio otvoreno leglo pa cu razmatrati ,ova godina je jako cudna sto se tice vremenskih prilika,kod mene jos uvek nije vezalo 3 suncana dana...
Pozdrav kolege, izgleda da je to svuda tako, predpostavljam zbog loseg vremena, i ja sam formirao sest novih drustva u cetiri su mi pronele matice posle pet do osam dana od izleganja a u dve jos nisu ima vec jedanest dana mada su matice prisutne i lepo izgledaju. Ostavicu ih jos sedam dana ako ne bude nista menjam sa novim.
Početnik sam pčelar ili još niže neka titula ako postoji :), uhvati sam jedan mali roj jedva zahvata 2 rama, ima i maticu. Kupio sam jednu LR košnicu s jednim nastavkom. Roj sam smjestio u košnicu. Od jednog prijatelja sam dobio jedan ram sa dosta meda. Njega sam stavio u sredu a okolo ramove sa satnim osnovama po dva rama. Stavio sam hranilicu sa sirupom. Pčele su počele da prave saće po malo na dva rama oko mednog rama i jedu med s mednog rama. Treći dan su počele da uzimaju sirup. Vrlo malo izleću iz košnice. Doduše nije ni vrijeme neko dobro. Vrlo ih je malo. Nemam više košnica. Da li mi neko može pomoći da mi napiše kako da pojačam taj rojić, šta bi trebao da tražim od nekih pčelara mada u blizini nemam nikoga ali dalje bi se možda mogao snaći. Šta da tražim i kako da postavim u košnicu to što dobije. Danas već intezivnije uzimaju sirup. Hvala.
Mi se razlikujemo samo u jednom t, imenjače, da pokušam da ti pomognem. Prvo treba ustanoviti da li matica nosi jaja, pretpostavljam da je to neki rojić sa mladom maticom,u tom slučaju treba joj dati vremena da se spari i pronese, to što ima malo pčela je sasvim dovoljno za sparivanje, za desetak dana od momenta kad si uhvatio roj, proveri da li je matica pronela, do tada je ostavi na miru, možeš samo da je prihranjuješ po malo i ništa drugo. Možeš i pogledom na leto videti da li pčele donose polen na nožicama u košnicu, ako donose, to je dobar znak. Kad matica pronese, a to ćeš ustanoviti pregledom ramova, gde na dnu ćelija treba da se nalaze jaja ili larvice (moraš znati da ih prepoznaš, ako ne znaš idi do nekog pčelara da ti pokaže), e tada ti fale pčele za intenzivniji razvoj pošto je društvo malo, bilo bi dobro ako možeš da nabaviš jedno dva, tri rama sa leglom (što starijim) i pčelama i da to pripojiš društvancetu, ali o tome kasnije (ako nabaviš potreban materijal).
Hvala, nadam se da ćeš mi i dalje pomagati. A ja cu biti uporan. Danas je sedmi dan na dvije satne osnove oko rama sa medom pčele su izgradilile po 1/3 saća, juče sam primjetio da u tom saću ima nekoliko popunjenih tamnije a nekoliko svjetlije ćelije saća. Vrlo malo izleću. Suzio sam leto. Međutim u hranilici sa sirupom ona PVC hranilica koju sam kupio, našao sam oko 15 pčela se utušilo. Da li da im nekako drugačije dam sirup da se ne tuše ionako ih malo ima. U mojoj okolini nema pčelara. Kupio sam još dvije košnice sa raojevima prije 45 dana ali mi još ne donose dok se ne razviju tako mi kažu. Hvala svima koji imaju vremena da mi pomognu.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушMaj 27, 2016, 13:03:59
Драгане,
Пластику на којој пчеле стоје када узимају храну из хранилице (онај брегић) пређи шмирглом два-три пута, да постане мало грубља него што јесте, да могу ногицама да се ухвате и више се неће давити. Имао сам исти проблем и решио га за 30 секунди са шмирглом гранулације 220 (али може било која гранулација да се користи).
Od desetak rojeva koje sam poskidao nigdje nisam našao staru maticu, sve nove ili je još nisam našao. Kako su rojevi bili veliki očekivao sam naći starku unutra. Jeli moguće da je sa prvim rojem izašla i mlada matica pa da su staru likvidirale? Također kako kod mene tako i kod ostalih svi se žale da im matice još nisu pronjele, sada je to već 20-ak dana tako da ću ubaciti u svaku okvir sa jajašcima. Ako povuku matičnjak znam da je bezmatak međutim ako ne povuku do kada još čekati? Ubacio bih maticu u kavezu ali se bojim da je ne ugnjave ako je nesparena još unutra.
Anto I meni je bila ista situacija u 4 roja prošlo je oko 25 dana i ni jednog jajeta. Nakon što sam im dodao oko trećinu pogače matice su pronjele drugi dan e sad dali je zbog pogače ili joj je možda bio potreban nakakav poticaj da pronese ko će ga znati
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicMaj 27, 2016, 17:25:49
Pozdrav, imam par nedoumica pa bih molio iskusnije kolege da me posavetuju.
20. maja prilikom pregleda utvrdim da su sva tri drustva povukla gomilu maticnjaka, po 1 ili 2 je bilo otvorenih a ostali zatvoreni. Posto sam kupio LR kosnice Polovinu ramova (po 3 sa leglom i 3 med/polen) prebacim u LR telo, uz pomoc prstena od 68mm i ekserica. Dodam im po SO. Nakon toga poceo sam rusim maticnjake tamo gde sam video(nasao) mladu maticu, a tamo gde je nisam nasao, ostavim po 2,3 pravilna maticnjaka. U drugom drustvu sam nasao staru maticu i eleminisao je a na njeno mesto sam dodao mladu maticu ili sam ostavio dva maticnjaka, nisam siguran. U trcem drustvu sam nasao mladu maticu i poceo sam da rusim maticnjake dok sam to radio bukvalno mi se izlegla matica u ruci i ja je ispustio u tu kosnicu gde sam predhodno video da ima mlada matica, nadam se da nece biti neke stete od toga? Do danas ih nisam prihranjivao (nisam bio tu) a od veceras krecem sa po 300ml, koliko dugo trebam prihranjivati?
Pozdravljam sve pčelare i želim vam uspešnu sezonu. I kod mene u novim rojevima /6/ formiranim početkom maja meseca našao sam samo 2 matice, ali još nije pronela. Ako u ostalim nema matice da li još uvek mogu da im ubacim ram sa mlađim leglom ili sa matičnjacima, obzirom da se u njima broj pčela smanjuje jer se nove ne rađaju. Imam još jedno pitanje za iskusne pčelare. Kod mene u blizini Kačareva počinje cvetanje slačice, pa me interesuje da li ona podstiče buran razvoj pčelinje zajednice isto kao i uljana repica. Sada mi je nekoliko pčelinjih društava na bagremcu i planiram da ih sledećeg vikenda preselima na slačicu, a posle toga na suncokret.
Postovanje i pozdrav svim pcelarima i ljubiteljima pcela.Imam jedn pitanje i interesuje me da li se t jos nekme dogodilo i koje je najbezbolnije i najprakticnije resenje?Dakle,uhvatio sam prirodni roj sredinom maja ove godine i postavio ga u RV kosnicu sa plasticnim ramovima presvucenim cistim voskom.Nakon destetak dana prihrane zbog losih vremenskih uslova ,posto je pocela pasa bagremca,krenuo sam da proverim kako napreduje roj i u momentu kada sam izvadio prvi ram,sa njega mi se popela matica na ruku i odletela.Ostali ramovi su preko 90% bili izgradjeni i popunjavani medom i pergom,ali nisam nasa ni jedno leglo.Zanima me sta sada da radim i da li da kupujem drugu maticu ili da skidam maticnjak iz druge kosnice?Sta bi neko iskusniji uradio.Naime ja sam poceo da se bavim pcelarstvom prosle godine i js mi se nije nista slicno dogodilo.Unapred zahvaljujem.
Бошко, Ако си у прилици, купи младу спарену матицу. Ако то није могуће, додај у тај рој два матичњака. А пре свега тога, провери да ли је тај рој и даље без матице. Поздрав и медно :)
Postovanje kolege,u ponedeljak sam uselio cetiri poloske i sve je u redu za sada, danas mi stize cetiri paketna roja za RV i od jutros neka trema,citam forum,preispitujem sebe,stize mi i brstivar. Po stoti put citam pocetke Gorana,Nikole,Dragana i Miroslava,sve se bojim nesto cu prevideti,pogresiti. Uh.....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 03, 2016, 09:37:54
Све ће то бити како треба колега. ;) Само полако. За сва питања ту смо. Нека је са срећом.
Već sam pitao za onaj svoj roj koji sam uhvatio, sve sam uradio kako ste predložili (Nikola Maoduš). Sipao sirup svaka dva dana po dva do tri deca. Smanjo leto. Ali sad to pojedu do podne. A uveče kada hoću nasuti toliko su ljute i opasne da jedva naspem sirupa. Da li da dodam i počaču ili sta da radim mislim da ni pola litra dnevno nebi bilo dosta. U košnici je sve u redu ima istarog legla koje se samo što nije otvorilo. Matica je mlada i radi (već ima starog legla). Doduše vrijeme nije nešto već dva dana kiša i vjetar.
Već sam pitao za onaj svoj roj koji sam uhvatio, sve sam uradio kako ste predložili (Nikola Maoduš). Sipao sirup svaka dva dana po dva do tri deca. Smanjo leto. Ali sad to pojedu do podne. A uveče kada hoću nasuti toliko su ljute i opasne da jedva naspem sirupa. Da li da dodam i počaču ili sta da radim mislim da ni pola litra dnevno nebi bilo dosta. U košnici je sve u redu ima istarog legla koje se samo što nije otvorilo. Matica je mlada i radi (već ima starog legla). Doduše vrijeme nije nešto već dva dana kiša i vjetar.
Za početak počni sa pojačanom prihranom recimo litar sirupa na dva dana, a sirup im dodaj ujutru kako bi se roj što vise koncentrisao na unos polena, pa provera stanja za desetak dana koliko legal, izgrašnih ramova itd.
Već sam pitao za onaj svoj roj koji sam uhvatio, sve sam uradio kako ste predložili (Nikola Maoduš). Sipao sirup svaka dva dana po dva do tri deca. Smanjo leto. Ali sad to pojedu do podne. A uveče kada hoću nasuti toliko su ljute i opasne da jedva naspem sirupa. Da li da dodam i počaču ili sta da radim mislim da ni pola litra dnevno nebi bilo dosta. U košnici je sve u redu ima istarog legla koje se samo što nije otvorilo. Matica je mlada i radi (već ima starog legla). Doduše vrijeme nije nešto već dva dana kiša i vjetar.
Драгане, добро је што брзо односе сируп. Разлог за љутину не видим осим у лошем уносу нектара и времену (осим ако ниси додавао нешто у сируп). Не бих додавао велике количине сирупа од једном, осим ако си далеко од пчелињака. Мање количине сирупа их стимулишу на интензивнији унос полена. Ако можеш, додај им сваки дан по пола литра сирупа. Погачу не бих додавао јер им је потребна и вода а њу добијају са сирупом. Када видиш да су се развиле лепо у том наставку и да доста више излећу (пази да проширујеш лето по потреби), можеш престати са прихраном (ово под условом да у околини има нечега што даје нектар, сад ће липа, ливада бар ако ништа друго). Активирај и појило ако већ ниси.
Znaci,prvi nastavak, tj. plodiste ramovi na toplo. A ja postavio na hladno,ramovi u pravcu leta kao kod poloske ?!
Зоране, мислим да ниси ништа погрешио и са рамовима на хладно. Само ти њих редовно прихрањуј како сам написао Драгану и немаш проблема. Активирај и појило на пчелињаку да се што пре навикну на воду у близини.
Hvala Nidzo.........Taman je i stara lipa procvetala a one su pored nje i malina,skoro 1 ha mi pocinje za jedno nedelju dana, pcelinjak i kuca su bukvalno u malinjaku.....
Hvala Nikola, nastavicu sa pola litre pčele su kod kuće, nisam ništa dodavao u sirup jer neznam šta bi :). leto sam proširio. Držim se tvojih uputstava. Pojilo sam već napravio. Hvala.
Hvala Nikola, nastavicu sa pola litre pčele su kod kuće, nisam ništa dodavao u sirup jer neznam šta bi :) . leto sam proširio. Držim se tvojih uputstava. Pojilo sam već napravio. Hvala.
У сируп се додаје мало нозевоја. Покушај и видећеш да вреди.
Nabavio sam sparene matice u kavezima te sam danas formirao nukleuse od 3*3 okvira (pregrađen LR nastavak) stavio po jedan okvir sa leglom, pergom i jedan prazan okvir (naravno i pčelama). Trenutno je bespašno razdoblje pa se nisam usudio odmah staviti nove matice u društva bez legla već to namjeravam učiniti kada se matica malo "zalaufa" u nukleusu. Kada sam stavio kaveze negdje su pčele relativno nezainteresirano obilazile a negdje su navalile da se nije vidio kavez. Nisam odmah htjeo otvoriti poklopčić na kavezu - nego sam im ostavio vremena da se malo "snjuše" pa ću im otvoriti sutra ujutro. Iskusniji pčelari govore da se po ponašanju pčela može vidjeti dali će prihvatiti maticu ili ne. Sad neznam dali je ovu sa gomilom pčela drago što osjete maticu ili su žedne krvi?
Dragane na ovoj adresi imaš recept Vojo ga je podjelio svima http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=265.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=265.0) pozrdav
Nukleuse sam punio mladim pčelama sa zatvorenim leglom, nije bilo matičnjaka niti je bilo vremena da počnu povlačiti nove. Izletnica se morala vratiti na staro mjesto a mlada pčela bi trebala prihvatiti novu maticu zbog toga sam i radio nukleuse da smanjim mogućnost odbacivanja matice. Prvi dan sam samo stavio kaveze s maticom da vidim kako će se ponašati i na 30% je bila gužva. Sutradan je već bila manja gužva oko kaveza i otvorio sam otvore prema pogači tako da će im trebati još dan-dva da dođu do matice a do tada će se vjerojatno još smanjiti strasti
Postovane kolege,ja sam pcelar pocetnik i zanima me da li ima neko pravilo posle koliko dana matica krece da polaze jaja kada se stavi u kosnicu i kada je roj prihvati?I posle koliko dana mlada matca izlece na svadbeni ples i pocinje da polaze jaja?
Hvala, Opet problem samnom. Sada sam bidio da moj roj (srednji) gradi matičnjake na novoizgrađenom saću i to nasred saća (kako pčelari kažu prisilne) odozgo pune med i zatvraju a u sredu rastu 1 zatvoren matičnjak i dva u izgradnji. A kada sam ga uhvatio video sam maticu, čak je i položila leglo i zatvorila na nastavku sa medom koji sam ubacio (kad su pojeli med u saću su napravili leglo i zatvorili 10 dan) sad i na njemu ima jedan matičnjak. Šta se moglo desiti sa maticom ili šta drugo kad grade matičnjake i da li trebam nešto raditi.
Treba mi mala pomoć…. ....oko uzimljavanja LR košnice za zimu. Naime, moj mentor (koji sada pčelari sa Až, a nekad je pčelario sa LR košnicama) kaže da je najbolje kada dođe vreme za uzimljavanje, staviti dole jedan nastavak sa ramovima u kojima postoji med, m.kape), a gore postaviti medište, i po potrebi prepakovati ramove sa medom (ili m.kapama) radi boljeg pristupa medu, zimi, pčelama i izvršiti prihranjivanje sirupom. Kako nisam siguran da li bih znao da popakujem ramove kako bi samim pčelama odgovaralo (gledao sam šematske prikaze koje je gosp.Šošić postovao ali opet…. ) radije bih da „prepustim“ pčelama da isto urade same. E sada, da li i koji vremenski period čekati, i kada to odraditi, da li čekati da pčele „spakuju“ med kako njima odgovara (ukoliko je, to naravno moguće) pa tek onda prevešati nastavke ili prvo prevešati nastavke pa davati sirup i očekivati da pčelice odrade šta treba, dodaju zalihe iz sirupa gde treba ...? Dalje, da li bi bilo, možda, bolje, poskidati medišta i ostaviti košnicu samo sa jednim nastavkom (samo plodište) i tek kada se dovrši dodavanje sirupa, podbaciti nastavak za zimski period? Takođe, ukoliko se stavlja jedan nastavak do podnjače, da li ostaviti MR ili je u zimskom periodu skloniti? Ili ništa od navedenog, nego potpuno drugačije. Izvinjavam se na konfuznom pisanju, ali svremena na vreme, čujem i pročitam mnogo tuđih iskustava, drugačijih od naučenog, pa u priči se sve izmeša, a ovako, napisano, mnogo će bolje uputstvo biti. Hvala unapred
Hvala, Opet problem samnom. Sada sam bidio da moj roj (srednji) gradi matičnjake na novoizgrađenom saću i to nasred saća (kako pčelari kažu prisilne) odozgo pune med i zatvraju a u sredu rastu 1 zatvoren matičnjak i dva u izgradnji. A kada sam ga uhvatio video sam maticu, čak je i položila leglo i zatvorila na nastavku sa medom koji sam ubacio (kad su pojeli med u saću su napravili leglo i zatvorili 10 dan) sad i na njemu ima jedan matičnjak. Šta se moglo desiti sa maticom ili šta drugo kad grade matičnjake i da li trebam nešto raditi.
Jel to onaj prirodni roj ? Koliko ramova je izgrađeno,na koliko ramova imaš leglo koliko ulica su ti zauzele pčele? Možda je vreme da dodaješ nastavak i satne osove.
Колега Зоране, Прочитај ову тему: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=699.0) ту имаш текстове колеге Шошића о зазимљавању лр кошнице. Поздрав и медно :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 09, 2016, 22:54:06
Анто, Хајде молим те јави како је прошао пријем матица. Баш ме интересује.
Бошко, У пчеларству има мало правила која су 100 % дефинисана и непроменљива. Нажалост проношење и спаривање матице није једна од тих ствари. Ако је матица која је додата друштву оплођена онда би требало да већ за једно два до три дана има младог легла (од дана када је друштво прихвати). Што се тиче младе матице, мислим да за једно 5 до 7 дана од дана излегања треба да пронесе (ако је време погодно за излет и спаривање). Потражи мало текстове колеге Шошића на ову тему на форуму. Човек је свашта паметно оставио овде, само треба потражити. Његовом суду веруј више него мом.
Драгане, Када си задњи пут гледао кошницу? Прво провери има ли матице (мислим да не би требало бити тешко, није био велик рој када си га ухватио) - потражи има ли свежих јаја (јаја која стоје усправно на дну ћелије). Ако има јаја, има и матица у кошници. Видим да си пре 6 дана гледао кошницу и да је било све ОК. Поруши тај затворени матичњак и остави ове отворене (прво провери има ли нешто у њима или су само повукле звончиће - ако има ларвица са млечи унутра онда руши онај затворени матичњак јер је повучен са старе ларвице и биће лошија матица). Након затварања матичњака треба једно 7 дана да се матица излеже и још једно 7 дана да пронесе ако је време лепо и све у реду. Ја ти не могу ништа више рећи на основу ових информација, али је довољно док се не јави неко са више искуства (могуће је да си случајно пригњечио матицу приликом последњег прегледа (03.06.-ако је то последњи преглед)). Милета ти је поставио добро питање. Што више информација даш лакше ће бити некоме да ти да добар одговор.
Зоране, Колега Шошић је дао одличне текстове, читај их више пута док ти не буде јасно. Ја радим са РВ кошницом, али док се не јави неко ко ради са ЛР, можда ти помогне... Са припремом почнеш тамо почетком августа. Након липе, пчелама оставиш један цео наставак (код ЛР бар 8 рамова) меда за њих изнад плодишта. Ако до половине августа још скупе нешто преко тога онда је то вероватно медљика или ливада па то изврцаш. Након тога кошнице оставиш на два наставка, почнеш са третманима против варое и са прихраном. Тада замениш места медишту и плодишту и скинеш матичну решетку (Ово је сјајно ако радиш са полунаставком). Оне ће саме да преносе мед и праве медне капе и да потискују матицу из горњег наставка ка доњем. Прихрану вршиш док не допуне залихе (видећеш да слабије односе сируп који додаш а ако прегледаш кошнице, видећеш да су попуниле слободни простор медом). Требало би да се зазиме тако да у доњем наставку имају нешто тање медне капе, а у другом наставку мало слободног простора без меда на дну рама док је остатак рамова мед. У принципу видећеш где им је легло и ту ће им бити клубе (требало би да буде 2/3 легла у центру кошнице у доњем наставку, а 1/3 у централним рамовима у наставку изнад - то ти је онако школски). Ако се зазиме да пола клубета буде у доњем а друга половина у горњем наставку, мислим да не би требало бити проблема.
Hvala Vam na odgovorima. Čitam i prečitavam postove gosn.Šošića, naravno. Nikola, izvini ako sam dosadan, ili previše detaljan.... "Након тога кошнице оставиш на два наставка, почнеш са третманима против варое и са прихраном. Тада замениш места медишту и плодишту и скинеш матичну решетку (Ово је сјајно ако радиш са полунаставком). Оне ће саме да преносе мед и праве медне капе и да потискују матицу из горњег наставка ка доњем. Zamenim mesta Pre, tretmana i prihrane, ili Posle?
Priprema drustva za zimu krece vec krajem jula pocetkom avgusta da bi pcele na vreme rasporedile med i formirale medne kape a tokom avgusta i septembra kada budu izlazile mlade pcele ( tj zimske pcele) pcele postepeno podubljivale medne vence puneci medom celije iz kojih su se ispilile zimske pcele i tako potiskujuci maticu u donji nastavak i smanjujuci joj prostor za zaleganje pcele se spremaju da zimuju...
sto se tice tretmana protiv varoe on u zavisnosti od preparata traje nekih mesec dana otprilike i ja sa njim krecem vec pocetkom avgusta i to sve zavisi od pasnih uslova ali kada se krene sa prihranom moze se poceti i sa tretmanom ...
Sto se tice prihrane najbolje je poceti kada se zamene mesta tj podbaci nastavak da bi se med nastao preradom sirupa pomesao sa medom iz podbacenog nastavka zbog boljeg prezimljavanja...
Tu je u košnici svega 5 ramova, 1 sa medom koji sam ubacio odmah kada sam uhvatio roj. Na njemu je napravljeno leglo površine dlana i na njemu je sad matičnjak. Dva okolo imaju sa leglom zatvorenim. Na jednoj strani se otvorila strana kompletna i izašle su pčele. To je tri. Sa dvije strane sam postavio po dvije satne osnove. Na prve do legla s obadve strane grade saća polako. Na jednoj strani više i ima i meda zatvorenog e na toj strani u sred su počeli da grade tri matičnjaka. Jedan je zatvoren. Na drugom ramu s druge strane sporo rade saće jedva 1/3. A na dve satne osnove s obadve strane znači zadnje nema ništa. Što znači da ukupno u nastavku ima sve ga sedam ramova. Po jedan s obe strane nije ni početa gradnja. Kad sam ubacio roj vrlo mali vidio sam maticu. Ona je i zalijegala na mednom ramu kad su pojeli dio meda i to sam vidio. A nakon 10 dana sad grade matičnjake. Da li da ostavim 1 ili 2 ili sve tri. Ili da preduzmem nešto drugo. Sipam sirup redovno po pola litre. Zadnja dva dana nisu pojeli sve za razliku od predhodnih dana kada su jeli sve. Svega 4 ulice pčela su prisutne može se reći. kako se umeću slike da pokažem, kad odem strelicom na umetni slike ne dobijem ništa samo napiše img.
Dobro ukinuću onaj zatvoreni i pogledati one otvorene da li ima larva. Sada sam vidio kako ću ubaciti slike sve ću slikati i postaviti. Danas ću potražiti maticu i pogledati legla islikati.Hvala svima.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 10, 2016, 13:33:42
Зоране, Милош је лепо образложио оно што сам хтео рећи. Почетком августа се почињу припреме. Том приликом скинеш матичну решетку, замениш места наставцима, почнеш са третманима против варое и са прихраном.
Драгане, Да не буде забуне, прво провери има ли шта у тим отвореним матичњацима пре него што порушиш овај затворени. Руши тек ако има ларва или јаје у њима, да не срушиш једини матичњак који су повукле ако су она два празна.
Kolega Dragane Maodus,postavio sam pitanje zbog toga sto mi se desilo da u jednoj kosnici stavim mladu oplodjenu maticu i za dve nedelje pocne da nosi jaja,a ovoga puta takodje mlada matica,kosnica sa izvucenim novim satnim osnovama i jak roj,a vec cetvrta nedelja kako sam je ubacio i nigde legla.A druga kosnica mi je ostala bez matice i u nju sam ubacio ram legla na koje su one izvukle maticnjak ,pa me tu zanima da li ce se matica kad izadje na svadbeni ples vratiti bas u tu kosnicu,i kad ce poceti da nosi jaja jer se bojim da ce uginuti sve pcele u toj kosnici jer nisam video kada je matica iz nje otisla.Ponavljam,jer mozda je Vama ovo smesno,ali ja sam tek pocetnik i nocima ne spavam,samo da mi sve bude u redu sa pcelama.Vama se zahvaljujem na odgovoru i zelim Vam sve najbolje.
Nikola, danas pregledao nukleuse. Od 15 sparenih matica: 1 su ubili u kavezu (našao matičnjak u ranoj fazi) 1 nisam našao 1 našao sa mladom maticom (?!?) ... ostale su primljene
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 12, 2016, 10:00:38
Бошко,
Матица би требало да се врати баш у ту кошницу из које је излетела. Може се десити да је промашила сличајно ако су кошнице идентичне и збијене или ако је ветар мало јачи. Четири недеље је много времена, вероватно ју је нешто убило на спаривању (појела птица или слично). Ако имаш одакле, убаци рам са јајима у ту кошницу (без пчела) па види да ли ће повући матичњак. Ово уради што пре, да не почну лажне матице да раде. Не би било лоше ни да убациш рам са затвореним леглом (без пчела) да мало појачаш кошницу. Када су матице у питању, чим приметиш да млада излежена матица није пронела за једно 7 до 10 дана од излегања одмах интервениши са рамом на којем су јајашца. Оне ће повући матичњак ако нешто није у реду са матицом или ако је страдала приликом свадбеног лета. Ни једно питање није смешно ни глупо.
Свако добро. П.С.: Молим те, немој да ми персираш. Сви смо овде другари и поштујемо се и без тога.
Nikola i svi ostali clanovi foruma,moram da vam priznam gresku i da podelim sa svima kako drugi ne bi ponavljali moje greske.Pre ubacivanja nove matice,ja sam ubacio jedan ram mladog legla u tu kosnicu i prilikom ubacvanja matice,nisam obratio paznju na taj ram.Juce sam tek primetio da su pcele na tom ramu vec izvukle cetiri maticnjaka,a po prirodi pcele vise znacaja daju maticnjaku nego novoj matici,tako da je moj zakljucak da su pcele odmah ubile novododatu maticu.Greske se placaju,ali jedno sam siguran,ja takvu gresku nikada vise necu ponoviti.Moje iskustvo neka posluzi svim pcelarima pocetnicima,a i onima starijima koji nisu imali ovakav slucaj.Zao m je mlade matice,jer sam mogao sa njom da napravim nov roj,ali sad sta je tu je,idemo dalje.Hvala jos jednom Nikola i zelim ti sve najbolje.
Boško i kod mene vjerovatno isti slučaj. Dodao sam okvir sa zatvorenim leglom ali je očito bilo i po koje jaje. Drugi puta nukleuse ću napraviti 5-6 dana ranije pa prije dodavanja matica porušiti sve matičnjake koje su započele a kasnije neće imati od čega da startaju matičnjake. Bitno je da nam se greške ne ponavljaju.
Dragi kolege,žao mi je što kasnim,ali evo jednostavnog pravila za formiranje rojeva. Kad imate oplodjene matice,najbolje je dodavati ih u kavezima a roj formirati od ramova sa pčelama i medom i leglom iz društava koje imaju matice i nemaju matičnjake.Dobro je predhodno sva društva od kojih formirate rojeve prihraniti par dana sa kpojim litom sirupa sa nozevojem.Onda je praktično prihvatanje mlade matice 100 posto sigurno.
Rojevima koje formirate sa matičnjacima,nemojte dodavati matice,jer se to ne radi tako,već ako ne uspe uzgoj matice od matičnjaka,dodajte poniovo ram sa mladim leglom i pripadajućim pčelama da ponovo izvuku matičnjake.Može se i dodati zreo matičnjak sa maticom koja će izaći za par sati,ali to ako ne uspe sa već povučenim matičnjacima.
Tako je Anto,bitno je da nam se greske ne ponavljaju,ali i neka drugi nesto nauce na nasim greskama.Hvala kolega Aco na savetu,mislim da se ni meni ni Antu nece ponoviti ista greska.
Pregledao sam u petak 10.06.2016 svoju jedinu košnicu s onim uhvaćenim rojem. Pogledao sam matičnjake koji su bili otvoreni u njima nije bilo ništa i ja sam ostavio jedan zatvoreni matičnjak (prisilni) nasuo sirup stavio još jednu satnu osnovu između meda i legla i zatvorio poklopac. Danas 13.06.2016 sam otvorio ponovo da pregledam ima duplo više pčela na onoj satnoj osnovi što sam stavio već izgradili saće. Iz svih legla skoro 2/3 izašle pčele i tu unose med. Onaj matičnjak što sam ostavio je otvoren sa strane. Ima duplo više pčela u košnici nego što je bilo. Strašno su ljute a ja nisam uspio da detektujem maticu. Nasuo sam sirup i opet zatvorio. Bilo je oblačno vrijeme 19 časova. Samo su još jednom bile tako nervozne. Morao sam otići. Šta da radim dalje. Puno ih ima na ramovima velike grupe ne mogu da uočim maticu. Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 14, 2016, 10:37:18
Драгане,
Прво да те питам... када отвориш кошницу да ли пчеле буду дуго узнемирене и да брује? Нормално је да забрује кратко када отвориш кошницу (не дуже од 3 до 5 секунди). Ако дуго брује онда вероватно нема матице у кошници. Када немаш времена да тражиш матицу (као што је сад случај) онда само бациш поглед има ли негде јајашаца или другог младог легла. Пошто ти је то једина кошница онда немаш опцију да убациш рам са јајашцима па да видиш хоће ли повући матичњаке (што је најбржи и најпоузданији начин да утврдиш има ли матице у кошници а да је не тражиш), мада би било добро да узмеш рам са јајашцима ако можеш од неког. То што је матичњак порушен и прогрижен са стране може бити да ипак има матице у кошници, а можда се матица излегла па га сад руше... Погледај данас или сутра када буде лепше време, биће и пчеле мирније па потражи матицу. Ако се млада матица излегла онда би требала да пронесе тамо негде до 20.јуна најкасније. Младе матице је понекад лакше наћи пошто се оглашавају и зујкају другачије него пчеле (зујкају једном дуго и онда три-четири пута краће).
Јаја у ћелијама су ти сигуран знак присуства матице па је не мораш тражити ако услови не дозвољавају. У ћелији треба да буде по једно јаје на дну ћелије. Младе матице када почну да носе онда понекад положе и по два три-јајета (што пчеле среде) али то увек буде не дну ћелије. Ако баш свака ћелија има више јајашаца и има их залепљених за бочни зид ћелије онда су у питању лажне матице. Ово ти говорим да знаш да препознаш ситуацију...
То што су љуте, вероватно је било лоше време или је слаб унос. Дупло више пчела је зато што се излегло затворено легло (ако се не варам 1 рам легла је око 4 улице пчела када се излегу). Само прихрањуј и потражи матицу данас, сутра. Поздрав и јави шта си нашао...
Hvala Nikola, danas cu uzeti jednu podnicu i nastavak (imam nove). I polako pokušati pronaći maticu a i dobro povećalo da pogledam da li ima zalijeganja pravilnog od matice ili od lažnih matica. Pokušaću slikati pa pokazati slike.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Kristian NjariJun 14, 2016, 14:22:20
Kada se kaže potpuno razvijena pčelinja zajednica u RV košnici - šta to podrazumeva? Koliko je to ramova legla, a koliko ramova pčela?
Kolega Dragane,po raznim pricama starijih i iskusnijih pcelara,i po onome sto se meni dogodilo,99% da u toj kosnici vec imas maticu,jer po tvom zapazanju da je maticnjak probusen sa strane sve govori.Tako samo matica busi maticnjak i ubija mogucu suparnicu.Ostavi kosnicu desetak dana i ne otvaraj je pa ces videti da li ima novih legla.A ako bas zelis da nadjes maticu,onda pozovi nekog ko je malo iskusniji od tebe pa neka ti je pronadje.Najbolje vreme je predvece jer se tada matica najcesce nalazi na zapadnoj strani kosnice.Pozdrav.
Kolega Kristiane,ja sam mlad pcelar i nemoj da se oslanjas na ono sto cu ti reci vec sacekaj odgovor nekoga ko je iskusniji od mene.Kad se kaze potpuno definisana zajednica u RV kosnici ja to smatram da u prva dva nastavka ima najmanje deset ramova legla,a da su sva cetiri nastavka puna pcela.E sad verovatno ce ti to neko bolje od mene objasniti.Pozdrav.
Evo pregledao košnisu sad malopre i slikao. Sve pčele su izašle nigdje nema legla a ni novoga. Nisam nigdje ni larve primjetio. Nisam uspio ni maticu ugledati. Slikao sve i evo slike. Kada sam uhvatio roj i dodao medni ram kako pise na slici oni su pojeli dio meda i pološili leglo veličine šake i to leglo je izašlo. Znači da je bila matica sa rojem.
Posto je Nikola u toku pitao bih ga da li da kupim oplođenu maticu. Jer očigledno je da nema nikakvog legla a ni položenih larvi. Ili ja nesto ne vidim posto malo znam. Hvala. Greskom nisam tačno poredao. Ali od prvog do petog sam slikao. počeo sam s jedne strane. Šesti ram takođe ima i to je satna osnova malo izgrađena. Koliko vidim samo meda ima jer redovno sipam sirup a i one izlaze. Danas sam se raspitivao u gradu ima za kupiti matice. Kako ako kupim da uradim ako može i objašnjenje.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 14, 2016, 23:38:23
Драгане,
Лепо је што си сликао, само су мале па се не виде детаљи (не виде се ћелије лепо), али према ономе што могу да видим, не видим легло сем оно мало ћелија затворених од раније. С обзиром да кажеш да нема легла, ни матице, чудно ми је да су порушиле матичњак. Вероватно је у питању нека ситнија матица која ти промиче. Чини ми се да је на слици Трећи рам 2 са леве стране (при дну групације пчела) видим дупенце њеног величанства, али је слаба слика па не могу бити 100 % сигуран. Колега Бошко је дао добар савет. Ако треба, нека дође неко ко има мало више искуства да погледа са тобом. Било би добро да он са собом понесе рам младог легла па да га убаците да повуку матичњак (за сваки случај) или ако има да понесе затворен матичњак. Немој још куповати матицу, да не бацаш паре. Сачекај који дан па онда погледај кошницу (тамо негде у недељу рецимо).
Е сад... Не слажем се са колегом Бошком Коларевићем по питању рушења матичњака. Мислим да је то заблуда и заоставштина старих пчелара која се преноси у недостатку других доказа (чак мислим да је било неке приче на СПОС форуму о томе релативно скоро). Мислим да матица нема директног учешћа у рушењу матичњака и убијању матица у њима, тј. да она сама не руши матичњак, већ га она вероватно начне и при том остави неки феромон на том месту, па пчеле раскомадају матичњак и матицу у њему. Данас сам баш присуствовао таквом догађају. Приликом прегледа сам отворио друштво које је било у ројевом нагону и које сам разројио подизањем већине рамова у нови и најгорњи наставак, али се то друштво наставило ројити па сам поново одузимао рамове са леглом и матичњацима пре неколико дана. Данас сам нашао још затворених матичњака распоређених по рамовима, али не као ројеви, већ повучених негде при средини рама. Од 4 груписана матичњака, један је био пробушен скроз и без матице унутра, а два су била оштећена са стране (пчеле су их комадале) и у њима су биле живе матице које нису још спремне за излазак и копрцају се. Једну сам ослободио из матичњака без повређивања и она се мрдала. Није била скроз тамна као зрела матица, али је била пред излазак и давала је знаке живота. Тим матицама је требало можда дан или два за излазак. Стару матицу, плаво обележену, сам нашао како лепо обавља свој посао пар рамова даље.
Hvala Nikola šaljem slike i viđenja u ponedeljak. Pronaću mlado leglo. Kod nas je matica 15 km ili 900 dinara. Ja sam sigurno pogriješio ukinu dva matičnjaka ostavio jedan a trebao sam ostaviti sve tri. Izgleda da se učim na svojim greškama :).
OK u nedelju cu slikati s Canonom aparatom i zumirati dijelove. Ovaj put sam radio telefonom i cijeli ram. Nisam obrađivao slike u Aobe PHotos. ali za ponedeljak cu pripremiti jasnije detalje .
Kolega Nikola,samo bez ljutnje molim,ja sam i rekao da je to sve po pricama drugih pcelara,jer ja sam tek odnedavno poceo da se bavim pcelarstvom,a koliko sam da sada uspeo da naucim o pcelarstvu,to je da svako pravilo ima izuzetak.Gore navedeno da matica busi maticnjake sa strane i ubija mlade matice sam procitao od nekog starijeg i iskusnog pcelara koji je navodio greske pocetnika kod dodavanja matice,tako da sam samo preneo ono sto je on rekao.Mozda je i on pogresio,ali zato valjda i sluze ovi forumi da se podele iskustva i da se sticu nova znanja.Izvinjavam se,nije bilo zle namere u mom komentaru,pa to i ja nesto novo naucih ovih dana.Zahvaljujem kolgea Nikola.Sve najbolje.
Jedno stručno pitanje: kako se dodaje nova matica. NPR konstatujemo da nema matice 100 % u košnici i odlučimo se za dodati novu kupljenu. Kako to izvesti. 1.Ako kupimo maticu u finom kavezu zatvorenu pogačom. 2.Ako kupimo maticu u samom kavezu a nema otvora zatvorenog pogačom. Ili neka još varijanta koja meni kao početniku nije poznata. Hvala.
Видим да си се доста узрујао око проблема који имаш а који је лако решив. Одговор на твоје питање већ имаш на овом форуму . Отвори тему " Замена матица " и исчитај је добро. Посебно обрати пажњу на оно што је написао и сликама илустровао колега Марјан Петровски на другој страни те теме. Све ће ти бити јасно и сигуран сам да ћеш проблем који имаш успешно решити. Поступи како је он навео у свом излагању. Поздрав.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav GolubovicJun 16, 2016, 13:10:35
Pozdrav svima.E sad posto sam bas pocetnik u pcelarstvu imao bih nekoliko pitanja pa bih molio kolega da mi pomognu.Naime pre mjesec dana sam uzeo dva roja i stavio ih u LR kosnice.. Pcele rade super prihranjivao sam ih prvih 5.dana sa sirupom i sve je ok.E sad me zanima kada treba da dodam nastavke na kosnice?Koliko ramova da bude u nastavcima?Kosnice su sa 10.ramova sa SO.Pasa je veoma dobra posto u blizina(nekih 100 metara) imam sumu lipovu koja je sada izasla pa hrane ima poprilicno.Unaprijed zahvalan za odgovor....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 16, 2016, 23:06:35
Колега Бошко,
Код мене љутње нема, зато сам написао да се не слажем са оним што си написао. Мислим да можемо да се разилазимо у мишљењу и без љутње. Бар на овом форуму. Да се љутим, знао би... У сваком случају треба добро проверити информације пре него што се изнесу неке тврдње. Највећи проблем је што се увек (као и у свему другом) лакше прими и укорени лоша информација него добра и проверена. Штавише, почетници су најлабилнији јер су лоше информације лако доступне без даљих објашњења и потврда, а Криве Дрине је касније немогуће исправити. Зато само у се и у своје кљусе. Све што пишем стојим иза тога, а пишем са намером да то помогне некоме трајно и да се нетачне тврдње демантују. Превише се ствари преписује, а и када се преписује, извор се не наводи чиме неквалитетни извори информација добијају кредибилитет, а квалитетни извори и аутори тих размишљања губе свако право заслуге.
Свако добро колега.
Колега Мирославе, Све почетнике муче иста питања, на која већ постоје одговори на форуму. Као и тебе што муче, и мене су мучила таква питања. Оно што ти могу рећи је: "Читај, читај, читај. Филтрирај, примени, па још читај." Не постоји кратак одговор, али најкраће што могу да ти кажем је да се простор проширује и сужава сходно јачини друштва. Колега Шошић је јако лепе текстове написао и напомињао на више места да је свако друштво јако ако контролише простор у којем борави. Ово се не односи на јачину у смислу сакупљања меда за нас, већ на њихву способност да одржавају друштво здравим и чистим. Имајући ово у виду, простор се проширује када је друштво спремно за то, а то значи да је кошница добро попуњена пчелама. Боље мало окаснити са проширењем, него поранити. Када отвориш кошницу а оне су попуниле плодиште (ако су на једном наставку - нема неизграђених и празних рамова, има много поклопљеног легла, а пчеле густо запоседају све рамове), тада је време за проширење. Додавање великог наставка је микроклиматски шок, али код друштава која имају довољно пчела се то брзо уравнотежи. Е сад, за специфичности рада са ЛР кошницом ти не могу рећи ништа јер не радим са њом, али за све кошнице важи правило да се проширује када се стекну услови за то. Исто се и сужава простор, ако је неко друштво ослабило услед изројавања или проблема са матицом или нечег трећег. Када отвориш кошницу а пчеле само што се не изливају ти је добар знак за проширење. Само читај и временом ћеш се уходати. Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav GolubovicJun 17, 2016, 14:00:39
Hvala kolega Nikola citam citam citam i citam al se boim da sta ne zakasnim uraditi dok procitam pa zato pitam. ;D Veliki pozdrav i jos jednom hvala....
Kolega Nikola, ja sam se uvjerio da nema matice te sam ubacio tj kupio označenu maticu u trgovini. Maticu sam u četvrtak 16.06. postavio na ramove jer je takav vid kaveza (u stvari blister pvc na kartonu. Ulaz mu je bio zatvoren šećernom pogačom. Prosjekao i stavio u četvrtak uveče po uputstvu proizvođača. Označena je bijelom bojom. Napravio šećerni sirup u njega kapnuo malo limuna te poprskao odozgo i po kavezu. U petak kad sam otvorio malo su načeli ja sam stekao utisak ako ovako sporo napreduju neće ga otvoriti za tri dana. A čitao sam da nije dobro da matica dugo čeka i ne zaliježe. Nasuo sirup u hranilicu i zatvorio. Nisam mazao medom jer ga nemam :). Ali u subotu naveče kada sam došao i otvorio sve je pojedeno tj otvoreno . Ponovo sam odmah zatvorio poklopac i nasuo sirup. Pitao bih kada je vrijeme da otvorim ponovo i pregledam da li je matica prihvaćena i da li je tu.
Kolega Dragane,evo pokusacu ja da ti odgovorim,ali bolje ti je da sacekas da ti kolega Nikola odgovori jer je mnogo strucniji i iskusniji od mene.Dakle i ja sam proletos ubacivao mlade oplodjene matice i to u nekoliko kosnica,pa su mi rezultati bili sledeci:u tri kosnice matica je pocela da leze jaja vec posle cetvrtog dana sto znaci po nekima vrlo brzo,u dve kosnice jedanaesti dan sam primetio mlada legla,a u poslednje dve kosnice,tek posle tri nedelje su pocele da lezu jaja.Jedan pcelar mi je rekao da je to normalno,jer zavisi od matice do matice,neke zele da su sigurne da ima dovoljno hrane pa tek onda polazu jaja,a neke to rade odmah.Moje neko misljenje je da to nema veze s vezom,vec da sve zavisi od toga koliko je proslo od kada je matica oplodjena i kada joj je stomak pun jaja tada pocinje da nosi.E sad ni to ne mora da bude tacno,pa ti poslusaj savet kolege Nikole kada ti se bude javio,a i ja cu da vidim sta ce da kaze,posto i mene to bas zanima,u svakom slucaju sad znas kako je kod mene bilo.Svako dobro.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 19, 2016, 20:33:41
Јесам искуснији од колеге Бошка, али већ сам написао да немам искуства са додавањем матица. По његовом искуству имаш временски оквир када треба да се појави легло па се тим води (мислим да је временски оквир од два-три дана сасвим довољан да додата и прихваћена матица пронесе), мада ми је чудно да купљена и оплођена матица пронесе тек након три недеље. Имаш и релативно скоро искуство колеге Анте Данкића на ову тему где је описао како изгледа када се дода кавез а матица није прихваћена (линк (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg44603#msg44603)). Ако си већ у суботу нашао празан кавез, могао си одмах и да је потражиш на рамовима. Да су планирале да је убију, верујем да би то урадиле врло брзо након додавања тако да са тим прегледом не би реметио могући пријем младе матице. Када будеш имао прилику погледај у кошницу и потражи матку. Дај јој пар дана да почне да залеже (биће ти лакше да је нађеш ако има јајашаца на раму). Не мораш још дуго да прихрањујеш с обзиром да су направиле лепе залихе. Прихрани још пар пута мањим количинама и требало би да све буде у реду.
Колега Бошко, мислим да нема потребе за заједљивим или било каквим прозивкама. С обзиром да је јек сезоне и да је већина дугогодишњих пчелара заузета око својих пчела, док се неко од њих не јави ми са мање искуства (и који смо вољни да помогнемо) смо ту да помогнемо колико можемо. Не намећем се никоме са одговорима и саветима, али када се износе непроверене информације не могу да пустим да то тек тако прође (давно је прошло право време да се заустави преписивање лоших података али боље икад него никад). Када нешто не знам, кажем то отворено. Када је пчеларство у питању треба его оставити по страни.
Kolega Nikola,nismo se razumeli u opste.Ja stvarno nemam nikakvo iskustvo oko pcela i tek sam pre nepuna tri meseca kupio prvu kosnicu i zbog toga sam tako i rekao.Stvarno nije bilo nikakve lose namere kada sam rekao da si ti iskusniji od mene i da covek saceka da mu se ti javis posto je tebi i postavio pitanje.Nemoj molim te da mi uzimas za zlo jer jedino sto ja trenutno mogu na ovom forumu je da citam i ucim,a kolegi sam dao samo moje iskustvo od pre dva meseca kada sam ubacivao matice koje sam kupio,tako da ni ja sto se toga tice nemam pojma,a od tebe sam ocekivao da zapamtim sta ces da kazes pa da to iskoristim sledeci put u praksi.Nisam znao da je moj odgovor delovao tako.Sto se tice tvog odgovora od pre neki dan kada si rekao da se ne slazes sa onim sto sam ja napisao,nista lose nisam ni pomislio,a kamo li napisao,i veruj mi da sam i prihvatio ono sto si rekao da matica ne progriza maticnjak,vec da to pcele rade,i skidam kapu sto se tice tvog iskustva jer si stvarno iskusniji od mene,a ja sto mogu ovde na forumu je samo da pitam i da dajem neka svoja misljenja do kojih dolazim citajuci razne teme i slusajuci razne pcelare,tako da jos jednom,molim te ne zameri,jer najmanje sto zelim je da me neko pogresno shvati i da dodje do nesporazuma kasnije.Budi siguran da cenim sve sto si napisao i izvinjavam se jos jednom sto je sve delovalo tako bezveze.Pozdrav kolega i sve najbolje zelim.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 20, 2016, 10:31:54
Колега Бошко, све је ОК. Као што рекох, его остављамо по страни када смо овде и нема проблема. Добро је да си написао своје искуство, и треба да пишеш из сопствене праксе, јер свако искуство је вредно, па чак и из лошег искуства има нешто добро да се научи. Ако можеш некоме да помогнеш само напред.
Jos jedno pitanje kad smo kod maticnjaka a ono glasi kako li to razmisljaju nase pcelice? Naime otvorim ja da vidim jeli maticnjak se izlegao kad ono od tri maticnjaka jedan uz drugi prvi sa strane progrizen srednji lepo otvoren poklopcic a treci citav. Nisam znala sta da radim i ostavila sam ga pa sta bude.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 21, 2016, 21:59:49
Колегинице Славице,
Видим да се нико не јавља, па хајте да покушам извести закључак, бар док се не јави неко са више стажа и ко би боље знао образложити ситуацију. Нисте нам дали много информација, али на основу онога што јесте ево мојих претпоставки:
Ту кошницу нисте гледали једно десетак или више дана пре тог прегледа,
Пчелице су направиле три звончића у тој групи од којих је само један залегла матица (или га је залегла раније а да при прегледу нисе приметили да у њему нешто има),
Након затварања матичњака друштво се (услед лошег времена) предомислило и одложило ројеви нагон рушећи тај матичњак (претпостављам да су у питању ројеви матичњаци),
У међувремену матица је залегла друга два матичњака из којих се једна матица свеже излегла и, у зависности у којем моменту сте извршили преглед, може бити следеће:
А - није стигла да оштети тај матичњак или,
Б - спремала се да оде са другом туром пчела (рој другенац) па је тај матичњак остављен да друштво може да изведе матицу која би остала.
У сваком случају, мислим да вам је један рој отишао из те кошнице.
Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan JordanovićJun 22, 2016, 07:08:09
Čitam da je problem sa maticama ove godine, ili ostaju neoplođene ili kasnije pronesu. Izrojavao sam koristeći rojevne matičnjake, u 2 košnice koje sam malo duže čekao, i pored krupne matice i dobro zaleženih ramova, javljaju se matičnjaci tihe smene, ne znam šta bi to bilo.
U pravu si što se tiče lošeg ili kasnog sparivanja matica. Jučer nađem po jedan matičnjak u društvima sa po 9 ili 10 okvira legla, ne može se reći da matica ne radi dobro - čudna neka godina
Ja matice menjam posle suncokretove paše a neke i pre suncokreta. Ako menjam matice pre suncokreta,pronalazim matice u oplodnjacima i u društvima gde hoću da menjam,zatvaram u kavez i postavljam direktno na satonoše. Tako zarobljene u kavezu stoje od 4 do 6 sati. Posle toga vršim rokadu samo što mladu maticu ubacujem u isti kavez gde je bila stara i kavez postavljam na istom mestu a u kavezu malo pogače da je pčele same oslobode. Možda ima malo više posla ali je prijem odličan. Posle suncokreta najčešće ide ceo roj u društvo spajanje. Najbolje bi bilo kad bi te rojeve držali na drugoj lokaciji.
Nema matice koju sam ubacio, a nevidim ni neku drugu. Nema legla, nema položenih larvi. Šta sad, odlučio sam 10 dana ne otvaram samo po malo prehranjujem. Meda i perge ima. Izleću rade sve drugo je dobro. Tuga.
Formirao sam dva roja u Db 12 koja je podeljena na pola,prvo formiran jos 10.05. i tu matica lepo nosi!A drugi 30.05 drugi i tu nema ni matica ni legla a ni polena ne donese,u obo slucaja rojevi formirani sa rojevnim maticnjacima!Sada bih to spojio izvlakanjem pregradne daske dal je potrebno izjednacavanje mirisa i kako je najbolje to uraditi!Pozz i medno!!!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 24, 2016, 08:13:23
Колега Драгане,
Очигледно ти нешто промиче. Ако су убиле додату матицу, највероватније је да имаш матицу у кошници. Мислим да прихрањивати више не мораш, добре залихе су направиле, али нека дође неко искусан да погледа. Крајње је време за то. На жалост, не знам шта више да ти кажем и да то помогне да се разреши ситуација. Јако ми је сумњиво што нема легла (поготово што вуку полен), нема матице а не прихватају додату матицу. Да су ти прорадиле лажне матице било би трутовског легла. Овако... нешто ти промиче...
Pitao bih Nikolu, a i ostale daleko stručnije od mene za još jedno mišljenje, na kraju, i pomoć. Kako je vreme suncokreta, a imam košnice naseljene paketnim rojevima (krajem maja) koje sam neko vreme stimulisao sirupom po 0.5L u početku, kasnije po 0.2l. Vodio sam se mišlju da te rojeve odnesem na suncokretovu pašu negde bliže, u mom kraju, a ne u Vojvodinu, kako bi pčele donele i prirodnog nektara za zimu, međutim, nemam nigde konretan odgovor zašto pčelari mog kraja izbegavaju suncokret u Stigu, kada ga ima u popriličnim količinama na oranicama. I dalje, ukoliko ih ne nosim nigde na suncokret, koliko je dobro i dalje ih stimulisati sirupom i do kog vremenskog perioda. Da li predstavlja veliki problem što pčele, faktički, rezerve prave uglavnom od sirupa i da li mogu tako da ih spremim na pravi način za zimu, po pitanju rezervi hrane? Kao i da li ih stimulisati sve do avgusta na ovaj način i ne voziti na suncokret pa zatim u avgustu davati gušći sirup za dopune ili je i to potpuno pogresno? Hvala unapred
Зоране поставио си више питања и изразио забринутост којој нема превише места. Као прво питање сунцокрета. Јужно од Саве и Дунава сунцокрет мало или скоро уопште не меди. Разлог је ( кажу добри познаваоци сунцокретове паше а ја преносим ) делом у структури земље на којој се гаји а делом у спроведеним агротехничким мерама на којима се сунцокрет гаји. Стиг је најбољи за сунцокрет што се тиче централне Србије јер је по структури земљишта најближи Војводини а и ратари тамо не шкртаре при обради имања . Теби то није далеко од Петровца па самим тим није ни скупо и ту би ти се ројеви супер развили и спремили за презимљавање. Ипак то се са Војводином још увек не може поредити. Ако на сунцокрет не идеш не видим велики проблем да останеш и у Петровцу. И ту има паше сасвим довољно да се спреме за зиму. Биће ту детелине , разног коровског биља ,мањих парцела истог тог сунцокрета и пчеле ће све то сасвим лепо измиксовати. Не заборави да је њима осим меда - шећера потребно и полена што разноврснијег то боље. На том полену се требају одгајати дуговечне зимске пчеле а тога у твом крају има сасвим довољно. Што се сирупања тиче прво погледај тренутно стање у кошници. Требало би да буде добро ако си их до сада сирупао како си навео. Знам колегу који је експериментисао и крајем августа из пар друштава повадио сав мед а онда сирупао док их није напунио. Прегурале су зиму на чистом сирупу. Значи може , али да је тако добро није.Он је пробао да види да ли може али их наравно тако не узимљава.Пчела има и у природи , њих нико не сирупа па и остају и опстају. Са шећером по мени не треба претеривати . Пчеларим на сличном терену као и ти, направио сам 30-так ројева ове године и сируп сам им дао само два пута по 300.грама једног јединог викенда. Сви су до сада добро и нормално се развијају. Сутра обилазим пчелињак па ћу баш видети и уснимити. Уосталом још увек смо у јуну месецу , до зимских пчела ће изаћи још две - три генерације ових летњих. До тада има довољно времена да се стање поправља уколико нешто није у реду.
Gorane, ovo je prvi konkretan odgovor i sadrži sve ono što sam i pitao. Zahvaljujem se na tome. Zabrinutosti ima i čovek pokušava da nađe uvek pravo rešenje, pa zato i ova pitanja.
Što se tiče meda od suncokreta, taj stiški me i interesovao prvenstveno za pčelinje zalihe tako da ću verovatno da se "oprobam" sa rojevima, a kao što i sam kažeš, nije daleko pa mogu lako da reagujem.
Kolega Zorane nismo daleko jedan od drugog,ja sam u samom centru stiga,ali moje pcele ne donose suncokret iz stiga,o cemu se radi ,selo Smoljinac ima 2 dela obradive povrsine , 1 stig 100-110m nadmorske visine i gornji deo iznad koji stize do 200m nadmorske visine,zemlja drugacija jedna od druge,gore pada rosa,dole u stigu jako slabo,agrotehnicke mere iste parcele suncokreta ima svuda ,svi pcelari gore gde sam ja imaju suncokreta dosta vise nego ovi dole kod stiga ,nije to suncokreta kao u vojvodini ali npr. prosle godine jaka drustva su donela 2 polumedista db10 ,sto znaci da ga ima sasvim dovoljno ,suncokretov med je najbolji za zimovanje pcela zbog obilnog sadrzaja polena kao i za pogace, zavisi sta ko zeli i ocekuje ,rodi sargarepa kod mene u basti ali nece kao pored reke i peskovite zemlje,ko se bavi profesionalno pcelarstvom normalno je da ce ici na bolju pasu gore u vojvodinu , i mene su ubedjivali da nema suncokreta kod mene,dok su me par starih seoskih pcelara tesili da to nije tacno da budem tu gde jesam sto je najvaznije u svom dvoristu i ja sam zadovoljan ,stacionar sa dobrim bagremom i suncokretom ako je godina kako treba...,ukoliko zelis sada vec treba da si pored suncokreta jer je uveliko krenuo sa cvetanjem u stigu...
Kolega Zorane nismo daleko jedan od drugog,ja sam u samom centru stiga,ali moje pcele ne donose suncokret iz stiga,o cemu se radi ,selo Smoljinac ima 2 dela obradive povrsine , 1 stig 100-110m nadmorske visine i gornji deo iznad koji stize do 200m nadmorske visine,zemlja drugacija jedna od druge,gore pada rosa,dole u stigu jako slabo,agrotehnicke mere iste parcele suncokreta ima svuda ,svi pcelari gore gde sam ja imaju suncokreta dosta vise nego ovi dole kod stiga ,nije to suncokreta kao u vojvodini ali npr. prosle godine jaka drustva su donela 2 polumedista db10 ,sto znaci da ga ima sasvim dovoljno ,suncokretov med je najbolji za zimovanje pcela zbog obilnog sadrzaja polena kao i za pogace, zavisi sta ko zeli i ocekuje ,rodi sargarepa kod mene u basti ali nece kao pored reke i peskovite zemlje,ko se bavi profesionalno pcelarstvom normalno je da ce ici na bolju pasu gore u vojvodinu , i mene su ubedjivali da nema suncokreta kod mene,dok su me par starih seoskih pcelara tesili da to nije tacno da budem tu gde jesam sto je najvaznije u svom dvoristu i ja sam zadovoljan ,stacionar sa dobrim bagremom i suncokretom ako je godina kako treba...,ukoliko zelis sada vec treba da si pored suncokreta jer je uveliko krenuo sa cvetanjem u stigu...
Ево коментара из прве руке. Све што је рекао колега Златковић је тачно и осим Стига може се применити и на неке друге микро реоне у Србији .
Kod nas u Slavoniji također suncokret slabo medi pa ga vozimo prema Baranji jer tamo medi. Na suncokretu se pčela dosta troši i još ako ne medi mislim da nema previše opravdanosti ih tamo voziti. Po meni je bolje pabirčiti neke korove nego voziti na suncokret koji slabo medi.
Kolega Zorane nismo daleko jedan od drugog,ja sam u samom centru stiga,ali moje pcele ne donose suncokret iz stiga,o cemu se radi ,selo Smoljinac ima 2 dela obradive povrsine , 1 stig 100-110m nadmorske visine i gornji deo iznad koji stize do 200m nadmorske visine,zemlja drugacija jedna od druge,gore pada rosa,dole u stigu jako slabo,agrotehnicke mere iste parcele suncokreta ima svuda ,svi pcelari gore gde sam ja imaju suncokreta dosta vise nego ovi dole kod stiga ,nije to suncokreta kao u vojvodini ali npr. prosle godine jaka drustva su donela 2 polumedista db10 ,sto znaci da ga ima sasvim dovoljno ,suncokretov med je najbolji za zimovanje pcela zbog obilnog sadrzaja polena kao i za pogace, zavisi sta ko zeli i ocekuje ,rodi sargarepa kod mene u basti ali nece kao pored reke i peskovite zemlje,ko se bavi profesionalno pcelarstvom normalno je da ce ici na bolju pasu gore u vojvodinu , i mene su ubedjivali da nema suncokreta kod mene,dok su me par starih seoskih pcelara tesili da to nije tacno da budem tu gde jesam sto je najvaznije u svom dvoristu i ja sam zadovoljan ,stacionar sa dobrim bagremom i suncokretom ako je godina kako treba...,ukoliko zelis sada vec treba da si pored suncokreta jer je uveliko krenuo sa cvetanjem u stigu...
Ratko, danas sam ponovo bio na tom potezu, obišao sam i Smoljinac (familija odatle, morao sam :) ), međutim, najviše sam se zadržao u potezu od M.Crnića prema Boževcu, čini mi se taj potez dobar što se tiče kvantiteta suncokreta na jednom mestu ali sam uprskao što se tiče momentalnog odlaska jer mi je prevoz moguć tek u utorak.
Inače, Smoljinac mi je bio prvi izbor jer poznajem tamo dosta ljudi i video sam koliko je suncokreta tamo bilo prošle godine, ali me obeshrabrilo jer mi sa dve strane rekoše ljudi da je bilo vandalizma prema pčelarima, odnosno da su dva pčelinjaka prema Malom Gradištu bila rasturena od strane NN lica?! Ako sam te dobro razumeo, suncokret koje je "medniji" da tako kažem, je onaj prema Malom Gradištu, a ne onaj od sela prema Požarevačkom putu?
U pravu si kolega Zorane taj suncokret prema M.G. i pravcu prema Zabregi koji je na brdu i do 220m nadmorske je medniji,tako ce ti i reci svi stari pcelari kod mene,sto se tice vandalizma istina je , ko nije kraj svog kamiona ili platforme lose mu se pise,cak i oni sa svojim parcelama kraj puta... mislim da je postalo tako skoro svuda...
Postovane kolege,gledam snimke na you tube sa raznim stvarima o pcelama i sve me zanima kako svi koji su postavili snimke i rade sa pcelama,rade bez kape i rukavica?Pitao sam jednog pcelara koji malo duze radi sa pcelama i rekao mi je da se prvo namazu sircetom pa tek onda idu kod pcela,medjutim ,malopre sam se naprskao sircetom,ali nisam smeo da im pridjem bez kape i cim sam otvorio prvu kosnicu,dve su me ubole u prste.Nista mi nije jasno pa ako neko moze da mi kaze sta koriste pcelari da ih ne bi ubadale pcele bio bih mu zahvalan.Pozdrav.
Ja kao pocetnik,koji je krenuo sa cetiri poloske i zahvaljujuci pre svega kolegama,ako tako smem da nazovem, Goranu Rakovcu, Nikoli Maodusu, Neskovicu i jos par pcelara,uselih i cetiri RV. Moram da primetim da je,sto se nas pocetnika tice, forum spao na dva slova. U poslednje vreme jedino Goran i Nikola bukvalno vuku teret foruma i hoce svojim odgovorima i savetima da pomognu. Razumem i zauzetost u sezoni,ide suncokret...... Zato jedno veliko ,,Hvala" kolegama...
Danas ponovo pregledao, meda ima dosta a i saće je dostapopunjeno polenom do pola kućica sve u redu ali ni legla ni maticu nisam prepoznao.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 30, 2016, 13:20:50
Колега Драгане,
Баш хтедох да питам за стање... Нека ти помогне неко искусан. Не би оне џаба вукле полен и убиле додату матицу. Све је ту ок само ти треба мало помоћи за почетак.
Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJun 30, 2016, 13:35:29
Колега Бошко,
И мени је то фасцинантно и мислим да никада нећу сазнати прави одговор. Има ту свега:
Од тога да се ради о периоду када се прегледа (да ли је пашни период, да ли су у ројевом нагону...) - на пример ове године сам добио прве убоде у пролеће и тек сад пре неки дан и то случајно јер сам нагњечио пчелу прстом (нисам је видео испод решетке) - када је добра паша и када се роје, да цитирам колегу Шолета "Можеш их бичевати", неће ти ништа;
Сирће помаже али када су љуте и која се намери, нема спаса;
Има ту мало и до јачине твог мириса (твог природног мириса, или ако користиш неки јачи сапун, парфем, дезодоранс...) - што си безмириснији то је боље, кад смо код овога нипошто синтетичке чарапе (најбоље памучне) јер синтетика смрди кад се ознојиш;
Зависи да ли си пио алкохол - алкохол не би требао да пијеш пре одласка у пчелињак;
Ево пре неки дан сам прочитао на интернету (наравно код странаца) да када се једу банане, да се одаје мирис сличан њиховом феромону за узбуњивање, па вероватно и то доприноси томе;
Зависи и да ли си ти нервозан - сваки твој нагли покрет изазива реакцију - континуирани спорији покрети не изазивају напад;
Боја твоје одеће - Обуци црне панталоне па ћеш добити бесплатну акупунктуру - што светлије то боље;
Вероватно сам нешто пропустио али допуниће ме друге колеге ако се сете нечег... У сваком случају ја радим без рукавица (осим ако је баш неопходно) али увек носим блузу са шеширом. Не бих да се играм...
Kolega Nikola ja koristim i bluzu i rukavice i sve zivo sto postoji jer moje nisu normalne bukvalno, jednom prilikom sam skinuo rukavice stavio jabukovo sirce i u roku od 10 sekundi me ubolo 10-ak komada, na sta mi je jedan stariji kolega rekao ne svidja im se miris sirceta, bjeze od njega, logicno je da ga ne zele u kosnici zato ga i napadaju sto kad bolje razmislim ima smisla medjutim moje pcele i nisu neko mjerilo jer ko lude i dimilicu napadaju, prilikom svakog pregleda par pcela uleti u zapaljenu dimilicu lroz dim.. :D zvuci nevjerovatni ali je istinito.. Ostaje mi da mijenjam matice, medjutim posto sam u fazi prosirivanja svaka matica mi treba , cim zavrsim sa prosirivanjem slijedi mijenjanje matica..
Nikola,hvala na odgovoru,ali evo i ja sad mogu da dodam nesto za sve pcelare pocetnike.Isto pitanje sam postavio na SPOS forumu i covek koji je zapoceo tu tmu je bas juce odgovorio i kaze da uvek i svi treba da nose zastitu protiv uboda pcela jer je dovoljan samo jedan ubod u pravo mesto i da i oni koij nisu alergicni zavrse karijeru.Zato molim sve pcelare pocetnike,a i iskusnije,nemojte da se igrate sa zivotom,jer kako kaze kolega Minic Sasa na SPOS-u "pcela je divlja zivotinja i niko je nikada nije ukrotio,tako da se o njenoj naravi vrlo malo zna,pa je bolje zastiti se na vreme nego placati penale".Zahvaljujem svima.Pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 01, 2016, 08:05:28
Није лоше Бошко... Свако од нас другачије реагује на убоде, неко мање а неко више отекне (оток је сасвим нормална реакција тела на страна тела у организму). Уколико човек није алергичан а има јачу реакцију на убод (већи оток) може да настрада уколико тај убод буде у пределу врата па да му се затворе дисајни путеви (на ово је колега мислио), од убода у око ти је јасно шта може да се деси... Убоди у пределу главе нису безазлени. У најмању руку изгледаћеш као да си боксовао са неким професионалним боксером ако те убоде у пределу чела или обрве. Због тога је веома битно носити блузу. Е сад, да неко ко није алергичан, постане алергичан, то је већ лутрија и то зависи од здравственог стања човека и колико је његов имуни систем испровоциран другим стварима.
По мени, пчеле су укроћене, али нису припитомљене. О нарави се зна, али се о узроцима излива њихове нарави мање зна (рецимо има паше , лепо време, стање у кошници изгледа добро, а пчеле љуте као рисеви)... Постоји разлика у терминологији... зато кажем није лоше... али само настави са читањем и учењем...
Свака част за цитат. Аутора треба испоштовати.
Свако добро.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Никола МаодушJul 01, 2016, 08:16:59
Дејане, Можеш да тестираш... Када су љуте, скини рукавице па пробај и без сирћета. Поред свега наведеног сетио сам се да може да се дода још: Старосна структура пчела као један од узрока - више младих пчела у кошници биће мање убода, И временске прилике приликом прегледа - лоше време, спрема се невреме, биће више убода, Ти си споменуо и генетику која дефинитивно има доста утицаја - уколико матица залеже пчеле са израженијим нагоном за одбрану друштва, нормално биће више убода, И извор електромагнетног зрачења може да их узнемири - попут мобилног телефона итд.
У овом случају и ти си био уљез у кошници и логично је да те не желе тамо... ;)
Увек прати што више параметара па ћеш извући закључке шта би могао бити узрок њиховој нервози. Сваки експеримент се ради на већем броју понављања у истим условима да се елиминишу случајности и не изведу погрешни закључци.
Apsolutno se slazem da se pri radu sa pcelama treba maksimalno zasticivati i da se sa tim ne treba igrati. Ja nisam(kako izgleda) toliko alergican na ujed pcela. Ujedale su me i za donji ocni kapak, celo, usnu, jedna me je ujela i za unutrasnjost nozdrve a o ujedu za ruke i da ne pricam. Pri ubodu ne oticem ili samo vrlo malo. Medjutim, to nije bio slucaj ranije. Secam se da sam kao mladji, pomazuci dedi pri radu oko njih, kada bi me ujele, jako oticao(mesto ujeda). Vremenom sve manje a sada je situacija kod mene takva. Naravno, to meni nista ne znaci i trudim se da se pri radu sa njima sto bolje zastitim i stitim se sto mogu bolje. Iskustva iz okruzenja: moj komsija, stariji covek iz Beograda, otekne samo u predelu glave, ociju, blo gde ga pcela ujela(bas tako); Moj kum, ranije nije imao vecih problema sa ujedom pcela. Zavrsavalo je se na tome, da mu se otok povuce za dan-dva. U jednom momentu, najedanputa, postao je alergican do te mere da se sada jako cuva uboda pcele, jer mu je tada neophona pomoc lekara. Oticanje u predelu vrata, gusenje... da Bog sacuva. Sada ima par kosnica i to mu ih gleda drugar pcelar. ... Medjutim, sto se tice agresivnosti pcela, primetio sam da su bas agresivne ili agresivnije, kada se kosnica otvara u hladnijem periodu dana, tj. kada su sve "u kuci". Kako? Obicno, tokom prvog prolecnog pregleda, kada temperatura varira u vecem opsegu, pocnem pregled oko 10-11.h. Normalno ih odimim i nema problema. U vece, kada nastojim da ih sto vise pregledam, oko 17-18.h samo sto odskrinem poklopnu dasku i pored dimljenja, roj krece na mene. Kako se to vise puta desavalo da bas u to vreme otvaram jednu te istu kosnicu, pomislio sam da je ona bas neka ljutica. Obrnuo sam redosled otvarnja kosnica i to je se desavalo i kod drugih. Sta hocu da kazem, ne zeleci da negiram nista prethodno receno od strane kolega pcelara: MALI MILION faktora utice da one budu izazvane i da se agresivno ponasaju a osnovni je nase narusavanje njihovog mira i "privatnosti". Sami tim moramo da smo svesni perioda godine, dana, vremenskih uslova, geografskog podrucja u kojem radimo oko njih, kao i kako to radimo. Mora se biti smiren, bez nervoze a i uzimajuci u obzir i samu prirodu(mentalitet) pojedinih PZ. I na kraju da kazem(bas sam oduzio), ja svoj pcelinjak redovno sisam sa kosilicom i trimerom i nemam problema sa pcelama ali je dimilica uvek prisutna; odimim malo nekoliko kosnica preko leta, pa sisanje i takok redom. Uz izvinjenje sto sam mozda oduzio sa ovim mojim iskutvima Pozdrav iz Sumadije od Milosava
Poštovani Nikola da li je moguće da postoji matica koja je izašla iz matičnjaka te nije se sparila ali oni psjećaju njen miris i ubijaju druge koja ja donesem. Pitanje zašto se nije sparila još 20 dana i da li tu fali trutova pošro je taj roj bio malen. A u blizini nema drugih pčela ni košnica. Hvala. I šta se tada treba uraditi.
Poštovani Nikola da li je moguće da postoji matica koja je izašla iz matičnjaka te nije se sparila ali oni psjećaju njen miris i ubijaju druge koja ja donesem. Pitanje zašto se nije sparila još 20 dana i da li tu fali trutova pošro je taj roj bio malen. A u blizini nema drugih pčela ni košnica. Hvala. I šta se tada treba uraditi.
Матица се на спарује у кошници већ на тзв. " свадбеном лету ". За спаривање она излази из кошнице и одлази на тај свадбени лет на коме је јуре и сустижу трутови и у лету оплођују. Тако се обезбеђује природна селекција јер је само најјачи , најбржи и најспретнији трут успева да сустигне и оплоди. Зато је небитно то што је тај " рој био мален ". Ове године је на више локација било проблема са оплодњом матица или њиховим повратком са свадбених летова. О томе су и на овом форуму колеге писале и жалили се на ту појаву и нисте Ви ни први ни једини са овим проблемом. Честе кише , ветрови , олује и нагле дневне промене времена у време спаривања матица су вероватно утицале да се један број њих не врати у кошницу или не спари током свадбеног лета и ето проблема. И код мене је таквих случајева било. У једном наврату сам напунио троделни оплодњак са стављеним матичњацима. Из два су се младе матице уредно излегле, спариле, вратиле у оплодњак и пронеле. У трећем матице није било а у том делу су била остављена два најлепша матичњака.Ништа страшно садржај из тог трећег дела сам поделио на ова два добра и мирна Бачка. При другом пуњењу истог оплодњака спарила се једна матица у друга два дела их није било иако су се излегле. Ништа страшно , немам времена да их предуго чекам преспојим све то и идем даље. Евидентна појава ове године је и да се дуже него обично чекало да младе матице пронесу. И о томе су колеге у више наврата извештавале на овом форуму. Ако је прошло 20.дана од како се матица излегла а нема легла ја ту више ништа не бих чекао. Поступио бих на један од два начина које ћу изнети. Ако Вам је баш толико стало до тог друштва онда би сав његов садржај - пчеле истрсао на тридесетак метара од кошнице.Ово би урадио тако што би цео наставак однео на тридесетак метара од кошнице и ту га ставио. Пчеле излетнице ће излазити на пашу из тог наставка а враћаће се на старо место где бих поставио наставак са младом матицом у кавезу. На сваких пар сати бих истресао по рам два из кошнице коју сам однео ван пчелињака. На овај начин се неће све пчеле одједном вратити у стару кошницу већ ће то чинити поступно током дана. Уколико је у кошници било лажних матица или праве а неоплођене или оштећене матице она се неће вратити у кошницу. Кавез са матицом коју смо додали бих премазао са медом из те кошнице. Једноставно пчеларским ножем загребите наставак са медом и размажите тај садржај по кавезу. Сутрадан бих ту младу матицу уколико је пчеле до тада већ нису ослободиле из кавеза ја ослободио и пустио на рам. Други начин је једноставно преко новинске хартије то друштво спојити са другим јер је рој ионако како рекосте мали па и није нека штета. Толико од мене сличне случајеве сам решавао на један од описаних начина и увек је успевало. Можете али и не морате ме послушати , никад се не зна можда неко изађе и са бољим и практичнијим саветом. Поздрав.[size=78%] [/size]
Može li malo opširnije, kad odnesem nastavak (moja košnica je s jednim nastavkom) na 30 m daleko i tamo ostavim, da li u novu košnicu na starom mjestu stavljam išta ramove ili šta trebam staviti ili ništa samo nastavak premažem medom. Dalje kad svako dva sata otresem po dva rama i očistim od pčela na novom mjestu jeli onda ta dva rama postavim u novu košnicu na starom mjesti i tako do kraja. Pošto u novi nastavak na starom mjestu postavljam kavez sa maticom, gdje ga postavim. Hvala Gorane.
Ево Драгане још мало појашњења. Рој је рекосте мали.Значи не заузима све рамове у кошници.Повадите из тог наставка где је рој рамове који нису запоседнути пчелама - вероватно крајње и ставите у средину новог наставка. Ако на тим рамовима има пчела стресите их најпре у наставак који износите са пчелињака. Тако ћете добити рецимо 4.рама која остављате. Између два средња рама који остављате ставите кавез са матицом и само њега намажите медом. То је у принципу кашичица меда ништа више. Никако не мажите наставак , таман посла ,може доћи до грабежи и онда настаје пропаст. То је све што остављате на место старе кошнице. Сада када сте ово напред урадили однесите наставак са пчелама из пчелињака . Извадите један рам са пчелама и стресите га мало даље од те кошнице коју сте однели. Пчеле са њега ће се вратити на место старе кошнице где су она 4.рама са матицом. После сат - два времена отресите на исти начин још један - два рама и тако више пута у току дана док не истресете све пчеле. Разлог зашто их истресате са временском дистанцом је да се не врате све одједнем на место старе кошнице где је млада матица коју не познају и да је не уклупчају и убију. Овако ће пчеле које су све углавном старе у кошницу долазити у дужем временском размаку постепено. Мислим да је сада све детаљно објашњено.
Mozda bi na Goranovo potpuno objasnjenje moglo da se samo doda da leto na toj novoj treba maksimalno smanjiti cime bi se dodatno usporilo vracanje pcela iz ove koju istresamo. Mislim da je to neko vec navodio ovde. PozZ
Poštovani, danas kada sam bio spreman da postupim po vašim uputama kada sam otvorio košnicu bile su čudno mirne kada sam digao srednji ram ugledao sam LEGLO napokon kada sam digao rugi ram opet leglo. Na drugim ramovima nisam zatekao legla. Zatvorio i više ne diram. SUPER! Hvala, NIKOLA, Goran i ostali.
Драгане , све је добро што се добро заврши. Јуче сам сличну ситуацију имао на мом пчелињаку. Донео сам младу матицу узету од пријатеља за један рој у коме никако већ две недеље није било легла.Прегледао сам га пре подне , мало пчела , нигде легла од матице ни трага. Пред сам полазак за Београд донео сам матицу али ми нешто није дало да је само ставим у кошницу већ сам подигао један рам да га погледам још једном. На моје изненаљење младо легло. Нисам у први мах поверовао те како нема много пчела одлучио да још једном потражим матицу. Била је на том истом раму , млада витка нешто ситнија , брза као змија увијала се око доње летвице. Проблем на том роју је тако решен. Матицу сам наравно искористио направивши на брзину нови рој од једне од јачих друштава.
Danas sam donio još dvije košnice napravljene od rojeva. Sad imam tri (već sam pčelar početnik :). Ovaj što mi je prodao iz drugog je grada, dobar momak. Samo je i on čelar tek dvije godine pa više manje radi to bez nekog znanja. rekao mi je da sada trebam staviti još po jedan nastavak na te dvije košnice i da gore to poredam. Da li bi neko hteo da mi detaljno opiše kako se sad formira taj drugi nastavak. Dalje pošto ja neću vrcati med ove godine rekao mi je da kupim listiće protiv varoje po dva za svaku košnicu i zakačim ih na čačkalicu između ramova (kako se to radi). Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicJul 05, 2016, 13:12:02
Postovanje svima, Imao bih jedno pitanje koje bar mene jako zbunjuje. Naime radi se o tome da je matica prisutna u kosnici, inace u pitanju je ovogodisnja matica izlezena iz rojevog maticnjaka, normalno zaleze, ima i dosta zatvorenog radilickog legla, ali paralelno sa njom zalezu i lazne matice (vise jaja u jednoj celiji). Sta uraditi u ovakvoj situaciji, molio bih za savet. hvala unapred Nikola
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: marko stevanovicJul 05, 2016, 13:24:46
Ne bi reko da su u pitanju lazne matice,mozda mlada matica nema dovoljno prostora za zaleganje pa polaze vise jaja u jednu celiju.Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicJul 05, 2016, 14:30:30
Hvala na odgovoru, inace nema ni jednog trutovskog ili patuljasto trutovskog legla, sva su radilicka. Jos jednom HVALA. Pozdrav
Danas sam donio još dvije košnice napravljene od rojeva. Sad imam tri (već sam pčelar početnik :). Ovaj što mi je prodao iz drugog je grada, dobar momak. Samo je i on čelar tek dvije godine pa više manje radi to bez nekog znanja. rekao mi je da sada trebam staviti još po jedan nastavak na te dvije košnice i da gore to poredam. Da li bi neko hteo da mi detaljno opiše kako se sad formira taj drugi nastavak.
Samo ako su pčele zaposele ceo nastavak, pošto su ti to ovogodišnji rojevi, proširuješ, i to tako da ne cepaš leglo, naime polovinu legla ostaviš u donjem nastavku u sredini i do legla satne osnove, a drugu polovinu ramova sa leglom digneš u gornji nastavak, takođe u sredinu, iznad onog legla koje je dole, oko legla opet satne osnove, na krajeve ramove sa medom i polenom, i prihranjuješ ako nemaš pašu.
Сутрадан бих ту младу матицу уколико је пчеле до тада већ нису ослободиле из кавеза ја ослободио и пустио на рам.
Koji je razlog da se ovo radi?
Izgleda da odgovori na ovakva pitanja nikome nisu bitni. Vaznije je na koliko m od kosnice istresti pcele....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajJul 07, 2016, 10:51:26
Milojko,razmisli malo, pa zato da bi pre bila slobodna i pre počela da zaleže, a to se radi samo ako ti je pčelinjak blizu ( da ne odlaziš na pčelinjak samo zbog toga)... Do tada su je pčele već prihvatile, a postoji mogućnost da je kavez "predobro" zatvoren pa pčele nisu uspele da oslobode maticu za to vreme...
Borise, za jedan dan maticu pcele nece primiti, a narocito ne ako se otvara kosnica i uznemirava zajednica. Da je tako ne bi nam ni trebao kavez ovakav kakav jeste. Pcelinju zajednicu kojoj je dodata matica ni na koji nacin ne treba uznemiravati bar nekoliko dana, dok se ne stabilizuje i pocne da polaza jaja. Da je tako kako kazete onda bi dodavanje bilo 100% uspesno a nije. Za los prijem matica vrlo cesto je krivac pcelar
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicJul 08, 2016, 15:45:30
Imao bih jedno pitanje, Da li je moguce i izvodljivo da napravim roj na 4-5 DB rama iz razlicitih kosnica? Mislio sam da uzmem po jedan ram iz 4-5 kosnica i kasnije da dodam maticu u kavezu. Zanima me da li je ovo izvodljivo i ako jeste posle kog vremena treba da ubacim maticu u kavezu? Hvala unapred, Nikola
Samo ako su pčele zaposele ceo nastavak, pošto su ti to ovogodišnji rojevi, proširuješ, i to tako da ne cepaš leglo, naime polovinu legla ostaviš u donjem nastavku u sredini i do legla satne osnove, a drugu polovinu ramova sa leglom digneš u gornji nastavak, takođe u sredinu, iznad onog legla koje je dole, oko legla opet satne osnove, na krajeve ramove sa medom i polenom, i prihranjuješ ako nemaš pašu. [/quote] A da li mozes dastavis Maticnu resetku...tako da matica postane u dodjem delu..
Osnovna uloga matične rešetke je da odvoji med za vrcanje od legla, kako su to ovogodišnji rojevi koji su još uvek na jednom nastavku, neće tu biti meda za pčelara, pa onda ne treba ni rešetka, a usput se može pratiti kako će pčele organizovati gnezdo u dva nastavka, gde će biti leglo i kako će biti raspoređen med i perga u cilju boljeg upoznavanja života pčela.
Jedno pitanje,imam ovogodisnju maticu obelezenu belom bojom i do sada je nosila normalno i izlegla je vec nekoliko ramova sa uspehom,medjutim juce sam pregledao kosnicu i video da je na jednom ramu izlegla po dva,a negde i po tri jajasca u jednu celiju.Imam izvucene satne osnove koje su postavljene izmedju legla i nije mi jasno zasto nije u njih pravila leglo vec stavlja vise jaja u iste celije?
Ivice, ja sam neki dan rješavao jednu košnicu sa lažnim maticama. Istjerati sve pčele van, dodati društvo iz nukleusa, suziti leto da se pčele sporije vrate. Okvire sa trutovskim leglom izbacio na topljenje.
Шест - седам улица пчела није занемарљиво. По мени постоје две опције. Прва ако желиш да сачуваш друштво однеси наставак тридесетак метара даље од пчелињака и полако на сваких сат времена истреси по један рам пчела . На месту где је била кошница постави нову са рамовима . Купи матицу и стави је у кавезу у ту нову кошницу. Истресене пчеле ће се полако враћати на старо место .Ако приме додату матицу , а требало би сачуваћеш друштво. Друга опција је да на исти начин истресеш пчеле али без постављања нове кошнице на старо место.У том случају ће ти пчеле отићи у друге кошнице , углавном у најближу. Ја лично бих покушао са првим начином.
Ja sam ove godine imao 16. bezmataka. Da pojasnim: Imao sam 27. PZ. Iz zime mi je izaslo 24.PZ. Rojevna godina, uhvatio sam 15. rojeva. Desilo mi se da mi je 5. starih drustava ostalo bez matice i 11. rojeva su mi takodje bili bezmatci. Kupio sam 9. sparenih matica i 7. maticnjaka i intervenisao. Juce sam 3. PZ sa laznim maticama(nisam nasao trutuse) istresao 30-ak m. od pcelinjaka, na njihova mesta postavio prazne kosnice sa ramovima i predvece, nih spojio sa normalnim PZ preko novine. Imao sam dva slucaja da su mi dva roja tihom zamenom promenila matice, iako su bile pronele. Uspesno su to uradile. Trebalo bi, tihe zamene matica sto se tice, posetiti temu POPRICAJMO SA CIKA BRNDOM, na SPOS-ovom forumu. Strava ali idemo dalje. Pozdrav iz Sumadije
sto se tice laznih matica da ev i ja napisem nesto sto sam vec pisao na jednoj temi,istina nisam robao jer nisam imao problema s tim ali sam ovo cuo od starijih pcelara
Da bi lazne matice mogla leze potrebna joj je hrana i vosak tj izgradjeni ramovi,oduzmite joj to sve i rijesice se problem,dakle povadite sve ramove iz kosnice (i leglo i hranu) i ostavite to drustvo u praznom nastavku bez ramova,uhvatice se za poklopnu dasku i visice kao roj,ostavite je tako 3 dana bez icega i treci dan dodajte maticu bice prihvacena odma! kratko obrazlozenje mlade pcele nece imate s cim da hrane(nema hrane za njih a kamoli maticnog mlijeca) laznu maticu a nece imati ni gdje da nosi jaja,pa ce ona izgubiti to svoje svojstvo "matice", pcele ce biti lude za pravim feromonom prave matice dodajte je pustite koji sat (ja bih ostavio maticu u kavezi koji sat mada su mi ti stari pcelari rekli da je mozes oslobit i pustit sa leta unnutra odma i bice 100% prihvacena ali tek treci dan) posle dodavanja matice vratite stare ramove da matica ima gdje da leze i da to drustvo ima hranu,ramove sa trutovskim leglom ili pretopite ili i njih vratite u kosnicu od volje vam! :)
ps da napomenem pcele treba stresti ali morate hodati 30 metara dalje mozete ih sa ramova stresti direkto u nastavak!
Tolikood mene nadam se da sam pomogao nekom i da ce ovo nekome stvarno biti od koristi :)
Kada mi se desi slucaj trutuse ili lazne matice, pokusam da nadjem trutusu i posto je obicno ne nalazim, sadrzaj kosnice istresam na udaljenosti 30-ak m. od pcelinjaka a na njenom mestu postavljam praznu. Kako su to sve stare pcele one se vracju nazad u sada, kao sto rekoh, praznu kosnicu. Obicno narednog dana joj dodam prazne ramove, ramove sa hranom i par ramova iz druge PZ sa starim leglom. U toku tog dana joj dodajem sparenu maticu sa pratiljama u kavezu ili maticnjak i ne diram je narednih 7-8 dana. Za to vreme matica izadje iz kaveza, adaptira se i obicno pocne da nosi. Kada je u pitanju dodati maticnjak, rezutate trazim obicno za 10-15 dana. Kada vrsim spajanje sa drugom PZ, za svaki slucaj, opet vrsim istresanje pcela i vracene pcele sada doceka kosnica sa praznim ramovima, koju u toku dana stavljam na neku kosnicu preko novine(koju na par mesta izbusim obicno ekserom). Za dan-dva,ta PZ funkcionise normalno. Sada sam uradio spajanje sa drugom PZ jer u mom okruzenju nema vise sparenih matica a i vreme je za zimsku konfiguraciju kosnica.
Ja sam se odlucio da istresem pcele i sklonio sam kosnicu tako da se vrate i rasporede po ostalim kosnicama. Mada sam se dugo dvoumio da probam ovaj nacin koji je Dejan naveo, sa kosnicom bez ramova, ponajvise da bih na licnom iskustvu video kako funkcionise takav primer resavanja laznih matica. Medjutim, ovako cu delimicno pojacati ostale sad za uzimljavanje, tako da su juce istresene i danas jos uvek ima po neka grupica pcela koja stoji na nastavcima ostalih kosnica, ali verujem da ce sutra sve biti rasporedjene. Hvala na sugestijama.
sto se tice laznih matica da ev i ja napisem nesto sto sam vec pisao na jednoj temi,istina nisam robao jer nisam imao problema s tim ali sam ovo cuo od starijih pcelara
Da bi lazne matice mogla leze potrebna joj je hrana i vosak tj izgradjeni ramovi,oduzmite joj to sve i rijesice se problem,dakle povadite sve ramove iz kosnice (i leglo i hranu) i ostavite to drustvo u praznom nastavku bez ramova,uhvatice se za poklopnu dasku i visice kao roj,ostavite je tako 3 dana bez icega i treci dan dodajte maticu bice prihvacena odma! kratko obrazlozenje mlade pcele nece imate s cim da hrane(nema hrane za njih a kamoli maticnog mlijeca) laznu maticu a nece imati ni gdje da nosi jaja,pa ce ona izgubiti to svoje svojstvo "matice", pcele ce biti lude za pravim feromonom prave matice dodajte je pustite koji sat (ja bih ostavio maticu u kavezi koji sat mada su mi ti stari pcelari rekli da je mozes oslobit i pustit sa leta unnutra odma i bice 100% prihvacena ali tek treci dan) posle dodavanja matice vratite stare ramove da matica ima gdje da leze i da to drustvo ima hranu,ramove sa trutovskim leglom ili pretopite ili i njih vratite u kosnicu od volje vam! :)
ps da napomenem pcele treba stresti ali morate hodati 30 metara dalje mozete ih sa ramova stresti direkto u nastavak!
Tolikood mene nadam se da sam pomogao nekom i da ce ovo nekome stvarno biti od koristi :)
Lijep pozdrav
Baš tako sve si lepo objasnio samo što ne dodajem maticu već ceo roj spajanje preko novina pošto se poremetila starosna struktura pčela pa kolko tolko ublažim.
Pitanje: Imam jednu (A svega 3) košnicu u kojoj mi se nešto čudno meni desilo. Pošto su to rojevi ja sam 01.07. na taj nastavak stavio još jedan i u njega satne osnove a iz dna sam gore podigao dio legla i meda i ostalo stavio satne osnove a dole sa uzetih mjesta stavio isto satne osnove i dalje prehranjivao po malo. Kad sam pregledao sad u donjem dijelu 8 ramova su puni legla i meda. Nema više mjesta ni za leglo ni za med. A u gornjem dijelu oni srednji ramovi 5 komada vidi se u njima meda da ima ništa nije zatvoreno a ni na jednom nema legla. malo pčela je gore a većina ih je dole. Šta bi sad trebalo uraditi pošto dole nema više mjesta ni za med ni za leglo a šta uraditi sa gornjim dijelom. U drugoj košnici sa nastavkom sve je pomiješano i ima i meda i legla i gore i dole sve puno. A u trecoj koja je na jednom nastavku sve je puno meda i legla. Šta uraditi s onom košnicom. Hvala.
:) :D ;D Štos je u tome da sam imao istu situaciju sa jednom zajednicom, pa sam pre par dana izvršio "rotaciju" nastavaka... ;) Gorane, hvala na potvrdi ispravnosti postupka. Moje su košnice LR, a tek na proleće startujem sa RV. I na ovim košnicama sam Gorane, sledeći tvoja uputstva sa foruma, izbacio deseti ram i sve ih ostavio na 9 po nastavku.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićSeptembar 05, 2016, 19:01:39
И ја се слажем са Гораном и Ненадом,имао сам таква два ројића и наставцима сам им заменио места,стим што би додао да ако у горњем наставку има црног саћа које си дигао код додавања другог наставка ја би то дигао у други после ротирања,значи да црно не остане на подњачи..
To crno i toplo je najveći problem pčelara početnika, koji najčešće nemaju ni žuto, a kamoli crno... Kad kupiš rojić, bude tu dva-tri crna, a ostalo jok.
Šta rade oni koji kupe paketne rojeve? Valjda viksaju novo saće. ;D
To crno i toplo je najveći problem pčelara početnika, koji najčešće nemaju ni žuto, a kamoli crno... Kad kupiš rojić, bude tu dva-tri crna, a ostalo jok.
Šta rade oni koji kupe paketne rojeve? Valjda viksaju novo saće. ;D
Они са пакетним ројевима зазиме на оном што имају . Пчеле презиме и на таквим рамовима. Ипак више воле да се уклубе на тамном. Ствар је једноставна , клубе се формира на месту последњег легла а оно је увек на тамнијем саћу.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 06, 2016, 07:54:25
Kako sam shvatio nije problem kada nema tamnog saća već kada ga ima a ono se pčelarevom intervencijom pogrešno rasporedi ili presječe hladnim svijetlim saćem što pčele prisili na pogrešno postavljanje zimskog klubeta i vodi ka neizvjesnom prezimljavanju.
Kako sam shvatio nije problem kada nema tamnog saća već kada ga ima a ono se pčelarevom intervencijom pogrešno rasporedi ili presječe hladnim svijetlim saćem što pčele prisili na pogrešno postavljanje zimskog klubeta i vodi ka neizvjesnom prezimljavanju.
Баш тако Бојане . У РВ кошници пчеле могу страдати од глади само и искључиво грешком пчелара . Писао сам већ негде на форуму за случај једног нашег колеге који је зазимио пчеле на три РВ наставка . Међутим распоред наставака је био потпуно погрешан. На подњачу је ставио наставак са тамним саћем где је било последње јесење легло , као други са мешовитим а као трећи на врх кошнице наставак са светлим саћем пун меда. У пролеће када смо вршили преглед имали смо шта и видети. Све пчеле страдале од глади са главама завученим у саће у првом најнижем наставку. Највиши наставак је остао пун меда јер пчеле горе уопште нису прешле. Остале су крај легла , чувале га док је постојало и ту се и зазимиле. Колега се уплашио да није у питању нека болест али смо га одмах разуверили. Класичан случај страдања од глади у кошници која је имала преко 20.килограма меда при зазимљавању.
I kod mene isti slucaj,posle rotiranja plodista gore,matica se premestila dole i zaleze kao luda,tamno sace i med su gore.... sta raditi... a Goran danima nedostupan.... muke ove prve godine..
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 06, 2016, 14:28:37
Zorane,
svakako treba sačekati "starije" prije bilo kakve intervencije jer bolje prvo pitati pa onda činiti nego obratno. Goran je danas bio na forumu. Tu je on javiće se već.
Pretpostavljam da su kod tebe RV košnice i da su na dva nastavka. Ja mislim da još ima vremena i nema mjesta panici tako da dok se Goran ili neko drugi ne javi ja mogu samo da kažem šta ja mislim prema onom što sam do sada naučio.
Ja još nemam pčele u RV košnicama (nadam se od naredne godine neće biti tako) ali mislim da će to kod tebe doći na svoje ako su ti gore po sredini ramovi sa tamnim saćem i većina rezervi hrane. Sad je još toplo vrijeme i matica vjerovatno još rado drži leglo bliže letu. Kako budu temperature padale i leglo se smanji mislim da će se matica preseliti u gornji topliji nastavak ako imaju preduslove a to bi bilo tamno saće po sredini i prostor za zalijeganje koji pčele obično same pripreme. Mislim da mnogo zavisi i od rasporeda i količine hrane u nastavcima ali isto tako mislim da pčele još imaju dovoljno vremena da isprave naše manje greške u vezi rasporeda hrane ako je toplo saće po sredini i nije presječeno hladnim saćem. Vrlo poželjno je da prilikom formiranja zimskog klubeta pčele zahvate oba nastavka ako je hrana u nastavku iznad njih. U tom slučaju uz dovoljnu količinu hrane u gornjem nastavku i tamno saće u sredini nebi trebalo da bude problema ali do formiranja klubeta ima još vremena.
Opet skrećem pažnu da je ovo samo moje viđenje koje može biti i pogrešno pa će iskusniji mene da isprave a tebe bolje upute jer i ja još uvjek učim i ovako pomalo preispitujem sam sebe. ;)
Znam ja to druze moj,ali sta ako ostanu na leglu dole i ne predju u gornji nastavak koji je bio plodiste.... Svako dobro..
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 06, 2016, 20:50:46
Citat
Znam ja to druze moj,ali sta ako ostanu na leglu dole i ne predju u gornji nastavak koji je bio plodiste.... Svako dobro..
Razumijem strepnju, i ja sam strepim nad svojim košnicama da nisam šta pogrešno učinio ili da nisam nešto propustio da učinim a trebalo je...
Ipak nekako ja mislim da još ima vremena da se stvari srede ako bude potrebe.
Kakav je sada raspored hrane na ramovima u nastavcima i koliko legla imaš u donjem nastavku u toj košnici? Kažeš gornji nastavak je bio plodište. Da li je sada napunjen hranom ili? Nije valjda prazan? Ako je prazan spremaj Nozevoj i šećer. :)
Kod mene je prije desetak dana kada sam pregledao i mjenjao trakice sa brstivarom u košnicama bilo baš mnogo legla ali većinom zatvorenog i nešto ali dosta manje mladog legla. Vrijeme je bilo toplo i nosile su dosta polena. Nektara i nema sa čega da donesu u većoj količni pa sam dopunjavao rezerve sirupom. Ali kod mene su LR košnice i uglavnom su sa jednim nastavkom pa nemam takvih problema kao kod tebe.
Ipak, ako sam dobro slušao na času, mislim da kod RV nije problem i kad je leglo u donjem nastavku ako imaju kontakt sa hranom u gornjem i ako su hrana tj. medni put i toplo saće dobro raspoređeni. Mislim da je bitno da klube kada se formira zahvati gornji nastavak bar jednom trećinom i kasnije kada smanje i prekinu leglo klube bi trebalo da nesmetano ide gore za hranom. Sa ponovnim pokretanjem legla ono će biti gore u toplijem nastavku.
Uh, sve sama teorija. :) Ovako sam ja shvatio stvari čitajući teme na forumu.
Kako nam mentori nisu prisutni shvati ovo moje pisanje kao ćaskanje među neukim učenicima u pauzi dok čekamo da dođu učitelji... ;)
Све је како си рекао Бојане. Теорија да али и пракса то потврђује . Сви су једном морали да почну са мало изграђеног саћа. Треба им обезбедити довољно хране и мирна Бачка.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 07, 2016, 11:28:42
Gorane hvala na komentaru. Nadam se da ću na proljeće da krenem i sa praktičnom dijelom vezano za RV. Iskreno, jedva čekam... ;)
Znam ja to druze moj,ali sta ako ostanu na leglu dole i ne predju u gornji nastavak koji je bio plodiste.... Svako dobro..
Možeš klube "povući" gore na sledeći način, kada se leglo smanji na dva-tri rama a nalazi se u nastavku ispod najgornjeg, jednostavno te ramove podigneš u sredinu gornjeg nastavka (prethodno napraviš prazno mesto za njih) ispod njih staviš novije saće i to je to. To se može napraviti i u toku zime, kada nema legla, podignu se dva rama iz sredine klubeta u najgornji nastavak a ostali ramovi koje pčele u klubetu zahvataju levo i desno se približe i postave ispod onih podignutih. Prilikom ovih zahvata, potreban je oprez, da se ne stisne matica.
Rekao bi čovek da sam se ja naučen rodio. Ali nije tako.
Sve tri LR košnice presložene za zimovanje. Tamno saće i rezerve meda u gornjem nastavku. Ima još legla na po 3 do 4 rama, zavisno od zajednice. Donji nastavak su manje više prazni izgradjeni ramovi, po kojima se pčele i dalje šunjaju. U svakom nastavku je po 9 ramova. Gledam juče predveče, ima unosa i polena i nektara. Uopšte ne izgleda loše. I sad ide pitanje:
Pošto sam povadio iz svakog nastavka po jedan ram, vidim da tu ima i 1 izgradjeni, 1 nedirnuti i 4 poluizgradjena. Šta bi se dogodilo kada bih najjačem društvu stavio matičnu rešetku i gore još 1 nastavak sa tim, oduzetim ramovima? Ima li to uopšte smisla, ili bi čak moglo naneti i neku štetu 'čelicama?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 07, 2016, 14:04:25
Citat
Pošto sam povadio iz svakog nastavka po jedan ram, vidim da tu ima i 1 izgradjeni, 1 nedirnuti i 4 poluizgradjena. Šta bi se dogodilo kada bih najjačem društvu stavio matičnu rešetku i gore još 1 nastavak sa tim, oduzetim ramovima? Ima li to uopšte smisla, ili bi čak moglo naneti i neku štetu 'čelicama?
Opet jedno moje razmišljanje...
Mislim da od toga može biti prije štete nego neke koristi. Prvo što mi pada na pamet da taj prazan prostor iznad može tebi praviti problem prilikom kontrole klubeta jer ćeš teže odrediti da li je klube izbilo na satonoše nastavka sa hranom. Onda teži tretman oksalnom i sl. Može se skidati nastavak naravno ali po hladnom vremeni prilikom kontrole koliko je to dobro? Pa onda dodavanje pogače ako zatreba isto bi bilo otežano. Toplota "bježi" gore u prazan prostor. Klube ne grije prostor to je jasno ali bi bilo teže u rano proljeće utopliti takvo društvo tj. morao bi skinuti taj nastavak.
Obično se podbaci takav nastavak ali kako su ti sve na po dva nastavka onda nemaš gdje. Možda bi bilo bolje podbaciti taj kao prvi na podnjaču tog najjačeg društva na čuvanje i neka ga na tri nastavka pa kad udare mrazevi i zahladni onda ga jednostavno izvadiš i odložiš negdje u suhu i hladnu prostoriju. Ovo prvenstvene mislim zbog moljca da ga ne napadne.
Ih, opet teoretisanje. Ček malo, sad će neko pametniji da kaže i nešto što je već provjereno u praksi...
Bojane, nisam mislio da ga ostavim preko zime. Pošto ima još poprilično unosa, razmišljao sam o izgradnji saća na tim ramovima, a da ne budem neskroman, možda i da im maznem jedno po kile meda ( medljikovca). Čisto da ga probam ove godine :)
Pošto sam povadio iz svakog nastavka po jedan ram, vidim da tu ima i 1 izgradjeni, 1 nedirnuti i 4 poluizgradjena. Šta bi se dogodilo kada bih najjačem društvu stavio matičnu rešetku i gore još 1 nastavak sa tim, oduzetim ramovima? Ima li to uopšte smisla, ili bi čak moglo naneti i neku štetu 'čelicama?
Možda neki od tih ramova nije pravilno izgrađen - sad je prilika da ga pretopiš. Ako ima na nekome još meda - zamjeni ga sa praznim (npr. svjetlim praznim okvirom) u donjem nastavku, pčele će ga prebaciti u gornji oko klubeta gdje je potrebniji. Od poluizgrađenih (pogotovo ako su prazni ) sada nema neke vajde do proljetnog razvoja - spremi ih u skladište
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 07, 2016, 21:02:10
Aaaa, izvini pogrešno sam protumačio pitanje. :-[
Znači ti si ipak naumio da probaš svoj med ove godine. ;)
Anto ti je već rekao. Sada nije pametno forsirati već zimsku pčelu na gradnju nekakvog nedovršenog saća. Čisto sumnjam da bi one to i htjele u ovo doba godine.
Nešto razmišljam kada bi taj nastavak stavio iznad da li bi se moglo desiti da pčele krenu prenositi rezerve hrane u njega i tako naprave problem sebi a i tebi?
Nešto se meni čini da je bolje da ti taj svoj med još malo počekaš. ;)
Nešto se meni čini da je bolje da ti taj svoj med još malo počekaš. ;)
Paaa, i meni se tako čini, al' reko' 'ajd da pitam... možda neko ima sličnih iskustava. Inače, danas u ranim popodnevnim satima, ispred srednje košnice je bilo igre mladih pčela. Dosta brzo su se smirile i ušle u svoju kućicu.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarSeptembar 07, 2016, 23:07:10
Mene je igra mladih pčela uplašila nekoliko puta ove godine. Morao sam konstantno da prihranjujem jer nije bilo unosa pa sam stalno strepio od grabeži. A onda odjednom se stvori gužva i naravno ja pomislim grabež. :) Na sreću nije je bilo na mom pčelinjaku ove godine.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicNovembar 22, 2016, 22:03:30
Postovanje, Imam problem, molim za pomoc. Imam 25 pcelinjih drustava u LR kosnicama. U skoro svim drustvima imam lose sace koje bi trebalo zameniti, po jedan nastavak u plodistu obavezno. Nemam izgradjena medista, ni jedno. Drustva su solidna, u avgustu imala prosecno po 5 rama legla. Znacu koliko ulica koje zauzima posle oksalne, krajem nedelje.
Pitanje je koju tehnologiju rada da primenjujem u prolece da bi mi pcele izgradile sace u medistu I deo plodista, a da mi ostane i nesto meda za vrcanje?
I da ih razrojim da bih uvecao pcelinjak (bar 20ak roja) a da ne oslabim previse glavna drustva posto bih selio na treci bagrem,ako Bog da da zamedi sledece godine.
Ujedno bih napravio sebi rojeve matice pomocu startera. :)
Na umu mi je dvojno pcelarenje, da spojim drustva preko snelgrove daske krajem januara, posle dodavanja prvih pogaca?? Ali i tu nisam skapirao neke stvari:
Koji je najbolji nacin da napravim rojeve u tom sistemu?
Kako da prihranjujem donja drustva(prolecna stimulacija)?
Unapred hvala!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sljivic b miljkoNovembar 23, 2016, 07:42:33
Postovanje, Imam problem, molim za pomoc. Imam 25 pcelinjih drustava u LR kosnicama. U skoro svim drustvima imam lose sace koje bi trebalo zameniti, po jedan nastavak u plodistu obavezno. Nemam izgradjena medista, ni jedno. Drustva su solidna, u avgustu imala prosecno po 5 rama legla. Znacu koliko ulica koje zauzima posle oksalne, krajem nedelje.
Pitanje je koju tehnologiju rada da primenjujem u prolece da bi mi pcele izgradile sace u medistu I deo plodista, a da mi ostane i nesto meda za vrcanje?
I da ih razrojim da bih uvecao pcelinjak (bar 20ak roja) a da ne oslabim previse glavna drustva posto bih selio na treci bagrem,ako Bog da da zamedi sledece godine.
Ujedno bih napravio sebi rojeve matice pomocu startera. :)
Na umu mi je dvojno pcelarenje, da spojim drustva preko snelgrove daske krajem januara, posle dodavanja prvih pogaca?? Ali i tu nisam skapirao neke stvari:
Koji je najbolji nacin da napravim rojeve u tom sistemu?
Kako da prihranjujem donja drustva(prolecna stimulacija)?
Unapred hvala!
Nije zabranjeno sanjati ali na osnovu postavljenog pitanja mislim da je nerealno. Nerealna je želja da vozite autobus pre nego što položite za auto. Moj najdobronamerniji savet da tehnologija bude klasična. Prvo za svako društvo nastojte da se razvija samostalno i što je moguće bolje do paše. U period kad pčele grade saće, a to je april i maj a ponekad i kraj marta, dodavati satne osnove. Zatim iskoristiti pašu i kad dodje vreme za rojenje u junu razrojiti. Do zime razvijati rojeve. Za dvojna društva se treba dobro pripremiti možda za 2018.godinu i to znanjem a i u 2018.probati na manji broj društava. To je moje mišljenje.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicNovembar 23, 2016, 14:33:02
Hvala, gospodine Sljivicu na dobronamernom odgovoru. Sto se znanja tice, teorijski solidno napredujem a do marta mogu i da naucim sve to napamet. :) Medjutim, kao i u svakom poslu, a posebno u pcelarstvu, kad pokusamo to teorijsko znanje da primenimo u praksi, uvek ispadnu neke nepredvidjene okolnosti. Videcu, ako nadjem nekog ko radi tu tehnologiju dvojnog pcelarenja da me malo bolje uputi u tu problematiku, mozda i bude nesto od toga, a ako ne, onda radim klasiku,kao sto ste mi predlozili, s tim sto cu, najverovatnije, da u bagremu(pre,na pocetku ili sredini?) napravim jedan roj, peletovim sistemom, preko snelgrove daske. S tim sam eleminisao rojevi nagon a i imam gde da ostavim medista ako budem selio na treci bagrem. Jedini problem su mi matice, kako da ih proizvedem za te rojeve?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sljivic b miljkoNovembar 23, 2016, 20:15:41
Hvala, gospodine Sljivicu na dobronamernom odgovoru. Sto se znanja tice, teorijski solidno napredujem a do marta mogu i da naucim sve to napamet. :) Medjutim, kao i u svakom poslu, a posebno u pcelarstvu, kad pokusamo to teorijsko znanje da primenimo u praksi, uvek ispadnu neke nepredvidjene okolnosti. Videcu, ako nadjem nekog ko radi tu tehnologiju dvojnog pcelarenja da me malo bolje uputi u tu problematiku, mozda i bude nesto od toga, a ako ne, onda radim klasiku,kao sto ste mi predlozili, s tim sto cu, najverovatnije, da u bagremu(pre,na pocetku ili sredini?) napravim jedan roj, peletovim sistemom, preko snelgrove daske. S tim sam eleminisao rojevi nagon a i imam gde da ostavim medista ako budem selio na treci bagrem. Jedini problem su mi matice, kako da ih proizvedem za te rojeve?
Izvinite ali moram jos malo da vas dobronamerno savetujem. Sve što radite u pčelarstvu morate u svojoj glavi da budete sigurni zašto to radite odnosno šta dobijate a šta gubite. Nemojte nikada da nešto radite zato što drugi to rade. Nemojte da razmišljate o dvojnim društvima ili o Peletovom sistemu ako neznate tačno štai zašto radite? Ovo kažem zato što pišete o Peletovom sistemu preko Snelgerove daske a Peletov sistem nema Snelgerovu dasku. Treba učiti ali ne napamet već razumeti šta se hoće. Srešćemo se tokom zime pa ćemo razgovarati.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićNovembar 24, 2016, 22:14:14
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Мирославе, То је свакако могуће урадити, а и ради се. Ако се добро сећам, један словеначки пчелар има у својој понуди сличан мед. Да ли сипа у хранилице сок цвекле, или неки други ... заборавио сам. У сваком случају треба пробати, неће да шкоди сигурно, ни пчелама ни нама ;)
Поздрав пријатељу :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sljivic b miljkoNovembar 25, 2016, 07:37:11
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Postoji mogucnost da se pcelama dodaje secerni sirup sa vocem ili povrcem kao sto je sargarepa. Poznato je da moze pcelama da se dodaje secerni sirup sa cedjenim vocem ili jos bolje sa sargarepom i to tako da pcele prerade odnosno invertuju u proste šećere tj. Med od sirupa i sloze u mediste. Takav med se iscedi i deklarise kao med od voca odnosno od sargarepe. Takav med je cak bio trazen od jednog velikog svetskog tgovinskog lanca ali nije bilo pcelara (odnosno vise njih) koji bi mogli da prate trazene kolicine. Takva prerada secernog sirupa sa vocem ako se preredjuje od strane pcela onda se to vrsi u letnjme periodu, kada nema druge pase i kad u kosnici ima veliki broj kucnih pcela koje ce to preraditi i sa ciljem da se to iscedi da bi koristio covek a nikako pcela tokom zime zbog nesvarljivih materija.
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Све то имаш на овом форуму Мирославе. Погледај тему www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=854.0 . Поздрав.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: sljivic b miljkoNovembar 25, 2016, 08:34:28
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Све то имаш на овом форуму Мирославе. Погледај тему www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=854.0 . Поздрав.
Ne radi se o istoj stvari. Kolega iz Slovenije prodaje proizvod u koji dodaje med ili meša med, a Miroslav pita da li može da se med sa voćem doda pčelama na preradu pa da se dobije proizvod koji bi se koristio ili prodavao?
Po Dr Jovanu Tucakovu ( oooooo, lepog li prezimena ) cvekla je jedini poznati i pouzdani citostatik. On je preporučivao upotrebu soka od presne, termički, ili kakogod, neobradjene cvekle. Postavlja se pitanje da li je uopšte svrsishodno mučiti ta divna, mala, stvorenja, a usput možda dobiti manje delotvoran preparat. Nisam preterano stručan ( u stvari nikako, što se tiče biohemije ), ali, zadovoljio bih se prostom mešavinom svežeg soka i meda. Šta ćeš lepše. :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićNovembar 25, 2016, 23:18:17
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Све то имаш на овом форуму Мирославе. Погледај тему www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=854.0 . Поздрав.
Ne radi se o istoj stvari. Kolega iz Slovenije prodaje proizvod u koji dodaje med ili meša med, a Miroslav pita da li može da se med sa voćem doda pčelama na preradu pa da se dobije proizvod koji bi se koristio ili prodavao?
u za sebe... Probaću sledeće godine sa sokom kupine... Znam gde ima dobrih kupina i neću da kažem Rakovcu ☺️
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajNovembar 26, 2016, 18:47:06
Čuo sam ali nisam video. Šta bi bio kad bi.... Ocedimo sok od kupine ili cveklei to pomešamo sa medom 1:1 a onda to damo pčelama kroz hranilice dabi ga pčele preradile u med. Kasnije kad pčele to prerade i polope izvrcamo i tako pretpostavljam dobijemo vredan proizvod... Molim za mišljenja
Evo kako to radi kolega Branko iz Slovenije, omjer je med: sok cvekla 8:1 da ne bi fermentisao sok od cvekle
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicDecembar 02, 2016, 15:06:32
Predozirao sam prilikom tretmana oksalnom kiselinom. U 1 litar sirupa sam stavio 35g oksalne, i umesto 5ml po ulici, nakapavao sam im 10ml!?? Koje su posledice?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicDecembar 02, 2016, 16:28:18
Hvala vam na odgovoru Dusane, bas sam se zabrinuo.
Prilikom tretiranja video sam da su mi par drustava probila mednu kapu tj.izasle na satonose, negde 1 ram, negde 2,3 rama. To su uglavnom drustva koja imaju 7,8 ulica pcela, neko i 6. Inace prosek svih je 6 ulica. Sa strane na bocnim ramovima imaju meda, sta mislite da li ce da prenose taj med kad otopli ili da im dodam po pogacu?
Ja radim ovako: Obično se klube, u toku zime, pomeri u jednu stranu. Onda taj ram, pun meda, (koji je dalje), podignem i položim na satonoše iznad klubeta. Pisali su idrugi pčelari o tome, pročitaj ("Batin prsten"). Svako dobro.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicDecembar 02, 2016, 18:02:55
Cuo sam za batin prsten ali ja imam Milerove hranilice. Par drustava mi jesu otisla u stranu, neznam sta da radim i sa tim a i sa pogacama? Citam oba foruma stranu po stranu o radu sa LR ali ima toliko puno strana da ce mi trebati cela zima dok sve to prostudiram. Rano mi je za pogace a s druge strane...ne znam..??
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicDecembar 02, 2016, 18:03:52
Cuo sam za batin prsten ali ja imam Milerove hranilice. Par drustava mi jesu otisla u stranu, neznam sta da radim i sa tim a i sa pogacama? Citam oba foruma stranu po stranu o radu sa LR ali ima toliko puno strana da ce mi trebati cela zima dok sve to prostudiram. Rano mi je za pogace a s druge strane...ne znam..??
batin prsten se moze koristiti i ispod Milerovih hranilica. Drustvo koje je otislo u stranu pomeri tako sto ces izvaditi ram sa suprotne strane i sve ramove, celo drustvo zajedno pomeris u tu stranu a ram dodati sa druge strane.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan NekicDecembar 02, 2016, 19:28:38
Hvala prijatelju,tako cu uraditi sa tim drustvima koja su otisla u stranu. Ali sto se tice batinog prstena, imam jedan , mozda bih mogao da iscimam nekog da mi napravi 10ak komada pa da im proberem neki ram postavim preko ili pogace da napravim za vikend i tim drustvima da dam?? Ostavio sam im izmedju 16 i 18kg hrane po kosnici. Sledece godine ako Bog da, po 20kg svakoj! Pri kojoj spoljnoj temperaturi, pcele mogu da prenose hranu unutar kosnice? p.s. ulozak iz podnjace mi je izvucen, zimuju na dva nastavka.
Pošto sam početnik interesuje me pošto trebam raditi oksalnu kiselinu, a na ramovima sam za svaki slučaj postavio pogače (pošto nisam tačno mogao ocijeniti da li je dovoljno hrane prikupljeno pa sam za svaki slučaj stavio ppgače) sada ih trebam sklonuti pošto ću tretirati oksalnu da li ih posle i kada mogu vratiti pošto će se vjerovatno pokvasiti i ramovi malo. Hvala.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Josip KollertDecembar 19, 2016, 14:34:01
Pozdrav, Otvorim kosnicu, dva tri dima da mi pcela ne izlazi iz ulica, nadignem pogacu, nakapam i poklopim pogacu nazad. Lani tako napravio i bilo je ok, ove godine isto tako. Za sada su svi na broju. Pozdeav i svako dobro
Kolege , Recite mi da li je potrebno utopljavanje košnica za zimu. Košnice su mi DB , stavio sam stiropor 1cm ispod samog krova , na poklopnu dasku karon 2mm . Ispod sam stavio podnjaču a preko nje stiropor 2cm. Većina kaže da nema potrebe utopljavati. mene interesuje da im ovo moje utopljavanje ne naškodi?
Колега Зоране, Написао сам ти једну поруку на овој теми: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2339.msg48069#msg48069 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=2339.msg48069#msg48069) не знам да ли си прочитао?
Нема смисла да отвараш нову тему за свако своје питање! Користи могућност претраге, ту ћеш у 99% случајева наћи одговоре на своја питања, и већ давно отворене теме у којима је већ објашњено оно што тебе занима, а у великом броју случајева наћи ћеш и много додатних корисних објашњења на питања која и ниси поставио.
Значи у пољу "претрага", укуцај шта желиш да сазнаш, на пример: "утопљавање кошница", и појавиће ти се тема: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg41805#msg41805 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg41805#msg41805) прочитај одговор број 986.
Сви смо ми били на почетку, и мање-више сви ми постављамо иста или врло слична питања. Форум има заиста много тема и тешко је човеку да се ту снађе, то смо сви искусили. Да би се лакше сналазио у темама, увек читај одговоре који су писани за актуелни месец. На пример у новембру, децембру, скоро редовно се пише на тему утопљавања кошница. Исти принцип важи за било који други период на нашим пчелињацима, и за наше активности. Тако су распоређена и питања и одговори на форуму. Када сам ја тај принцип функционисања форума уклавирио, постало ми је врло лако да пронађем одговоре на своја питања, и скоро да нисам имао потребе да додатно нешто и питам. Верујем да ће то и теби помоћи.
Поздрав и свако добро :)
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Edi DarušiDecembar 20, 2016, 12:19:39
Da li možete da mi objasnite kako treba da izgleda pregradna daska za LR: da li je u gornjoj ravni sa satonošama ili sa nastavkom, može li od kartona, stirodura ili... koliko je podignuta od podnjače... Unapred zahvalan, Edi
Kolega Edi, ja sam pregradne daske pravio tako što sam koristio satonošu. U gomili ramova, bilo novih bilo starih, nađe se po neka rasparena satonoša. A ti znaš, kod nas pčelara se ništa ne baca. :D . E, na takvu satonošu, sa strane samo prikucam parče lesonita - i eto ti poklopne daske. Znači: taj lesonit je gore ravan sa gornjom površinom satonoše - praktično ima dimenziju rama. Poklopna daska nema za cilj da spreči prolaz pčelama, naprotiv. Ona mu dođe samo kao "vizuelna" pregrada. Sve što je iza pregradne daske, pčele tretiraju kao "tuđi"prostor. Materijal za pregradnu ne mora biti bog zna kako trajan. Pregradna daska je, svakako, tu samo privremeno. Pozdrav.
Da li možete da mi objasnite kako treba da izgleda pregradna daska za LR: da li je u gornjoj ravni sa satonošama ili sa nastavkom, može li od kartona, stirodura ili... koliko je podignuta od podnjače... Unapred zahvalan, Edi
Nemoj od kartona, ja sam prosle godine napravio nekoliko komada od kartona medjutim pcele su ih prepolovile, neznam kako to da shvatim, dali nepodnose karton kao materijal ili im smeta uopsteno pregradna daska.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Edi DarušiDecembar 20, 2016, 16:22:40
Citajuci temu ZIMA 2016/17 , javi mi se pitanje kao pocetniku koji jos nema pcela, ali voli da cita i uci u slobodno vreme.Kako u ovakvoj godini odrzavati radno raspolozenje kod pcela i da li je to uopste potrebno?
Вељане, Нема потребе да се извињаваш, питање је одлично и од тебе ће бити добар пчелар.
Радно расположење код пчела увек треба одржавати на потребном нивоу. Пчелиње друштво које изгуби радно расположење у дужем временском периоду, може постати проблем и себи и својој околини. Такво друштво може постати извор разних болести и зараза, и на крају пропасти. Дакле, увек треба држати радно способне пчеле.
Треба правити разлику, да ли причамо о озбиљном професионалном пчелињаку, стационарном, селећем, или говоримо о хоби пчеларењу са пар кошница. Радно расположење треба задржати у свим овим пчелињацима, али ипак постоје разлике међу њима.
Код колега који пчеларе селећи своје пчелињаке, то радно расположење друштава мора увек бити на горњој граници ројења, значи ти пчелињаци морају увек бити у топ форми. На овим пчелињацима то је и најтеже постићи, и ту су потребна значајна финансијска средства да се одржи такав пчелињак у години попут ове. Међутим поред финансијских средстава која су потребна, таквом пчелињаку је потребан и добар пчелар, јер ако у свом раду не користи правилне начине рада, такав пчелињак буде један од тема о губицима током сезоне, или о зимским губицима. У години попут ове, када у природи на дуже време и више пута током сезоне у природи нестане нектара и нарочито различитог полена, долази до великог пада у радном расположењу друштава. Тада пчелар мора да реагује са прихраном пчела, најчешће сирупом. Али та радња има смисла само у случају да има бар мало поленске паше, у случајевима када у природи скоро нема никаквог полена, давање сирупа пчелама и базирање опоравка тих пчела на сирупу, доводи до колапса тих друштава. То је чест пример ове зиме, и највећа страдања пчела имају управо такви пчелари.
Такву ситуацију је могуће квалитетно решити само додавањем квалитетног меда из резерви, на пример сунцокретовог меда који је препун полена. На овај начин је сасвим сигурно могуће одржати радно расположење друштава, и нормално ношење матица. На жалост, ретки су пчелари који имају адекватне резерве меда за овакве случајеве.
Код стационарних пчелињака то је могуће постићи релативно лакше, и ту главну улогу игра природа око пчелињака и пашних услови који владају у делокругу пчела. Ако се очекује нека скорија паша, да ли сирупом, да ли медом из резерве, друштво се може без већих проблема одржати у радном расположењу. Ако нема неке паше у догледно време, потребно је смањити простор кошнице и тиме помоћи пчелињем друштву да одржи радно расположење, што ће оно свакако постићу у том случају.
Код хоби пчелара, тај проблем се врло лако решава, сужавањем простора у кошници (скидањем наставака), и допуном хране ако је потребна. Таква допуна се може без проблема одрадити сирупом. Сама радња сужавање простора деловаће стимулативно на пчелиње друштво, и до тада летаргичне пчеле нагло живну, а неретко се и стање тог друштва нагло поправи и без додатне прихране. У таквим ситуацијама смањивање запремине у кошници помаже пчелама да лакше владају простором кошнице.
Ову меру треба предузимати и на већим пчелињацима, чак и оним "професионалним", тада сасвим сигурно губици о којима сваке године причамо, ни изблиза не би били толики. Препоручујем свима да прочитају поруке колеге Шошића на ову тему. Неће да штети, а може да користи ...
Mada ima i pametnijih od mene, da ću ti svoje mišljenje. Pčele se razvijaju kada ima unosa nektara izvana, ako nema izvana moraš ih stimulirati sa šećernim sirupom (pomalo naravno) da ti ne stane leglo. Moraš također znati što i kada medi u tvom kraju i na to se pripremiti. Suprotno nekim ovdje iznesenim tvrdnjama ja mislim da seoba na paše donosi više koristi nego štete (i za pčele i za pčelare).
Вељане, Нема потребе да се извињаваш, питање је одлично и од тебе ће бити добар пчелар.
Радно расположење код пчела увек треба одржавати на потребном нивоу. Пчелиње друштво које изгуби радно расположење у дужем временском периоду, може постати проблем и себи и својој околини. Такво друштво може постати извор разних болести и зараза, и на крају пропасти. Дакле, увек треба држати радно способне пчеле.
Треба правити разлику, да ли причамо о озбиљном професионалном пчелињаку, стационарном, селећем, или говоримо о хоби пчеларењу са пар кошница. Радно расположење треба задржати у свим овим пчелињацима, али ипак постоје разлике међу њима.
Код колега који пчеларе селећи своје пчелињаке, то радно расположење друштава мора увек бити на горњој граници ројења, значи ти пчелињаци морају увек бити у топ форми. На овим пчелињацима то је и најтеже постићи, и ту су потребна значајна финансијска средства да се одржи такав пчелињак у години попут ове. Међутим поред финансијских средстава која су потребна, таквом пчелињаку је потребан и добар пчелар, јер ако у свом раду не користи правилне начине рада, такав пчелињак буде један од тема о губицима током сезоне, или о зимским губицима. У години попут ове, када у природи на дуже време и више пута током сезоне у природи нестане нектара и нарочито различитог полена, долази до великог пада у радном расположењу друштава. Тада пчелар мора да реагује са прихраном пчела, најчешће сирупом. Али та радња има смисла само у случају да има бар мало поленске паше, у случајевима када у природи скоро нема никаквог полена, давање сирупа пчелама и базирање опоравка тих пчела на сирупу, доводи до колапса тих друштава. То је чест пример ове зиме, и највећа страдања пчела имају управо такви пчелари.
Такву ситуацију је могуће квалитетно решити само додавањем квалитетног меда из резерви, на пример сунцокретовог меда који је препун полена. На овај начин је сасвим сигурно могуће одржати радно расположење друштава, и нормално ношење матица. На жалост, ретки су пчелари који имају адекватне резерве меда за овакве случајеве.
Код стационарних пчелињака то је могуће постићи релативно лакше, и ту главну улогу игра природа око пчелињака и пашних услови који владају у делокругу пчела. Ако се очекује нека скорија паша, да ли сирупом, да ли медом из резерве, друштво се може без већих проблема одржати у радном расположењу. Ако нема неке паше у догледно време, потребно је смањити простор кошнице и тиме помоћи пчелињем друштву да одржи радно расположење, што ће оно свакако постићу у том случају.
Код хоби пчелара, тај проблем се врло лако решава, сужавањем простора у кошници (скидањем наставака), и допуном хране ако је потребна. Таква допуна се може без проблема одрадити сирупом. Сама радња сужавање простора деловаће стимулативно на пчелиње друштво, и до тада летаргичне пчеле нагло живну, а неретко се и стање тог друштва нагло поправи и без додатне прихране. У таквим ситуацијама смањивање запремине у кошници помаже пчелама да лакше владају простором кошнице.
Ову меру треба предузимати и на већим пчелињацима, чак и оним "професионалним", тада сасвим сигурно губици о којима сваке године причамо, ни изблиза не би били толики. Препоручујем свима да прочитају поруке колеге Шошића на ову тему. Неће да штети, а може да користи ...
Вељане, надам се да ћеш ускоро постати пчелар.
Поздрав и свако добро :)
Hvala vam na ovako iscrpnom odgovoru. Mnogo su mi jasnije sad neke stvari, mada bice tu jos pitanja. Nadam se i ja da cu uskoro postati pcelar samo da se uklope neke kockice i eto mene. Pozdrav i svako dobro
Mada ima i pametnijih od mene, da ću ti svoje mišljenje. Pčele se razvijaju kada ima unosa nektara izvana, ako nema izvana moraš ih stimulirati sa šećernim sirupom (pomalo naravno) da ti ne stane leglo. Moraš također znati što i kada medi u tvom kraju i na to se pripremiti. Suprotno nekim ovdje iznesenim tvrdnjama ja mislim da seoba na paše donosi više koristi nego štete (i za pčele i za pčelare).
U medjuvremenu videh i Vas odgovor. Hvala i vama u svakom slucaju.
Ps. Kucam i citam sa telefona, pa to onda ide sve malo teze. Pozdrav svima
Početnik sam i imam tri košnice kako sam već pisao. Krenuo od nađenog roja i dobio na poklon još dva još u maju. Čitavo vrijeme pripremao za zimu po uputstvima.Tretirao po uputsvima. Danas radio oksalnu kao poslednji tretman. Nađeni roj u jednom nastavku. Stanje 6 ulica, meda ima a pojedeno je manje pogače koje sam stavio.Nema kondenzat. Klube skoro pa u sredi. Dobiveni roj na dva nastavka stim da sam prije zamijenio mjesta donji na gornje mjesto jer u njemu je bilo leglo a med dole. Stanje 7 ulica. Ima puno kondezata.Klube posve lijevo do zadnjeg rama.Pogača pojedena manje od pola. Dobiveni roj dva nastavka tu nisam ništa radio bilo leglo i dole i gore. Stanje 6 ulica. Nema kondezata. Klube desno do 9 rama.Pogača manje od pola pojedena. U sve tri košnicepo po 10 mrtvih pčela kada sam nožem kroz leto malo pročistio. Kada stojim iza košnica. Prva opisana levo, druga u sredi a treća desno. Stičem utisak da pčele jedu pogače a štede med. Da li je to sve u redu.
Početnik sam i imam tri košnice kako sam već pisao. Krenuo od nađenog roja i dobio na poklon još dva još u maju. Čitavo vrijeme pripremao za zimu po uputstvima.Tretirao po uputsvima. Danas radio oksalnu kao poslednji tretman. Nađeni roj u jednom nastavku. Stanje 6 ulica, meda ima a pojedeno je manje pogače koje sam stavio.Nema kondenzat. Klube skoro pa u sredi. Dobiveni roj na dva nastavka stim da sam prije zamijenio mjesta donji na gornje mjesto jer u njemu je bilo leglo a med dole. Stanje 7 ulica. Ima puno kondezata.Klube posve lijevo do zadnjeg rama.Pogača pojedena manje od pola. Dobiveni roj dva nastavka tu nisam ništa radio bilo leglo i dole i gore. Stanje 6 ulica. Nema kondezata. Klube desno do 9 rama.Pogača manje od pola pojedena. U sve tri košnicepo po 10 mrtvih pčela kada sam nožem kroz leto malo pročistio. Kada stojim iza košnica. Prva opisana levo, druga u sredi a treća desno. Stičem utisak da pčele jedu pogače a štede med. Da li je to sve u redu.
Наравно да пчеле једу погачу а штеде мед. Пчеле су штедљива бића и зато су се тако и понашале. О томе је на овом форуму у задње време у више наврата писао Миљко Шљивић. Питање је само чему то , чему погача уопште а посебно чему тако рано ? Од ње до сада користи никакве није било а штете подоста. О томе је до сада на овом форуму толико пута писано да нема смисла више понављати. Утолико више и чуди твоја тврдња да си радио по упутствима . Тај ко је таква упутства давао је или злонамеран или незналица. Трећег нема. Што се тратмана оксалном тиче и он је требао да се уради раније , пре око месец дана. За третман оксалном је идеално време када је мирно без ветра , са доста влаге у ваздуху и када је температура преко између 5 - 10 степени. Таквих је дана било у изобиљу крајем новембра и почетком децембра и тада је било најбоље одрадити третман. Но шта је ту је . Изгледа , на сву срећу , да је још увек све у реду. Надам се да ће тако остати и до пролећа. Прва пчеларска година је увек најтежа . Ако си им оставио на јесен довољно хране а изгледа да јеси како кажеш повади и склони те погаче да више не праве штету. При овако хладном времену пчеле неће да се пењу до њих јер су у чврстом клубету али чим у контиунитету отопли неколико дана беспотребно и по пчеле штетно провоцираш рано кретање легла . А онда ето белаја што ти ни у ком случају не желим. Поздрав.
Ne mogu ocijeniti koliko je dosta meda pošto je to prva godina a u blizini nema pčelara da pogleda. Jedini koga poznajem povadi sav med pa odmah stavi pogaču i još jednu i tako radi.A ne znam koliko puta smijem otvoriti da vidim. Pogriješio sam što sam uzimio s 10 ramova pa ne mogu lako ni izvaditi da vidim koliko uopšte meda ima. Pošto nisam vadio med a kasno dobio rojeve dimio sam u oktobru zato kada sam kupovao oksalnu rekoše mi da tretiram 9 januara a ja čitajući forume odluči da tretiram sada. Nema niko u blizini voljan da dođe pogledati sve mrzovoljni ili ne znaju a i daleko su. A ja i drug počeli sa po tri pa kuburimo po forumima. Nema komentara a očekivao sam da čujem i kako mi stoje klube i da li je dobro jer sam opisao a po pitanju kondezata opisao sam i to bi volio da je neko komentarisao.Hvala.
Колега Станићу, Са којом кошницом пчелариш? Од тог колеге који вади сав мед из кошнице и ставља погаче, можеш научити како не треба да се ради. Кошницу не треба отварати сваки час, поготово када не знаш шта треба да урадиш. Пошто имаш три кошнице, све три се могу средити у року од 10-15 минута, ако има неке потребе за твојом интервенцијом.
Први услов за третирање оксалном је да нема легла у кошници, други услов је температура и влажност. Име месеца није битно, треба третирати када се испуне прва два услова. Ако у твојим кошницама није било легла, Горан је што се тога тиче у праву, могао си третирати доста раније.
Што се тиче погача, Горан ти је мање-више рекао како стоје ствари. Пошто не знам са којом кошницом пчелариш, нећу ти ништа говорити за те погаче. Бројност пчеле је добра у све три кошнице, ту немаш проблем. Друга кошница у којој имаш 7 рамова пчеле, вероватно има прилично легла, зато има већег кондеза. У те две кошнице где су пчеле отишле лево и десно, може се клубе вратити у средину. Тих пар угинулих пчела на подњачи је нормалан пад пчеле, немаш разлог за бригу.
Ако си читао теме о својој кошници, могао си на форумима да нађеш скоро све одговоре на своја питања.
Драгане , Нешковић је допунио мој одговор и видиш и сам да се слажемо. Незахвално је коментарисати нечији рад и стање у кошницама на основу оскудних података које даје . Онда је у проблему и онај који пита и онај који хоће да помогне. Имаћеш вероватно и убудуће доста дилема и питања. Зато је најбоље да отвориш тему о свом пчелињаку и након сваког озбиљнијег прегледа ту напишеш шта си урадио и какво стање оставио. Погледај теме о мом и Нешковићевем пчелињаку на пример. Не пишемо на тим темама ми тек онако. То је као роман о томе како се пчелињак развијао. Кад имаш дилему за час посла видиш какво је стање било у исто време прошле године. На једном месту имаш тачан преглед цветања биљака у твом окружењу из године у годину. Колико сада података поставиш у такву тему толико ће ти наредних година бити лакше да исправљаш грешке. Ту постављаш питања која те муче и онај ко хоће да ти одговори има довољно података да да озбиљан одговор а не да нагађа. Те теме не служе за ћаскања и поздраве и жеље већ за праћење стања на свом пчелињаку , свог рада и развоја као пчелара. Не разумем зашто многи отворе такву тему а онда је запоставе и питања постављују на све стране. Обрати пажњу, они који су неговали тему о свом пчелињаку су најбрже напредовали . Учи се и на својим и на туђим грешкама. Они који имају овакву тему више на туђим , лакше је а и јефтиније. Поздрав са жељом да из садашњих проблема изађеш без или са што мање штете.
Šta treba da uradim da vratim klube u sredu. Čitao sam da izvdaim para ramova s one strane gdje nema pčela i ostale ramove gurnem prema sredi. Da li je to to. Hvala.
За данас и сутра је најављено топло време са температурама до око 12. степени. Можеш то да искористиш и прегледаш те твоје три кошнице. Потруди се да преглед траје што краће. На шта ћеш посебно обратити пажњу ? Отвори кошницу и најпре констатуј колико улица заузимају пчеле . Извади и избаци из кошнице по један КРАЈЊИ рам . Овај рам би требало да ти буде празан без меда. Кошницу ћеш оставити са по девет рамова у сваком наставку. Рамове које си оставио мало помери у средину тако да до страница кошнице постоји мало већи размак. На овај начин ћеш обезбедити бољу циркулацију ваздуха у кошници што би требало да спречи појаву буђи од влаге у кошници. Док ово радиш вршиш проверу количине хране у кошници. Лако је то урадити. Подигнеш наставак и " одокативном " методом , на руци процениш тежину наставка . Осим тога ако је неки наставак под руком осетно лакши подигнеш пар рамова и видиш има ли хране и колико. Обзиром да ове године ниси ништа вадио од меда из кошница а верујем да си јесенас прихрањивао сирупом требало би да је хране довољно. Ако процениш да је има довољно склони погаче. Ако је нека са малом количином хране можеш поступити на два начина . Први би био да из кошнице која је баш добра са храном извадиш један рам пун меда и пребациш у ону са мало хране . Тај рам стави на место до клубета. Други ( под условом да из бољих кошница не можеш да позајмиш овај рам са храном ) је да кошници са мало хране оставиш погачу. Ако баш ниси сигуран мажеш и комбинацију ова два напред наведена. Додаш рам са храном и оставиш погачу. Кошницу у којој имаш појаву влаге провери по питању постојања легла. Не верујем да га сада има али толики кондез може да упућује на то. Расчисти ову дилему . Клубе врати у средину тако што ћеш рамове са једне стране пребацити на другу и клубе тако пометити за рам - два . Изгледа да је ово много посла али веруј ми да није . Све се ради истовремено само се у глави мораш унапред припремити да сце одмах видиш и радиш. Срећно ти било.
П. С.
Веруј да је крајње незахвално ово што сам писао али и сам са до скора размишљао слично као и ти са сто и једном дилемом да ли да нешто гледам и радим и што је најгоре шта да радим ? Са те стране те апсолтно разумем и само зато сам све ово и написао. Надам се да ће помоћи .Поздрав.
Hvala, ovo je već konkretno. Već sam tamo kod tebe na pčelinjaku i čitam sve od preve strane i pokušaću isto da napravim jer košnice su mi kod kuće i svaki dan ih vidim i posmatram. A već sam spremio ramova, nastavaka, košnica i alate za dalje. Hvala još jednom.
Zasto ljudi vracaju klube u sred zime gde misle da je bolje za pcele? kod mene to ne moze da prodje bez teskog rastresanja klubeta jer su ramovi po ovoj hladnoci zalepljeni kao superlepkom za nastavak i druge ramove. Svaki topao trenutak pcele ce iskoristiti da prenesu med blize klubetu a to se koliko sam video desava i kad mislimo da nema nikakve radnje u kosnicama. Uvek kada je iznad 0 C pcele setkaju po kosnici i nisu u nekom cvrstom klubetu (bar RV) i to mi je bilo cudno od prvog dana kad sam zazimio pcele prvi put. Cak sam na SPOS forumu otvorio temu u zimu 2013 godine o tome pa mislim da te intervencije nisu potrebne.
Druga je stvar sto u slucaju dugotrajnog jaceg zahladjenja pcele ionako nece pomerti klube dovoljnom brzinom da bi dosle do meda koji se nalazi oko njih - upravo sa idejom da se spreci umiranje od gladi u prisustvo meda je Brstina i konstruisao RV.
Kod mene vise od pola drustava se zazimi na sve strane i do sada nije bilo problema. Ako pogledamo mesto gde se pcele zazimljuju a prema teoriji (ja eto to nisam ispratio) zazimljuju se tamo gde je izaslo zadnje leglo pa ako su uz zid ili nisu po sredini to je trebalo ranije resavati (znate ono - u sredinu tamno sace sa strane svetlo ...) a pcele bataliti po ovoj zimi. Ja jos uvek nemam dovoljno saca a pcele vise vole da med stavljaju pred zimu u tamno sace pa mi se desava da mi svetli ramovi ostanu negde u sredini nastavka a tamni sa medom sa strane.
Za RV mislim da nije bitno za ostale ne znam da se razumemo ...
Ja sam prošle godine imao dosta društava koje nisu bile "centrirane" i nije bilo nikakvih problema. Ako iznad klubeta imaš dovoljno debele medne vijence bolje je ništa ne čačkati. Ako si tanak sa medom onda Robin Hood ova metoda - uzmi bogatim i daj sirotinji na ranije pisani način.
Anto, dobro ti je ovo za Robin Huda. Hvala ti što si mi indirektno pomogao da još jednom razmislim o ispravnosti svog pristupa. Već sam se ponašao kao Robin Hud na pčelinjaku, planirao sam da se i ove zime ponašam kao Robin Hud, uzimaj gde ima i davaj gde nema. Postavlja se pitanje ispravnosti takvog ponašanja. Još ću malo premisliti o takvom ponašanju...
Ipak ću ove zime biti po malo Robin Hud. Kad malo otopli u Februaru nekim zajednicama ću dodati po ram meda uzet iz nekih drugih zajednica nemam u magacinu. A kasnije sledećih godina to neću činiti. Preduzimaću pravovremene radnje tokom godine da se ne desi da se brčka tokom zime.
Ja sam na staru godinu svojim uzimljenim nukleusima na satonoše stavio suncokretov med u najlon vrećicama, kao pogača ali sa čistim kristaliziranim medom. Mislim da je to bolja opcija nego okvir sa strane. Kad malo zatopli onda ću im dati okvir sa medom.
01.01.2017. je osam dana nakon tretiranja oksalnom kiselinom. Kada sam pregledao tri košnice koje imam samo na jednoj našao 1 varoju. Da li je to moguće, a pčela ima po 6 i 7 ulica.
Vojo kod te rotacije nastavaka, treba li podici koji ram sa zatvorenim leglom u taj, sada gornji.
Зоко пријатељу, Ако се ради на већим пчелињацима са више стотина кошница онда се ради само наставцима и нема сврхе губити време на подизању рамова и детаљном уређењу сваке кошнице. Међутим ако пчелар има мањи број кошница свакако да својим активностима радом са рамом може помоћи пчелињој заједници и тиме мало убрзати развој пчелиње заједнице тиме што ће подићи два рама са леглом у горњи трећи наставак а у доњи оставити најмање 5 рамова са леглом.
Поздрав драгим пријатељима...
Kad pčele izađu (izlegu se :) ) iz legla onda se (ako je matica ograničena u prvom (nultom) nastavku matičnom rešetkom) u tim ćelijama skladišti med?
Vojo kod te rotacije nastavaka, treba li podici koji ram sa zatvorenim leglom u taj, sada gornji.
Зоко пријатељу, Ако се ради на већим пчелињацима са више стотина кошница онда се ради само наставцима и нема сврхе губити време на подизању рамова и детаљном уређењу сваке кошнице. Међутим ако пчелар има мањи број кошница свакако да својим активностима радом са рамом може помоћи пчелињој заједници и тиме мало убрзати развој пчелиње заједнице тиме што ће подићи два рама са леглом у горњи трећи наставак а у доњи оставити најмање 5 рамова са леглом.
Поздрав драгим пријатељима...
Kad pčele izađu (izlegu se :) ) iz legla onda se (ako je matica ograničena u prvom (nultom) nastavku matičnom rešetkom) u tim ćelijama skladišti med?
Да, али само привремено. У паши пчеле по некад смање легло чак и на само 4-5 рамова а затим полсе паше у том истом наставку проширују легло на 8-9 па чак и на свих 10 рамова.
01.01.2017. je osam dana nakon tretiranja oksalnom kiselinom. Kada sam pregledao tri košnice koje imam samo na jednoj našao 1 varoju. Da li je to moguće, a pčela ima po 6 i 7 ulica.
( ево неодговореног питања). Да Драгане, могуће је зашто да не.
Имам једно питање. Постављам га овде, а модератори нека пребаце, ако треба, тамо где мисле да треба.
Ако неко има 15 друштава и жели да их умножи на 20 или 22 може ли то да уради пре главне багремове паше, рецимо непосредно након јабуке или уљане репице, а да не ослаби друштва за багремову пашу значајно. Досад сам разројавање радио након багрема и ту ми ништа није нејасно, читао сам помало о разројавању пре багрема али ми недостаје пракса, па вас искусније питам, вреди ли то или не? Колико добијам а колико губим раним разројавањем. Циљ ми је да у багрем уђем с јаким друштвима, која ће донети меда и за мене. Може ли дакле то, и конкретно, може ли се изразити у бројкама добит или губитак? Хвала!
Pozdrav Milivoje, nisam iskusan i ne mogu ti pomoći iz prakse ali pogledaj temu koju je naš domaćin Voja započeo: http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=88.0 (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=88.0)
Takođe pronađi na internetu snimak na kojem je prezentacija Zorana Sevića gde govori kako društva pripremiti za bagremovu pašu pa posle toga neke metode kako razviti ta društva i umnožiti ih.
Na ovom forumu su mi interesantna i sasvim logična pisanja našeg kolege Gorana Rakovca, pa potraži njegova iskustva.
Помоз` Бог браћо и сестре! ... Колико добијам а колико губим раним разројавањем. Циљ ми је да у багрем уђем с јаким друштвима, која ће донети меда и за мене. Може ли дакле то, и конкретно, може ли се изразити у бројкама добит или губитак? Хвала!
Бог ти помогао Миливоје,
Да би имао успеха у пчеларству, труди се да имаш јасан план шта хоћеш да урадиш у датој ситуацији. Ако ти је циљ да у багрем уђеш са максимално јаким друштвима и да оствариш максималне приносе, онда то и уради. Ако хоћеш и "јаре и паре", можеш остати и без јарета и без пара. Па сад како хоћеш. Конкретан одговор на твоје питање гласи:
Сасвим је могуће спремити друштва да остваре максимално могући принос у багремовој паши, и у исто време направити ране ројеве. За то је потребно да имаш природне услове који то омогућују, велико практично знање, и потребна средства, једноставно мораш бити "видра", способан да максимално искористиш сав природни капацитет који ти је на располагању. Пошто немаш потребно практично искуство да оствариш обе ове могућности, одговор на твоје питање гласи: теби се тај ризик не исплати.
Спреми своја друштва максимално колико можеш, и мирно чекај багремову пашу. Када прође паша багрема, разрој своја друштва и уживај. Све друго је превелики ризик који ти није потребан.
Danas pregledao košnice. U prvu s jednim nastavkom dodao pogaču jer su pojele med. Ima legla. U drugoj sa dva nastavka(srednja) stavio pogaču prije ali je nisu jele jer imaju puno meda što se vidi na slici. U košnici ima puno legla. Stavio novine i zatvorio. U trećoj na dva nastavka stavio pogaču jer ima manje meda tj u krajnjim ramovina nema meda uopšte. Predzadnji ram sa medom dodao uz leglo jer je pun meda i stavio ga do legla. Stavio pogaču, pokrio novinama i zatvorio. Već dva dana traje pročisni let i to intezivno. E sad imao bih jedno pitanje. Kada se pregledaju donji nastavci da se vidi šta je u njima i šta se tu radi i kada.
Помоз` Бог браћо и сестре! ... Колико добијам а колико губим раним разројавањем. Циљ ми је да у багрем уђем с јаким друштвима, која ће донети меда и за мене. Може ли дакле то, и конкретно, може ли се изразити у бројкама добит или губитак? Хвала!
Бог ти помогао Миливоје,
Да би имао успеха у пчеларству, труди се да имаш јасан план шта хоћеш да урадиш у датој ситуацији. Ако ти је циљ да у багрем уђеш са максимално јаким друштвима и да оствариш максималне приносе, онда то и уради. Ако хоћеш и "јаре и паре", можеш остати и без јарета и без пара. Па сад како хоћеш. Конкретан одговор на твоје питање гласи:
Сасвим је могуће спремити друштва да остваре максимално могући принос у багремовој паши, и у исто време направити ране ројеве. За то је потребно да имаш природне услове који то омогућују, велико практично знање, и потребна средства, једноставно мораш бити "видра", способан да максимално искористиш сав природни капацитет који ти је на располагању. Пошто немаш потребно практично искуство да оствариш обе ове могућности, одговор на твоје питање гласи: теби се тај ризик не исплати.
Спреми своја друштва максимално колико можеш, и мирно чекај багремову пашу. Када прође паша багрема, разрој своја друштва и уживај. Све друго је превелики ризик који ти није потребан.
Поздрав :)
Хвала Драгане!
Циљ мог питања је врло животни, али то тренутно није битно. Зашто питам и какав одговор очекујем? Нпр. у тзв. школи пчеларства сам чуо да се ројеви никако не селе на пашу, тј. ако смо их направили након багрема а идемо на рецимо, сунцокрет, ројеви ће остати на пчелињаку, јер кажу, могу да страдају, неће донети принос, који би нам користио, и сл. Ја нисам слушао ову препоруку, јер сам пре тога ризиковао и селио све ројеве. Само они су ми доносили по наставак меда. Друштва су друга ситуација. Ако човек рецимо крене с двадесет ројева на сунцокрет и она му донесу по наставак меда, у просеку, уз прихрану и третман и наравно остављање чистог меда у плодишту зазимљени су по мом искуству безбедно а пчелар има корист. У том смислу, питање моје је упрошћено овако: могу ли друштва нормално јака (12) разројена на 15-17 донети на "добром" багрему по наставак меда за пчелара у просеку с РВ кошницом? Хвала.
Имам једно питање. Постављам га овде, а модератори нека пребаце, ако треба, тамо где мисле да треба.
Ако неко има 15 друштава и жели да их умножи на 20 или 22 може ли то да уради пре главне багремове паше, рецимо непосредно након јабуке или уљане репице, а да не ослаби друштва за багремову пашу значајно. Досад сам разројавање радио након багрема и ту ми ништа није нејасно, читао сам помало о разројавању пре багрема али ми недостаје пракса, па вас искусније питам, вреди ли то или не? Колико добијам а колико губим раним разројавањем. Циљ ми је да у багрем уђем с јаким друштвима, која ће донети меда и за мене. Може ли дакле то, и конкретно, може ли се изразити у бројкама добит или губитак? Хвала!
Бог Ти помогао Миливоје!
Мислим да ти је колега Драган Нешковић одговорио на квалитетан начин и ја се слажем са таквим предлогом..
Значи ипак најекономичније је изједначити заједнице на пчелињаку и покушати ухватити то што нам природа понуди у багремовој паши.
Danas pregledao košnice. U prvu s jednim nastavkom dodao pogaču jer su pojele med. Ima legla. U drugoj sa dva nastavka(srednja) stavio pogaču prije ali je nisu jele jer imaju puno meda što se vidi na slici. U košnici ima puno legla. Stavio novine i zatvorio. U trećoj na dva nastavka stavio pogaču jer ima manje meda tj u krajnjim ramovina nema meda uopšte. Predzadnji ram sa medom dodao uz leglo jer je pun meda i stavio ga do legla. Stavio pogaču, pokrio novinama i zatvorio. Već dva dana traje pročisni let i to intezivno. E sad imao bih jedno pitanje. Kada se pregledaju donji nastavci da se vidi šta je u njima i šta se tu radi i kada.
Пријатељу Станићу, преглед доњих наставака најбоље је обавити приликом првог пролећног прегледа. Мада би све требало да буде записано још у току зазимљавања и после зимовања само прочитамо шта пише на крову кошнице...
Циљ мог питања је врло животни, али то тренутно није битно. Зашто питам и какав одговор очекујем? Нпр. у тзв. школи пчеларства сам чуо да се ројеви никако не селе на пашу, тј. ако смо их направили након багрема а идемо на рецимо, сунцокрет, ројеви ће остати на пчелињаку, јер кажу, могу да страдају, неће донети принос, који би нам користио, и сл. Ја нисам слушао ову препоруку, јер сам пре тога ризиковао и селио све ројеве. Само они су ми доносили по наставак меда. Друштва су друга ситуација. Ако човек рецимо крене с двадесет ројева на сунцокрет и она му донесу по наставак меда, у просеку, уз прихрану и третман и наравно остављање чистог меда у плодишту зазимљени су по мом искуству безбедно а пчелар има корист. У том смислу, питање моје је упрошћено овако: могу ли друштва нормално јака (12) разројена на 15-17 донети на "добром" багрему по наставак меда за пчелара у просеку с РВ кошницом? Хвала.
Колега Миливоје,
То што си чуо у школи пчеларства, суштински је у реду, и то је добар савет јер потиче из искуства колега. То је добра препорука, а како ће пчелар поступити у конкретном (свом) случају, то је само његова одлука. Сходно томе и последице те његове одлуке биће само његове, било позитивне, било негативне. Као што си и сам рекао, требао си да донесеш одлуку, и ти си је донео. Преузео си ризик, и то ти се исплатило. Богу хвала.
Навешћу ти свој пример у истој ситуацији, са супротним епилогом. Наиме 2015. године ја сам вршио рано разројавање и направио од неких 39 друштава, 70 ројева. Ти ројеви током багремове паше те године, развијали су се страшно брзо и до поласка на сунцокрет сваки тај рој је имао по 8-9 рамова легла. Попут тебе и ја сам тада требао да донесем одлуку, да ли да те ројеве носим на сунцокрет да се тамо додатно развију, и да донесу себи зимницу, мед од њих ми није требао. Донео сам одлуку да их однесем на сунцокрет, и био сам свестан свог ризика такве своје одлуке.
Комплетан пчелињак сам одвезао на сунцокрет као данас, и спремао се да после два дана довезем наставке да урадим проширење тих ројева, јер су за 5-6 дана ти ројеви требали да буду са три пуна наставка пчела. Производна друштва која сам одвезао на ту пашу, била су змајеви од кошница са дупке пуних 30 рамова пчела и у свакој кошници бар 12 рамова легла (толико је имала моја најслабија кошница) већина је била са 14 и 15 рамова легла. Када сам дошао после два дана, очекивао сам пчелињак који ради пуном паром, а затекао сам мук на пчелињаку. У производним друштвима пчелу сам имао само у плодишту, и ни једну једину пчелу у медиштима. Испред кошница није било мртвих пчела, у медиштима је било по пар рамова са нектаром, а пчела нигде. Сви ројеви су тренутно пропали, и остали без излетница. Тотална катастрофа. Тог истог дана морао сам хитно да се вратим кући због неких дешавања, тако да сам од пчелињака дигао руке, и вратио се кући. Тек после 4 дана могао сам да дођем до пчела. Епилог је следећи: Сви ројеви су били уништени, тотална штета. Производна друштва су успела да се извуку, али само зато што су била изузетно јака, и због тога што су имала дупло више ројева поред себе, па су ишла у грабеж у моје ројеве и тако преживела тровање на сунцокрету. За развој сваког тог роја потрошио сам по 10 кг. чистог багремовог меда, не рачунам стимулативну прихрану за њихов развој, матичњаке и матице које сам куповао. Само у чистом меду који сам њима дао, имао сам штету од 3290 евра, плус матице, матичњаци, мој рад, итд. Од тог тадашњег губитка, ни дан данас се нисам опоравио. Видиш и то се дешава, а ово сам написао само да можеш да стекнеш реалну слику свега онога што нас пчеларе може задесити у раду. Пчеларство је високо ризичан посао, и наше одлуке могу нам донети много, али као што видиш, могу нам и однети много. Па сад како се и кад заломи. Некад овако, а некада онако. То је живот.
"У том смислу, питање моје је упрошћено овако: могу ли друштва нормално јака (12) разројена на 15-17 донети на "добром" багрему по наставак меда за пчелара у просеку с РВ кошницом?".
На то питање сам ти већ одговорио у предходној поруци. Ако се испуне потребни услови, могу донети знатно више од тог једног наставка за пчелара. И ово ти пишем из личног искуства. Да ли се у твом случају ти потребни услови могу испунити, то је питање искључиво за тебе, и само ти можеш себи дати ваљан одговор. Ја ти од свег срца желим срећу, па шта год да решиш.
Zapisao sam g. Vojo ovo prije zazimljavanja. Srednja košnica u donjem nastavku sam ostavio 7 ramova. Na njima je bilo samo meda i polu izgrađenog saća.Nije bilo legla.A gornji nastavka digao i u njemu je ovo što stoji gore na slici.
Druga košnica sa dva nastavka i dole i gore bilo i meda i legla tako ta prilikom uzimljavanja nisam ništa dirao oba bila ista i gore i dole i med ipuno legla.
Zato ja sada pitam šta bi sa prvom a šta sa drugom košnicom da radim u proljeće. Ona treća sa jednim nastavkom to znam.
Interesuje me kada ce ljudi najzad videti da je suncokret u vecini slucajeva zatrovan a ako kazu - nije - to je u rangu price babe na Zelenom vencu kad je pitate jel prskano - a ona kaze ma kakvi mi to za nasu decu gajimo ...
Citajuci kako forum tako i raznu literaturu, otvorimi se jedno pitanje, koje je za nekoga mozda smesno, ali za mene vrlo ozbiljno. Pa ovako... Svuda citam kako pcele treba spremiti za bagrem kako podsticajnom prihranom tako kojekakvim jos radnjama. Sta raditi sa pcelama u prolece ako nam je jedina ozbiljnija pasa suncokret? Mislim sta raditi, ako pcele vuku dosta polena a malo nektara pa teže da blokiraju maticu i krenu u rojenje? kako i kada poceti pripremu za suncokret? U pitanju bi bio stacionarni pcelinjak sa nesto malo vocne pase kao i nesto malo malina i malo vise suncokreta.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Kristian NjariFebruar 09, 2017, 22:16:02
Dobro pitanje, Veljane. I ja čekam odgovor iskusnih kolega.
Citajuci kako forum tako i raznu literaturu, otvorimi se jedno pitanje, koje je za nekoga mozda smesno, ali za mene vrlo ozbiljno. Pa ovako... Svuda citam kako pcele treba spremiti za bagrem kako podsticajnom prihranom tako kojekakvim jos radnjama. Sta raditi sa pcelama u prolece ako nam je jedina ozbiljnija pasa suncokret? Mislim sta raditi, ako pcele vuku dosta polena a malo nektara pa teže da blokiraju maticu i krenu u rojenje? kako i kada poceti pripremu za suncokret? U pitanju bi bio stacionarni pcelinjak sa nesto malo vocne pase kao i nesto malo malina i malo vise suncokreta.
Ово је тешко питање Вељане јер је све зависно од временских и пашних прилика. Не може се дати неки универзалан одговор који би важио за сваку годину.
Ако постоји уљана решица у окружењу и у крзгу од 4-5 километара пчеле ће се ако буде лепог времена развити и свакак да ће јаче заједнице имати могућности да крену ка ројењу. У тим условима може се одузимати легло и појачаати слабије заједнице и тиме спречити ројење. Може се такође одузимати поленов прах и тада сигурно опет нема ројења. Могу се пчалама додавати празни рамови за изградњу саћа и сасецати трутовско саће и тиме борити против варое али и топљењем воска користити пашу а уједно смањивати ројеви нагон.
У суштини свака здрвава заједница развије се далеко пре сунцокретове паше међутим ако нема неке јаче паше у окружењу може се одржавати легло на неком средњем нивоу и чекати сунцокретова паша. У тим условима током априла и маја не треба заједнице подстицати на брзи развој и полако ће стићи до сунцокретове паше.
G. Vojo, hvala vam na odgovoru. Znam da se neke stvari ne mogu raditi sablonski, ali makar okvirno da znamo kako se postupa sa takvim drustvima tj. takvom situacijom. Pozdrav i svako dobro.
Вељане, за оне који не планирају селидбу на багрем или на липу то јест за оне којим не требају јаке заједнице до сунцокрета препоручљиво је поделити заједнице одмах након сунцокретове паше на пола и зазимити нешто мало слабије заједнице. Овим се добија повећање пчелињака за 100%. За младе пчеларе тада је најбоље купити младе спарене матице из исте сезоне и заједнице само поделити на пола и додати им матице. Пре 10-15 година редовно сам током сваке годиен после сунцокретове паше правио такве јаче ројеве и додавао им по један наставак са саћем од јачих заједница и стављао га на подњачу а горе нормално зазимио нову заједницу.
Ovo mi se cini kao dobar metod za uvecanje pcelinjaka. Cak sta vise i vrlo jednostavan za jednog pocetnika poput mene. A sta radimo ako bih smo se zadrzali na tom broju pcelinjih drustva? Da malo razmisljam na glas: Spojiti u prolece to sto smo podelili ili...?
Znas kako Veljane, ako si vec obezbedio podnjacu, tela, zbeg i krov onda ih razvijaj za pasu.. Ako ih spojis na prolece a suncokret daleko, sta da radis sa tako jakim drustvom a nema pase..... Ja tako razmisljam..
Ovo mi se cini kao dobar metod za uvecanje pcelinjaka. Cak sta vise i vrlo jednostavan za jednog pocetnika poput mene. A sta radimo ako bih smo se zadrzali na tom broju pcelinjih drustva? Da malo razmisljam na glas: Spojiti u prolece to sto smo podelili ili...?
Спајати у пролеће значи уништити једно друштво. Чему то ? Ако нећеш да се проширујеш онда продај или поклони то друштво некоме.
Ok. Shvatio sam poentu. Posto vidim da se svuda(mislim na knjige i forume) u principu ponavlja "razroji pa spoji", pa sam zato postavio to pitanje vezano za ovakvu situaciju. U svakom slucaju hvala Vam na pomoci.
Ne znam,probaj onda nekako da odrzavas ta drustva u radnom raspolozenju, Goran je pisao o Peletu, mozda moze i na taj nacin, samo da uvek na kraju ostavljas jednu maticu i spojis to isto drustvo, posto je u istoj kosnici....Evo tu je Goran a on je kompetentniji od mene..
Naravno čika Neso. Cak sa mislio i jedno vince da spremim za mog mentora u znak zahvalnosti, sto me trpi sa mojim zanimljivim pitanjima kako na pp, tako i uzivo. Veliki pozdrav
Kakav sam ja napredan pčelar... 8) Već sam postao mentor, a da ne znam ništa više od svog "pripravnika", hahahaha. Forum čuda stvara. No Veljo, moramo naći i jednog zajedničkog mentora.
Slazem se. ;) , a i ako ga ne nadjemo klaj-klaj sto bi se reklo. Pa pcele imaju ganglije, a mi mozak, ne?
I opet nas izlevate... :'(
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Edi DarušiMart 30, 2017, 20:23:23
Dragi prijatelji, najzad sam stigao da obavim prolećni pregled. Cele zime sam čitao, pitao, razmišljao, jedva čekao proleće... A pregled me razočarao: jedno društvo sa 5 rama legla i 4 rama perge... trebao sam odavno proširiti plodišni prostor; zatim društvo sa 4 rama legla i blokada polenom; 9 društava sa 3 rama legla... polena i nektara na volju; i 3 društva sa po jednim ramom legla. Kada je reč o ovim poslednjim, rekapitulacijom događaja utvrdio sam i ovde ličnu odgovornodt za ovako loše stanje. Naime prošle godine su pčele izvlačile matičnjak tihe zamene a ja rušio isti i ostavljao staru maticu. U sledećem prirodnom roju nema meda, bilo je to društvo koje je u avgustu imalo 6 ramova legla. Kod poslednjeg matica sitna, nikakva- iako je u zimu uvela 6 ramova legla ova mlada matica je sada na jednom ramu. Pitanje šta raditi sa ovim društvima koja imaju 1 ram legla? ps ostalim društvima sam, najzad, proširivao plodišni prostor, postavio najlon i dao po 2dl sirupa 1:1.
Ja bih voleo da su sva moja tako "LOŠA" sa 5 ramova legla i 4 rama perge. Budi srećen za toliki polen, proširuj oprezno. Koliko ima pčela u ova tri društva sa po jednim ramom legla, kako ona stoje sa polenom pretpostavljam da je tu dve tri ulice pčela a da je po malo polena na na ona dva rama pored legla. Suzi ove slabe na broj ramova popunjenih pčelama umetanjem pregradne daske (lesonit, karton ili nešto slično.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarMart 31, 2017, 12:03:42
Evo jedna dilema početnika koji prelazi sa LR na RV...
Naime imam 8 društava koja su prošle godine naseljena kao prirodni rojevi u LR košnicama. Društva se vrlo brzo razvijaju i ja ih ne sprečavam u tome. Neki bi rekli da nije dobro ali meni ne smeta jer su vremenske prilike takve da im pogoduje a ja svakako namjeravam da širim i razrojavam pa sad prije ili poslije bagrema zavisi od stanja u košnicama. Čak šta više volio bih prije bagrema da budući RV rojevi mogu bar malo da profitiraju od bagrema ako ga bude a nadam se da hoće.
E sada kako rekoh za ovih 8 LR imam po dva nastavka i to je to što se tiče LR košnica. Nebih dalje da ulažem u LR košnice ali ako bagrem zamedi trebaće mi i treći nastavak vjerovatno.
RV nastavaka imam dovoljno da mogu da formiram rojeve i neće mi trebati svi nastavci pa razmišljam o tome da iskoristim RV nastavke kao medišta na LR plodištu. Razliku dimenzije bih pokrio sa letvicom. Kasnije ću te izgrađene medišne nastavke da iskoristim na RV košnicama. Ima li neko iskustva ili neki savjet, argument za ili protiv i sl.
U planu je da pređem na RV ali se nebih odmah riješio LR košnica nego bih za sada smanjio njihov broj da mi postojeća oprema bude dovoljna za nesmetan rad sa njima.
Pozdrav...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Nikola MilenkovicMaj 21, 2017, 19:15:03
Glukoza dobijena od kukuruza
Postovani,
Molio bih Vas ako neko ima iskustva sa ovim tipom secera ili ako ga je neko ikad koristio...da li je dobar za pcele, da li moze da se koristi kao zamena za secer i ako moze u kom odnosu treba da se mesa sa vodom ili mozda da se napravi neka mesavina sa secerom?
Dobio sam neku kolicinu, pa ne znam da li da je dajem pcelicama ili ne.
Hvala unapred S'postovanjem Nikola
p.s. ako vec postoji ovakva tema zamolio bih administratore da je prebace tamo. Hvala
Jedan od uzroka stradanja pcela ali kao i sve savremene agrotehnicka mere pre ili kasnije ce debelo uci i kod nas - usustini vec ga mnogi koriste ali se ne prica o tome....
Ogranicavanjem matice dobijamo rojevi nagon sto je nepozeljno. Da bi sprecili rojevi nagon prevesavamo ramove tako da matica nesmetano leze. Ako matica nesmetano leze onda ogranicavanje matice nema nikakvu svrhu. Navodno ogranicena i blokirana matica nece da se roji u burnoj pasi a svi izvestavaju da se i tada roji. Ako je samo ogranicena u burnoj pasi a obezbedjen prostor da nesmetano zaleze nece da se roji ali onda i ogranicavanje nema nikakvu funkciju jer bi ona i bez ogranicavanja nesmetano zalegala. Da li neko ovde moze da objasni o cemu se ovde radi ili se bespotrebno komplikuje posao oko sprecavanja rojevog nagona, prevesavanja i ogranicavanja. Po meni su sve te radnje nelogicne ako se matica ogranicava a istovremeno omogucava nesmetano zaleganje u tom ogranicenom prostoru.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Boris SalajMaj 23, 2017, 18:25:57
Ograničavanje matice se ne radi da bi matica nesmetano legla, već usporeno, kako bi bilo što manje novog legla (ali da bi ga ipak bilo kako se ne bi pokrenula tiha smena matice, ili pojava lažnih matica...)Prevešavanje legla se radi da bi se kasnije (npr za 18 dana) povećao broj pčela (pošto ograničena matica sporije nosi, zbog povećanog gubitka izletnica usled trovanja, naglog nevremena i sl. broj pčela u PD se smanjuje) dodavanjem novih praznih ćelija za zaleganje, a ne da matica nesmetano nosi. Ograničenje matice se zapravo vrši da bi se promenila struktura pčelinjeg društva promenom omera količine legla u odnosu na broj pčela u PD (više izletnica, manje kućnih pčela). Tvrdnja da ograničavanjem matice dobijamo rojevi nagon ne stoji, bar u košnici kojom ja pčelarim, jer nakon dostignutog željenog broja pčela u PD, ja ograničim maticu i nakon toga nema nikakvog prevešavanja a ni rojenja...Trik je u tome da potrefiš koji je to željeni broj pčela u jednom PD. Ako broj bude veći od optimalnog, eto rojevog nagona (ne samo zbog broja pčela utiču tu i druge stvari kao npr nemogućnost izlaska na pašu, kišne godine su pogodnije za rojenja), a ako je broj manji smanji se prinos (ako podrazumevamo da je paša dobra)...
...Ako broj bude veći od optimalnog, eto rojevog nagona (ne samo zbog broja pčela utiču tu i druge stvari kao npr nemogućnost izlaska na pašu, kišne godine su pogodnije za rojenja), a ako je broj manji smanji se prinos (ako podrazumevamo da je paša dobra)...
Da bi se postigao optimalni broj pcela (60.000) pcelari dodaju leglo iz pomocnih zajednica tako da mi je ogranicavanje matice da sporije zaleze ipak nelogicno. Valjda se svi trude da ona sto pre dostigne taj optimalni broj a ako je dovoljno dobra da moze sama da premasi taj broj meni je logicnije da joj se oduzme zatvoreno leglo za pojacanje slabijih drustva nego da se usporava i da joj se da veci prostor da moze da ispolji svoj maksimum.
Po meni, svrha MR, nije sprecavanje rojenja, nego upravo sprecavanje matice u prekomernom zaleganju i samim tim PZ u odrhanjivanju nepotrebnog legla i dobijanja veceg broja primateljica u pasi... Da je pustimo da nesmetano nosi, mislim da meda ne bi videli....
Srdjane, broj od 60.000 jedinki teško da je optimalan, već je za Carnicu, rekao bih, nedostižan i postiže se upravo tim dodavanjem. Jedan RV nastavak je sasvim dovoljna količina ćelija u plodištu, koje matica može da zaleže i MR je neće ograničavati u tom smislu. LR nastavak je malo veći, dok smatram da je DB plodište za dve a ne za jednu maticu. ;D Zbog toga će većina pčelara, koji je koriste, ove godine gledati u lepe medne kape svojih plodišta i u divne, devičanske, ali prazne ramove svojih DB medišta. Bar što se bagremove paše tiče.
Po meni, a to sam iskusio već ovog proleća, MR treba da učini i drugu, vrlo bitnu stvar. A to je da ograniči maticu da ne švrlja po košnici kako joj se ćefne, već da zaleganje ograniči na taj jedan nastavak, koji smo joj dodelili i koji joj je, ponavljam, sasvim dovoljan. Naime, u 3 LR košnice, koje sam ostavio u Bačkoj Palanci, na razvojnoj paši, nisam stigao, zbog prijema RV društava i naseljavanja kontejnera, da postavim MR. Sve tri matice su šarale od prvog do trećeg nastavka sa leglom i tako mi ubrljačile broj ramova, koje mogu da izdvojim za vrcanje. Da su na vreme dobile MR, u prvom bih cugu oduzeo po 20kg meda iz svake, a ovako ću morati da sačekam da se mlade izlegu, pa da, ukoliko taj med ne pojedu, obavim još jedno oduzimanje. I tada to više neće biti bagrem, već neka mešavina sa lipom i livadom. Budući da feromoni matice imaju domet od oko 30cm u prečniku, ako matica zaleže slobodno u tri ili više nastavaka, može doći do toga da pčele u udaljenim nastavcima izgube informaciju da je kraljica prisutna u PZ i da nad larvicama u tom nastavku povuku matičnjake i eto ti rojenja... Kada je matica ispod MR u donjem nastavku, pčelice nemaju gore larvica, od kojih bi mogle da pokušaju da naprave novu. I na kraju, MR se može i mora koristiti kod dvomatične konfiguracije u nastavljačama, kako kraljice ne bi došle u dodir i medjusobno se obračunale. Naravno, tada se koriste dve MR.
Priprema zajednica za bagremovu pašu dodavanjem, a zatim oduzimanjem legla, nije striktno vezana za MR i njenu upotrebu, već kako reče Drpljanin, za promenu i optimiziranje strukture pčela u košnici. Ova intervencija nema veze sa nošenjem matice i njenim sposobnostima, kao i ograničavanjem. Matica ostaje ispod MR i radi svoj posao, ali tamo gde treba da ga radi.
Tako da mislim da si promašio polaznu tačku. :)
Naslov: EV Ramovi
Poruka od: Srdjan SavicMaj 24, 2017, 16:32:37
Jel zna neko da li mogu da se negde naruce i plate pouzecem letvice za EV ramove. Ili da prepravljam ove od DB medista.
Meni i dalje nema logike ogranicavanje matice verovatno zbog neiskustva. Vec za vikend cu izolirati matice na 3 BD rama i mozda povaditi ostatak legla pa da se i sam uverim. U medjuvremenu pravim EV samo da vidim gde da nadjem ramove ili cu prepraviti od DB medista.
Hvala na iscrpnom odgovoru. Gram iskustva vredi vise od hiljadu tona znanja zato vam verujem svima da je tako kao sto kazete bez obzira sto mi to nije logicno.
Pozdrav kolege pcelari. Pitanje koje muci mladog pcelara je sledece. Mozda negde i pise i mozda je i rano za to(ili kasno) ali glasi. Kako dodati medisne nastavke u situacijama: kad je pasa burna i imamo izgradjene ramove- i kad nemamo, kad je pasa slabija i ista situacija sa ramovima i kad je pasa pri kraju? I naravno ako moze obrazlozenje zasto tako? Hvala Ps. Pitam za slucaj kod RV kosnice.
Kad je burna paša najbolje je dodati nastavak sa satnim osnovama ispod izgrađenih, ako pomiješan satne i izgrađene znaju izgrađene jako produbiti. Kod slabije paše bolje je dodavati po 2-3 satne osnove ili miješati sa izgrađenim saćem
Pozdrav kolege pcelari. Pitanje koje muci mladog pcelara je sledece. Mozda negde i pise i mozda je i rano za to(ili kasno) ali glasi. Kako dodati medisne nastavke u situacijama: kad je pasa burna i imamo izgradjene ramove- i kad nemamo, kad je pasa slabija i ista situacija sa ramovima i kad je pasa pri kraju? I naravno ako moze obrazlozenje zasto tako? Hvala Ps. Pitam za slucaj kod RV kosnice.
Вељане пријатељу, Када је паша бурна и имамо изграђено саће тада наставак са саћем који додајемо постављамо као први изнад матичне решеке а испод она два већ напуњена наставка ( ако је кошница имала 3 наставка од којих су два била изнад матичне решетке). Ако се додаје наставак са сатним основама онда је добро да се ( опет исто) наставак са оновама постави се на прво место изнад матичне решетке али да из тог наставка извадимо два рама са основама и подигнемо у горњи наставак а из горњег наставка спустимо два рама са медом ( рамови где нам је мед најмлађи) а да горе на њихова места поставимо ове две основе.
Када је паша слаба не треба додавати више рамова него што пчеле заузимају + 2-3 рама. Значи ако у кошници имамо преко 25 рамова пчела па и до 28 рамова пчела у кошници са три наставка не треба додавати нови наставак. Такође када је паша при крају исто, ништа се не додаје..
Образложење: 1. имаћемо пуније рамове за врцање и неће нам мед бити разбацан на пуно рамова. 2. Пчеле ће дограђивати медно саће све до саме доње летвице и попунити сав слободан простор у рамовима. Ово попуњавање рамова нам је изузетно важно јер се скраћује размак између рамова по вертикали.
Имао сам прилику да гледам код једног колеге пчелара који је био са РВ поред мојих РВ кошница на багремовој паши негде у околини Ваљева пре око 10 година да су му пчеле изградиле свих 10 основа за један дан и напуниле око 8-10 килограма меда и ако је наставк са 10 основа поставио на четврто место то јест на сам врх кошнице изнад два скоро пуна медна наставка. Предлагао сам му да тај наставак постави изнад матичне решетке али ме није послушао. Шта би било да ме послушао не знам али верујем да би било још боље. Кошница на три РВ наставка то јест са два медишта кипила је од пчела, било је сигурно 30 рамова пчела у кошници и тада је додао тај четврти наставак. Требало га је додати мало раније али тада је испала прилика да донесе нове наставке и прошири кошнице.
Hvala Vam kolega Ante na odgovoru. Gos. Vojo, ovakvi odgovori nama pocetnicima trebaju (detaljniji). Za vas mozda smesni, ali za nas pocetnike mozda komplikovani. Hvala jos jednom.
Није проблем Вељо пријатељу, само питајте, али ме и подсетите ако нисте добили одговор.. ;)
Радо ћу увек одговорити, само је питање колико када имам времена и када ћу приметити постављено питање. Форум је велики са мноштво тема и чим се не одговори одмах после се тема затрпа са другим темама.
Meni je prošle zime prezimilo 7 društava na 5 i 7 okvirnom LR nukleusu. Ove godne samo 1 uzimljen na 5 okvirnom LR. Ako imaš debele medne vijence nemaš brige. Ako je i tanko, u proljeće pogača izvuče stvar...
Ovog ljeta mi se desilo da par mladih matica koje stavio u nukleus počelo intenzivno da ležu ali na moju nesreću (i njihovu) svi okviri (po 4-5) su bili trutovsko leglo. Kako je moguće da nesparena matica počne tako intenzivno da leže. Znam da ima problema sa mladom maticom, da leže po par jaja u ćelije, da su neke ćelije trutovske, ali da navali ovako intenzivno (i kompaktno) i sve trutovsko to mi se još nije dogodilo?
Анто пријатељу, то је оригиналан доказ о матици трутуши. Та млада матица није ишла на парење.
Ја бих питао да ли је неко наишао на заједницу у којој су пчеле престале да отхрањују своје легло-ларве од своје матице која је била исправна и која је имала своје нормално и исправно радиличко затворено легло. Више од месец дана матица је још по мало носила-залегала и на 2-3 рама заједница је имала отворено легло старости до 3-4 дана. И ако је заједница била величине нормалног роја са око 10.000-12.000 пчела и током јуна имала нормално легло и затворено и отворено радиличко легло. Након око 1,5 до два месеца пчеле су престале са отхрањивањем легла. Још на једном пчелињаку имали смо исти необични случај.
Да ли је још неко имао овакав случај, било у овој или било којој другој години током свој пчеларења?
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan ĐorđevićNovembar 13, 2017, 20:32:29
Poštovanje kolege, ja sam u ovoj 2017toj kao drugoj godini svog pčelarenja imao pojavu matice trutuše ali sam to kasno i otkrio, nastupila je grabež i sve je bilo opljačkano a ostala je svega šaka pčela na nekoliko ramova, čak se i voskov moljac pojavio. Ovo se dogodilo relativno brzo nakon jednog pregleda, u avgustu. Društvo sam naravno rasformirao i eto suočio se sa svojim prvim gubitkom u toku pčelarenja. Ovo stanje se pojavilo u srednje jakoj lr zajednici, ne roju, verovatno je društvo nekim slučajem ostalo bez matice. Ps. Pojava matice trutuše me plaši kao pčelara početnika koji teži proširiti svoj pčelinjak u narednim sezonama. Najgore je kada se matica ne oplodi pa počne da seje samo trutovsko leglo ili kako kaže gospodin Voja čak i ne ode na oplodnju. Pozdrav iz Valjeva!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarNovembar 14, 2017, 10:00:19
Milan ja sam na početku svoje pčelarske karijere imao situaciju da mi od 3 nabavljena prirodna roja smještena u LR košnice dva budu sa trutovskim leglom. Nisam tada odmah znao o čemu se radi jer nisam znao mnogo o pčelama (kanda danas znam jelte ::) ), pa sam na kraju u nedostatku znanja i opcija ostao samo sa jednom LR košnicom. Na savjet kolega ovdje na forumu sam tada perspajanjem spasio dio pčela iz ova dva roja. Da sam tada ostao i bez treće košnice upitno je šta bi se desilo sa mojom pčelarskom karijerom. Mislim da se tu zapravo radilo o nedostatku matica u rojevima i o pojavi lažnih matica jer je bilo više jaja u ćelijama. Sada nije ni bitno ali je važno da na početnike to može djelovati destimulativno.
Anto je pomenuo više jaja u jednoj ćeliji kod mladih matica. Ja sam imao slučaj sa jednom mladom maticom koji sam izlegao ove godine da mi je u EV oplodnjaku počela polagati više jaja u ćelijama. Već sam mislio da je uništim ali sam je ostavio da vidim šta će biti sa tim ćelijama i sa njom. Na sledećem pregledu se matica već stabilizovala i uredno legla po jedno jaje u ćelijama ali ono što mi je bilo interesantno je da sam u ćelijama koje su bile sa više jaja sada zatekao samo po jednu larvu. Jedino objašnjenje je da su pčele očistile ćelije od viška jaja ili su ih očistile potpuno pa je matica ponovo zalegla u te ćelije po jedno jaje.
Pozdrav svima...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Sasa BlagojevicNovembar 14, 2017, 10:31:05
Verovatno da su pcele ocistile celiju i da je matica ponovo položila jaje jer kod sledeceg pregleda ne bi bilo jaje vec larva ili poklopljeno leglo jedino da si pregledao sledeceg dana :)
Мени се љетос десило да млада матица почне да леже нормална оплођена јајашца и то у почетку и врло компактно, а онда како је вријеме пролазило легло је бивало све шареније, односно мање компактно. Уз то се све више повећавао број трутовских неоплођених јаја. Након два мјесеца у кошници је било само компактног трутовског легла. Ја сам тај нуклеус просто престао да пратим и нијесам хтио да дирам јер је заједница веома јако ослабила, али ми је одговарало због саћа јер нијесам имао гдје са њим. Матица је иначе била млада и селекционисана, обиљежена. Замијениле су је саме пчеле крајем августа и кад сам угледао младу матицу и њено нормално легло у нуклеусу је било једва шака пчела.Сад је тај ДБ нуклеус на три улице пчела. Поменута појава мислим да је резултат недовољног броја трутова са којима се матица парила. Литература каже да узрок може да буде и обољење матице.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan ĐorđevićNovembar 14, 2017, 16:18:57
Kolega Bojane, što kaže narodna poslovica, sve je dobro kad se dobro svrši! Tu je i prava svrha foruma da se pomogne kolegama i dobro je što si spojio pčele i što je sve ispalo dobro. Lično nikada nisam ulazio u razloge nestajanja matice, mnogo ih je, bitno je na vreme sanirati stvari a nestajanje se dešava, kod mog mentora od 50tak košnica 3 trutuše, kod mene od 7 jedna. Pozdrav kolegama!
Мени се љетос десило да млада матица почне да леже нормална оплођена јајашца и то у почетку и врло компактно, а онда како је вријеме пролазило легло је бивало све шареније, односно мање компактно. Уз то се све више повећавао број трутовских неоплођених јаја. Након два мјесеца у кошници је било само компактног трутовског легла. Ја сам тај нуклеус просто престао да пратим и нијесам хтио да дирам јер је заједница веома јако ослабила, али ми је одговарало због саћа јер нијесам имао гдје са њим. Матица је иначе била млада и селекционисана, обиљежена. Замијениле су је саме пчеле крајем августа и кад сам угледао младу матицу и њено нормално легло у нуклеусу је било једва шака пчела.Сад је тај ДБ нуклеус на три улице пчела. Поменута појава мислим да је резултат недовољног броја трутова са којима се матица парила. Литература каже да узрок може да буде и обољење матице.
Ajmo junaci - odakle mlada matica u PZ, koja duže vreme ima samo lepo, kompaktno, trutovsko leglo?
Kako odakle, pa doslo je do tihe smene....stara je sigurno snela jos koje jaje pre nego sto su je zamenile, kolega dugo nije ni gledao taj nukleus i moguce da je imao jedno vreme dve matice, mladu , koja jos nije bila sparena i obelezenu.....U ovom slucaju , pcele sigurno nisu ukrale i donele jaje, zato sto su imale svo vreme maticu...A nije se izlegla ni iz trutovskog legla....
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarNovembar 15, 2017, 06:56:00
Citat
Verovatno da su pcele ocistile celiju i da je matica ponovo položila jaje jer kod sledeceg pregleda ne bi bilo jaje vec larva ili poklopljeno leglo jedino da si pregledao sledeceg dana :)
Sale možda si u pravu ali ja sam zatekao razvijene larve a ne jaja u tim ćelijama. Ipak nisam pratio tajming pa nemogu ništa da tvrdim.
Kako odakle, pa doslo je do tihe smene....stara je sigurno snela jos koje jaje pre nego sto su je zamenile, kolega dugo nije ni gledao taj nukleus i moguce da je imao jedno vreme dve matice, mladu , koja jos nije bila sparena i obelezenu.....U ovom slucaju , pcele sigurno nisu ukrale i donele jaje, zato sto su imale svo vreme maticu...A nije se izlegla ni iz trutovskog legla....
A зашто је млада матица престала да леже оплођена јаја у тако кратком року?
Prehladila jajnike... ;D Šalim se malo, ali moguće je da je zaradila neku infekciju, ili deformitet kanala, kojim se iz spermoteke doprema seme. Ima i takvih slučajeva. Ne verujem da je u pitanju loše parenje, jer bi i seme samo jednog truta valjda duže trajalo, odnosno, izlazila bi ona još na parenje. I parenje u srodstvu bi se drugačije manifestovalo.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Edi DarušiNovembar 20, 2017, 07:08:09
Tucakovu je sve zaključano ne mogu da pišem u njegovoj temi Protiv dijabetesa niti da mu pošaljem PP ?
Pošto se na raznim forumima i Fejsbuk grupama postavlja pitanje svrhe građevnjaka u košnici, hajde da malo izbrusimo to pitanje. Ove godine sam koristio u plodištu po 2 okvira iz PN za građevnjak. Bili su sa radiličkim leglom u okviru a ispod donje letvice građevnjak koji sam isjecao. Pozicija u plodištu im je bila obično 2. i 9. mjesto. 1. stvar koja mi se nije svidjela je ta da okvir iz PN nije najsretnije riješenje jer građevnjak uljepe po bočnim stranama nastavka pa se kida prilikom vađenja iz košnice. Za iduću sezonu sam pravio okvire pune dubine LR ali sam je pregradio letvicom ispod 2/3 okvira, gornje 2/3 okvira će biti radiličko a ispod građevnjak. 2. stvar koja me zanima: 1 veći ili 2 manja građevnjaka. Mislim da su 2 manja mnogo bolja opcija nego jedan veći iz razloga što treba manje vremena da se manji izgradi zaleže i zatvori. Kada zatvore svo trutovsko leglo (10 dana) preći će na drugi građevnjak a ovaj prvi se može isjeći i tako u krug, ako varoa baš i ide u trutovsko leglo onda bi veća koncentracija bila u tom manjem dijelu građevnjaka. 3. Dali varoa radije ide u trutovsko leglo? Kopajući ove godine po trutovini nisam našao niti jednu varou - što ne znači da je nije bilo. Zapažanja i drugih kolega pčelara kaže da varoe sve manje ima u trutovskom leglu, dali je moguće da je varoa promjenila obrazac ponašanja. Kopajući po ovom forumu našao sam dio (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=765.msg44055#msg44055) gdje se Šošić dobro pozabavio oko građevnjaka. Napisano je da je početak Juna najbolje vrijeme za postavljanje građevnjaka, zašto čekati do 6. mjeseca? Kraj 4. i 5. mjesec po meni pčele najviše rade trutovsko leglo zbog perioda rojenja. Isto tako poznato je da se varoa razmnožava eksponencijalno i što je više zatremo u početku manje će je biti na kraju sezone. 4. Pčele očito žele imati jedan dio trutova u košnici bez obzira dali se spremaju za rojenje ili ne. Navodno imaju bolji radni elan,... bla-bla. Možda bi onda bilo dobro bar u nekom periodu sezone da im ostavimo nešto trutova da se izlegu ali da to bude pod kontrolom? 5. Šole je pisao da je stavljao građevnjake do samog zida nastavka poslije suncokreta. Ovo mi se sviđa osim razloga kojeg je napomenuo da pčele same izbace dio varoe iz trutovskog legla i zbog toga što uzimljavam pčele sa 8-9 okvira u plodištu pa kad dođe do konfiguriranja za zimu najlakše mi je izvaditi građevnjak sa strana staviti u zbjeg da ga očiste i na pretapanje
Ja mozda i nisam kompetentan za pricu o gradjevnjaku, ali cu uvek reci samo ono sto sam radio i primetio..I ja sam cesto kopao ove god. po trutovskom leglu i nije bilo nesto varoe u njemu...
E sada , razmisljam i ovako, da li dimenzija celija na SO ima veze sa tim, pcele grade na osnovu njih radilicko sace i mozda nije puno uze od trutovskih celija, izleze se vise generacija pcela, toplije sace a slicno kao trutovsko pa varoa radje ostaje u njemu..Mislim da je u prirodi radilicka celija, koju pcele grade uza nego ista na SO..
Ja mozda i nisam kompetentan za pricu o gradjevnjaku, ali cu uvek reci samo ono sto sam radio i primetio..I ja sam cesto kopao ove god. po trutovskom leglu i nije bilo nesto varoe u njemu...
E sada , razmisljam i ovako, da li dimenzija celija na SO ima veze sa tim, pcele grade na osnovu njih radilicko sace i mozda nije puno uze od trutovskih celija, izleze se vise generacija pcela, toplije sace a slicno kao trutovsko pa varoa radje ostaje u njemu..Mislim da je u prirodi radilicka celija, koju pcele grade uza nego ista na SO..
Zorane, varoa više voli niže temperature, znači - krajne ramove, hladnije saće.(?)!
Da Dule, to kazu knjige i pojedini predavaci, ali nisam bas siguran, bar iz onoga sto sam primetio do sada...Ali tek pocinjem da primecujem i mozda nisam u pravu, odakle onda najvise varoe iz legla u avgustu, kada nema trutovskog....Znaci da je sva iz radilickog...
Po svemu sudeci, najbolje je posle bagrema,preventivno odraditi tretmane nekim od bio sredstava. Ja to radim sa brstivarom u dva spojena tretmana na 12 dana....
Велики проблем у развоју варое ствара нам и сама селидба. После сваке селидбе вароа се рашири по свим кошницама а и унутар кошница повећава се број варое... Због тога се у стационарним пчелињацима не јавља тако велика инвазија варое. Пчелари у стационарним условима пчелрења могу лакше да се изборе са вароом. Један пчелар из Ниша, Милан Дракулић, прошле године ми је причао да за 5 година није изгубио ни једну заједницу од варое а користио је само Брстивар свих тих година... Молио сам га да уради још неке контролне третмане или макар да уради једном годишње третман оксалном киселином током зиме. Да ли је радио прошле зиме не знам. Наравно да када нема затвореног легла у кошницама да се сва вароа налази на пчелама и да је тада најлакше уништити.
Господине Војо Хранислав Павловић из места Суботиште не третира против варое ни са чим годинама! Ја сам га слушао веома пажљиво и говорио је да ради прекид легла и има селективне матице које су отпорне на вароу тј. терају вароу. Човек је више од 60 година пчелар и радио је са покојним Венером! Дао ми је брошуру о његовом начину рада ал ми је Мирослав Јовановић узео да погледа па је остала код њега.Пчелари стационарно у месту Суботиште са 150 друштава! Ово око матица ми било чудно па нисам га због пристојности и његових година ништа хтео испитивати!
Оче Ђурђе, матице немају никакве везе са вароом. Пчеле у кошници одређују све, баш све. Одређују чак и колико ће матица залегати..
Ја сам две три године са једним великим пчелињаком са око 200-220-240 кошница ( све на једном месту-развучено у једном реду са малим прекидима али укупне дужине око 300 метара) био у стационару и уз јако разројавање свео сам вароу на минимум. Преко 80% заједница не би укупно у току године имали до 10 вароа по кошници.
Наравно користио сам само Брстивар а контролу на десетак кошница вршио сам митаком. Међутим ту није било багрема и имао сам само пашу сунцокрета а пошто је сунцокретов мед у односу на багрем много јефтинији приход по кошници овим начином пчеларења је био знатно нижи. Нико ми није платио за тај мед добијен на најприроднији начин без третмана било каквим опасним средствима ни динар више. Пчелар који је са 40 кошница Родних Воја одвезао своје заједнице негде у околину Крагујевца имао је око 1000 кг изврцаног багремовог меда и продао га је по 4,7 евра ( а годинама ради само са митаком) + после је одвезао пчеле на липу па и тамо изврцао око 800 килограма липе коју је тада продао по 2,7 евра + је изврцао сунцокретов мед око 25 килограма по кошници. Његов укупан принос те године са 40 РВ кошница је био око 9.000-10.000 евра. Имао је заправо принос близу 250 евра по кошници. Ја сам у стационару имао такође добар принос по кошници и био сам задовољан али мој укупан принос по кошници није био ни трећину у односу на њега. И колико онда вреди то што сам ја пчеларио без употребе јаких бојних отрова ( осим само у контролне сврхе на мање од 5% заједница из којих тада нисам врцао мед), па ништа не вреди, нико није платио ни динар више за мој мед. чак је извесни колега свој сунцокретов мед продао боље него ја свој.. Обећао ми Мирић тада да ће доћи да уради анализе, па доћи ће за 15 дана па опет за 15 дана па за месец дана и онда је на крају рекао не може да дође... У међувремену је цена меда знатно пала.
У пчеларству у суштини што се прихода тиче треба имати само среће.
Друга је прича када човек пчелари са малим бројем кошница за своје потребе...
Поздрав драгим пријатељима...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Sasa BlagojevicNovembar 28, 2017, 13:59:45
Mozda se i varoa sprema za zimu kao i pcele u avgustu, pa otud najvise je ima bas tada. Od sledece godine probacu sa apigardom i oksalnom kontrola sa mitakom ide.
Mozda se i varoa sprema za zimu kao i pcele u avgustu, pa otud najvise je ima bas tada. Od sledece godine probacu sa apigardom i oksalnom kontrola sa mitakom ide.
Сале пријатељу, вароа се такође као и пчела спрема за зиму али не може се рећи да је у августу има највише. Она се стално размножава када за то има прилику али тада убрзава свој развој и касније је има све више и више. Да ће она штити свог домаћина и да се неће развити до те мере да га уништи то су приче за малу децу а имамо прилику да то којекуда прочитамо. Каснолетња вароа или вароа која крајем лета производи зимску вароу има знатно дужи живот и отпорност од пролећне варое. Она, мајка зимске варое у значајном проценту поново улази у ћелије са леглом заједно са својим ћеркама и зато имамо експанзију у развоју варое у том периоду док у исто време имамо смањење укупне количине легла па се стога нагло повећава проценат оштећених ларви-лутки или касније младих оштећених пчела. Када инфестација пређе једноцифрен број заражених и оштећених младих пчела пчелиња заједница полако али сигурно почиње да умире.
Da li vjerujete gospodine Vojo da ima pčelinjih linija koje su razvile određenu otpornost na varou? Da li smatrate da je ovaj parazit otporan na visoke temperature i da zato počinje invazija kad uslovi u košnici postanu da kazem njoj prirodniji? Gdje je u prirodi rezervoar varoe? Divlje pčele, odbjegli rojevi? Neki drugi insekti?
Da li vjerujete gospodine Vojo da ima pčelinjih linija koje su razvile određenu otpornost na varou? Da li smatrate da je ovaj parazit otporan na visoke temperature i da zato počinje invazija kad uslovi u košnici postanu da kazem njoj prirodniji? Gdje je u prirodi rezervoar varoe? Divlje pčele, odbjegli rojevi? Neki drugi insekti?
Da li vjerujete gospodine Vojo da ima pčelinjih linija koje su razvile određenu otpornost na varou? Драги мој Васојевићу, На нашим просторима нема пчела које су у потпуности развиле отпорност према варои. Мислим да има изолованих терена на којим кошница у кругу од 10 километара или где нема пуно кошница или пуно пчелињака на којим би се могло успешно стационарно пчеларити без варое.
Da li smatrate da je ovaj parazit otporan na visoke temperature i da zato počinje invazija kad uslovi u košnici postanu da kazem njoj prirodniji?
Што се тиче температуре мислим да варои свакако сметају високе температуре али верујем да ће се у некој будућности појавити све отпорније варое и на температуру. За сада се зна да варои не погодују високе летње температуре преко 36 степени. Међутим у кошници је нешто хладније посебно у зони легла где пчеле не дозвољавају да температура буде већа од оптималне за пчелиње легло. Највећи проблем је заправо што пчелари не разумеју брзину развоја варое у односу на периоде током године..
Gdje je u prirodi rezervoar varoe? Divlje pčele, odbjegli rojevi? Neki drugi insekti?
И треће, такође велики проблем је степен изненађења. Као у рату, неко вас нападне сасвим изненада када ви то најмање очекујете и уништи вам одбрамбене системе, инфраструктуру и фабрике и ви више немате могућности да се браните... :D Раскомадају вам територију, разјуре народ на све стране и нестане све, баш све, нестане цео један народ кроз неко време..
Е видите, иста ствар је и са пчелама или са вароом. На исти начин она може да изненади и да уништи не једну заједницу него цео пчелињак. Она када крене иде од кошнице до кошнице и шири се као пожар.
Ако се пчелар не нада нападу варое ( нрмално зазимио пчеле, очистио од варое) или инвазији варое ( а требао би увек да се нада) и не долази на пчелињак онда заиста може да буде проблема. Најопаснији извори варое или жаришта варое су напуштени, обично мали пчелињаци. Ја сам имао такав несрећан случај пре 7-8 година где је неки деда умро а пчелињак са 27-28 кошница остао да се око њега брине неко ко нема везе о пчелама и о варои а само 400-500 метара даље од мог пчелињака а заправо две улице паралелно од мог пчелињака. Пчеле током више од годину дана нису биле третиране ничим а деда је како сам касније сазнао и сам имао проблеме са вароом док је био жив. сазнао сам да је умро и да је остао пчелињак са толико кошница тек након више од годину дана.
Пчеле крајем септембра могу у грабежи или нападу на оне страдале кошнице у којим се налази по 10.000 или чак и више варое у свакој заједници која умире, да покупе вароу и пренесу је скоро сву у своје кошнице. Обично свака заједница која иде у пљачку пренесе по пар хиљада вароа али осим ње иду и суседне кошнице па и оне преносе велики број варое и тако некада половина пчелињака може да иде у пљачку, некада само један део 20 или 30% заједница са пчелињака а некад и више од пола, зависно од величине пчелињака, а да пчелар мирно кући чека да дође зима не слутећи шта му се на пчелињаку дешава. Ако се не делује одмах за 15 дана заједнице које су учествовале у пљачки су уништене али не само оне него и много других из које вароа као пожер прелази из кошнице у кошницу. лично сам је гледао како прелази преко постоља од уништене заједнице и креће се ка другој кошници. Нисам се надао том призору и нисам сликао, мада уопште ништа и не сликам ( колико сте видели мојих слика овда или било где на форумима? ). То што имам мало старих слика то је сликала ћерка обично када бих је замолио да ми нешто слика.. :D Послушна је али ја нећу да је оптерећујем... :D
Када пчеле пренесу у једну кошницу крајем септембра или почетком октобра 1000 вароа за 15 дана имамо у кошници већ преко 3.000 вароа и свака таква заједница је готова а да не кажем када пренесе по пар хиљада вароа то је онда 5-6 хиљада вароа за 15 дана у кошници.
Да сам те године био са рецимо 30 пчелињих заједница верујем да би имао губитке од 80% али пошто је на том пчелињаку било око 100 или нешто више заједница прошао сам са 20-25 уништених заједница. Није то ненадокнадива штета и могу само Богу да се захвалим што сам отишао на пчелињак и одмах реаговао.
Ето, то су највећи проблеми, напуштени пчелињаци. Старији пчелари када напуштају пчеларство ради болести, старости или не дај Боже када умру најчешће немају коме да оставе свој пчелињак а надајући се да ће још поживети не продају свој пчелињак и ето проблема ако породица одмах не реагује и не продају кошнице са пчелама неком пчелару или неким пчеларима...
Divlje pčele, odbjegli rojevi?
Нешто мањи проблеми су са заједницама које преносе вароу из природних станишта јер њих обично нема много у околини неког пчелињака. Мада код пчелара на пример на Фрушкој Гори где се изроји много појачаних пчелињих заједница а липа изда нађе се много одбеглих ројева у окружењу и свакако да у тим селима када се пчелари повуку са липове паше домаћи пчелари после могу имати проблема у наредној години крајем јесени.
Neki drugi insekti?
И још ово, не знам да неки други инсекти преносе вароу..
Ала сам се ноћас расписао... Ово је само ради Михајла Васојевића из Подгорице, а да се није регистровао ћириличним именом и презименом не бих му дао овакав и оволики одговор... :D Шалим се мало наравно... :D
Хвала Војо на одговору, а хвала и на објашњењу ;D! Ово што пишеш ти и други људи од ауторитета остаје као незаобилазно упутство наредним генерацијама пчелара. Ту себе не рачунам јер сам и ја годинама доста стар и пчелама се враћам након дуге па бих чак рекао и предуге паузе. А одрастао сам уз њих и видим да се за двадесет година од како нисам пратио дешавања у овим водама много тога промијенило, само су пчеле рекао бих остале исте.
Поздрав из Подгорице господину Воји и другим колегама пчеларима
Negdje sam u ovoj temi mislim čitao da se pčele bolje razvijaju ako su malo "stisnute". Dali to znači da ih moramo odvojiti pregradnom daskom na onoliko okvira koliko zauzimaju ili je dovoljno izvaditi nezaposjednute okvire iz košnice ili ih maknuti u stranu da nisu skupa s zaposjednutim?
Anto, pregradna daska se meni pokazala vrlo dobro. Kad razvijam nukleuse. (umesto prihrane, stavim jedan ram meda iza pr.daske) Kad razvijam društvo, kad dodajem drugi nastavak. (i gornji i donji nastavak svedem na 8 ili 9 ramova, i gore i dole stavim pr. dasku) Kad želim da očistim ramove od delimičnog meda (stavim iza pr. daske)
Anto, ako ti nesto znaci , ja u poloskama, koje imaju 20 ramova, obavezno koristim punu pregradu i zazimljavam ih na onoliko ramova koliko pcele zauzimaju ulica u tom momentu, obicno je to 8 ramova. Mada kod rojeva moze i manje..Kada ih suzim, ide dopuna hrane da pojacaju medne vence...
Преградна даска је незаобилазан дио кошнице током већег дијела године. Наиме већ од последњег прегледа у септембру мјесецу преградна остаје све док се ПЗ не развије на преко 7 рамова пчела.Ја сам их поставио тик до последњег рама запосједнутог пчелама, с тим да су сви рамови иза преградне даске обавезно запосједнути пчелама. Рамови с вишком меда остају у кошници док их пчеле не очисте од меда, а тада се могу одложити на чување. Код мене су рамови и даље у кошници и остаће до прољећа, односно до проширења гнијезда. Проширење гнијезда се врши тако што се последњи рам до прегредне даске и преградна даска помјере за ширину рама који се убацује. Ја сам ове године користио преградне од лесонита, али ћу од следеће јесени настојати да направим преградне од даске цоларице - 2цм дебљине и да за пар милиметара прелазе горњу ивицу рама.
Па то је много померања током године и свакако много посла ако је на пчелињаку доста кошница. Преградна даска и њена употреба последица су предугих рамова у кошници неприхватљивих за нашу расу пчела, који узрокују неправилан распоред хране пчелама за зиму а током пролећа узрокују губљење неопходне температуре ..
То је као данас у нашој медицини, стално и непрекидно лечимо последице уместо да се елиминишу узроци.
Ипак, ако неко већ има тај систем рада онда је неопходно да се што чешће и на време помера ова преградна даска.
Мишко: " Проширење гнијезда се врши тако што се последњи рам до прегредне даске и преградна даска помјере за ширину рама који се убацује."
А где убацујете тај рам којим проширујете гнездо? У средину гнезда, или се само помера даска за то једно место за тај један рам па он остаје на крају? Претпостављам да зависи од временских услова и количине легла у кошницама као и снаге пчелиње заједнице па се тај један рам додаје или поред легла или у средину легла? И да ли се додаје рам са основом или са изграђеним светлим или тамним саћем?
Војо, ја сам пчеларство учио прије 30 и више година, по правилима која се данас не примјењују или су сасвим ријетка. Пчеларство које видим да се данас практикује је веома различито од те старе школе. Преградне даске су знаш то и сам биле незаобилазни дио кошнице у старом пчеларењу, јер се сматрало да пчелиње гнијездо треба током зимских мјесеци што више сабити због топлоте и да би се легло брже развијало. Нијесу остављане празнине са стране, вађени рамови, па нијесу ни зазимљаване пчеле на наставцима или је то рађено сасвим ријетко. Интенција је била на што збијеној заједници и мањем гнијезду. Ја не знам због којих разлога то не би било и данас важно.
А сад кад је у питању проширење оно се управо и врши како си и сам казао, задњи рам и преградна са западне стране се помјере за једно мјесто и дода се у настали простор један рам са израђеним саћем. Тај додати рам дође у мом случају четврти/пети/шести с краја, односно предзадњи до преградне даске.Ја лично би ставио са старим црним саћем да би га пчеле и матица прије запосјели, прије стављања се тај рам попрска шећерним раствором. Обично то прво проширење иде са првим прегледом тамо половином до краја фебруара. А за 15 дана иде још једно и тако док се не изађе на 7-8 рамова. Е сад како су код мене ДБ већином зазимиле на 5 -7 рамова пчела јасно је да су на толико и ограничене. Сликаћу кад будем радио са оксалном да видите како то изгледа. Ово је да кажем нешто што се практикује са ДБ кошницама. Преградна даска уједно штити пчеле од наглих захлађења јер не дозвољава да се пчеле удаљују од клубета. Уосталом и ројевима стављам преградну даску све док се не развију да покрију 7-8 рамова.
Хвала и Дулету и Мишку на коментарима. Да, све је логично.. По мени ово прво проширење је најважније и то баш као што Мишко рече са црним саћем. Код нас се то прво проширење ради негде крајем марта месеца или око месец дана касније него код Мишка. У суштини све зависи од поднебља али углавном након што се излеже 3-4 рама младих пчела. Што се тиче зимовања ја мислим да пчелама треба доста кисеоника и да пчеле током зиме треба расхлађивати управо да би што касније кренуле са леглом, што због очувања зимских пчела што због развоја варое. У ово старо време које Мишко помиње и старе школе која је највероватније настала до вароа није почела да прави проблеме нормално је било да се препоручује обавезна употреба погача па се током сезоне вршило уништавање трутова јер се сматрало да су они само штеточине које троше храну итд...
Ja u martu prvo radim suzavanje za po 1-2 rama , pa tek kada matica dobro zaseje radim prosirenje , prvo tim ramovima...Naravno, pricam o Poloskama, u RV ne koristim pregrade...
Писао сам о сужвању гнезда у пролеће (у јесен се не сужава превише – битно је да има вишка рамова).
Простор ван клубета или касније гнезда би требало да буде без рамова. Постоји могућност да рамови побуђају, а ако се ово реши, опет не сме имати више рамова (можда рам или највише два), јер може привлачити пчеле да ту прелазе и када је још хладно. Могу бити док је још топло јесење време, али заштићени од туђица. Ако у гнезду има довољно хране, боље је да се склоне, јер обично у њима има меда и ако је рам добар, додаје се у пролеће као рам за проширење.
Нема ту много померања током године. Када сам писао о Блиновљевој методи, написао сам и да је боље мало више закаснити, него мало пожурити са прoширењем гнезда.
Дужина рамова није пресудна за слабљење друштава и добро је знати овај начин ОПОРАВКА друштава. Кажем опоравка, јер се овакав начин рада примењује код ослабљених друштава, када се процени да има смисла (да су пчеле у добром стању – ако нису, друштво треба угушити и укинути).
Узроке не можемо увек отклонити јер је слабљење могуће увек с обзиром да јесен може бити топла. Када је време у јесен такво да погодује уобичајеном зазимљавању пчела, узроци тада могу бити грешка пчелара који није на време пратио шта се дешава на пчелињаку (то вам је она стара прича: ја од септембра до марта не гледам пчеле па када погледам често нема шта ни видети осим шаке пчела).
Рам се убацује до легла изузетно се сече легло када је рам препун полена и на њему је нешто мало младог легла – ларвица и да при томе гнездо препунo пчела (ако се бочни рамови одвоје од зида, и по зиду треба да буде пуно пчела - што значи да су и улице до зидова препуне пчела). Рамове треба неко време загрејати и може се попрскати сирупом, а не мора а у суштини боље је да има сирупа по раму (или чак и насути неку количину сирупа, ако је нектарска паша слабије). Први рам се додаје као изграђен, а касније ако има баш пуно пчела могу бити и сатне основе. Следећи рам се НЕ ДОДАЈЕ чим претходни додати буде залежен (ово је основна грешка која се чини), јер је и даље интерес друштва да се легло одгаја у најбољим условима и претходни додати рам може бити залежен за два дана. Ја сам обично чекао да се то легло поклопи (то је оно продужено време које је Мишко навео). Додавање зависи од тога колико има легла на осталим рамовима и пре свега какво је то легло – младо или поклопљено. Понављам да су то друштва у опоравку и да не треба журити.
Могуће је да је потребно додати и два рама (са обе стране гнезда), ако је друштво нагло ојачало. При процени се узима у обзир колико тренутно има пчела у друштву, а колико их је ван, на паши. При томе је врло битна процена количине младих пчела, тако да два рама уопште не буду оптерећење. Али, пчелар мора бити потпуно сигуран да неће превише проширити гнездо. Ако није сигуран, боље је да сачека неколико дана.
Ако се чека да се излегу 3-4 рама, онда и не треба стављати преграде. Сужавање се спроводи што је пре могуће, ако је могуће, чак и у фебруару.
Број друштава која се овако развијају не мора бити велики (мада се може десити и да их буде више) и зато је овај начин рада изузетно лак за рад.
У празан простор се могу додати рамови на чишћење (у циљу „аутоприхрањивања“) само када је топло да пчеле не страдају у том хладнијем простору кошнице. Најбоље је да на преградној табли постоји отвор у горњем делу и најбоље је да је то један кружни отвор, које се може лако затворити ако постоји потреба за тим.
Сужавање са два наставка (у настављачама) се не ради и зато је довољна једна преграда.
Водити рачуна да гнезо може бити угрожено недостатком меда и ако потраје лоше време додати погаче од кристалисаног меда, јер је развој обично добар, а тиме се увећава и потрошња. Обично се у преграду ставе рамови са мање меда јер је на њима и легло и количина меда се смањује врло брзо.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Sasa BlagojevicDecembar 04, 2017, 19:40:38
Ovo je ono sto fali svim forumima. Svaka Vam cast na pisanju Dragane ima sta da se procita. Pozdrwv
Šole:"Sužavanje u dva nastavka (u nastavljačama) se ne radi i za to je dovoljna jedna pregrada."
Kad sam, uvreme bagremove paše, razvijao oplodnjake, koristio sam pregradnu dasku. Dodavao S.O i pomerao dasku...Kad je ceo nastavak bio sa izvučenim ramovima (legla i hrane i dosta pčela)-svih deset ramova, ponovo sam upotrebio pregradnu dasku i to ne jednu nego dve: u donjem nastavku sam ostavio sedam izvučenih ramova (leglo i hrana)+dva rama S.O.+ pregradna daska. Gore sam podigao dva rama legla(u sredinu)+sedam S.O.+pregradna daska. Moj cilj je bio da pčele što pre usmerim u gornji nastavak. Nešto malo bagremova paša, nešto prihrane i društva su se lepo razvila...
Šole, dali si imao nešto posebno u vidu, kad si naglasio ono gore navedeno? Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav ŠugićDecembar 04, 2017, 21:45:17
Šole, kad sam formirao nukleuse slobodan prostar sam popunio ramovima sa SO. Da li pčele takav ram posmatraju slično kao pregradnu dasku.
Ако се неко одлучи на сужавање гнезда, то ради са разлогом а разлог је једноставан: друштво је слабо и то није друштво него друштванце. А услови су толико променљиви да се може свашта десити и у мају (погледајте графиконе температуре и присетите се услов од нпр. претходне две године).
Мирославе, ако се сећаш, написао сам негде да одвојени рој захтева „утпљавање“ и лети. То није само утопљавање, већ и обезбеђивање боље микроклиме.
Ако нуклеусе одвајаш рано, може ти се део легла прехладити и сутрадан по одвајању (то свакако зависи и од тога колико си пчела и легла ставио у нуклеус). Сатне основе не могу бити преграда, јер пчеле могу започети градњу тих сатних основа и нема ту неког преграђивања. Најлакше и најсигурније је померити преграду према споља, а не према унутра (сигурније је проширити, ако све буде повољно, него сужавати простор, што може већ -донети штете). Кажем, погледајте графиконе температуре ранијих пролећа (при томе су врло битни ветрови из било ког правца). Ја тако радим и сматрам да је боље и може се само добити, а губитка нема.
Занимљиво је да се ове године појавило кречно легло у делу друштава (од најјачих до најслабијих). Један „суперстручњак“ је то запазио (регионални „суперстручњак“) и те негативне ствари је приписао неким суседним пчеларима и пчелињацима и како су пчеле „пренеле“ заразу. Његов некадашњи врховник би рекао мало морген. Ја сам нпр. цело лето (ово врло врело и врло суво лето) прехлађен и то и данас траје. Не заборавите да је зима била са мало ветрова (бар код мене), а пролеће врло незгодно ветровито и са не баш високим температурама (у тим условима сам стално на пчелињаку - ознојим се јако, а ветар односи топлоту тела путем испаравања зноја и тако и пчеле трпе - не зноје се али легло није довољно добро одржавано). Април, мај и део јуна са неугодним ветром и не баш неким повољним температурама за неко обилније лучење нектара. Ако „теорија“ каже да ветар исисава мед из кошнице, сматрајте да то није правило само за зимске услове. Такође ја сматрам да то не треба проверавати него једноставно научити из литературе.
Моја Биља је запазила кречно легло у оплодњацима. Мој једноставан одговор је био: погледај колико сам дуго прехлађен и биће ти јасно зашто се појављује кречно легло. Ветровито је, температуре нису најповољније, а пчеле у тим условима масовно излећу на пашу и како су то услови када је паша слабија, пуно пчела је на паши, а мање око гнезда. Нема ту неког преношења заразе – то би могао да закључи неко ко пчелари 1, а не 51 годину.
Дуле, ја се углавном обраћам почетницима, а ти си јако искусан пчелар. Не могу да говорим о твојој могуће лошој процени друштва и да не примењујеш одговарајуће радње када је то потребно. Али бих подсетио да почетак (па и крај багрема) може бити и време када се могу упропастити друштва и тиме поништити сав рад и предности које омогућава сужавање при ОПОРАВКУ друштва (или друштава). Значи, искусни пчелари неће од мене добити на тацни „чаролију“ коју обично људи траже: око пчела се мора радити и нема чаролије (нажалост најчешће нема док не наиђе идеална година). Лично, ако нешто мувам око преслагања друштва, много мање легла остављам у доњем наставку – обично око 2 рама затвореног легла и усмерио сам пчеле готово тренутно да гнездо буде одгајано у горњем наставку. Увек узимам у обзир могуће јако захлађење (са врло јаком ветром). Замена наставака се може извршити за једана дан и на већем пчелињаку ако крене багрем и ту нема панике јер је гнездо „развучено“ и неће друштва ући у ројеви нагон, ако се то није пре тога десило (у идеалним условима, које најмање разматрам – у добру је лако бити добар).
Ето толико, идем да наставим да спавам. :) „Мало“ сам одремао од 18:00-24:00, наложио котао и ред је да одморим. :) :) Немам времена да исправљам словне грешке...
Pa zima evo pruza mogucnost za postavljanje svakakvih pitanja, pa rekoh da pitam Voju ili Dragana ili obojicu jedno mozda i glupo pitanje: Posto evo mjesecima citam intenzivno sve vezano za pcele i pcelarstvo i knjige i casopise i forume cini mi se da se forsira jedna meni potpuno nova paradigma pcelarenja i pcelarstva gdje je jedna od najbitnijih stvari kreiranje pcelinjeg gnijezda kosnice. Vidim da Vojo insistira na plicim nastavcima pa me interesuje sta misli o DB kosnici koja bi bila sastavljena samo od polunastavaka dubine 20cm? Kad bi se potpuno izbacili duboki plodisni nastavci? Bi li takva konfiguracija dala bolje prinose u losim pasama? Pisem sa telefona pa se izvinjavam zbog gresaka.
Прво си требао навести која је ДБ у питању: дванестица или десетка (можда си негде већ написао, али да не тражим).
Зазимљавање са наставцима висине 20 цм може бити врло незгодно.
Искрено, ја ти не могу баш нешто саветовати, јер мени зимују на „дубоком“ раму – око 90 % пчелињака је зазимљено на једном ЛР наставку. Што значи да сам задржао „високе“ рамове. Недостајућу зимницу допуњавам сирупом. Тиме добијам да практично радим наставком (детаљни преглед не мора бити обавезан, али га радим током пролећа и при зазимљавању – не волим баш да не знам тачно стање у кошници). Током сезоне више не подбацујем наставке, тако да се смањујње рад и физикалија – набациш наставке (полумедишта), поскидаш их када врцаш мед и готов посао око зазимљавања.
Чак и седмице сводим на један наставак. Тренутно су на два и скоро пола њих је у првом наставку са клубетом, што значи да могу ту остати (што би оно рекли „заувек“). Тако да чекам да ме мало попусти ова дуготрајна прехлада и да полако склањам прво тело. Какви услови, таква и техника.
Иначе, ДБ кошница ми се не свиђа никако.
ПС
Који „вријес“ намераваш користити. Знам да знаш и ти, али постоје називи који се мешају, а то је вресак (Saturea montana) и жбунасти грм врес (Calluna vulgaris).
Hvala Dragane na odgovoru. I ja sam bio blizi ovoj varijanti dubokih kosnica kad sam se "aktivirao" ali vidim da vecina bjezi od njih pa reko i ja da pokusam da uhvatim korak i pređem na ove plice. Juce kad sam bio kod stolara da narucim da mi radi nekoliko rv kosnica shvatim u trenutku da su moji polunastavci ( db 10 i 12 imam obje vrste, ostale od starog) cak i plici od rv nastavaka. Za prakticne stvari tipa razrojavanje, izrada satnih osnova, proizvodnja matica... mislim da su puno pogodniji od velikih DB plodista. Zato sam i postavio pitanje. Jer sprovesti Vojino uputstvo o umnozavanju pcelinjih zajednica u klasicnoj DB je nemoguca misija.
Ali kao sto si i sam negdje napomenuo pcelarstvo je iskustvo i praksa a ne samo ideja. Za to sam ti kao i mnogi zahvalan jer to iskustvo dijelis sa nama koji ga nemamo.
E sad kod mene ima obe vrste vrijesa/vresa, zapravo sve tri jer pored ovih koje si nabrojao ima i primorski koji zapravo mislim i da ne pripada istoj porodici. Ove godine je obilno cvjetao ovaj pravi / caluna vulgaris, ali nije medio i pcele su ga slabo posjecivale. Mozda je razlog bila i velika suša. Ko zna. Uglavnom jesen je protekla u znaku skromne da ne kazem siromasne pase brsljana, nekog divljeg astera, divljeg luka (on je djelimicno izvukao stvar), i jos nekih biljaka iz familije maslacka. Da je bilo do vrijesa ove jeseni ne bi ni jedna izasla ziva ni iz novembra. Pozdrav
Да ли има и четврти врес нисам сигуран, јер када смо држали пчеле на Хвару, тамо постоји јесењи и пролетњи врес (можда је то иста биљка, нисам сигуран).
Написао сам одељак о вреску и избацио га из текста јер нисам хтео да паметујем, а моја су искуства од пре 30 година, а ви боље знате шта имате на располагању. И то сам написао слично овоме што си ти рекао.
Чак претпостављам да се вресак делимично опоравио после киша и давао нешто нектара. Ти ситни уноси и топло време пре свега, које не допушта пчелама да се смирују на време буду разлог слабљења друштава.
Дубоки наставци могу бити проблем коод смањења паше још „половином“ сезоне (у твом случају где се продужује топло време). Пчеле имају ту похлепну црту да уносе нектар чим се појави и како није време за неко знатно одржавање легла, израде се током предугих потрага за незнатном количином нектара. У дубоким наставцима се и „медиште“ своди у плодиште (пуно меда сабију у плодиште како се смањује број пчела) и ефекат слабљења долази до изражаја.
За ваше услове (а и наше), било би добро имати помоћна друштва и то припојити основним када се зазимљава. Нажалост, ово се избегава и многи и та помоћна друштва прогласе „главним“ (ако презиме и бар на нешто личе) и онда их „развлаче“ док не ојачају за „медобер“. Тако се добијају опет друштва са слабом пчелом. Када нестану пчеле, прогласи се „тровање“ (и када га нема) и проблем решен – савест мирна. Пчелама треба више нараштаја (може се рећи и да је то цела сезона) да се извуку из неповољног стања и зато онако пишем о сужавању: не треба поништити предности постигнуте сужавањем.
РВ ти је одлична кошница и немој да потпаднеш под утицај оних који не знају и тврде супротно – ипак они НЕ ЗНАЈУ.
ДБ можеш продати или користити за „месо“. Одгајати пчеле које можеш придодавати основним РВ друштвима као пакетне ројеве, али само ако је главни пчелињак удаљен. У принципу, треба користити све што можеш док не ојачаш. Најлакше је све бацити, али није баш практично (И. Венер).
Полумедишта се могу користити за оплодњаке. Нађи шта је теби најбоље.
Pa zima evo pruza mogucnost za postavljanje svakakvih pitanja, pa rekoh da pitam Voju ili Dragana ili obojicu jedno mozda i glupo pitanje: Posto evo mjesecima citam intenzivno sve vezano za pcele i pcelarstvo i knjige i casopise i forume cini mi se da se forsira jedna meni potpuno nova paradigma pcelarenja i pcelarstva gdje je jedna od najbitnijih stvari kreiranje pcelinjeg gnijezda kosnice. Vidim da Vojo insistira na plicim nastavcima pa me interesuje sta misli o DB kosnici koja bi bila sastavljena samo od polunastavaka dubine 20cm? Kad bi se potpuno izbacili duboki plodisni nastavci? Bi li takva konfiguracija dala bolje prinose u losim pasama? Pisem sa telefona pa se izvinjavam zbog gresaka.
Мишко пријатељу, Ево Шоле је већ дао одговор са којим се у потпуности слажем. Моје мишљење је да је то плитак рам ( мислим да је у наставку висине 200 мм рам висок 190-20 мм сатоноша-10мм доња летвица=160мм.) и да на тих 160 мм унутрашње висине саћа не може да смести одговарајуће клубе на пример у зимском периоду. Између тих наставака када би их било више, било би још по 40мм смртног простора и пчеле би тешко прелазиле из једног у други наставак. Осим тога због дужине рамова пчеле би постављале храну и по крајњим рамовима и свакако да то не би одговарало потребама клубета наше крајинке. Код дванаеске би стање било још неповољније...
Hvala!!! Nemam riječi. Dragane, Vojo ovo sad sto ste napisali je dokaz da je vase pcelarsko iskustvo i znanje enciklopedijskog karaktera. Hvala
Dragane kod mene se upravo jesenas desilo ovo sto si napisao. Kao da si bio prisutan si opisao situaciju. Pasa i malo leglo do dugo u jesen, a pčela sve manje. Plus sto su matice ljetos u julu i avgustu gotovo prestale s leglom zbog suše i visokih temperatura.
Jednom drustvu koje nije zahvatalo drugi LR nastavak,sam pokusao da pomognem dizanjem 2 rama sa pcelama iz prvog(tada nisam video leglo) tek posle jedno nedelju dana setio se da pogledam klube je bilo podeljeno na dva dela,istresao sam pcele(temp.oko nule),iz prvog u kojem je ostalo vise pcela i ostavio je na jednom( drugom nastavku)bilo je i pcela koje su se izletеle,smrzle se..Pitanje je da li se ovo moglo i drugacije odraditi?
Мирко ниси радио како треба да се ради. Провера после недељу дана је потпуно погрешна – писао сам да ту треба бити „мало досадан“ и проверавати истог дана (и када падне мрак) и сутрадан. Пчеле имају простор који је потпуно угрејан и могуће је да је било рамова где се виде исполиране ћелије. То је јасан знак да ту намеравају да покрену нешто легла (када нема намере да одгајају легло, ћелије уопште немају никакав сјај).
Када видим да је друштво „закуцано“ у првом наставку и „оправдано претпостављам“ :) (ово је као из неког закона), да у горњем наставку уопште нема пчела, скидам горњи наставак и уносим га поред радијатора да се угреје. За то време погледам шта је у доњем наставку. Основно што тражим је легло или исполирани рам (може их бити 1 и више и могу те иненадити да сутра већ буде јаја).
Када се спремаш да прегледаш друштво, прво пумпицом која прави најситније аеросоле једва мало прснеш по пчелама. Сачекаш минут –два да се пчеле смире (хладно је и оне се сабијају, што је нормално). Размакнеш рамове тако да у средини остане отвор, отприлике ширине једног рама (зато је најбоље да се у јесен извади по један рам, јер је то вишеструко корисно). Пчеле се још више групишу и смирују. Овако ће много мање пчела излетати, јер им је циљ да очувају топлоту.
Ако има легла, тај рам ће ићи у наставак са зимницом. У случају да се примети да су бочне улице врло слабо покретљиве, то је знак да већ трпе глад и полако али сигурно иду у смрт. Тада поспем мало меда по пчелама (али баш мало да се не расипа свуда и довољно да преживе до сутра - ако закључим да једва мрдају, убацим те рамове у средину).
Сутрадан се направи место за тај један рам, тако да у наставку остане 8 рамова. Поклопиш наставак и однесеш на пчелињак. Опет отвориш друштво исто прснеш са мало аеросола и опет сачекаш да се мало о'ладе. Скидаш тај наставак и стављаш онај са медом на подњачу. Рамови првог (склоњеног) наставка су раздвојени по средини и наставак се ничим не покрива да би се пчеле смириле. Узимаш лагано са севе пчелама тај обележени рам и стављаш га у средиште наставка и благо приближи рамове. Горе стављаш наставак који ћеш склонити. Истресаш прво средње рамове...итд. наравно, писао сам како се истресају рамови зими. Стављаш их мало даље од кошнице, покупиш и када скинеш наставак који си истресао, спакуј то, поклопи кошницу и „бегај“ (шалим се, не жури, тада пчеле које су иостресане не излећу пуно, не мораш журити).
Када ово радиш иде врло брзо, и мислим да је брже него што ово прочиташ, али је основно правило не журити, не радити панично и не „млатити“ превише по ивентару и са умереним покретима руку. По теби ће бити пчела и спреми се да переш одело, али и прегледај има лих по одећи да не нападну укућане када ућеш у кућу..
Наравно да се деси да понека пчела излети и остане напољу и смрзне се (то није неки губитак, ако се узме за могућност да друштво остане у првом наставку и поред обиља хране изнад главе страда). Разлог је тај што су пчеле већ подигле температуру тог простора и спремају се да залегу. Тада је унутрашња енергија појединачне пчеле увећана и чак и у кори клубета су пчеле живахније него што то зими треба да буде. Када таква пчела падне у снег, направи мали „кратер“ у снегу и по количини отпљеног снега видиш колику унутрашњу енергију носи у себи. Узми пчелу из коре клубета које не мрда када подигнеш поклопну (зимују без легла) и баци у снег- има много мање енергије.
Када им је хладно (зимују нормално и тада је температура клубета нижа него када се спремају да крену са леглом), мало теже се усуде да излећу. Тада им је приоритет да мирују и задрже и то мало топлоте (и ово би спадало у „бинарно“ понашање пчела – или мирују или подижу температуру и иду ка одгоју легла).
Основно је не дозволити да се ово дешава, али треба исправити грешку. Ако баш и нешто нећеш, имаш на СПОС-у „препоруку“ колеге Радосављевића који препоручује да сви греше и да то тако треба и да није срамота. Па тако 100 по 100 евра губитка није срамота. Бирај шта ти воља: није срамота некоме спасити живот, а није „срамота“ ни када га „ћушнеш“ низ литицу (не знам одакле ти људи који су наводно велики верници црпе такве мрачне идеје - пусти да пчеле страдају).
Не треба доводити у питање да ли је потребно интервенисати: то што је клубе подељено, показује да би без интервенције друштво остало у првом наставку (што наводи пчеле да крену са легло) и да би ту остало и страдало. Ако се деси да услед изузетно благе зиме преживи, неки ту случајност узимају као закон и кажу да не трба дирати ништа, а ако друштво страда то је „природна селекција“ – ово је основна пчеларска глупост.
Велемајсторе, ти отвараш кошнице зими!? Па и прскаш!? А апсолутни мир на пчелињаку? Ај што никад не би положио пчеларску школу, него ко теби може да прода ројеве у пролеће:))))
Šole pri tretmanu oksalnom primetio sam u par drustva u RV kosnicama da su pcele izasle na satonose i da su veoma aktivne tj burno reaguju prilikom podizanja zbega spoljna temperatura je bila oko 1-2 stepena u plusu imaju hrane tj ramovi pored klubeta su puni hrane zbog niske temperature nisam mnogo zagledao vec sam odradio oksalnu i zatvorio kosnicu...
iskreno sumljam da je u njima krenulo leglo jer pri zatvaranju kosnice pcele se umire pa prlikom kucanja u zid kosnice cuje se kratko zujanje i opet se umire sto mi govori da je matica prisutna ali sumljam na leglo...
Велемајсторе, ти отвараш кошнице зими!? Па и прскаш!? А апсолутни мир на пчелињаку? Ај што никад не би положио пчеларску школу, него ко теби може да прода ројеве у пролеће:))))
Другарот имењак :), нисам назначио јасно: то је прскање против апсолутног мира и редовна је агротехничка мера. Као што се прска разним другим средствима против...против нечега. :)
Оно што ја оставим да зимује мора да презими, а оно што не треба спојим и то мало касније, а не у јулу или почетком августа. Чекам да буду углавном зимске пчеле и узимам најбоље из две које спајам. Тада нема више загледања ни преко зиме (мада ја волим да вирнем и видим где су и шта раде).
Отварао сам и 2012 на – 7 и не видим зашто се не би отварале на + неки степен или +- нула. Проблем је што је 2012 температура са – 7 за сат времена падала и до -10, а трба и даље радити.
Коју бре школу да положим (за пачиће мале), па не би ме ни примили...нисам вакцинисан. :)
Šole pri tretmanu oksalnom primetio sam u par drustva u RV kosnicama da su pcele izasle na satonose i da su veoma aktivne tj burno reaguju prilikom podizanja zbega spoljna temperatura je bila oko 1-2 stepena u plusu imaju hrane tj ramovi pored klubeta su puni hrane zbog niske temperature nisam mnogo zagledao vec sam odradio oksalnu i zatvorio kosnicu...
iskreno sumljam da je u njima krenulo leglo jer pri zatvaranju kosnice pcele se umire pa prlikom kucanja u zid kosnice cuje se kratko zujanje i opet se umire sto mi govori da je matica prisutna ali sumljam na leglo...
Милошић, време је ипак нешто топлије и не треба да чуди излазак на сатоноше. Има довољно енергије у клубету да при оваквим температурама излази до сатоноша, чак и када су рамови пуни меда. Ја сам то негде написао да мислим да пчеле сакупе нешто воде која се кондезује и која им увек треба. А пут до кондезоване воде води преко „топлотног пута“ :) :)(изнад главе им баш и није хладно јер је ово до сада блага зима, углавном). Потребу за водом можеш видети једино када извадиш неки средњи рам и истресеш га. То је разбацано по раму у више ћелија које имају у себи слатки, али ретки раствор и више подсећа на сируп него на мед. Али подвлачим разбацано, јер пчеле током зиме не концентришу ништа тако да онемогуће сабијање клубета, за шта су потребне празне ћелије.
Могуће је да има и легла и то се може једино видети ако подигнеш рам да видиш да би би потпуно сигуран. Углавном, када има легла ту је и количина топлоте повећана и пчеле су наравно живахније. Наравно да ће се смирити неко време по затварању кошнице јер су пчеле током зиме увек у клубету имало легла или не, само што су тамо где има легла покретљивије.
Није постојање легла неки проблем, ако имаш довољно хране у рамовима са леглом. Нема шта да се плашиш – ни први ни последњи пут да буде легла у ово доба. Пчеле имају ту особину да хоће да покрену легло ако је релативно топлије. То увек раде после извесног раздобља прекида легла. Наравно, тамо где су услови другачији (просечно ниже температуре и стални доток свежијег ваздуха – као што је нпр. у Војводини), легло може изостати, а ако и тамо „сине сунце“ на пар дана, све је могуће.
Видећемо шта ће бити још наредних дана јер јер је прогноза да ће прилично отоплити.
ПС
Народе, имам много словних грешака јер сам променио компјутер и молим вас за разумевање. :) Испарављам оно што видим, али понешто и остане, јер брзо пишем, а споро размишљам :).
Ne plasi mene decembarsko leglo jer ja mislim 2015 godine da je cela zima bila veoma topla da je dren cvetao vec u prvoj polovini februara kajsija krajem februara usledio je kisni period u vocnoj pasi ali bez mrazeva itd ali su se pcelari mogli pohvaliti i bagremom i liovadom ...
Strah me je samo prolecnih mrazeva koji uniste vocnu nektarsku i polensku pasu jer kod mene nema uljane repice i vocna pasa je jedina i na njoj mi se drustva razvijaju ...
Да, Шоле је у праву... Код мене је џанарика цветала 18 фебруара на пчелињаку, на брду испод Саве док је у Н. Милошеву на пчелњаку цветала 19. марта... фебруара је имао 29 дана па је разлика у цветању била тачно 30 дана...
Да, Шоле је у праву... Код мене је џанарика цветала 18 фебруара на пчелињаку, на брду испод Саве док је у Н. Милошеву на пчелњаку цветала 19. марта... фебруара је имао 29 дана па је разлика у цветању била тачно 30 дана...
И меда има или врло мало има 2016/17 године
Поздрав драгим пријатељима...
Ваљда и меда нема или га врло мало има... како сам само могао овако да напишем? :o не знам...
Sole,ako se vrate oni istreseni ramovi iz prvog nastavka,i podbace drustvu nazad posle par dana u prvi nastavak,hoce li drustvo ostati gore?zbog perge koje ima dosta na tim ramovima,ili ih vratiti u prolece?
Знам зашто ме то питаш. Некада, док сам био млад пчелар, рамове са пергом нисам склањао. То је била последица текстова које сам читао и где су сви говорили о важности перге итд.
Времном сам увидео да пчеле ту пергу уопште не дирају (или је то занемарљиво). Дешава се да побуђа и тиме постаје потпуно бескорисна и штетна (можда и опасна).
Јуче сам свео једну седмицу на само један наставак који је крцат медом. Клубе је било у првом наставку и ту би и остало, јер већ припрема ћелије за залегање (легла није било, али било је током новембра, што се види по потрошеној храни). Да је ту започела легло, и ако јаче захлади, за седам дана би се „угасила“.
Иако знам да им перга у првом наставку неће користити "ухватио" сам себе како се двоумим неко време да на неки начин вратим тај наставак са рамовима (на начи на који си ти наумио – „охладе“ се рамови и након неког времена врати цео наставак). Ово не јемчи да ће се пчеле задржати у другом наставку ако су рамови прилично пуни хране. Једноставно, за легло је потребно више кисеоника и постоји велика могућност да се спусте ниже према лету и опет легло буде у првом наставку (опет оно „бинарно размишљање“ пчела сада је топло и оне се према тренутном стању управљају; свако ко тврди да пчеле „предвиде“ време у наредном периоду се бави врачањем – пчеле то не раде). Немојте по овом питању наседати на приче о феромону последњег изашлог легла - ствар је много једноставнија.
И ако се пчеле устале са клубетом у горњем наставку, доњи наставак је хладнији простор и мало шта оне ту траже. Обично се према лету крећу предњим (загрејаним) зидовима кошнице (зато су и помоћна лета вишље постављена предност нпр. округла лета). Ово можеш врло лако проверити ако се остави непоклопљен мед који оне преносе тек када у пролеће лепо отопли. Исто тако не чисте подњачу од угинулих пчела и отпадака, јер ту уопште не залазе.
Мој предлог је да те рамове ускладиштиш у наставку и одаљиш од тла (20-30 цм), обезбедиш од уласка мишева и пчела (збегом са металном мрежом, а доле је добро и да буде матична решетка). Стављаш у простор где има неке промаје.
Када обезбедиш од могућих штеточина и од влаге, користи тај наставак у пролеће.
Ако решиш да га подбациш током зиме (нешто касније када се клубе потпуно устали у другом наставку), видећеш да ће то стајати до пролећа и то много дуже него што претпостављаш (непотрошена перга и да чак и тада може побуђати када не очекујеш - продукција влаге при одгоју легла је већа и то се дешава када су пчеле нешто дуже онемогућене да излећу).
Да закључим, ја склањам наставак са мало хране и прилично перге ако је то доњи наставак, а ти реши како ти мислиш да је најбоље.
ПС
Надам се да некоме не смета што су моји одговори (уобичајено) дужи, јер ми је намера да објасним зашто тако треба. У супротном могао сам написати само последњу реченицу и ствар готова. Оне који се плаше више слова на једном месту, прогласе мајстором онога ко најкраће саопшти и мисле да су нешто научили - догодине питају исто. Покушавам да будем у складу са оним: Немој да ми даш рибу, него ме научи да пецам (ово је мудрост коју сам лично осмислио, а не неко далеко паметнији :) :) :) :)) ).
A sada jedno ozbiljno pitanje. Trenutno sam u fazi izrade većeg kontenera za pčele. Ideja je bila da na svakoj etaži mogu imati otvor na podnici i negdje na vrhu. Dali će tu danas-sutra biti nešto dvomatično ili ću sklanjati staru maticu preko snerglove daske na vrh ili preko mreže nije bitno. Prvo mi je bila ideja da iznad donjih zatvarača dižem kompletno cijelu bočnu stranicu, tako da mogu po potrebi imati pristup košnici po cijeloj visini. Tu se sada pojavljuje problem sa vjetrom i kontejner može dobiti krila (kao Red Bull) i da mi kod jačeg nevremena poleti. Onda sam odlučio da otvorim sam gornji dio bočne stranice u predjelu gdje će biti to gornje društvo. Dali leto na takvom (gornjem) društvu može biti i u vrhu nastavka i ako može dali će se pčele nenormalnije ponašati. Šošiću ovdje očekujem tvoj savjet jer koliko znam ti si najviše radio sa dvomatičnim društvima.
Kontejner ima svojih prednosti ali mu je mana što je prilično ograničen što se tiče ovakvih akrobacija. Ovim pokušavam premostiti ove nedostatke i olakšati si rad sa više društava.
За двоматичне, где немаш приступ, било би битно да доње друштво има решетку. Мислим да би доње друштво „гурало“ ка горе, да споји гнезда и имао би расуло у кошници када узимаш мед.
Ако већ имаш водоравну раздвојну (Снелгроу – један од нас није добро написао, а можда и обојица :) ), имаш могућност да користиш појачавње доњег друштва преко лета, а на крају могу се затворити и сва лета на њој (када извршиш више усмеравања пчела) и да излазе на кружно лето.
Лето на врху наставка могу користити, али оно претходно је вероватно боље.
Што се тиче „крила“ контејнера, веријем да пчелари не користе „непропусни“ лим. Не знам како бих га другачије назвао, али се односни на пропусност ваздуха (можда и користе, кажем не знам). Могу се користити избијена испупчења-прорези. Хладовину имају и смањује се сила ветра. Наравно да би требало имати приличан број прореза. А да дижеш целе странице, не бих ја то радио. Осим ако страница није у виду жалузина и тиме се смањи удар ветра, али то је далеко скупље решење.
Nisam još sasvim načisto kako bi to trebalo izgledati ali kontejner je u fazi izrade pa moram dati neke dimenzije gdje i što (na slici kontejnera sam pofarbao crveno gdje bi bili ti gornji otvori). Htjeo bih da pčele imaju pristup gornjem dijelu košnice. U gornjem dijelu bih onda napravio stranice koje se mogu otvarati ako je potrebno. Još nisam na čisto i za medišta ali najvjerovatnije ću ići na veći broj PM, ali i taj broj može biti 2 ili 3 što znači da će varirati visina same košnice a samim time moram voditi računa o visini otvora u gornjoj zoni. Ako bih skinuo jedno PM onda bi morao imati leto na vrhu plodišta gornjeg društva pa neznam kako će se to odraziti na rad tog društva. Ne vjerujem da ću raditi stalno sa dvomatičnim društvima (možda neću nikako), ali bi mi bilo zgodno dole ostaviti svu izletnicu a gore dići staru maticu sa mladim leglom preko mreže da pčele ne mogu do nje. Moram još bolje proučiti i Sevićevu metodu...
Za otvaranje gornjeg dijela na kontejneru po meni su moguće dvije opcije - sa jednom otvaraš izvana, a sa drugom iznutra. Prva je da taj dio stranice izradiš od perforiranog lima (s rupama), tako da kad ga otvoriš izvana smanjiš otpor vjetra, ovako kako je Šošić rekao. Druga varijanta koju sam imao prilike vidjeti kod jednog kolege je ta da u gornjem dijelu svake košnice imaš otvor od lima zaseban za svaku košnicu. Taj otvor (izgleda kao zastavica iza kotača automobila) stoji na malim šarnirima i otvara se prema unutra/gore. U tom slučaju gornji dio svake košnice otvaraš zasebno, odnosno ako imaš npr. 5 društava u dvomatičnom sistemu digneš otvore samo za tih pet, dok su ti ostali zatvoreni. Sa unutarnje strane kontejnera taj otvor drži nastavak koji je naslonjen na njega. Pozdrav.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav JovanovićJanuar 08, 2018, 13:21:45
Želim čuti mišljenja starih asova... Desilo mi se prošle sezone greškom kod dvomatične pološke. Naime pregrada koja deli košnicu na dva nezavisna društva nije legla kako treba i naravno u jesen došlo je do spajanja i sve su prešle na jednu stranu. U proleće to društvo je bilo ubedljivo najjače... E sad ja razmišljam dali bi bilo dobro u toku sezone odraditi recimo peletov sistem i imati do jeseni dva društva u košnici a onda ih spojiti tj svesti na jednomatično?? Smanjili bi šansu da se izroje i zazimili jako društvo sa mladom maticom.
Da ne otvaram temu... Kolika je težina LR nastavka sa izgrađenim saćem?
Uzmite si nekih 10 polutamnih ramova te izracunajte prosjek da dobijete tezinu jednog okvira. Prosjek puta deset okvira plus nastavak i to je to.. Brojke koliko je nastavak sa sacem tezak normalno da variraju utjecaj vlage kolicina tamnog saca etc... Vjerujem da ste se i sami sjetili ovog sto sam napisao, i to je dobar nacin da se dobije odgovor.
I mene je to mucilo prije, to koliko jos hrane ima u kosnici u zimi tocnije koliko je ima da je pceli dostupna, pa su me interesirale te brojke praznog saca. Sad na svakih 30 - 40 dana u zimi skicnem u kosnicu i pogledam onaj okvir s medom koji lezi kao pogaca.. dok je on tu nema zime. Mozda nema potrebe da i to radim ali me uvjek neka prpa.. i smtram da pcele ne uznemiravam previse time jer provjeru tih okvira radim kad bude 10 C i vise. A i proljece 2017. mi je pokazalo da su se pcele vrlo dobro razvijale a u zimi sam otvaro kosnice 4 puta svaku. Otvaram kosnicu samo kad znam unaprijed sta cu napraviti i to na brzinu. Ante ok odsada smo na ti... jer sigurno nisi star... imas jos ohoho za druzit se sa pcelama i pcelarima. Svako dobro ... pozzz!
Imam jedno društvo kojem je očito stradala matica i ima nešto trutovskog legla. Koji bi bio najbolji način da saniram to društvo? Htjeo bih da iskoristim pčele koje su ostale, što ih duže ostavim ovako samo ću imati veću štetu a bojim se da bi moglo doći i do grabeži jer je vrijeme pretoplo za ovaj dio godine...
Није добро да их оставиш тако, не само због могуће грабежи (чак мислим да је грабеж не би средила, ако није до сада било покушаја), него је и разлог што су те пчеле стално узнемирене и може касније доћи до пролива по унутрашњости кошнице.
Имаш тему Када и како се спајају друштва...и поступи по наређењу :). Најбоље је да је поделиш на два друштва.
До пре пола сата сам делио једно помћно друштво у два суседна на тај начин. Остало ми друштво без матице па сам је пребацио у кошницу (ових помоћних имам и вишак).
ПС
Претпостављам да је код тебе матица постала трутуша. Код мене се види једно 10-15 јако добрих матичњака и из пуно њих је излежена матица (одавно). Али „посао“ није успео. "Усијала" је ћелије, али нема никаквог легла.
Imao bih jedno pitanje za kolegu Šošića : da li je 7-8 ramova legla u LR-u, maksimum za bagrem a da se verovatno društvo ne roji ; da li treba sklanjati ramove sa polenom u proleće i širiti leglo osnovom ; kako držati rojenje pod kontrolom ; rotirati ili ne rotirati nastavke i kada ; da li je jedan LR nastavak dovoljan za plodište. Sve ovo pitam, jer imam u vidu predavanje Gorana Tomića u Lazarevcu od 03.12.2014 ( negde od 60- og minuta ).
P.S. Inače, sve što Šošić napiše, čitam više puta sa ciljem da nešto naučim i usvojim.
Неко вече сам писао ону предугачку поруку (са још већим постскриптумом :) ) и након тога гледао део предавања Горана Томића (стигао до момента када поставља она 3 плава наставка Ф8).
Ако је неко пратио шта сам писао, не видим неке велике разлике у приступу пчеларењу. Горан има углавном исте принципе пчеларења као и ја. Себе постављам као основ поређења, али не што сам биљи пчелар, него сам старији од њега и дуже пчеларим (позивам се на „првоборачки“ стаж :) :) ). Начела његовог приступа су готово истоветна осим неких разлика у ситницама (једна је она да Горан тврди да неки пелари говоре како би без проблема убацили рам заражен са АТЛ у своје кошнице – ја то тврдим и не без основа). Али, Горан је по том питању у праву и са тим стварима се не игра. Наравно, ја увек упозоравам на пажњу у односу на болести које су јако заразне. То што неки врло искусан пчелар тврди, не сме никако да препоручи мање искусним пчеларима и да их наведе да се опусте и да ће пчеле све саме решити (тако нешто чине неки „природњаци“ и то је неозбиљно и тако површно, да не завређује неки коментар осим – чувајте се таквих).
Као што је приказано, Горан каже да погледа сваки рам при зазимљавању. Управо на томе инсистирам, пред зазимљавање и не позивам на „зимско пчеларење“ осим тамо (и када) где је то неопходно (зашто "бацити" пар стотина евра ако страда неко друштво које може презимити без проблема уз незнатну помоћ).
О условима се изјашњавамо истоветно (с тим што сам ја тим условима доадио и богу и народу :) ) и то му дође суштина пчеларења – пчела је пчела, а услови се мењају (или су слични и према томе се може предвидети одређена могућност или бити спреман на реакцију у складу са условима ако се измене).
У сваком случају, погледаћу видео до краја, а потом- то предавање треба погледати и више пута – тако се пчелари.
Поређење у уводу ове поруке, Горанових и мојих ставова је управо у том смислу. Када неки пчелари препоручују да се ставе хватачи током развоја у пролеће и панично галаме: Ево блокаде, ја пишем – не дирати ништа, у пролеће нема блокаде поленом. Чак и неко приширење не мора да се ради (а може ако сте отворили кошницу и увидели да је то нешкодљиво) јер је очигледно да друштво показује свој степен развоја, преласком на другу старану рама који је према леглу пун полена (супротно од легла, на другој страни рама пчеле углавном избегавају да ставе много полена).
О ширењу легла не могу нешто некоме предлагати, ако ја тај посао смањујем на нулу (кажем ако сам отворио кошницу могу то урадити према ваљаној процени). Моје кошнице су „мали ДБ" – имам ЛР наставак и ставим полумедиште када томе дође време. Зимују на једном ЛР наставку.
Вадити рамове са поленом...бићу груб ако то назовем правим именом. То тек не долази у обзир. Суштина је добити добро храњену пчелу која може одгајити добро легло.
Према ротирању наставака сам био врло опрезан и тамо негде 2008 (или 2009) као одговор на то сам само нацртао скицу како то изгледа када се ротирају наставци и предложио пчеларима да размисле колико треба енергије да се то очува. Увек сам „кочио“ људе када говоре о проширењу легла или ротирању наставака. Уосталом, погледајте Гораново предавање и тамо се води како се то лако уради. Осим мале фалинке – ту ће бити мешан мед, јер он предлаже сеобу тих друштава на други багем.
Количина легла не мора бити јемство против ројења ни услов за ројење. Могуће је да матица има неку фалинку и да се пчеле због тога роје. Недостатку ројевог нагона може погодовати сталност паше (континуитет паше), воћне (или друге), на коју се надовезује багремова паша.
За ројење такође користим исти начин: део пчела и легла горе и тако се доње одржава у стању развоја односно радном расположењу (често наводим радно расположење као битно стање друштва и то је израз који сам усвојио читајући Пчелар у време када сам учио од великих мајстора који су писали тада).
Ја у том смислу имам полумедиште које подижем као „вишак“. Само што ја једноставно волим да удвојим друштво за сунцокрет (ово је корисно јер појачава се друштво или се мења матица на најлакши начин). После сунцокрета волим и да раздвојим та друштва (ако је могуће) да зумују једна на другој. У пролеће их уводим у једно двоматично друштво и тиме смањујем ројеви нагон (врло успешно).
1 ЛР је потпуно довољан за плодиште. Ја тако пчеларим: ЛР плодиште, решетка (кроз коју не пролазе матице :) ) и даље полумедишта. Сматрам да је тих 7-8 рамова сасвим довољно. Наравно, опет наглашавам погледајте Гораново предавање (више пута).
Хвала колега на повољном мишљењу што се тиче мог доприноса - част ми је. Немам примедби. :)
Kolega Šošiću, imamo priliku da jednom godišnje nešto probamo, zato i treba puno vremena da se nauči na osnovu sopstvenog iskustva. Posle 10 godina pčelarenja uviđam da kako mi se šire granice znanja šire se i granice neznanja, ali je za mene normalno da priznam da nešto neznam i da pitam onog za koga mislim da zna. Eto,ovo je za mene novo i važno saznanje : " јер је очигледно да друштво показује свој степен развоја, преласком на другу страну рама који је према леглу пун полена ". Prepoznao sam se u Goranovom predavanju, jer već od sredine džanarike počnem sa osnovama i dodam ih do bagrema od dve do četiri, a ramove sa polenom sam izmicao prema zidovima košnice, pa kad nema gde više spuštao ih u donji nastavak. Rotiram nastavke uz prevešavanje dva rama sa leglom, kad izađu na 7-8 ramova legla i napune nastavak pčelom. Ako zahladni, eto brige, a desilo se i prošle godine. Baš 2015. godine, imao sam nešto slabija društva, pa razočaran nisam oko njih mnogo ni radio. Rotirao sam ih pred bagrem bez prevešavanja legla, a rezultat odličan.
Када неки пчелари препоручују да се ставе хватачи током развоја у пролеће и панично галаме: Ево блокаде, ја пишем – не дирати ништа, у пролеће нема блокаде поленом. Чак и неко приширење не мора да се ради (а може ако сте отворили кошницу и увидели да је то нешкодљиво) јер је очигледно да друштво показује свој степен развоја, преласком на другу старану рама који је према леглу пун полена (супротно од легла, на другој страни рама пчеле углавном избегавају да ставе много полена). ...Вадити рамове са поленом...бићу груб ако то назовем правим именом. То тек не долази у обзир. Суштина је добити добро храњену пчелу која може одгајити добро легло....
Dragane a kada ću onda hvatati pelud ako ne kada ga ima u izobilju? Prvi obilati pelud mi je u repici i on je OBILAT. To je vrijeme kada spremamo pčelu za bagrem, znači trebam radnu snagu. Ako je okvir popunjen većinom peludi bacam ga u stranu lijevo i desno ostale vadim i stavljam osnove i to u centar legla da budu zaleženi. Pošto koristim plodišni polunastavak riješavam se i krajnjih okvira sa medom. Neće taj pelud propasti, to je vrijeme kada formiram nukleuse i trebat će im jer znamo da u bagremu baš i nema peludi...
Citat: Dragan Šošić link
Ја у том смислу имам полумедиште које подижем као „вишак“. Само што ја једноставно волим да удвојим друштво за сунцокрет (ово је корисно јер појачава се друштво или се мења матица на најлакши начин). После сунцокрета волим и да раздвојим та друштва (ако је могуће) да зумују једна на другој. У пролеће их уводим у једно двоматично друштво и тиме смањујем ројеви нагон (врло успешно).
Zato sam ja na novom kontejneru napravio da mi se otvara i gornji dio košnice koji inače bude iza lima
Citat: Dragan Šošić link
1 ЛР је потпуно довољан за плодиште. Ја тако пчеларим: ЛР плодиште, решетка (кроз коју не пролазе матице :) ) и даље полумедишта. Сматрам да је тих 7-8 рамова сасвим довољно. Наравно, опет наглашавам погледајте Гораново предавање (више пута).
Ovo mi je sljedeće u planu da sva medišta budu polunastavci...
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Sasa BlagojevicJanuar 30, 2018, 20:11:48
Dragane da li prevesate ramove kao sto se preporucuje u polumedista da bi pcele presele gore ili moze i drugačije bez prevesavanja.da li se u plodistu moze napraviti raspored takav da otvoreno leglo ide ka krajevima kosnice a izmedju da ide zatvoreno leglo, naravno da treba da postoji i neki unos ili prihrana. Pozdrav
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarJanuar 30, 2018, 22:06:30
Šole prije nekoliko dana smo u udruženju imali predavanje na temu sakupljanje polena i propolisa. Predavač se prilično orjentisao prema sakupljanju ova dva proizvoda i tvrdi da hvatače polena stavi u rano proljeće sa pojavom prvog polena i ne skida do kraja 6. mjeseca ako sam ja dobro upamtio vremenski interval. Znači ne skida ih uopšte 24h. Koristi ovakve hvatače kao na slici http://www.epcelarenje.rs/images/listings/2015-08/sakuplja_polena-1440403431-582-d_pic.jpg i kako sam kaže godišnje prosječno sakupi tri kilograma polena po zajednici. Tvrdi da se ne osjeti slabljenje zajednica jer vremenom pčela nauči kako da se provuče kroz rupice hvatača te tako donesu dovoljne količine polena i za sebe a i oduzimanje polena stimuliše pčele za povećano sakupljanje polena što prema njegovim riječima podiže radno raspoloženje zajednice. Takođe tvrdi da ovakav pristup ne umanjuje prinose meda.
Čovjek je iskusan pčelar i od pčelarenja kako sam kaže živi pa ne vidim razloga za neiskrenost.
Znam da se uglavnom savjetuje oduzimanja polena u nekim ograničenim intervalima pa me zanima tvoje mišljenje spram ovakvih tvrdnji? Evo vidim i Anto je pitao u vezi sakupljanja polena.
Добрице градња основа може имати предност када нема изграђених рамова. Пре бих ставио део сатних основа да граде у року багремове паше. Тада пчеле граде саће јер су у могућности (добро одгајене и треба им простор). Сатвити једну или две основе у воћној паши не видим као неки проблем – то није много саћа за градњу.
Проблем настаје када пчелари почну да се жале како су пчеле те изграђене основе напуниле поленом. И онда следи сечење легла. Више пута (током више година) писао сам да пчеле које осете да су снажне прелазе на другу старну рама и покрену легло. Суштина је да и када захлади, то је врло младо легло и неије нека штета ако морају да се повуку одатле услед јачег захлађења. А сатна основа која је напуњена поленом је показатељ да пчеле још немају довољно снаге. У супротном, залежу без проблема. Па њима је неопходност да се развијају и шире.
Баш због тога што се десе проблеми, не треба превешавати. Имали смо пар година када јако захлади и „војска“ коју хвале како доноси мед „заглави у блату“ и може изгубити битку. Имали сте моја писанија (нпр. први пролећни преглед сам једне године отпочео 27. априла) шта радим у таквим приликама – ништа, имају солидне венце и чекам боље време. Ко је одгајио претерано велику војску погачари. Када је добра година, напуне већ воћним медом (тада се наравно проширује простор).
Анто, свако има свој начин. Само што је репица већ паша, а ја говорим о пролећном развоју. Подразумевам углавном да пре тога има нешто. Код мене у повољним условима затрпају поленом џанарике као у багремцу. Скоро упоредо цвета црни трн, који даје као и џана. Тешко да могу предвидети где и како сви пчелари држе и возе пчеле. У сваком случају, може се у репици узети нешто полена, али не превише.
Наравно да неће полен пропасти, али када пчеле „пребаце“ на летњии режим рада, полен углавном складиште на два бочна рама и на још два помало. То се брзо потроши (оних кишних година и пребрзо). Увек сматрам да је потребан и не дирам га. Другачије бих мишљење имао ако извадиш по рам перге и чуваш га безбедно и можеш дати АКО затреба. Две године за редом потроше до последње ћелије сву пергу до пола маја, јер је кишовито време.
Саша, када вршим први пролећни преглед, на место недостајућег рама стављам ПМ рам. Када се ставља полумедиште, он је углавном залежен и подиже се у полумедиште. Ако нисам ставио ПМ рам, ставља се полумедиште са тамнијим саћем које се после подиже изнад мреже као рој. Са решеткама не журим.
Бојане, добро је да научимо да се легло гаји без полена. Само нека ради, јер је вероватно успешан. Ако се не умањује принос меда, може бити разлог да је сам у неком бајковитом подручју где има свега за пчеле а нема конкуренције. Други начин би био сирупирање до бесвести.
Било је приче да су у посавини одлазили цели пчелињаци код неких који прикупљају полен и закључи се да време и услови нису као пре 30-40 година...климатске промене су криве :), па – прска се кукуруз и слично...треба имати мере. Ја бих полен другачије сакупљао и то баш агресивно. Али када одем у пензију, биће и то.
ПС
Заборавих да Анти кажем за багремац... :) Има га у Славонији вероватно. И квалитет је одличан.
Repica, amorfa, kesten,suncokret... ne znam gdje više vuku pelud. Nekako mi od amorfe najdraži. U suncokretu više ne bih skupljao jer moraju i one sebi zimnicu spremiti...
Па шта онда да ти причам :), али како кажеш да не би дирао у сунцокрету, смањи мало "дирање" и у репици. Наравно, ако је време такво да "сипа", може али не претеруј.
Приметио си да сам углавном опрезан, јер је познато какве су године биле (било је таквих и раније, али пчелари заборавили и памте само добре :) ). Опрез није на одмет.
Аморфа (багремац) - један од квалитетнијих. Мање га уносе када су кишне године (мислим на кише пре багремца). Цветају друге травуљине и пчеле радо "заобилазе" багремац (нажалост).
U nove LR kosnice, prije nego nabavim rojeve, koje pripreme je potrebno da izvrsim?
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarMart 06, 2018, 00:05:35
Citat
U nove LR kosnice, prije nego nabavim rojeve, koje pripreme je potrebno da izvrsim?
Dario uvjek pretpostavi da na tvoje pitanje možda postoji odgovor na forumu pa prvo probaj da pretražiš teme uz pomoć pretrage prije nego postaviš pitanje. Ovo radi poštovanja prema kolegama koje su izdvojile vrijeme da odgovore na pitanja tako da ne moraju da se ponavljaju.
Pošto si početnik na početku, prvo se edukuj kroz forume i stručnu literaturu. Odaberi dobru lokaciju za svoje košnice o čemu već postoje diskusije na forumu. Obezbjedi postolja za košnice koja mogu biti i improvizovana ali moraju biti stabilna. Nabavi košnice te ih propisno ofarbaj da ih zaštitiš kako bi trajale što duže. Okvire ako nisu sastavljeni sastavi a bočne letvice okvira izbuši i užiči te se raspitaj kod mentora gdje možeš da nabaviš kvalitetne satne osnove koje ćeš propisno postaviti i utopiti na okvire. Kada ovo sve završiš praktično si spreman za rojeve. Probaj u međuvremenu što više teoretski da se potkuješ kako bi bio spreman kada nabaviš pčele.
Pozdrav svima ! Imam jednu situaciju u kojoj sam neodlucan sta uraditi. Pocetnik sam i sa dosta situacija se jos uvek nisam susreo. Zapravo jedno drustvo u LR kosnici mi je ostalo bez matice. Posle ovog zahladjenja i snega sam otisao obici kosnice i na jednoj mogu reci od najjacih sam primetio da su pcele uznemirene i da dosta njih boravi van kosnice. Kada sam je otvorio i hteo proveriti stanje sa hranom i eventualno pomoci ih pogacom video sam da su se pcele popele gore na letvice i bruje krilima... cak su se i nacickale na poklopnoj dasci. Posto je bio dosta lep dan pregledao sam kosnicu i zakljucio da nema legla a takodje ni matice. Potom sam sutra dan opet dosao i uverio sa da matica definitivno nije tu ponovnim pregledom. Legla je nesto malo bilo u toj kosniciu toku februara, predpostavljam da je izasla pcela ali matica kada je nestala tacno ne mogu znati... a ni zbog cega je nema. Pitanje moje je sta uraditi sa tim drustvom? Ima dosta pcele i steta je da strada tek tako. Da ali da prespojim sa drugim drustvom i kako bi to uradio u ovom slucaju? Zazimljena je u jednom nastavku kosnica jer su to bili proslogodisnji rojevi koji su stasali u drustva. Samo maticu da nabavim nemam gde.. jer sve koje sam pitao kazu tek od polovine maja.
Најбоље би било да је поделиш на два суседна друштва. Повољност је ако је једно са једне, а друго са друге стране друштва које делиш. Имаш тему у којој сам описао најбољи начин спајања (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=171.msg11067#msg11067) и како и када се торади.
Ако су кошнице којима придодајеш пчеле, онда гледај да даш мање пчела оној која ја исте боје као кошница коју делиш (ако је тако стање да су исте боје). Обично ће више пчела да се премести сутрадан у њу (а можда и неће бити премештања пчела јер су дуже без матице).
Ако је једна од суседних доста слабија од оне друге, онда све дајеш њој – јакој не треба ништа, јер је довољна сама себи.
Ако си прегледао у фебруару и видео да има легла, вероватно си тада нехотично убио матицу.
Sole, svka tebi cast..Treba sa nama izaci na kraj..A kada smo vec kod raznih pitanja, sta mislis o Hunjadijevoj metodi..Posto vec na Poloskama radim nesto slicno, nije bas to ali radim razdvajanje legla, doduse po horizontali. Ali probao bi je ove god. zbog prosirenja i formiranja nukleusa.
Sole hvala puno! Procitao sam detaljno post iz linka. Mislim da sam shvatio kako treba odraditi.. pa cu tako i uraditi. Jedno jos pitanje imam... Cisto eksperimentalno razmisljanje. Sta bi se desilo kada bi obezmaticenom drustvu dodao ram sa jednodnevnim leglom iz druge kosnice bez pcela. Da li bi pcela izvlacila prisilne maticnjake i da li je takav vid spasavanja izvodljiv u tom smislu da bi se izlegla matica i uspela oploditi... ili bi to leglo propalo i pcela ga odbila? S obzirom na to da je mart mesec.
Sole, svka tebi cast..Treba sa nama izaci na kraj..A kada smo vec kod raznih pitanja, sta mislis o Hunjadijevoj metodi..Posto vec na Poloskama radim nesto slicno, nije bas to ali radim razdvajanje legla, doduse po horizontali. Ali probao bi je ove god. zbog prosirenja i formiranja nukleusa.
Ne mislim ništa o metodi Hunjadi. Ja sam tražio (i našao) ono što meni odgovara. Ne zato što to nije dobar način, nego zato što traži rad na pčelinjaku oko proizvodnih društava. Ja za to vreme najviše vremena provedem oko pripreme za odgoj matica i to počinjem već oko 20-25 marta. Ako je loše vreme, i to ne mogu da postignem. Našao sam način da oko proizvodnih društava radim vrlo malo.
Ako neka hoće da se roji, napravim ja njoj „hunjadija“ :): odnesem plodište tu negde na pčelinjaku, stavim drugi nastavak i prenesem par ramova sa lelgom i tačka. Uglavnom hoće da se roje one koje imaju neki problem sa maticom (bez obzira što ona odlično izgleda i nosi dobro). Uglavnom najviše tih matica ne bude u prenetim društvima i odgaje mladu maticu kao da je reč o oplodnjaku.
Sole hvala puno! Procitao sam detaljno post iz linka. Mislim da sam shvatio kako treba odraditi.. pa cu tako i uraditi. Jedno jos pitanje imam... Cisto eksperimentalno razmisljanje. Sta bi se desilo kada bi obezmaticenom drustvu dodao ram sa jednodnevnim leglom iz druge kosnice bez pcela. Da li bi pcela izvlacila prisilne maticnjake i da li je takav vid spasavanja izvodljiv u tom smislu da bi se izlegla matica i uspela oploditi... ili bi to leglo propalo i pcela ga odbila? S obzirom na to da je mart mesec.
Matice možeš odgajiti i usred zime (mislim, ne ti nego pčele :) ), ako ima legla. Problem i jeste u sparivanju. Kako ja odgajam matice za prodaju, moj interes je da ih imam što ranije, ali to ne zavisi od toga šta ja uradim i šta mislim, nego od trutova. Pri prvom prolećnom pregledu procenjujem kada će biti ogroman broj trutova sposobnih za najbolji odgoj matica i tek tada krećem sa radom. Matičnjake neke kolege naruče ranije, upozorim ih da paze na brojnost trutova i ako reše, mogu početi i u martu da odgajam matičnjake. Brojnost trutova ne podrazumeva koliko se vidi trutovskog legla, već se vrši provera kada se izležu i tome dodati nekih 12-14 dana da budu sposobni za sparivanje.
Leglo pčele nikada neće odbaciti osim ako se ne doda neko leglo daleko od gnezda, kada su društva još slaba. Sada pčele uglavnom kreću sa razvojem i ne pomišljaj da je moguće sparivanje matice. Teoretski jeste, jer postoji mogućnost da ima pojedinih društava koja imaju problem sa maticom i odgaje nešto trutova. Tada se vrlo rane matice mogu spariti, ali uglavnom relativno brzo idu na tihu smenu i to se onda redovno prati. Podvlačim, to je teoretska mogućnost jer ne znaš gde i kaada ima takvih društava koja bi u ovo doba gajila trutove. To znači da ovu mogućnost zaboraviš.
U nove LR kosnice, prije nego nabavim rojeve, koje pripreme je potrebno da izvrsim?
Dario uvjek pretpostavi da na tvoje pitanje možda postoji odgovor na forumu pa prvo probaj da pretražiš teme uz pomoć pretrage prije nego postaviš pitanje. Ovo radi poštovanja prema kolegama koje su izdvojile vrijeme da odgovore na pitanja tako da ne moraju da se ponavljaju.
Pošto si početnik na početku, prvo se edukuj kroz forume i stručnu literaturu. Odaberi dobru lokaciju za svoje košnice o čemu već postoje diskusije na forumu. Obezbjedi postolja za košnice koja mogu biti i improvizovana ali moraju biti stabilna. Nabavi košnice te ih propisno ofarbaj da ih zaštitiš kako bi trajale što duže. Okvire ako nisu sastavljeni sastavi a bočne letvice okvira izbuši i užiči te se raspitaj kod mentora gdje možeš da nabaviš kvalitetne satne osnove koje ćeš propisno postaviti i utopiti na okvire. Kada ovo sve završiš praktično si spreman za rojeve. Probaj u međuvremenu što više teoretski da se potkuješ kako bi bio spreman kada nabaviš pčele.
Kolege imam dva pitanja ako neko moze da pomogne. Kada sigurno ima dovoljno trutova za sparivanje matica npr. Mart početkom aprila kraj aprila ili nema pravila i zašto se stimulativno ne prihranjuje sirup dok noćna temp ne bude iznad 12 da li je to opasno po zajednicu ili nema efekta ili pčele ne mogu da uzmu sirup . Pozdrav
Прихрана сирупом када пчеле не могу излетати није добра (приликом захлађења). Може се сматрати да су пчеле у клубету и да је проветравање кошнице слабије. Да би се прерадио сируп, потребна је јака активност пчела које вентлирају.
Давно, раније када сам био почетник, био је текст у Пчелару о зимском прихрањивању сирупом. Нажалост, без додатних објашњења, односно слабо разрађен поступак у свим условима (вероватно је аутор уради пар пута, пчеле су сутрадан могле излетати и није дао све податке који би били вредни). На основу тога сам радио на исти начин (пробуше се поклопци тегле иглом и ставе преко прекривача – поклопне даске или најлона који имају отвор где се тегла постави). Резултати у били поражавајући много пчела је било са отеченим трбухом и то је тако било данима. Чак је и сируп слабије одношен и појавила се плесан по зидовима тегли (ии плесан или нека врста алги, нисам сигуран :) ).
Закључак би био да при дужем захлађењу (слабијем од овога, али таквом да пчеле не могу излетати), прихрана сирупом није добра. Уз то, стимулација без полена је бесмислена.
Наравно да није све црно-бело. Постоји оправданост са прихраном малим количинама сирупа у сличним условима. То је онда када је претходило обилно уношење полена, када има прилично легла и постоји потреба за водом. Тада мала количина сирупа (рецимо од 0,1 л) може бити повољност. При недостатку воде, а при обилној исхрани поленом, појави се „мајска болест“. То би било по неком „званичном“ ставу који можемо свуда чути и прочитати. У некој мери сумњам у ово, јер пчеле се морају испразнити када се обилно хране поленом и мислим да није само недостатак воде пресудан (подвукао бих да је ово лични став и да га не можете често чути – односно, не често него вероватно никада). Али у сваком слуају мала количина сирупа неће нанети штете и мислим да може бити корисна. Наравно не сируп када пада снег, као сада :).
Пре свега би течност из сирупа била повољност за легло.
ПС
О овоме сам негде писао, а нешто мало и у овој поруци (http://www.kosnicevoja.rs/forum/index.php?topic=351.msg24333#msg24333).
Pozdrav kolege pcelari. Potrebna mi je vasa pomoc. Dakle, imam tri drustva koja su lepo izasla iz zime sa obilje hrane u njima. Trenutno su zdrava ( pregledana oko 15.03.2018.) i imali su tada po dva, tri rama otvorenog legla. Pri pregledu preprskana nozevojem... U sustini, ja bih ove godine da ih razrojim. U stvari da od te tri napravim jos tri( znam da mogu vise ali...). Stanje je takvo da nemam bagrem i nemam bas ni vremena za selidbu( zbog glavnog posla od koga zivim), ali imam nesto malina u okolini i suncokret kao glavnu pasu. Posto i ove godine preuzimam od g. Voje tri roja bice mi sasvim dosta za ovu godinu. Dakle kad, kako i zasto tako? Hvala unapred.
Пријатељу Вељане, најбоље би било развити заједнице на 12-13 рамова легла и тада изабрати неки од начина разројавања. Затим издвојити један део пчела, хране и легла и направити одгајивачко друштво које треба да однесемо на 4-5 километара даље (ваздушне линије). Када се излегу матице, изврши селекција матица, парење и након што се у заједници појави квалитетно затворено легло можемо појачати нову заједницу додајући легло и пчеле из заједница са основног пчелињака.
Неке од матичњака можемо искористити и пре изласка прве матице а приликом формирања нових нуклеуза.
После се постепено опет појачавањем леглом и пчелама могу изједначити заједнице са основним заједницама на основном пчелињаку...
Uhhhh. Cini mi se da je ovo komplikovano jos uvek za mene. U stvari, ja sam mislio uraditi neku vrstu pelletta pre suncokreta. Samo ne znam kad bih to tacno odradio da li krajem maja, pocetkom juna ili...? I mislio sam pored zatvorenog legla kada drustvo dostigne 12-13 ramova legla, prebaciti u gornji nastavak i ram sa najmladjim leglom kako bi sebi proizvele kakvu takvu maticu. Sve to zbog prirode posla kojim se bavim i naravno nedostatak znanja same biologije pcela. Nadam se da bi ti rojevi uspeli sebi obezbediti zimnicu na suncokretu i bezbedno prezimeli. Naravno interesuju me i tudja misljenja pa sam i zato postavio pitanje, a i da malo pobegnemo od politickih tema ;) ;D .
Пријатељу Вељане, најбоље би било развити заједнице на 12-13 рамова легла и тада изабрати неки од начина разројавања. Затим издвојити један део пчела, хране и легла и направити одгајивачко друштво које треба да однесемо на 4-5 километара даље (ваздушне линије). Када се излегу матице, изврши селекција матица, парење и након што се у заједници појави квалитетно затворено легло можемо појачати нову заједницу додајући легло и пчеле из заједница са основног пчелињака.
Неке од матичњака можемо искористити и пре изласка прве матице а приликом формирања нових нуклеуза.
После се постепено опет појачавањем леглом и пчелама могу изједначити заједнице са основним заједницама на основном пчелињаку...
Поздрав драгим пријатељима...
Ps. Citat je trebao ici pre, ali kucam sa telefona pa to ide malo drugacije. ;)
Ja sam mislio ovako, posto nam je plodiste na dva nastavka, stavim MR recimo nedelju dana pre pocetka bagrema izmedju njih i kada pocne bagrem, tamo gde je matica, izvadim svo leglo sem dva rama i maticom, dopunim sa SO ogranicim MR i to mi je plodiste u bagremu. Iznad ide medisni nastavak i kao treci , onaj nastavak iz kog nisam dirao leglo a vec je svo zatvoreno i pred izlazak. oduzeto leglo ide u nastavak i tako iz par kosnica spojim svo leglo sa pcelama na tim ramovima u recimo dva nastavka, kao posebnu kosnicu.. U toj sabirnoj kosnici, petog dana porusim sve zatvorene maticnjake i ostavim samo lepe i otvorene. Nakon tri dana , dolazim i uzimam po par ramova na kojima ostavim po dva maticnjaka, pcelama i leglom i formiram nukleuse, koje odnesem na drugo mesto. Kada metice pronesu, vratim ih na stacionar..Neko ce reci da su ovo prisilne matice, ali ja mislim da ove matice odgajane u takvoj kosnici, sa puno mladog legla i obilno hranjene, moraju i jesu dobre.. Tu sabirnu kosnicu, nakon formiranja i pre rusenja zatvorenih maticnjaka, obilno hraniti, dok ne dobije svoje izletnice.. Evo Vojo i bas bi voleo da cujem sta mislis..
Zorane, ako sam dobro shvatio Vama ce matice odgajati drustvo koje je zbirno rojeno tj. Od svakog drustva uzet materijal i napravljeno extra jako drustvo koje ce sebi odgajati maticu-ce. Koliko sam ja citao tako nesto nece da valja. Zbog lose strukture pcela u toj kosnici bice i lose matice bez obzira kako su hranjene larve. Ili ipak nisam dobro razumeo? Ps. Vidim da je prvenstveno Voji postavljeno pitanje, ali eto i ja preslisavam javno sebe jer sam pocetnik. Nadam se da ne zamerate.
Ja sam mislio ovako, posto nam je plodiste na dva nastavka, stavim MR recimo nedelju dana pre pocetka bagrema izmedju njih i kada pocne bagrem, tamo gde je matica, izvadim svo leglo sem dva rama i maticom, dopunim sa SO ogranicim MR i to mi je plodiste u bagremu. Iznad ide medisni nastavak i kao treci , onaj nastavak iz kog nisam dirao leglo a vec je svo zatvoreno i pred izlazak. oduzeto leglo ide u nastavak i tako iz par kosnica spojim svo leglo sa pcelama na tim ramovima u recimo dva nastavka, kao posebnu kosnicu.. U toj sabirnoj kosnici, petog dana porusim sve zatvorene maticnjake i ostavim samo lepe i otvorene. Nakon tri dana , dolazim i uzimam po par ramova na kojima ostavim po dva maticnjaka, pcelama i leglom i formiram nukleuse, koje odnesem na drugo mesto. Kada metice pronesu, vratim ih na stacionar..Neko ce reci da su ovo prisilne matice, ali ja mislim da ove matice odgajane u takvoj kosnici, sa puno mladog legla i obilno hranjene, moraju i jesu dobre.. Tu sabirnu kosnicu, nakon formiranja i pre rusenja zatvorenih maticnjaka, obilno hraniti, dok ne dobije svoje izletnice.. Evo Vojo i bas bi voleo da cujem sta mislis..
Зоко пријатељу, Мени се ово уопште не свиђа. Прво и основно то ( формирање нових заједница) се не ради пред саму пашу јер се умањује снага заједнице. Друга ствар је што се одузимањем свог легла осим она два три рама значајно умањује количина младих пчела које треба да се излегу пред пашу и у првом делу паше а које треба да учествују у багремовом медобрању. Морамо имати у виду да од количине младих пчела зависи степен искористљивости багремове паше када заједници не треба више од 20-30% излетница али јој зато треба огромна количина младих пчела. Значи, свако умањење легла на десетак дана пред пашу пчелињој заједници умањује могућност искоришћења паше.
Осим тога овде ( у збирним друштвима-како је описано) би се произвеле матице лошег квалитета. Обилно храњење ових сабирних заједница не би ништа помогло...
Ma slobodno sa mnom na Ti majkane.. Ne, to drustvo ce odgajati maticnjake, do momenta izdvajanja istih na ramovima u nove nukleuse ili oplodnjake. Zasto je losa stuktura, kada se izletnice vrate u svoje kosnice u toj zbirnoj kosnici, ostaje masa mladih pcela sa puno legla u svim stadijumima, nakon par dana to drustvo uz obilnu prihranu dobije svoje izletnice a u medjuvremenu je povuklo svoje maticnjake, zatvorene si porusio petog dana i dobio maticnjake izvucene na najmladjim larvama , odgajane u masi mladih pcela..Mislim da su to odlicni maticnjaci.
Citao sam Hunjadija Vojo i to nesto me potaklo na ovakvo razmisljanje, naravno to bi bile jake zajednice, koje bi mozda i pojacao leglom pre toga..
Vojo, a sta bi bilo kada bi prilikom standardnog rada sa RV kosnicama, prilikom ogranicenja oduzeo jedan ram sa leglom iz vise drustava i tako napravio nukleus, koji bi odneo van stacionara i on povukao maticnjake, koje bi koristio za oplodnjake. Ja mislim da bi to bile odlicne matice. To bi bili slicni maticnjaci kao iz onog nacina udesetrostrucenja .
Metoda petog dana se zasniva na obezmaticenju drustva i koriscenja maticnjaka tako odgajanih, naravno , petog dana smo porusili sve maticnjake....
Mora da postoji nacin dobijanja svojih matica , bez presadjivanja..
Vojo i druge kolege , a sta bi bilo kada bi prilikom standardnog rada sa RV kosnicama, prilikom ogranicenja matica bi bila ogranicena na trekji nastavak sa mrezom ,otvorenom leto sa zadene strane sve izletnice bi se vratile napred i bi pojacale osnovno drustvo. Konkretno sada bi imali sledekju situaciju: Prvi nastavak 5 rama sa leglom od koji jedan sa mladom leglom + 1 perga 1 med i 1 ram sa satne + 2 izgradjeni rama , posle 5 dana porusiti maticnjake ostaviti 2 najbolja vtori nastavak 5 rama sa leglom svi sa zatvorenom leglo + 1 perga +1 med i 1 ram sa satne + 2 izgradjeni rama , pa resetka sa mrezom trekji nastavak 3 rama sa leglom na koji e i matca + 1 perga 1 med +3 satne + 2 izgradjeni rama . Sta bi dobili na ovaj nacin: izbegli roj na grani mladu maticu u prvom nastavku drugi sprat puni med , a u terkji nastavak stara matica jos slobodno radi u slucaju da ne bi izasla nova matica. Posle toga bi mogli napraviti roj sa starom maticom na novu lokaciju izletnice bi se ponovo vratili na staru lokaciju i drustvo bi bilo spremno za naredni pasu sa mladu maticu
Probao sam ja kolega i nije uspelo na taj nacin, ne znam zasto, negde sam verovatno pogresio..Ali je uspelo na sl . nacin. Deset dana pre pocetka bagrema sam maticnom resetkom , bez leta ogranicio maticu u gornjem, trecem nastavku sa pet ramova uglavnom zatvorenog legla, ispod maticne u srednji nastavak sam spustio svo ostalo leglo i ostavio da pcele preko maticne resetke izlaze samo na donje leto. Osmog dana sam sklonio gornje plodiste i u srednjem nastavku porusio sve maticnjake sem dva najbolja koja sam ostavio. Tada sam umesto maticne resetke , postavio zamrezen okvir sa otvorenim letom napred, sve stere pcele su se vratile na donje leto u ona dva donja nastavka sa maticnjacima, plus mlada pcela koja je izlazila u bagremu. Kod matice u gornjem nastavku su ostale samo mlade pcele, koje su brzo postale izletnice, nakon bagrema sam u donjim nastavcima nasao mladu maticu koja je pronela i nastavke sa medom koje su pcele donele. Nakon toga mozes da radis sta hoces, da spojis ta dva dustva oduzimanjem stare matice, da odvojis drustva, da slozis jednu jaku kosnicu sa mladom maticom za narednu pasu a od drugog ponovo razvijes nukleus.To je moje iskusto sa ovim nacinom rada, posto Poloskama radim po Belcicu i ovo je neki njegov sistem rada sa nastavljacama.. S tim da mozes osmog dana porusiti sve maticnjake i tako uci u pasu, ovaj sistem donosi med i za to je predvidjen, bez izvodjenja mlade matice. Narocito kod slabijih pasa i kada podbace, na ovaj nacin, uvek ima meda ali bez izvodjenja mlade matice. Zasto, pa zato sto su pcele u donja dva nastavka , gde su sve izletnice i mlade pcele koje su izasle u toku bagrema, lisene odgajanja legla i okrenute donosenju meda. Probaj jednu i videces. Da ne zaboravim, ako radis na med, bez maticnjaka, ogranici je dvadeset dana pre bagrema, tako si siguran da se svo leglo iz drugog nastavka izvalilo..Prilikom ogranicenja do legla u oba nastavka stavi po dve- tri SO. Usput si resio i rojenje, matica u gornjem nastavku nema pcele da je povedu na granu a pcele u donjim nemaju maticu.
Vojo i druge kolege , a sta bi bilo kada bi prilikom standardnog rada sa RV kosnicama, prilikom ogranicenja matica bi bila ogranicena na trekji nastavak sa mrezom ,otvorenom leto sa zadene strane sve izletnice bi se vratile napred i bi pojacale osnovno drustvo. Konkretno sada bi imali sledekju situaciju: Prvi nastavak 5 rama sa leglom od koji jedan sa mladom leglom + 1 perga 1 med i 1 ram sa satne + 2 izgradjeni rama , posle 5 dana porusiti maticnjake ostaviti 2 najbolja vtori nastavak 5 rama sa leglom svi sa zatvorenom leglo + 1 perga +1 med i 1 ram sa satne + 2 izgradjeni rama , pa resetka sa mrezom trekji nastavak 3 rama sa leglom na koji e i matca + 1 perga 1 med +3 satne + 2 izgradjeni rama . Sta bi dobili na ovaj nacin: izbegli roj na grani mladu maticu u prvom nastavku drugi sprat puni med , a u terkji nastavak stara matica jos slobodno radi u slucaju da ne bi izasla nova matica. Posle toga bi mogli napraviti roj sa starom maticom na novu lokaciju izletnice bi se ponovo vratili na staru lokaciju i drustvo bi bilo spremno za naredni pasu sa mladu maticu
Колега Илија, у случају прекида паше горе би матица ширила пуно новог легла и не би било довољно уноса нектара којим би пчеле изблокирале матицу јер би тај горњи наставак остао без значајне количине излетница. Док би се мало стабилизовала ситуација заједница би можда и донела неке добре количине меда али свакако да нема максималног искоришћења паше док пчеле саме не изблокирају матицу. Сваки рам отвореног легла док га пчеле отхране умањује принос од најмање два рама меда а овде би у горњем наставку након десетак дана после овакве интервенције пчеле оформиле нову генерацију излетница које би само отхрањивале легло код старе матице. Значи не свиђа ми се.
Kujem ramive (RV) samostalno ekserina (nemam klemericu) sta prepirucujete koju duzinu eksercica da kupim?
Колега Младене, ја користим ексерчиће дужине 35 мм. ( не превише дебеле-не знам сад напамет које су им димензије по ширини). Они не цепају бочне странице рамова а добро учвршћују рам. Ако се ради са 30 мм дугим ексерима или још краћим онда се лако исчупа сатоноша из бочне летвице. Када немам ових од 35мм онда користим ексере од 40 мм дужине. Само сада се мора прецизно куцати и то не може да ради неко коме у детињству чекић није био у руци. :D
Да не заборавим да кажем не користим никакав лепак приликом ковања или укивања рамова. Мало се одговор разликује од Зорановог али шта да радимо, тако је па је тако. Поздрав и за мог пријатеља Зорана...
Ja koristim srafove za okivanje pvc stolarije 4,1x35. Sraf na srafilicu pa direktno kroz satonosu bez nekog predhodnog busenja rupe. Nema cepanja tek, tek po neki put dogodi se da satonosa "procveta" ali to je vise sto preteram sa zavrtanjem srafa. Ako i naprsne satonosa popustim sraf, zalijem lepkom za drvo, opet malo navijem sraf i posle susenja ram dobar. Mislim da navoji na srafu prave veci otpor od eksercica prilikom odizanja zalepljenog rama. ;)
moje su dobile po 2 a neke i treću pogaču, od mene dosta! sada ću pratiti šta vaga kaže, očekujem da procvjeta trnina a ona zna i da dobro zamedi do repice
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Bojan ŠušnjarMart 28, 2018, 12:32:00
Ja imam vagu ispod jedne EV košnice koja još nije dobila ni grama prihrane u ovoj godini. Na poslednjem pregledu su imale dovoljno rezervi hrane a poslednjih dana registrujem dnevni pad težine od cirka 100g. Kao i Anto pratiću situaciju a što se tiče prihrane tečnim sirupom s obzirom na loše stanje rezervi hrane u većini košnica ja planiram uskoro da počnem sa prihranom ali ću da sačekam još koji dan da se noćne temperature malo podignu kako bi pčele mogle da prerađuju sirup i regulišu vlagu u košnici. Mislim da bi se sada u ovim uslovima sa sirupom pojavila pretjerana količina vlaga u košnicama a možda i griješim.
Sacekati par dana , dok se ne stabilizuje vreme, sto se tice sirupa je najbolje... Danas su izasle, vidim nose neki zuti i ljubicasti polen, procvetao je i ringlov, e sad da li ima unosa ne znam , videcu za vikend..
Postovani..uginule su mi 4 kosnice a u jos 2 ima uginulih pcela i u jednoj od te dve sve pcele su napustile plodiste presle u gornji nastavak..u sacu ima nesto belo kao secer..u kosnicama ima starog meda..sta li moze biti uzrok..Hvala
Postoji mnogo uzroka. Trebali bi znati stanje zajednica u avgustu i septembru i šta ste sve radili kod pčela pa tek onda donositi neke zaključke. Pozdrav..
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav TesanovicJanuar 18, 2020, 17:23:58
Drugari, sta da se radi kada su zalihe meda na ramovima u sredini pri kraju a na vanjskim ramovima ima jos dosta meda? Da li moze i pod kojim uslovima da se srednji ramove zamijene onim vanjskim?
Miroslave, dali znaš šta je to "Batin prsten"? (da te ja sad ne davim... :) - raspitaj se) To je najbolje, najbezbolnije rešenje.
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Miroslav TesanovicJanuar 19, 2020, 13:25:44
"Aaaaaa daaa" reče Miroslav lupajući se lijevim dlanom u čelo :) (desna ruka drži miš)
taman imam neke stare poklopne daske od lesonita koje su višak i na brzaka da napravim posao. Hvala mnogo!
Naslov: Odg: RAZNA PITANJA
Poruka od: Milan D. SaricJanuar 30, 2022, 00:39:43
Знам да сигурно има негде на форуму, али нисам успео наћи мало РВ "математике"...
1 рам легла = око 3500 ћелија = 2 рама пчела (када се излегу); јел тако би?
Па даље оквирне претпоставке развоја друштва (кроз бројке) у току неке средње добре пролећне паше и средње повољних временских услова. Знам да је ово глупо питање, да је у игри безброј фактора (до када ће живети зимске пчеле, да ли има тровања, које легло је у питању, каква је матица, какво је стање у и око кошнице, итд) па не може ни имати јединствен одговор, али ако можете из сопственог искуства да прикажете како расте број (и однос) рамова са леглом и излеженим пчелама после одређеног времена.
Ја сам ове бројке писао безвезе, али сигуран сам да постоји "формула" која би макар оквирно (типа после 10-15 дана, биће х-х рл и х-х рп) показала смернице развоја заједница. Кад већ знамо да 1 рам отв легла за 21 дан даје 2 рама пчела које живе 35 дана. Има ли математичара? ;)